Danska zaustavila dva vlaka prema Švedskoj, Hrvatska spremna za prihvat

Danska je policija u srijedu zaustavila dva vlaka iz Njemačke kako bi registrirala i provela kontrolu azilanata i migranata na putu za Švedsku, što je izazvalo negodovanje među migrantima, izvješćuje dpa.

Oko 2000 ljudi u luci Rodby odbilo je napustiti vlakove i uputiti se u danske prihvatne centre, inzistirajući da nastave putovanje u Švedsku gdje ih čeka rodbina i prijatelji. Njemačka i Švedska su najpoželjnija odredišta tražitelja azila, dok je Danska posljednjih godina uvela stroža pravila i ograničenja za migrante. Danski je parlament prošli tjedan izglasovao znakovito smanjenje socijalne pomoći i ostalih pogodnosti za migrante, kao jednu od mjera koja bi Dansku učinila nepovoljnim odredištem za izbjeglice i migrante. Te su mjere čak objavljene u tri libanonska dnevna lista kako bi što više mogućih migranata znalo s čime u Danskoj mogu računati.

Situacija u danskoj luci odbijanjem migranata da izađu iz vlakova zapala je u slijepu ulicu, a policija se nada da će dijalogom uspjeti riješiti problem. U gradu su migrantima kao privremeno utočište na raspolaganju sportska dvorana i škole, a mjesno stanovništvo pruža pomoć u hrani i odjeći. Danska je odlučna da registrira svih 2000 ljudi ili će ih vratiti u Njemačku. Većina migranata je iz Sirije i Iraka.

Mađarska namjerava otvoriti nove tranzitne zone za imigrante na granici prema Srbiji, koje će biti izolirane od ostatka zemlje, a imigranti čiji zahtjevi za azil budu odbijeni bit će vraćeni u Srbiju, izjavio je u srijedu Gergely Gulyas, parlamentarni zastupnik vladajuće stranke Fidesz. Gulyas je još jednom ponovio mađarsko stajalište da nema smisla govoriti o useljeničkim kvotama dok se ne zaustavi masovni dolazak imigranata.

Opisao je i tranzitne zone što ih Mađarska namjerava otvoriti, rekavši da neće biti slične zatvorima. “Neće biti slične, jer te zone neće biti zatvorene prema Srbiji. Ne želimo ni na koji način sprječavati one koji dolaze od tamo da se onamo i vrate”, rekao je Gulyas na tiskovnoj konferenciji. “Prema Mađarskoj će biti zatvorene, naravno”, dodao je. Zone će biti na području Mađarske i Mađarska će u njima pružati medicinsku i drugu skrb ukoliko bude potrebno, rekao je.

Hrvatska je spremna za prihvat 550 migranata, ali sigurno može zbrinuti i dodatnih 1064, izjavila je u srijedu ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon što je Europska komisija objavila prijedlog prema kojemu bi Hrvatska trebala prihvatiti novi broj izbjeglica iz Grčke, Italije i Mađarske, što zajedno s 550 izbjeglica koje je vlada pristala primiti u srpnju iznosi 1.614 ljudi. “Vlada je donijela odluku za prvu grupu od 550, a trebalo bi doći još 1064, ukupno1614”, kazala je Pusić novinarima, istaknuvši da vlada o tome još nije odlučivala jer još nije odlučeno niti na razini Europske unije. “Pitanje je da li će države pristati i da li će pristati na obavezne kvote ili samo na dobrovoljne”, rekla je ministrica. Prema njezinim riječima, tim ljudima treba apsolutno pomoći, a potom se vrlo aktivno uključiti i u onaj drugi dio posla, a to je suradnja sa susjednim državama.

Riječ se, pojasnila je Pusić, o susjednim državama Europske unije, u prvom redu Turskoj, Libanonu, Jordanu, Egiptu, susjedima preko Mediterana u kojima je ogroman broj izbjeglica i kojima treba pomoći u administrativnim poslovima, da se vidi tko su tražitelji azila, tko je kvalificiran za azil, a tko su ljudi koji se iz raznih razloga ne kvalificiraju za azil. Mišljenja je, međutim, da je u rješavanju izbjegličke krize ključno otkloniti uzroke zbog kojih ljudi napuštaju svoje domove. “Pred nama je jesen, zima i rano proljeće i u tom razdoblju trebamo s velikim globalnim partnerima pronaći način i zaustaviti rat u Siriji i Iraku”, istaknula je Pusić.

Što se Hrvatske tiče, kazala je da “zasad još nije došao nitko i još nije dogovoreno na koji bi se način selekcionirali ljudi”. Pojasnila je da je riječ o dvije grupacije ljudi unutar prve kvote od 550 – 150 osoba po osnovi preseljenja i 400 osoba po osnovi premještaja. “Zasad su svi u Italiji, Mađarskoj ili u Grčkoj. Budući da model još nije definiran, zasad se te zemlje same brinu, uz neznatnu pomoć Europske unije”, kazala je. Ministrica je najavila spremnost Hrvatske da se uključi, ali se mora definirati način na koji će se ta raspodjela provesti. Smatra da je najprimjereniji kriterij da se ljudi biraju po tome da li u nekoj zemlji imaju rođake, prijatelje ili neke druge ljude koji će im pomoći da se snađu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srijedu je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zatražio od zemalja članica da hitno donesu odluku o prihvatu 160.000 izbjeglica, a Hrvatska bi prema najnovijem prijedlogu trebala prihvatiti još 1.064 izbjeglica iz Grčke, Italije i Mađarske.

Brojka od 160.000 uključuje i 40 tisuća izbjeglica za koje je Komisija još u svibnju predložila raspodjelu po zemljama članicama kako bi se olakšao teret Grčkoj i Italiji i od toga broja Hrvatska je pristala primiti 550 ljudi. U međuvremenu su u Europu stigle tisuće novih izbjeglica, pogotovo u Mađarsku. Sada je Komisija izišla s novim prijedlogom raspodjele 120.000 tisuća izbjeglica iz Grčke, Italije i Mađarske.

Po tom prijedlogu, Hrvatska bi bi iz Italije od ukupno 15.600 izbjeglica prihvatila njih 138, iz Grčke od 50.400 izbjeglica njih 447 i iz Mađarske od 54.000 Hrvatska bi trebala primiti 479, ukupno 1.064. Gotovo polovicu od tih 120.000 trebale bi primiti Njemačka (31.443) i Francuska (24.031). Austrija bi trebala primiti 3.640, Belgija 4.564, Bugarska 1.600, Cipar 274, Češka 2.978, Estonija 373, Finska 2.398, Latvija 526, Litva 780, Luksemburg 440, Malta 133, Nizozemska 7.214, Poljska 9.287, Portugal 3.074, Rumunjska 4.646, Slovačka 1.502, Slovenija 631, Španjolska 14.931, Švedska 4.469. Na popisu nema Velike Britanije, Danske i Irske, koje imaju izuzeće iz zajedničke politike azila.

You may also like

0 comments