Događaj dana su američki predsjednički izbori, možda i najneizvjesniji dosad. Amerikanci odlučuju tko će u Bijelu kuću – Hillary Clinton ili Donald Trump. Kampanja je bila prljava, puna teških uvreda i međusobnih optužbi i podijelila je javnost, pa će biti zanimljivo vidjeti koga će Amerikanci kazniti. Bit će to duga izborna noć.
Iako mediji prenose da američki predsjednički izbori nikad nisu bili neizvjesniji, na početku dana anketa RealClearPoliticsa pokazala je da Clinton ima 2,2 posto prednosti pred Trumpom, no ona je, kako nagađaju mediji, puno veća kad se u obzir uzimaju odlučujući elektorski glasovi. Utjecajni prognozer rezultata izbora FiveThirtyEight daje Clinton šansu 2 naprema 1 da će pobijediti. Politički miljama daleko, predsjednički će kandidati izborne rezultate dočekati u istom gradu – New Yorku.
Tijekom cijelog utorka odvijat će se neizravno glasanje jer će građani birati izbornike (elektore) koji će potom 19. prosinca potvrditi Clinton ili Trumpa. Ukupno je 538 elektora, a njihov broj varira od države do države, ovisno o broju njezinih stanovnika, od Kalifornije kao najmnogoljudnije i s najviše elektora (55) do Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane koje ih imaju samo po tri. Za ulazak u Bijelu kuću potrebno je osvojiti 270 elektora. U 48 država vlada načelo “pobjednik nosi sve”, a iznimke su Nebraska i Maine koji izbornike dijele razmjerno broju osvojenih glasova.
Izbori se održavaju na golemom geografskom području podijeljenom u četiri vremenske zone. Prva biračka mjesta zatvaraju se u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu u nekim državama na istoku i jugu (Vermont, Virginia, Georgia, Južna Karolina, Indiana, Kentucky), a posljednja na Aljaski u srijedu u sedam sati (SEV).
Prva iznenađenja mogu doći iz Georgije ukoliko Trump izgubi u toj državi koja je uglavnom republikanski naklonjena, ili iz Virginije ukoliko Clinton izgubi u toj državi u kojoj je 2012. Barack Obama pobijedio. Samo pola sata kasnije mogući šok mogu prirediti ključne države Ohio (demokrati) i Sjeverna Karolina (republikanci) koje donose 18 i 15 izbornika. U vremenu između dva i tri sata iza ponoći (SEV) slijedi rafal od 30-ak država i njihovih elektora koji će dodatno crvenom i plavom obojati izbornu kartu. Svi će nestrpljivo iščekivati Floridu i njezinih 29 elektora. Maleni bi New Hampshire, uglavnom demokratski, mogao završiti na Trumpovoj strani, a neizvjesno je i u Pennsylvaniji koji raspolaže s 20 elektora, piše HRT.
Ove godine, s obzirom na vrlo tijesnu utrku, izborna bi noć mogla potrajati jako dugo. Televizije, koje će objavljivati rezultate kako budu dolazili, uglavnom ne čekaju na 55 elektorskih glasova iz Kalifornije (5 sati ujutro po SEV-u), koja se već unaprijed pripisuju demokratima, kako bi objavili ime novog predsjednika SAD-a.
Florida – ključna ‘swing država’
Neizvjesnost se stoga svodi na tucet ‘klackalica’ (swing states), država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.
Što više neizvjesna država ima izbornika to je za kandidate važnija pa ne čudi što su Trump i Clinton svako malo posjećivali Floridu (29 glasova), Pennsylvaniju (20), Ohio (18) ili Sjevernu Karolinu (15).
To je posebno bilo vidljivo u zadnjim danima kampanje kada je oboje kandidata doslovno ‘letjelo’ iz jedne države u drugu i održavalo skupove u nekoliko njih u jednom danu.
Teoretski, kandidati mogu doći do Bijele kuće ako osvoje dovoljno ‘malih država’ poput Nevade, Iowe ili New Hampshirea i usput preotmu neku od velikih suparničkih država.
Analitičari stoga procijenjuju izglede kandidata igrajući se brojnim kombinacijama – dodaju Ohio, oduzmu Iowu, prebace demokratsku državu na republikansku stranu i obrnuto.
Ali unatoč svim varijacijama mnogi vjeruju da je Florida, najveća ‘swing’ država, ključ izborne pobjede, a posebno za republikanskog kandidata koji bez Sunčane Države teško može do predsjedničkog mandata.
Kongres
Amerikanci 8. studenoga neće glasati samo o predsjedniku. Bira se i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa (435 zastupnika).
U postojećem sazivu većinu imaju republikanci s 246 kongresnika. Analitičari smatraju da demokrati neće vratiti kontrolu nad Kongresom, ali bi mogli smanjiti razliku u broju zastupnika. Mandat u Zastupničkom domu traje dvije godine.
Puno veća pažnja kada su parlamentarni izbori u pitanju uperena je u parcijalnu obnovu mandata u gornjem domu, Senatu. Mandat u Senatu, naime, traje šest godina, ali se svake izborne godine bira trećina njegova saziva.
Republikanci i u tom domu imaju većinu (54 od 100 senatora), ali se očekuju dobici demokrata. Analitičari su većim dijelom trajanja kamapanje očekivali da će demokrati uspijeti izboriti prevlast u Senatu, ali je to koncem listopada dovedeno u pitanje produženjem afere s privatnom elektroničkom poštom Hillary Clinton.
Demokrati se nadaju da će im biti dovoljno da preotmu četiri mandata jer u slučaju da omjer glasova u Senatu bude 50-50, prevagu nosi onaj američkog potpredsjednika, a to bi, nadaju se, trebao biti kandidat Hillary Clinton. Stoga se u pozadini predsjedničke kampanje vodi jednako žestoka senatska kampanja.
Marihuana
Diljem SAD-a održat će se i 157 raznih referenduma o različitim pitanjima. U Kaliforniji će se, primjerice, odlučivati hoće li pornografski glumci morati nositi kondome i o tome hoće li se ukinuti smrtna kazna, u nekim državama građani će se izjašnjavati o minimalnim plaćama, u drugima o o legalizaciji marihuane. Ovo zadnje pitanje medijima je i najzanimljivije.
Devet američkih država glasati o liberalizaciji zakona o marihuani, a očekivani pozitivni rezultati mogli bi potaknuti njezinu legalizaciju i na saveznoj razini.
Kalifornija, Arizona, Nevada, Massachusetts i Maine glasat će o legalizaciji marihuane za rekreativnu uporabu i regulaciji njezina uzgoja, proizvodnje i prodaje. Prihvaćanje incijative, koja je već na snazi u četiri države, značilo bi da će marihuana odraslima postati legalno dostupna za kupnju i konzumaciju.
Arkansas, Sjeverna Dakota i Florida odlučivat će o upotrebi marihuane u medicinske svrhe, što je prihvaćeno u već 25 američkih država.
Sjedinjene Države najveći su konzument droge u svijetu, pa zagovornici legalizacije marihuane tvrde da bi to pomoglo u suzbijanju ilegalnog tržišta narkotika.
Marihuana je najpopularnija droga u SAD-u, a 57 posto stanovnika, po istraživačkom centru Pew, zagovara njezino ozakonjenje. Prije samo deset godina taj je postotak bio znantno manji.
Očekuje se da će birači na referendumima u utorak proširiti legalno tržište marihuanom i stvoriti veliko područje na zapadu, uz nekoliko izoliranih država na istoku, gdje je ona legalno dostupna. Neki stručnjaci vjeruju da će time i eventualna legalizacija na nacionalnoj razini postati pitanje vremena.
Marihuana je za rekreativnu upotrebu ozakonjena na Aljasci, u državi Washington, u Oregonu i Coloradu te u saveznom distriktu glavnog grada Washingtona.
Međutim, njezino posjedovanje, upotreba ili prodaja i dalje je izvan zakona u većini država. U 2014. zabilježeno je 600 tisuća uhićenja zbog posjedovanje marihuane.
Istodobno, novi zakoni razvili su novo, sedam milijardi dolara vrijedno legalno tržište marihuane. To će narasti na 22 milijuna ako Kalifornija, savezna država s najviše ljudi i najvećim gospodarstvom, izglasa ozakonjenje. A očekuje se da hoće.
Zagovornici legalizacije kažu da su društveni i financijski troškovi provedbe prihibicije marihuane golemi, te da je njezina korist u ublažavanju patnji oboljelih od raka, epilepsije i drugih bolesti znatna.
Argumenti protiv odnose se na to što bi legalizacija marihuanu učinila dostupnijom maloljetnicima i na zabrinutost zbog sjedanja za upravljač automobila pod njezinim utjecajem.
Po anketama, očekuje se da će uz Kaliforniju inicijativa proći u Massachusettsu i Maineu, dok su birači u Arizoni i Nevadi podijeljeni.
