Sabor u četvrtak zasjedanje nastavlja raspravom o izmjenama dvaju zakona – o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju, kojima bi se trebali riješiti problemi zaduženih u “švicarcima”. Prijedlogom se predviđa konverzija takvih kredita u kredite vezane uz euro i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.

Kroz zakonske izmjene Vlada predlaže konverziju kredita u švicarskim francima te s valutnom klauzulom u “švicarcima” na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u “švicarcima” koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani, no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni. Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti na način da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u “švicarcima” zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan. Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice.

Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa pretplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto. U slučaju da je korisnik kredita u “švicarcima” uplatio manje no što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.

Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu. Od tog dana počinje teći rok od 45 dana tijekom kojih banke dužnicima preporučenom pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku hoće li taj prijedlog i prihvatiti.

Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka zakonskog roka (veljača 2016. godine), kao i fiksna kamatna stopa od 3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za više od 20 posto).

Saborski klubovi u srijedu navečer su u kratkoj raspravi podržali konačni prijedlog Zakona o humanitarnoj pomoći složivši se kako je potrebno što transparentnije pratiti tijek novca prikupljenog tijekom humanitarnih akcija, kako bi građani koji su pomoć uplatili bili sigurni da je ta pomoć dospjela onome tko je u potrebi. “Zakon predstavlja velik iskorak kojim država preuzima odgovornost i jamči svim građanima da će svaki njihov doprinos, svaka kuna koju odvoje za pomoć drugoj osobi, biti zaista i usmjerena u prave ruke”, rekla je zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš pojašnjavajući razloge zbog kojih se zakon iz 2010. stavlja izvan snage.

Prema prijedlogu svaka humanitarna akcija mora biti odobrena od nadležnog ureda državne uprave u županiji, no novina je da će svaka humanitarna akcija, uz rješenje kojim se odobrava njezino provođenje, dobiti i klasu. Prvi put se regulira postupanje s neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenima u humanitarnim akcijama, tako da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstava zadržati na računu i uplatiti ih na račun prve sljedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom klase.

Definira se, naglasila je, i nadležnost inspekcijskog nadzora. “Zakon ne predviđa kaznenu već samo prekršajnu odgovornost i tu postoji prostor za malverzacije”, zamjerila je Martina Banić (HDZ) podsjećajući kako je bilo puno akcija koje su po njihovu završetku potaknule sumnju, a neka tada otvorena pitanja do danas nisu zatvorena.

Pitanje transparentnosti i praćenje tijeka novca prikupljenih u akcijama je, ističe, temeljno pitanje jer je pravo pojedinca da zna gdje je novac otišao, a sigurnost građana mora biti imperativ kako bi se na akcije odazivali. Mladen Novak (ORaH) drži kako će pravi problem biti provedba i kontrola, a izrazio je i sumnju u to jesu li mehanizmi kontrole dovoljno dobro razrađeni. Podsjećajući na akciju prikupljanja pomoći za Gunju, kazao je kako je pitanje imaju li hrvatski građani više povjerenja u Crveni križ. “Svaka humanitarna aktivnost leži na novcu građana koji su izdvojili koliko mogu da pomognu nepoznatoj osobi. Bitno je da smo voljni pomoći i da za to postoje zakonski okviri, no moramo biti upoznati s tijekom novca, a upravo to je unaprijeđeno ovim zakonskim prijedlogom”, ustvrdila je SDP-ova Ivana Posavec Krivec. Sabor je večeras kratko razmotrio i Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.