[vc_row][vc_column width=”1/3″]Izlaze i na strana tržišta [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ulazak u istraživanje i očekivanu proizvodnju nafte i plina uistinu je veliki zaokret Croduxa. Vidjet ćemo gdje će nas taj zaokret odvesti, a da će nam na tom putu trebati puno sreće, to je sigurno.[/vc_column][/vc_row]

Tako nam je umirovljeni general Ivan Čermak sažeo najnoviji izazov za njegov Crodux. Riječ je o istraživanju mogućih nalazišta nafte i plina na dva istražna polja, što se na više od pet tisuća četvornih kilometara prostiru Sisačko-moslavačkom, Karlovačkom i Zagrebačkom županijom, prema dozvoli koju je Vlada u petak 30. kolovoza izdala Croduxu.

S Ivanom Čermakom razgovaramo tri dana nakon odluke Vlade, i dan nakon što je ministar energetike Tomislava Ćorića iznio podatak da će Crodux i drugi koncesionari u istraživanje mogućih novih izvora nafte i plina investirati deset milijuna eura u pripremnoj, i 80 milijuna eura u istraživačkoj fazi.

– Dijelim optimizam ministra Ćorića kad je u pitanju investicijski zamah, a sam iznos investicija može biti manji od 80 milijuna eura, ali i puno, puno veći, sve ovisi o podacima koje ćemo prikupiti na poljima – procjenjuje vlasnik Crodux, koji se na natječaj za sedam istraživačkih polja u središnjem i istočnom dijelu zemlje, kako nam je otkrio, počeo pripremati prije godinu dana.

– U Croduxu smo negdje u ovo vrijeme prošle godine formirali odjel za istraživanje s dva cilja. Prvi je pripremanje za natječaje koje je Vlada najavila. Crodux, kao hrvatska kompanija, vidi na neki način svoju i obvezu da priđe istraživanju mogućih novih izvora nafte i plina. Rezultati tog posla, kakvi god bili, ostat će ovdje, našim unucima. Drugi razlog zbog kojeg smo prišli osnivanju odjela je ponuda naših usluga na svjetskom tržištu, želimo biti partneri velikim naftnim kompanijama. Očekujemo da ćemo uskoro sklopiti i prve ugovore o suradnji s velikim svjetskim kompanijama na istraživanju i proizvodnji. Mogu vam samo reći da se radi o investicijama u arapskim zemljama i u Africi te da nudimo svoje usluge na bušotinama koje se nalaze i na kopnu i na moru – navodi vlasnik Croduxa.

S kojim adutima i resursima Crodux kreće u potragu za naftom i plinom, pitamo njegova vlasnika.

– Naša najveća vrijednost su ljudi koje smo okupili. Točno je da Crodux prvi put ulazi u ovakav biznis, ali ljudi koje smo okupili prošli su takva istraživanja po cijelome svijetu radeći u Naftaplinu i Croscu. Želimo da ti iskusni stručnjaci u Croduxu uvedu u posao, obuče i usavrše mlade stručnjake koje ćemo zaposliti. Želimo obnoviti istraživačko-proizvodne kapacitete ove države, koji su poprilično zamrli – najavljuje vlasnik Croduxa.

Ivan Čermak otkriva da je Crodux htio uzeti u koncesiju za istraživanje i eksploataciju i polje SA-07 uz Savu, u blizini Lipovljana i Kozarice gdje se već vade nafta i plin, ali je Vlada to polje dodijelila kanadskom Vermilionu.

– Nemam pritužbi na tu odluku Vlade, Kanađani su dali bolju ponudu od nas. Neka im je sa srećom – komentira on.

Specifičnost istraživačkih polja koja su dodijeljena Croduxu je da na njima dosad nije bilo istraživanja. Na poljima koja su dodijeljena Ini, Vermilionu i američkom Aspectu ne samo da je bilo istraživanja, nego se na dijelovima tih polja već vade nafta i plin.

– Točno je da smo dali ponudu za polja na kojima nije bilo istraživanja, ali, načelno govoreći, situacija sa svim poljima je ista. Tek će nakon seizmičkih i geotehničkih istraživanja te obrade podataka dobivenih iz njih biti jasnije postoje li komercijalne količine nafte i plina – napominje Čermak.

Crodux, prema riječima njegova vlasnika, trenutačno nema opremu za bušenja, ali su napravljeni preliminarni dogovori o najmu potrebne opreme. Cilj je, kaže Ivan Čermak, da tvrtka ima svoju opremu. Kad su u pitanju kadrovi, u odjelu za istraživanje i proizvodnju nafte i plina trenutno je deset stručnjaka, a za sama istraživanja i bušenja, kaže vlasnik Croduxa, bit će potrebno od 250 do 500 zaposlenika za poslove u inozemstvu.

– Sve što je potrebno za istraživačke radove u stanju smo u kratkom roku osigurati. U smislu ekipiranosti i stručnosti za istraživanja al pari smo s Inom – tvrdi prvi čovjek Croduxa.

Croduxov tim koji je sačinio ponudu za istraživačka polja i priprema se za istraživanje vodi Željko Belošić, glavni izvršni direktor Odjela za istraživanje nafte i plina i Geotermalne energije tvrtke. Glavni operativni direktor u tom odjelu je Zlatan Bratuša, a direktor razvoja poslovanja Marin Koceić.

Belošić je inženjer s 40 godina iskustva u naftnoj industriji. Čermak ga je povukao iz mirovine. Je li točno, pitamo Belošića, da su istraživanja novih izvora nafte i plina u našoj zemlji gotovo zamrla nakon gašenja Ina-Naftaplina?

– Ne možemo kazati da su zamrla, ali su značajno oslabila. Jedan od razloga je nepostojanje zajedničkih istraživanja, primjerice, Ine s drugim velikim kompanijama. Riječ je o velikim ulaganjima pa kompanije idu u zajedničke projekte kako bi podijelile trroškove i rizike – objašnjava Belošić.

Navodeći kao ilustraciju obima potrebnih ulaganja u istraživanju i vađenju nafte primjer konvencionalnog tipa bušotine s bušenjem tri do četiri tisuće metara u dubinu, Belošić kaže kako je samo u istražnoj fazi u takvu bušotinu potrebno uložiti između sedam i deset milijuna dolara.

– Govorimo o tzv. suhoj bušotini, a ako postoje podaci o komercijalnoj iskoristivosti nalazišta, potrebno je uložiti tri do četiri milijuna dolara kako bi se prišlo potvrdi komercijalne iskoristivosti. Tu mi još uvijek nemamo pravu financijsku investiciju polja za crpljenje, još uvijek nismo prešli iz istražne u proizvodnu fazu. Tek kad potvrdimo, izmjerimo komercijalno otkriće, ide se s njegovom objavom i prelazi u proizvodnu fazu – navodi Belošić, napominjući kako se na moru osnovni troškovi bušenja penju i do 15 milijuna dolara po bušotini.

U osvrtu na dva istražna polja koja su dodijeljena Croduxu, prvi čovjek Croduxovog tima za istraživanje nafte i plina ističe kako odluka kompanije da izađe s ponudom za ta polja nije bila slučajna.

– Tim poljima privukla nas je, među ostalim, mogućnost da istražna područja budu nešto plićih struktura nego, primjerice, u zapadnoj Slavoniji gdje se radi o bušotinama na četiri do pet tisuća metara dubine. Ako se buši na manjoj dubini, troškovi su manji, operativniji ste i brži – kaže Belošić, koji je suglasan s ocjenama kako je faktor sreće u istraživanju i bušenju od velike važnosti.

U Croduxu očekuju da će ugovor s državom o koncesiji na dva polja potpisati kroz idućih mjesec dana, a s prvim istraživanjima početi u prvoj polovici iduće godine. Na pitanje koliko je dosad uložio u novi biznis, Ivan Čermak kaže da je riječ o “značajnim iznosima”.

– Svaka od tvrtki kojima su dodijeljena istraživačka polja, pa tako i Crodux, mora u pripreme i prva istraživanja uložiti nekoliko milijuna eura. Treba znati da će država pratiti sve što radimo. Ako ne budemo radili ono na što smo se obvezali, izgubit ćemo koncesiju – upozorava naš sugovornik koji je suzdržan oko procjene hoće li i kada Crodux razviti proizvodnju iz nalazišta na istraživačkim poljima. To je, dodaje, potpuno neizvjesno.

– U najboljem slučaju, ako pogodimo s bušotinom, možemo početi s crpljenjem u roku od dvije do tri godine od početka istraživanja – kaže vlasnik Croduxa za portal Novac.hr.

Vraćajući se na početnu misao o faktoru sreće, a samim tim i rizika koji potraga za naftom i plinom nosi sa sobom, Ivan Čermak, otpuhujući dim cigarete, zaključuje – tko ne riskira, ne profitira.