[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza DW-a[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na burzama “crnim labudom” označavaju nepredvidive događaje s velikim posljedicama. Ekonomisti trenutno raspravljaju o tomu kolike će posljedice za gospodarstvo imati pojava koronavirusa. Hoće li to biti “crni labud”? [/vc_column][/vc_row]
Kad su krajem siječnja Gillesa Guibouta pitali, bi li koronavirus mogao postati “crni labud”, on je odgovorio: “Bi, možda za tvrtke koje puno posluju s Kinom.” Njegovo mišljenje ima težinu. Jer, Guilbout je odgovoran za dioničku strategiju poduzeća Axa Investment Managers u Europi, koje upravlja investicijama vrijednim oko 800 milijarda eura.
Tada ni glavni strateg Axe niti ostatak investicijskog svijeta nisu mogli znati da je virus već djelovao na inficiranju stotina ljudi oko Milana. U međuvremenu je nervoza na financijskim tržištima diljem svijeta znatno porasla.
Sve češće se govori o “crnom labudu” kad je riječ o gospodarskim posljedicama koronavirusa. Time se misli na potpuno neočekivan događaj koji je krajnje rijedak i malo vjerojatan, ali ima katastrofalne posljedice za financijska tržišta i realno gospodarstvo.
Trenutno se sve češće čuju usporedbe sa svjetskom financijskom krizom prije više od deset godina. I 2008. je za financijski svijet bilo potpuno neočekivano da bi mogla propasti jedna od vodećih američkih investicijskih banaka sa 150-godišnjom tradicijom. I nitko neće osporavati da su posljedice bankrota Lehman Brothersa bile izuzetno dalekosežne.
Tada je katastrofa dolazila s financijskih tržišta i zahvaćala realno gospodarstvo. Danas je obrnuto. Zatvaranje poduzeća, otkazivanje sajmova, ukidanje zrakoplovnih linija, zabrane milijunima ljudi da napuste svoja četiri zida dovode do pada realnoga gospodarstva. A kad zbog toga poduzeća manje zarađuju, onda se to odražava na pad vrijednosti dionica, a time i na financijska tržišta.
Od izbijanja epidemije koronavirusa u Kini i opsežnih mjera izolacije u toj zemlji, kinesko gospodarstvo je prestalo biti pokretač svjetske konjunkture. A kad bivši šef njemačke Bundesbanke Axel Weber polazi od toga da će kinesko gospodarstvo u prvom tromjesečju pasti za 1,5 posto, onda si svatko može izračunati kakve će biti globalne posljedice. Jer, na Kinu otpada gotovo 20 posto gospodarske aktivnosti u svijetu.
Izumitelj “crnog labuda” kao bauka financijskih tržišta dosad još nije javno progovorio o posljedicama koronavirusa. Nassim Nicholas Taleb, američki financijski matematičar, bivši profesionalni djelatnik na Wall Streetu i autor bestselera, i dalje šuti. Već 2001. je ovaj stručnjak koji potječe iz Libanona u svojoj knjizi “Fooled by Randomness” (Prevareni slučajnošću) koristio pojam “crnog labuda” kako bi opisao iznenađujuće događaje s velikim posljedicama za financijska tržišta.
Kad se onda 2007. pojavila njegova knjiga “The Black Swan: The Impact of the Highly Improbable” (Crni labud: utjecaj krajnje nevjerojatnog), zanimanje za nju je bilo prilično slabo. Tek nakon sloma Lehman Brothersa godinu dana kasnije Talebova knjiga je postala uspješnica u cijelom svijetu, piše DW
[quote_box name=””]
Europa bilježi kašnjenja u opskrbi lijekovima i zaštitnim maskama zbog poremećaja koje je prouzročio koronavirus, upozoravaju europski dužnosnici i čelnici farmaceutskog sektora.
Mnoge zemlje diljem svijeta nabavljaju sastojke za lijekove u Kini, žarištu epidemije koronavirusa, i sada im prijeti nestašica ključnih lijekova. Europska unija pokušava utvrditi koliko kasne pošiljke iz Azije, rekao je visoki dužnosnik Europske komisije. Francuska je konstatirala da previše ovisi Kini, gdje nabavlja 40 posto sastojaka za proizvodnju lijekova.
Zabrinutost u Europi vremenski se poklopila s indijskim ograničenjem izvoza skupine aktivnih farmaceutskih sastojaka i lijekova koji se na njima baziraju, uključujući paracetamol. Indija je inače glavni svjetski dobavljač generičkih lijekova a sastojke također nabavlja u Kini.
[/quote_box]
