Sazivanje šefova parlamentarnih stranaka na Pantovčak, koje je inicirala Kolinda Grabar-Kitarović, zadnjih je nekoliko dana podiglo dosta medijske prašine, osobito nakon što je sinoć iz SDP-a stigla informacija kako se stranka koja je na vlasti nema namjeru odazvati pozivu.
Sastanak Grabar-Kitarović i SDP-a bio je predviđen za 9 sati, no, s obzirom na to da se nitko iz Milanovićeve stranke nije pojavio, Kolinda se u 10 sati odlučila obratila medijima. “Ovakvo postupanje predsjednika Vlade u normalnim civiliziranim državama, da se uopće ne odaziva pozivu predsjednice Republike, sasvim je nezamislivo. Time Milanović dovodi u pitanje institucije države kao i volju građana. Gospodinu Milanoviću poručujem da interese države stavi ispred vlastitih interesa i da počne obnašati odgovorno dužnost predsjednika Vlade prema svim građanima Hrvatske.
Nikome, ni jednom pojedincu neću dopustiti da iz vlastitog hira dovodi u pitanje ustavnopravni poredak Hrvatske i smjer u kojem država ide. Vjerujem u ovu zemlju, u sve građane, vjerujem da Hrvatska može i mora bolje”, oštro je kritizirala Milanovića. Puhovski je za Index istaknuo kako Kolinda nema pravo pozivati stranačke šefove na “audijenciju ili raport”, dodajući kako se čini da Grabar-Kitarović “svoju funkciju tumači u stilu Tuđmana, a ne aktualne situacije”. “Gospođa Predsjednica, bojim se, svoju funkciju tumači u stilu Tuđmana, a ne aktualne situacije. Nepristojno ponašanje Milanovića, s druge strane, karakterističko je za njega. No, to je i racionalno, smatram, jer njemu odgovara zaoštravanje sukoba s HDZ-om i Grabar-Kitarović pred parlamentarne izbore, jer na taj način mobilizira biračko tijelo.
Mislim kako je važno naglasiti da u zadnjih 6 mjeseci mandata bivšeg predsjednika Ive Josipovića niti jedan HDZ-ov župan nije dolazio u Ured Predsjednika, a nitko se na to nije obazirao, iako su župani više vezani za Predsjednika Republike od predsjednika stranaka. Konačno, želim upozoriti na to da je riječ o situaciji u kojoj su stranke dobivale termine kao da idu na audijenciju ili raport, nije se razgovaralo o tome kada tko može doći, nije to bio sastanak, a na to Grabar-Kitarović nema pravo. Bilo bi bolje da je netko iz SDP-a otišao umjesto Milanovića, ali dobro… Najveći problem je manjak komunikacije između Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića, a ne ovaj predsjednice i premijera.
Što se tiče Josipovićevog sazivanja šefova parlamentarnih stranaka 2011. godine, to je bila demonstracija protiv vlade. Josipović je pokušao pozvati gospođu Kosor, no ona je tada najprije odbila doći, ali nakon nagovaranja ipak je došla. Ipak, tada se, za razliku od danas kada toga nije bilo, pregovaralo i dogovaralo, ovdje su svi dobili termin kad se imaju pojaviti. I tada je bilo ljudi, i ja među njima, koji su smatrali da je to neka vrsta medijskog nadomještanja politike, da se umjesto prave politike medijski nadomješta ta praznina”, zaključuje Puhovski za Index.
Davor Gjenero pak, s druge strane, smatra kako je Zoran Milanović taj koji je prekršio uzuse ustavom reguliranim i političkom kulturom postavljenih okvira. “Meni se čini da se radi o skandaloznom političkome potezu gospodina Milanovića, zato što, tko god bio Predsjednik RH, tko god to bio, radi se o najvišoj nevladavinskoj političkoj poziciji u zemlji. Kada Predsjednik zove na razgovor, onda se oni koji u političkome smislu pripadaju ustavnome luku odazivaju na taj poziv. On je Predsjednik Vlade, on je od Predsjednika Republike dobio mandat za sastavljanje Vlade nakon konzultacija. Potpuno je nebitno što je u tom trenutku kada je dobio mandat predsjednik bio gospodin Josipović, to je mogao biti i netko drugi, nebitno je što je to sada gospođa Kolinda Grabar-Kitarović – u smislu prihvaćanja ili odbijanja poziva. Ustav eksplicitno navodi, članak 95., stavak 3., mislim, da Predsjednik Republike daje mandat za sastavljanje Vlade na osnovi konzultacija s predsjednicima parlamentarnih stranaka. Te konzultacije su ustavna kategorija, a predsjednik trenutno najveće parlamentarne stranke je odbio funkcionirati u nečemu što jest u jednoj situaciji ustavno regulirano. Tu se ne radi samo o pomanjkanju kućnog odgoja i političke kulture, niti se radi samo o tome da gospodin Milanović nastoji sustavno ne poštivani rezultate parlamentarnih izbora. “Predsjednik Vlade konstantno radikalskim političkim ponašanjem razara političke institucije, to je njegov politički modus operandi, on je čovjek neizgrađene demokratske političke kulture i bez svijesti o važnosti stabilnosti institucija. Svojim političkim djelovanjem on institucije sustavno ponižava. Vi ako želite biti demokrat, ne možete u odnosu na Predsjednicu Republike postupati prema svojim osobnim, personalnim prioritetima, vi se morate ponašati skrupulozno i pristojno prema političkome izboru, tim više što u hrvatskome političkome sustavu Predsjednik Republike dobiva investituru neposredno od naroda. Čak i da se Predsjednik Republike bira posredno, ovaj tip političkog ponašanja ne bi bio prihvatljiv”, smatra Gjenero.
Gjenero se osvrnuo i na 2011. godinu, kada je Ivo Josipović pozvao šefove parlamentarnih stranaka na konzultacije. Istaknuo je kako između dva slučaja postoji velika razlika te kako je tada politička situacija bila značajno drugačija. “2011. godine bila je uspostavljena snažna socijalna dinamika pritiska na Vladu gospođe Jadranke Kosor da se prije ustavnoga roka raspišu izbori. Gospodin Milanović, koji ne poznaje politički sustav, tada je provocirao interpelacijom o radu Vlade, glasanjem o nepovjerenju. Nakon što je odbijena inicijativa za izglasavanje nepovjerenja, narednih 6 mjeseci se isto političko pitanje nije moglo postavljati. Dakle, Milanović je sudjelovao u iniciranju toga, a Josipović je u tom trenutku djelovao kao politički akter, naklonjen tadašnjoj opozicionoj koaliciji i radio pritisak da se prije završetka pregovora Hrvatske o članstvu u Europskoj uniji provociraju raniji izbori.
Da su izbori raspisani prije nego je Hrvatska završila pregovore, iz sadašnje perspektive rada Milanovićeve Vlade, pregovore možda ne bismo završili ni dan danas. Sjetimo se kako je gospodin Milanović razgovarao s ključnom europskom povjerenicom za pravosuđe i temeljna prava. U takvim okolnostima, strašno je važno da inicijativa Ive Josipovića nije u uspjela. Tadašnja Predsjednica Vlade odazvala se tom pozivu, imala je problem u svojoj stranci doma i tražila je da tamo ne ide kao šefica stranke, nego kao šefica Vlade, ali se ipak odazvala konzultacijama, nije odbila inicijativu Predsjednika Republike. Ovoga puta se ne radi o tome, radi se o tome da Grabar-Kitarović inicira razgovor s ključnim političkim liderima, kada je već Predsjednik Vlade odbio razgovor u formatu Predsjednika Vlade. To što je rekao “Vi možete nakon sastanka Vlade doći k meni, pa ako ne budem umoran i gladan, možemo razgovarati”, to nije odgovor Predsjedniku Republike, to je jedan pubertetlijski, bezobrazni odgovor. Kada to nije uspjelo, Predsjednica je pokušala pokrenuti ovaj tip konzultacija.
Vidite da je Hrvatska pod snažnim europskim pritiskom zbog nepoštivanja obveza u projektu suočavanja s prekomjernim budžetskim deficitom, javnim dugom i makroekeonomskom neravnotežom, a Vlada ništa ozbiljno ne poduzima da riješi taj problem. Taj problem će kumulativno ostati idućoj vladi, ona će se suočiti ili sa sankcijama ili sa zaoštrenim nadzorom. U takvim okolnostima, legitiman je i pokušaj sazivanja tematske sjednice Vlade i pokušaj razgovora s ključnim političkim liderima”, zaključuje Gjenero.