Cjenovni rat kao manifestacija bezobzirnosti bin Salmana?

Komentar The New York Timesa
Rat cijenama nafte koji je pokrenuo saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman uzdrmao je globalnu ekonomiju i iznova pokrenuo razgovore u kuloarima zapadnih prijestonica o Bin Salmanovoj nepromišljenosti te koliko se može pouzdati u njega, napisao je David Kirkpatrick u svom članku u američkom listu The New York Times.

Bin Salman je prije nekoliko dana naredio hapšenje više starijih članova kraljevske porodice, a onda je uveo Saudijsku Arabiju u cjenovni rat protiv Rusije, oštro snizivši cijenu saudijske sirove nafte, dodaje autor.

U tekstu citira riječi jednog eksperta koji kaže da će taj rat s Rusijom prvenstveno naštetiti saudijskoj, ruskoj i američkoj ekonomiji. Prema istom članku, Greg Barrow, stručnjak za regiju i istraživač s američkog Južnog metodističkog univerziteta, naglasio je da je korak koji je preduzeo Bin Salman sigurno uništenje za bilo koju ekonomiju ovisnu o nafti. Autor teksta ističe da je Bin Salman dao zeleno svjetlo svojoj zemlji da pumpa naftu u maksimalnim količinama nakon što je Rusija odbacila prijedlog OPEC-a za dodatno smanjenje proizvodnje kako bi se nosilo sa širenjem korona virusa.

Prema američkom listu, profesor Steffen Hertog s Londonske škole ekonomije kaže da Saudijska Arabija ima mnogo više izgubiti od Rusije jer ruska ekonomija ima raznovrsnije izvore prihoda i ne zavisi prvenstveno od prihoda od nafte, kao što je to slučaj u Saudijskoj Arabiji.

Prema izvještaju New York Timesa, Saudijska Arabija i dalje je uveliko ovisna o nafti. Uz to, njene novčane rezerve zadržale su se gotovo četiri godine na približno 500 milijardi dolara, što je pad u odnosu na maksimalnih 740 milijardi dolara u ljeto 2014.

Analitičari kažu, kako navodi list, da Saudijskoj Arabiji treba cijena koja pokriva troškove, tzv. break-even price, od otprilike 80 dolara po barelu kako bi zadovoljila svoj budžet bez novog smanjenja rezervi ili usvajanja bolnih mjera štednje. Međutim, u ponedjeljak je cijena pala na približno 35 dolara po barelu, što je manje od polovine break-even cijene.

Važno je napomenuti da su cijene nafte u ponedjeljak pale za 25 posto i zaustavile se na 35 dolara kada su Saudijska Arabija i Rusija najavile povećanje proizvodnje nakon što je u petak propao trogodišnji dogovor glavnih proizvođača o smanjenju ponude na tržištima.

List prenosi i riječi Kristine Smith Diwan, istraživačice s Instituta za zaljevske države u Washingtonu, koja kaže da “prijetnja Bin Salmanu ne dolazi od njegovih kraljevskih rivala” nego od pada prihoda od nafte i posljedica njegovih ambicioznih ekonomskih planova.

No, drugi analitičari, bivši diplomati, zvaničnici s iskustvom u Saudijskoj Arabiji i osobe bliske dvoru kazali su da je Bin Salman potpuno učvrstio svoj autoritet, do te mjere da više nema potrebe za strahom, kako navode američke novine.

Dodaju da je, uz nivo surovosti bez presedana u modernoj saudijskoj historiji, Bin Salman preuzeo direktniju vlast nad Kraljevinom više od bilo kojeg kralja decenijama, uglavnom kroz zastrašivanja u potčinjavanju svoje vladajuće porodice. Napominju da je čak i u slučajevima ozbiljnog pada postojala mala šansa da će ga članovi kraljevske porodice koje je pritvorio izazvati, prenosi Al Jazeera Balkans.

You may also like

0 comments