Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica potonule na najniže razine u tri godine jer se ulagači pojačano povlače s tržišta nakon što su kineski burzovni indeksi pali više od 8 posto, unatoč novim mjerama tamošnjih vlasti. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u minusu više od 3 posto, skliznuvši po prvi puta nakon više od pet mjeseci ispod razine od 19.000 bodova.
Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu potonuli su, pak, između 2,2 i 4,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu više od 4 posto, zaronivši na najnižu razinu od srpnja 2012. godine. Na početku današnjeg trgovanja u Šangaju cijene su dionica potonule daljnjih 8 posto, nakon što su se već prošloga tjedna strmoglavile više od 12 posto. Oštar pad cijena nastavljen je premda su kineske vlasti u nedjelju poručile da će omogućiti najvećem državnom mirovinskom fondu ulaganje u domaće dionice i do 30 posto njegove imovine. “Tržišta su u silaznom trendu. Nema dobrih vijesti, dionice su i dalje skupe, a nema svježeg novca jer kineska središnja banka nije smanjila stopu obvezne rezerve banaka”, kaže Qi Yifeng, analitičar u tvrtki CEBM.
Panika na tržištima posljedica je usporavanja rasta kineskog gospodarstva, što je nedavno navelo tamošnje vlasti na devalvaciju juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda i tako potakne rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva. To je, međutim, izazvalo valutni rat tržišta u razvoju, koja na isti način pokušavaju obraniti svoja gospodarstva. Južnoafrički rand skliznuo je na najnižu razinu u 14 godina, malezijski ringit u 17 godina, dok je tečaj turske lire najniži u povijesti. “Kina bi mogla biti prisiljena na daljnju devalvaciju juana, ako se nastavi slabljenje njezinog gospodarstva, pa se tržišta dionica moraju nositi s time da bi slabiji juan mogao ojačati negativan utjecaj sporog rasta Kine”, kaže Eiji Kinouchi, analitičar u tvrtki Daiwa Securities.
Ulagači se plaše da će slabljenje Kine i valutni rat izazvati usporavanje rasta cjelokupnog svjetskog gospodarstva. Tržišta u razvoju, od kojih mnoga ovise o izvozu sirovina, posebno su na udaru jer je slabljenje Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo pad cijena sirovina na najniže razine u najmanje šest godina. Tako je jutros cijena bakra, koja predstavlja svojevrsni barometar potražnje u svijetu, pala na 4.950 dolara po toni, najnižu razinu u šest i pol godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, po prvi puta od svjetske financijske krize 2009., zaronila ispod 40 dolara po barelu. “Bilo bi lako za ovaj pad tržišta uprti prstom u usporavanje kineskog rasta, pad cijena nafte i valutni rat tržišta u razvoju. Međutim, značajniji su čimbenici dezinflacija i deflacija, zaoštravanje globalnih monetarnih uvjeta i pad profita na tržištima u razvoju”, kaže Sean Darby, strateg u tvrtki Jeffries.
Ulagači se povlače s tržišta i zbog toga što su prošloga tjedna cijene dionica na Wall Streetu, koji se smatra sigurnim utočištem, zbog kineskih poremećaja zabilježile najveći tjedni pad u gotovo četiri godine. Jutros su američki terminski indeksi ponovno u minusu više od 1 posto, što pokazuje da je raspoloženje na najvećoj svjetskoj burzi i dalje sumorno. Zbog nesigurnosti na tržištima dionica, ulagači utočište za kapital traže u sigurnijim investicijama, kao što su državne obveznice i pojedine valute.
S druge strane, dolar je pod pritiskom jer ulagači vjeruju da će američka središnja banka Fed zbog kineskih problema odgoditi povećanje ključnih kamatnih stopa do kraja ove ili početka iduće godine. Zbog toga je jutros tečaj dolara pao 0,6 posto, na 121,20 jena, najnižu razinu u šest tjedana. Cijena eura skočila je, pak, prema američkoj valuti za 0,5 posto, na 1,1458 dolara, najvišu razinu u dva mjeseca.
