Crnogorski izvoz pokrio tek šestinu uvoza

Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore, kako pokazuju zvanični podaci Monstata za prvih sedam mjeseci ove godine, ponovo bilježi negativni trend- zahvaljujući padu izvoza i rastu uvoza robni deficit u razmjeni sa inostranstvom je do kraja jula iznosio čak 890 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom, najbitniji podatak u spoljnotrgovinskoj razmjeni, iznosila je 15,7 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosila 17,6 procenata. To praktično znači da je izvozom pokrivena tek šestina uvoza.

Ekonomski analitičar Siniša Lekić ocijenio je da aktuelna pokrivenost uvoza izvozom, prije svega, odslikava koliko je crnogorska privreda izvozno (ne)orijentisana, ističući da je neophodna diversifikacija izvoza, čemu treba da doprinesu i stimulativne mjere za izvoznike. On je istakao da su neophodne investicije u proizvodne kapacitete, te da se korist od ulaganja u turističke projekte može “osjetiti” isključivo na duži rok, piše Portal Analitika.

Uvoz premašio milijardu, izvoz 165 miliona: Prema preliminarnim podacima nacionalnog statističkog zavoda,  ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u prvih sedam mjeseci iznosila je 1, 22 milijardu eura, što predstavlja rast od 2,4 odsto, ili 30 miliona, u odnosu na isti period prethodne godine.  Izvezeno je robe u vrijednosti od 165,7 miliona eura, 6,9 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 1, 055 milijardu eura, četiri odsto više na godišnjem nivou.

Uporedni podaci za period januar-jul 2014. pokazuju da je ovogodišnji izvoz bio 13 miliona eura manji. Najveći pad izvoza zabilježen lani u odnosu na 2013, kad je minus u prvih sedam mjeseci iznosio “respektabilnih” 21,8 procenata. Pokrivenost uvoza izvozom u periodu januar-jul 2013. iznosila je 22,3 odsto.

Izvoz gvožđa i čelika povećan sedam puta: Kao i obično, u strukturi ovogodišnjeg izvoza do kraja jula, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najviše su zastupljeni obojeni metali (čitaj: aluminijum-prim.aut) u iznosu od 38,3 miliona eura i gvožđe i čelik u iznosu od 13,9 miliona eura. U istom periodu lani izvezeno je obojenih metala u vrijednosti od 38,9 miliona, a gvožđa i čelika za svega dva miliona eura. Zabrinjavajuće je što ni sedmostruki rast izvoza gvožđa i čelika nije doprinio sanaciji deficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija (35,3 miliona eura), Italija (30,7 miliona eura) i Bosna i Hercegovina (19,5 miliona eura).

Uvoz povećan zbog gradnje autoputa: Što se tiče strukture uvoza u prvih sedam mjeseci tekuće godine, došlo je do promjene “na čelu karavana” zbog uvoza mehanizacije za potrebe gradnje prioritetne dionice autoputa Bar- Boljare, od Smokovca do Mateševa. Podaci Monstata pokazuju da je do kraja jula uvezeno mašina i transportnih uređaja u vrijednosti od 239,7 miliona eura. Time je nadmašena  tradicionalno najveća stavka, uvoz hrane i živih životinja, koja je u prvih sedam mjeseci lani iznosila 220 miliona eura. Do kraja jula ove godine uvezeno je drumskih vozila u vrijednosti od 70,2 miliona eura, a električnih mašina, aparata i uređaja u iznosu od 47,2 miliona eura. Glavni spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija (288,1 miliona eura), Kina (112,3 miliona eura) i Bosna i Hercegovina (72,1 miliona eura). U istom periodu lani uvoz iz Kine je bio zanemarljiv, a najviše robe je uvezeno iz Srbije (278,5 miliona eura), BiH (78 miliona) i Grčke (77,2 miliona).

Zabrinjavajući pad berzanske cijene aluminijuma: Lekić u izjavi Portalu Analitika konstatuje da je uvoz mašina iz Kine za potrebe gradnje autoputa jedina značajna promjena u spoljnotrgovinskom bilansu.

“Robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom pokazuje da se negativni trend povećanja uvoza, uz smanjenje izvoza, nastavlja. Pokrivenost  uvoza  izvozom od 15 odsto potvrđuje koliko je naša privreda izvozno orijentisana i da nam se izvoz nalazi u ozbiljnoj krizi. Posebno je  zabrinjavajuće što se izvoz bazira na obojenim metalima, gvožđu i čeliku, sa tendencijom da se izvoz aluminijuma smanjuje zbog pada berzanske cijene tog metala. Na osnovu zvaničnih podataka može se zaključiti da mi nemamo ozbiljne industrijske proizvodnje, posebno ne izvozno orijentisane. Bojim se da se tu stanje neće bitnije mijenjati ni u narednom periodu”, ističe Lekić.

Podaci bi, naglašava Lekić, trebali da budu pokazatelj kojim bi putem Vlada trebala ubuduće da djeluje i koje mjere se moraju preduzeti u cilju zaustavljanja negativnih tendencija u robnoj razmjeni.

“Međutim, kako stvari stoje, ne treba očekivati promjene u sprovođenju ekonomskih ciljeva, prvenstveno ne od Ministarstva ekonomije, koje  u posljednje vrijeme nije dovelo ni jednog investitora koji bi ulagao u proizvodne kapacitete, usmjerene ka izvozu. Pošto su izbori tema broj jedan u Crnoj Gori, bilans spoljnotrgovinskog deficita  biće u fokusu vrlo kratko i ekonomske teme će se podrediti političkim zbivanjima, sve u cilju što boljeg pozicioniranja sve većeg broja stranaka uoči izbora. Bez obzira na to, ekonomija mora doći na prvo mjesto, jer određuje i izbor političke opcije na izborima. Birači bi trebalo to da prepoznaju i da pri izboru imaju i to na umu”, naveo je Lekić.

On smatra da su investicije u oblasti turizma poželjne i dobrodošle, ali da donose benefite isključivo na duži rok.

“Ovogodišnja turistička sezona bi trebalo da bude uspješna. No, uticaj sive ekonomije je i dalje previše prisutan, pa se i efekti ne mogu u punoj mjeri odraziti na stanje u budžetu”, zaključio je Lekić.

Neophodna diversifikacija izvoza: Kao zaključak se nameće imperativ da se “širi lepeza” izvozno orijentisanih proizvoda, te da se izvoz ne bi smio zasnivati na robi podložnoj fluktuacijama na berzi. Cinici bi rekli da možda zato “strateški” izvozimo neprerađenu drvnu građu. Bez diversifikacije izvoza i, generalno, povećanja konkurentnosti crnogorskih proizvoda nije realno očekivati da će se podaci o deficitu u robnoj razmjeni sa inostranstvom bitnije popraviti.

You may also like

0 comments