Članice eurozone sve se više okreću hedge fondovima

Članice eurozone pojačano se oslanjaju na hedge fondove da im pripomognu da podmire potrebe za zaduživanjem, no bankari upozoravaju da bi takav trend mogao povećati volatilnost tržišta.

Budući da banke sve manje aktivno sudjeluju na tržištima državnog duga zbog pritisaka na bilance, nekolicina zemalja 19-člane eurozone okrenula se hedge fondovima kako bi ispunila ciljane kvote prodaje svojih obveznica.

Hedge fondovi obično su skloni brzom povratu od ulaganja, što bi moglo povećati nestabilnost na tržištima državnih obveznica, budući da im u idućim mjesecima predstoje svojevrsni ispiti povjerenja.

Izborna pobjeda Donalda Trumpa i britanska referendumska odluka o izlasku zemlje iz Europske unije uzdrmala je razvijene zemlje svijeta i zaprijetila smjenom lidera na talijanskom referendumu idući mjesec i na izborima u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj koji se očekuju u 2017. godini.

Svi takvi politički šokovi, uz pojačanu promjenjivost na tržištu obveznica, mogli bi potencijalno potaknuti val prodaja – što je rizik koji budi bolna sjećanja na dužničku krizu od 2010. do 2012. godine kada su intenzivne prodaje dovele nekoliko zemalja u situaciju da ne mogu više podmirivati svoje dugove i potaknule bojazan da bi se time mogao potaknuti raspad eurozone.

Hedge fondovi bili su prilično aktivni na tržištu za dugoročne obveznice, budući da one nose veće rizike i nagradu, čemu su tradicionalni skloni.

Španjolska, Italija, Belgija i Francuska željele su iskoristiti rekordno niske troškove zaduživanja u ovoj godini izdanjem 50-godišnjih obveznica u iznosu tri do pet milijardi eura. Sve su zemlje izvijestile o prodaji povijesno visokih 13 do 17 posto obveznica hedge fondovima.

Prije tri godine, usporedbe radi, Španjolska, Italija i Belgija prodale su svega četiri do sedam posto sindiciranih izdanja obveznica toj skupini ulagača, pokazuju podaci Thomson Reutersa. Ne raspolaže se usporedivim podacima za Francusku, koja obično ne bilježi značajnije prodaje dužničkih papira hedge fondovima.

Na novinarski upit da komentiraju pojačano sudjelovanje hedge fondova u prodaji obveznica iz agencija za upravljanje državnim dugom u Italiji i Španjolskoj nije stigao odgovor, dok su iz francuske državne agencije odbili komentirati.

Europska središnja banka (ECB), čija je zadaća očuvati financijsku stabilnost eurozone, odbila je odgovoriti na novinarski upit zabrinjava li ju takav trend.

“Hedge fondovi postaju sve važniji. Ako trebate ponuditi na tržištu veliko sindicirano izdanje uvijek je plus ako postoji takva skupina ulagača”, kazao je Damien Crude, čelnik odjela za sindicirana izdanja državnog sektora pri RBS-u, kojemu je nekoliko zemalja članica eurozone povjerilo poslove vezane za izdanje obveznica.

Upozorio je, međutim, da etiketa “brza zarada” i dalje vrijedi za hedge fondove.

“Oni imaju vrlo aktivan pristup investiranju, a uložit će kada očekuju pristojan prinos u kratkom roku. No, čim se pojavi mogućnost izostanka zarade, oni će otići”, upozorio je Crude.

(Agencije)

You may also like