Europska središnja banka danas odlučuje o prestanku poticanja štednje i povećanju poticaja potrošnje, no to se, kako sada stvari stoje, neće odnositi na Hrvatsku.
Europska komisija danas objavljuje redovitu zimsku prognozu kretanja u državama članicama EU, a pri zadnjoj njihovoj prognozi Hrvatska je s očekivanom stopom rasta od samo 0,2 posto stajala najlošije od svih. Životarenje na dnu nastavlja se i ove godine, no Milanovićeva vlada nada se da ćebarem u četvrtoj godini mandata izaći iz negativne zone i ostvariti pozitivan rast. Po rastu javnog duga unatrag godinu dana od nas su gori bili samo Slovenci. Ekonomisti su uvjereni da su procesi mogli biti drukčiji da se Vlada na početku mandata odlučila na hrabrije reforme, prije svega zdravstva, lokalne uprave i javnog sektora.
Vuk Vuković ističe mjere koje je Hrvtska trebala napraviti, a nije.
1. Vlada nije provela reformu lokalne uprave, a tome nisu skloni ni u HDZ-u. Ekonomist Vuković tvrdi da na lokalnoj razini postoji 10.000 karijernih političara
2. Politika štednje svodila se na rezanje investicija, a bez državne podrške i uz veću poreznu presiju privatni sektor nije imao snage za rast i ulaganja
3. Ova će godina proteći u iščekivanju oporavka i populističkim nadmudrivanjima, no iduća vlada mora potrošnju usmjeriti u investicije
Jedinice lokalne uprave nisu prezadužene jer im država određuje limite, ali ako se uzme u obzir njihova efikasnost i kvaliteta usluga, onda i broj jedinica lokalne samouprave postaje problem – komentira Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta.
Mnoge lokalne jedinice nemaju prihoda da bi njihove usluge bile kvalitetne – ističe Jurlina Alibegović. Ekonomist iz mlađe generacije Vuk Vuković tvrdi da na lokalnoj razini postoji desetak tisuća karijernih političara koji su uvezani s raznim interesnim skupinama i zajedno se odupiru promjenama na lokalnoj razini. Nijedna od dominantnih političkih stranaka, HDZ i SDP, ne žele dirnuti u te strukture jer su im one oslonac za osvajanje vlasti na nacionalnoj razini.
HDZ i dalje ide s pričama koje je pričao četvrt stoljeća. Ne bi nam se cijeli svijet smijao i Milanović uopće ne bi bio u dilemi hoće li dobiti novi mandat da je krenuo kako treba, ali on nije restrukturirao javna poduzeća i državnu upravu niti je racionalizirao rashode – ističe ekonomist iz starije generacije Guste Santini i kaže da se ne smijemo zavaravati kako se popuštanje pritiska na politiku štednje, koje je prisutno u Europskoj uniji, može odnositi na zemlje kao što su Hrvatska ili Grčka, iz jednostavnog razloga što se kod nas nije štedjelo.
Mi smo stvarali kronični deficit u bilanci plaćanja od 1994. godine jer smo više trošili nego što imamo štednje. Zemlje kao što su Grčka i Hrvatska moraju ići na smanjenje potrošnje i povećanje štednje da bi mogle servisirati dugove. Takva politika može biti kontraproduktivna s aspekta razvoja, ali nemamo izbora jer Hrvatska nema izvore financiranja niti ambijent za razvoj – kaže Santini i objašnjava da je Njemačka u poziciji da potiče potrošnju zbog suficita, može to i SAD činiti raznim mjerama, ali mi se s njima ne možemo uspoređivati.
Rješenje je da se postojeća potrošnja preusmjeri u investicije i proizvodnju , kaže Santini.
Milanovićeva vlada morala je restrukturirati javnu upravu i kroz taj proces izbaciti višak zaposlenih. Zdravstveni se sustav također morao redefinirati i uspostaviti standard zdravstvenih usluga koji će dobiti svaki osiguranik, a sve preko toga, ovisno o socijalnom statusu i primanjima, treba platiti – ističe Santini. Cijena propuštenih reformi prelijeva se na javni dug koji je na kraju listopada dosegao 261,5 milijardi kuna (78% BDP-a), što je 5,6 milijardi kuna više nego prethodnog mjeseca i 26,4 milijarde kuna više nego u listopadu 2013. Javni nam je dug 2008. bio samo 30% BDP-a! Tako nagli skok zaduženja imali su samo Grčka, Španjolska i Portugal.
