Deset hrvatskih kompanija izgubilo status milijardera, status INA-e nije promijenjen

Poznati ekonomist Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banke, na nedavnom je zagrebačkom skupu o perspektivama gospodarskog razvoja hrvatsku ekonomiju usporedio s preokrenutom kornjačom koja se koprca i ne uspijeva stati na noge.

No za razliku od te opće slike, glavni gospodarski igrači, što po lanjskim prihodovnim rezultatima potvrđuju i podaci o poslovanju iz Bisnodeove liste 505 vodećih kompanija Hrvatske, nisu čekali, već su sami iznašli način da se preokrenu i krenu dalje.

Uvjerljivo je među onima koji vuku gospodarstvo, uz pojedine izuzetke koji potvrđuju pravilo, prevladao trend povećanja prihoda u odnosu na prethodnu godinu. A oporavak velikih kompanija koje vuku hrvatsko gospodarstvo još je vidljiviji usporede li se lanjske brojke s onima iz godina kada je recesija zaustavila rast.

Status Ine kao najveće domaće kompanije nije promijenjen, ali su posljedice stanja na svjetskom naftnom tržištu ostavile traga i umanjile su njezinu dominaciju u usporedbi s prihodima ostalih velikih kompanijskih sustava. Za gotovo 22 posto slabiji su rezultati koje je ostvarila naftna kompanija u prošloj godini, a taj trend se prema podacima za ovu godinu, nažalost, ne mijenja. Agrokorov trgovački lanac Konzum prije pet godina imao je upola manje prihode od Ine, a razlika je tada bila oko 12 milijardi kuna, dok se na aktualnoj listi ta se udaljenost između vodećeg dvojca spustila na svega 5 milijardi kuna.

Osim slabljenja Ininih rezultata, Konzum se i u prošloj godini pomiče zahvaljujući solidnom rastu svojih prihoda i polako se približava Ini. No, samo su te dvije tvrtke lani imale prihode iznad razine od 10 milijardi kuna, dok je zbog 17-postotnog pada HEP ispao iz tog sastava. Osim HEP-a i njegove tvrtke HEP-Operator distribucijskog sustava, te HEP proizvodnja imale su manje prihode.

Ukupno, broj hrvatskih tvrtki koje imaju prihode veće od milijardu kuna lani nije povećan, na listi ih se može izbrojati ukupno 68. Usporedi li se s listom od prije pet godina, to je za 10 tvrtki manje, s time da pad nije samo u brojčanosti velikih, nego i u apsolutnom iznosu njihovih prihoda.

Za oko zapinje i da još među gospodarskim “lokomotivama” prevladava dominacija tvrtki sa sjedištem u metropoli, čak ih 35 od vodećih 50 dolazi iz Zagreba. Ipak, postupno se na više pozicije najuspješnijih probijaju tvrtke iz drugih dijelova zemlje. Prednjače pritom Varaždinska, Istarska, Vukovarsko-srijemska, te Primorsko-goranska i Zagrebačka županija.

Vukovarsku-županiju posljednje dvije godine podiže Prvo plinarsko društvo (PPD) koje je ne samo odskočilo rezultatima na domaćem terenu, nego je izraslo i u regionalnu energetsku kompaniju. Vodstvo tvrtke uspješne rezultate pripisuje širenju spektra poslovanja – od distribucije plina, opskrbe plinom, trgovine električnom energijom, informacijskih i komunikacijskih tehnologija do investicijskih projekata u logistici i u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

Danas je cijeli taj poslovni dijapazon objedinjen pod menadžment sustav Energia naturalis (ENNA) i jedan je od najbrže rastućih poslovnih sustava u regiji. Uz energetski dio, prije godinu dana ugovorili su suradnju na razvoju terminala za skladištenje i pretovar naftnih derivata u Luci Ploče s jednim od najvećih svjetskih operatora i vlasnika takvih terminala VTTI-om, a investicija je procijenjena na oko 135 milijuna eura.

Trgovački lanci Plodine, te Lidl zaslužni su za pozicioniranje Primorsko-goranske, odnosno Zagrebačke županije, dok je od Istrijana najbrži rast prihoda imala rovinjska grupacija Adris.

Njihovi su prihodi lani uvećani za više od 273 posto i podigli su Adris na visoko 11. mjesto. No, ne treba zaboraviti da su dobri prošlogodišnji rezultati vezani i uz prodaju Tvornice duhana Rovinj BAT-u, što je osim u dijelu visokih prihoda Adrisu osiguralo i zauzimanje vodećeg mjesta među dobitašima.

Zanimljivo je i kako je čelnik Adrisa Ante Vlahović savjetovao ostale u gospodarstvu kako izdržati i napredovati unatoč krizi. Recept je – u poticanju pripadnosti tvrtki, otvorenosti novim znanjima i iskustvima te strasti za pobjeđivanjem.

Adrisove su tvrtke Maistra, Cromaris rast u okolnostima u kojima djeluju u Hrvatskoj sve više nastojale tražiti na novim inozemnim tržištima, dok je Croatia osiguranje prilike tražila u segmentima životnih i zdravstvenih osiguranja. Strast i motivaciju za boljim kompanijskim rezultatima aktivno pokušava promovirati i koprivnička prehrambena industrija Podravka, koja je lanjsku dobit na nedavnoj skupštini odlučila podijeliti svojim zaposlenicima.

Podravka je lani povećala prihode, no pregledom ranijih rezultata uočava se da prihodi neznatno osciliraju, a čak je i pala za dva mjesta na ljestvici najvećih u proteklih pet godina. Iz toga se iščitava da su drugi igrači bili dinamičniji, pa spomenuta odluka menadžmenta da potakne jači angažman pripomogne ispunjavanju ambicioznih ciljeva koje je Zvonimir Mršić postavio na naredno razdoblje, koje uključuje snažniju internacionalizaciju poslovanja.

Među tvrtkama koje su u proteklih pet godina uspjele ostvariti zavidan pomak na ljestvici vodećih u Hrvatskoj je Petrol; uspeo se sa 69. mjesta u 2010. na 6. u prošloj godini, u kojoj je, kao i ostali trgovci naftom i naftnim derivatima, lani zastao, odnosno smanjio poslovne prihode. Sličan su slučaj još i Lukoil i OMW koji su također imali podbačaj prihoda.

Odudara tek slučaj tvrtke umirovljenog generala Ivana Čermaka Crodux derivati dva, koja je u 2015. povećala prihode za više od 2 posto u odnosu na godinu ranije i održala se na 15. poziciji gospodarskih lidera, dok je njegova druga tvrtka Crodux plin imala pad prihoda za gotovo 24 posto i skliznula je u godinu dana sa 77. na 118. mjesto vodećih poduzetnika.

Među vodećim gospodarskim subjektima još ima tvrtki u pretežitom državnom vlasništvu, poput HEP-a i njegovih tvrtki, Zagrebačkog holdinga, Hrvatskih šuma, Pošta, Croatia Airlinesa ili Petrokemije, koja je kao tvrtka u teškoćama koju država nastoji restrukturirati i pronaći joj strateškog partnera za preživljavanje, lani imala solidan rast od 14,6 posto.

Povećanju prihoda pridonio je količinski rast prodaje, ali i blagi rast prosječnih prodajnih cijena. Međutim, slaba točka, unatoč pomacima koje su u kutinskoj tvrtki poduzeli, ostaje prodaja, koja ovisi o dinamici na domaćem poljoprivrednom tržištu na kojemu Petrokemija plasira većinu proizvoda.

Od državnih tvrtki lani se rezultatima naročito izdvojio Janaf, koji je 2015. ostvario rekordne rezultate i na listi vodećih napredovao sa 154. na 107. mjesto, a prve najave ovogodišnjih rezultata daju naslutiti da će se na idućoj ljestvici plasirati još više, dok mu investicije u daljnji razvoj spremničkih kapaciteta vrijedne oko milijardu kuna, uz gradnju podmorskog naftovoda i izgradnju dva nova spremnika na Terminalu Omišalj daju solidnu osnovu za daljnje napredovanje, piše Poslovni dnevnik.

Globalni trendovi ne idu na ruku ni proizvođačima brodova, kao niti brodarima, dok u duhanskoj industriji, koja globalno bilježi pad, u Hrvatskoj raste posao Philip Morrisa, čiji su prihodi u proteklih pet godina gotovo udvostručeni, a i lani su rasli 15,5 posto i digli tu tvrtku na 24. mjesto. S druge strane, TDR bilježi nastavak pada i spuštanje na 75. mjesto Bisnodeove liste.

Zanimljiva je i usporedba broja gospodarstvenika koji su među 505 vodećih s Bisnodeove liste prošle godine ostvarili slabiji rezultat. Ukupno je 141 tvrtka, naime, imala manje prihode, dok je godinu ranije taj broj bio dvostruko veći, 297 je tvrtki poslovalo ispod razine prethodne godine.

Čak je i prethodne, 2013. godine broj onih koji padaju u prikupljenim prihodima u poslovanju bio veći nego lani. Tada je u toj skupini bilo njih 199. Poboljšanje u tom pogledu pripisuje se prvenstveno naporima kompanijskih uprava da poslovanje konsolidiraju i da tvrtke više iskorače na vanjska tržišta, a manje su ih potaknuli efekti promjena poslovnog okruženja kod kuće.

Hoće li se, pak, zbog političkih nestabilnosti i dva izborna procesa u proteklih godinu dana u kojima je državni aparat uglavnom radio na hladnom pogonu djelovati negativno i zaustaviti prve naznake gospodarskog rasta?

Sudeći prema očekivanjima vodećih kompanija, koje se prilagođavaju novim standardima i odnosima na tržištu, optimizam da će se nastaviti i neovisno o tome koji od gospodarskih programa kojima ovaj put nastoje pridobiti povjerenje i glasove birača dobije priliku i formira vlast.

Posljednje dvije godine iz ekipe najvećih kompanija glavni pomak naprijed imale su one tvrtke koje su izvozile i ulagale u modernizaciju, diverzificirale svoje aktivnosti, a takva orijentacija ohrabruje i da će se pozitivan pomak naše “kornjače” nastaviti i u narednoj rang-ljestvici vodećih kompanija.

You may also like

0 comments