Deklaracija o energetskoj suradnji potpisana

Bugarska, Mađarska, Rumunjska i Slovačka su potpisale zajedničku deklaraciju kojom se podržava ideja da se te zemlje povežu plinskim prijenosnim sustavom. Ideja je da se sagrade plinske interkonekcije koji bi povezali postojeću plinsku transportnu infrastrukturu, što bi značajno povećalo energetsku sigurnost sve četiri zemlje. Deklaracija je potpisana u Rigi, na 4. samitu Istočnog partnerstva koji je okupio čelnike Europske unije, zemalja Istočne i Jugoistočne Europe te zemalja Kaspijske regije. Iako se naziv Eastring ne pojavljuje u deklaraciji, ona se odnosi na taj projekt i inicijativu koju je pokrenula Slovačka radi diversifikacije opskrbe plinom u Europi.

Taj bi projekt omogućio da se plin može transportirati od slovačko-ukrajinske do bugarsko-turske granice pa bi Bugarska mogla dobivati i plin sa Zapada i Sjevera Europe. Eastring bi se mogao priključiti i na moguće buduće plinsko čvorište u Turskoj pa bi se njime mogao transportirati i plin iz Kavkaske regije, javlja bugarski dnevnik ‘Novinite’.

S druge strane, Tanjug je prenio kako,  Bloomberg donosi veliki tekst o tome zašto se ruska diplomacija toliko uznemirilia zbog političke krize u Makedoniji, države koja, kako pišu, ima manje stanovnika od Brooklyna. Odgovore koje su dobili svode se na jednu riječ – plinovod. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je nedavno Zapad da stoji iza pokušaja rušenja vlade Nikole Gruevskog. “Ne raspolažem konkretnim činjenicama, no to je logična sumnja, rekao je ruski veleposanik u EU Vladimir Čižov Bloomberg TV-u. Ako pogledate geografiju regije, Makedonija je najbolje mjesto za gradnju produžetka nove energetske infrastrukture, tzv. Turskog toka, dodaje Čižov.”.

Ruski plinovod bio bi zapravo produžetak poveznice između Rusije i Turske. Nakon što je projekt Južnog toka propao, Rusi se okreću novom energetskom mega-projektu. Analitičari Stratfora smatraju kako su četiri države u fokusu ruskog interesa. “Kako bi pomogla Gazpromu da osvoji tržišta Srednje Europe, Rusija se zalaže za gradnju plinovoda koji će ići preko Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske. Zato su ove četiri države u fokusu ruske diplomatske ofenzive, piše Stratfor.

Projekt je pred mnogim preprekama. Kao i Južni tok, mora ispoštovati regulativu Europske unije. Iako Makedonija nije članica Europske unije, Grčka jest. Zato je ruski predsjednik Putin ponudio posrnuloj Grčkoj stotine milijuna eura godišnje u vidu tranzitnih naknada, ako se pridruži Turskom toku. “Za mene je još uvijek teško govoriti o projektu koji postoji još uvijek samo na papiru. Veliko je pitanje što će se dogoditi, kazao je Nikola Dimitrov, istraživač na Haškom institutu za globalnu pravdu i bivši makedonski veleposlanik u Nizozemskoj.”. Ipak, Rusi su odlučni da napuste pravac preko Ukrajine u zamjenu za alternativnu rutu preko Crnog mora. Za Makedoniju je to samo dodatni elelment nestabilnosti. Prije nekoliko tjedana u pucnjavi u Kumanovu poginulo je 22 ljudi. Sukobili su se policija i albanska kriminalna skupina koja je stigla s Kosova. “Vrlo smo zabrinuti. Makedonski događajima se upravlja izvan zemlje. Velo je tužno i opasno što se u potkopavanje vlade Nikole Gruevskog uključio i albanski faktor, rekao je Sergej Lavrov. “.

Turska će, polazeći od svojih nacionalnih interesa, razvijati projekt Turski tok, izjavio je ministar energetike i prirodnih resursa ove zemlje Taner Yildiz. „Neke zemlje Europske unije mogu imati svoje mišljenje o tome. Ali Turska, misleći na svoje nacionalne interese, radi na projektu Turski tok’. Kada se radi o našim interesima, o njima vodimo računa, i zato će se Turski tok nastaviti razvijati. Tim povodom nastavljamo pregovore s Gazpromom, izjavio je ministar, a prenosi RIA Novosti. Turska je tako službeno demantirala navode medija o tome da bi izgradnju plinovoda mogle poremetiti nesuglasice između Moskve i Ankare povodom „armenskog pitanja”. Gazprom je 19. svibnja priopćio da će postavljanje cjevovoda početi u lipnju. Istodobno, ambasador Turske u Rusiji Umit Jardim rekao je za Interfax da još nije potpisan obavezujući ugovor o izgradnji “Turskog toka” između Moskve i Ankare, a očekuje se da cjevovodi budu u funkciji nakon 2017. godine.
“Bilo bi neprecizno kada bismo sada rekli da će plinovod biti pokrenut 2016. ili 2017. godine”, rekao je ambasador dodajući da Turska i Rusija još nisu ni počele projekt.

You may also like

0 comments