Denis Čupić: Bez useljavanja i gospodarskog rasta nećemo imati međugeneracijsku solidarnost

Procjena Europske komisije da će u prvih sedam godina članstva u Europskoj uniji Hrvatsku napustiti između 166.000 i 217.000 radnika u domaćim je ekonomskim krugovima odjeknula kao bomba. Ako se pokaže točnom, demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta upozorava da će se broj stanovnika u zemlji spustiti ispod četiri milijuna i prije 2030. godine, odnosno smanjiti za 250 tisuća. Glavni uzrok osipanja stanovništva dosad je bio nizak natalitet.

Procjena Europske komisije je iznad naših očekivanja, i ako se ostvari, može nas spasiti jedino veliki useljenički val izbjeglica iz ratnih područja Afrike, Azije ili Sirije. Ne vidim drugog načina da u kratkom roku sačuvamo brojku od četiri milijuna stanovnika – ističe Čipin. U dokumentu Europske komisije stoji da su novi hrvatski migranti mladi ljudi – 62 posto ih je u dobi od 15 do 35 godina. Administracija u Bruxellesu procjenjuje da će trbuhom za kruhom iz Hrvatske godišnje odlaziti između 24.000 i 31.000 radnika. Hrvatski stručnjaci koji se bave tržištem rada nisu sigurni odakle te brojke te se nadaju da su pretjerane, premda je, također prema podacima Komisije, od 2013. do sada u Njemačku otišlo oko 40 tisuća ljudi, a u ostale države desetak tisuća.

Problem nije toliko u ukupnom broju stanovnika koji ćemo ubrzo imati, već u demografskoj strukturi. Ostat ćemo zemlja starijih ljudi, a država neće imati financijske snage da pokriva njihove socijalne potrebe. Mi već jesmo jedna od najstarijih zemalja u svijetu jer ćemo i uz blaže migracije od ovih koje spominje Europska komisija 2030. godine imati milijun stanovnika starijih od 65 godine – komentira Čipin. Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2012. godine bila u grupi od samo pet zemalja članica EU kod kojih se istovremeno smanjuje stopa prirodnog prirasta (broj rođenih u odnosu na broj umrlih) i povećava iseljavanje. Slovenija je, na primjer, u istom razdoblju imala više useljenika nego iseljenika, slično kao i Češka, Slovačka, pa i Mađarska, dok su stanovništvo gubile baltičke zemlje, Bugarska i Irska.

Ministar rada Mirando Mrsić odgovara da je sloboda kretanja radne snage i kapitala jedna od europskih tekovina, pa je mobilnost radne snage dio procesa koji su prošle sve zemlje.Naše se tržište oporavlja, migracija će biti i u obrnutom smjeru. Hoće li se na kraju ostvariti procjene Europske komisije ovisit će i o otvaranju radnih mjesta i povećanju plaća u Hrvatskoj. Mi već sada uvozimo radnu snagu iz Mađarske za kožarsku industriju, trebat će radnika u turizmu i građevini, ali trebat će nam i pametna imigracijska politika – komentira ministar Mrsić. Predviđanja da će iz Hrvatske otići stotine tisuća radnika u ovom trenutku ne čini se realnim ni za Hrvatsku udrugu poslodavaca.

Mi nismo posebno mobilna nacija, čak ni u nacionalnim okvirima, tako da ne mislim da će doći do velikog iseljavanja. No pojedini sektori mogli bi se naći u poteškoćama – ističe Nataša Novaković, savjetnica za tržište rada u HUP-u, te i ona podsjeća da je sloboda kretanja radnika jedna od temeljnih postavki EU. U tijeku pregovora borili smo se da ograničenja za naše radnike bude što manje, a sada odjednom pokazujemo strah od odlaska naših radnika u EU. Ono što je sigurno, može nas zabrinjavati što odlaze visokoobrazovani mladi ljudi – kaže Novaković za Večernji list.

U razgovoru za naš portal depopulaciju je prokomentirao Denis Čupić, ugledni poduzetnik i član HUP-a. “U buducnosti, ukoliko se u Hrvatskoj dogodi rast proizvodnje i ulaganja veliki problem postati će mala osnova radno sposobnog stanovništva. Tada će nam preostati jedino useljavanje. Jer u protivnom se javlja dodatan problem, a to je i činjenica da naš mirovinski sustav počiva na međugeneracijskoj solidarnosti i kako uz ovakvu perspektivu već za 20 godina necemo imati baze za međugeneracijsku solidarnost. Rješenje je zasigurno pojačano motiviranje povratka iseljenika mladih generacija u Hrvatsku.”

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u utorak vodeće hrvatske stručnjake za demografiju – akademkinju Alicu Wertheimer Baletić, prof. dr. Anđelka Akrapa i prof. dr. Stjepana Šterca i u razgovoru se s njima složila da treba osnovati ustanovu koja bi se bavila demografijom. Demografski stručnjaci izrazili su zadovoljstvo inicijativom Predsjednice Republike da se aktivno uključi u proces rješavanja problema depopulacije u Hrvatskoj, priopćio je Ured predsjednice Republike Hrvatske. Ističe se kako su se predsjednica Grabar-Kitarović i hrvatski demografi složili da treba osnivati instituciju ili tijela koje bi se bavilo demografijom. Kako se navodi, zaključeno je kako je demografija nadstranačko pitanje jer izravno utječe na opstojnost države i naroda, a time i na nacionalnu sigurnost pa je istaknuta nužnost donošenja Strategije razvoja Hrvatske kojoj bi upravo demografija bila temelj i preduvjet.

Sastanak je održan nastavno na sedam izazova razvoja hrvatskoga društva i gospodarstva, definiranih kroz razgovore s većinom parlamentarnih stranaka te drugim institucijama u kojima su upravo dramatični demografski trendovi definirani kao najveći izazov te primarni strateški problem Hrvatske, koja, po riječima demografa, “juri u ispražnjenje prostora”. To potvrđuju zabrinjavajući trendovi u Hrvatskoj vidljivi kroz depopulaciju te izrazito negativni pokazatelji pada nataliteta, rasta mortaliteta i emigracije stanovništva.

 

You may also like

0 comments