Grčki premijer Aleksis Cipras ima u utorak manje od 48 sati da u parlamentu izglasa niz tržišno orijentiranih reforma i da ublaži neslaganje žestokih zastupnika iz svoje stranke, a sve kako bi uspio ostvariti uvjete za dobivanje paketa financijske pomoći. Novim je dogovorom s grčkim međunarodnim kreditorima Cipras uspio odgoditi financijski kolaps zemlje, a sad ga čeka bijes zastupnika i javnosti jer je pristao na mjere koje su znatno teže od onih koje su 5. srpnja odbijene referendumom.
Vladajuća stranka Siriza i njezin manji koalicijski partner održali su odvojene sastanke da parlament pripreme za donošenje potrebnih zakona među kojima su plan povećanja poreza, reforma mirovinskog sustava i stroži nadzor nad državnim financijama. To je golem zaokret za Sirizu koju je na izborima u siječnju na vlast dovelo obećanje prestanka višegodišnjih rezova i recesije u zemlji u kojoj je četvrtina stanovništva nezaposlena. U njemačkome tabloidu Bildu objavljena su nagađanja da bi Cipras mogao podnijeti ostavku.
Više od polovine Nijemaca podupire treći paket financijske pomoći Grčkoj o kojem se Atena dogovorila s vjerovnicima, ali velika većina sumnja u grčku spremnost na provođenje potrebnih reforma, pokazala je u ponedjeljak anketa.Nakon 17 sati pregovaranja čelnici eurozone natjerali su Grčku da preda dio suvereniteta vanjskim supervizorima, a zauzvrat su pristali razgovarati o 86 milijarda eura pomoći da bi ta gotovo bankrotirana zemlja ostala u eurozoni.
Atena sad ima precizne rokove kojih se mora držati i primijeniti nepopularne reforme poreza na dodanu vrijednost i mirovina, uvesti proračunske rezove, promijeniti pravila bankrota i donijeti EU-ov zakon o bankama. U anketi koji je provela agencija Infratest 52 posto ispitanika u Njemačkoj kaže da je dobro dalje pomagati Grčkoj, a 44 posto da nije. Na pitanje o reformama i smanjenju potrošnje koje Atena mora provesti, 57 posto ispitanika kaže da su mjere adekvatne, a 22 posto ih smatra nedovoljnima. Samo 13 posto misli da su uvjeti prestrogi.
Grčka će zbog poharanog gospodarstva i banaka u protekla dva tjedna trebati daleko veći otpis duga od onog koji su spremni razmotriti njezini partneri u eurozoni, pokazuje povjerljiva studija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Reuters je dobio na uvid ažuriranu studiju o održivosti duga koja je poslana vladama članica eurozone u ponedjeljak navečer, nekoliko sati nakon što su Atena i njezinih 18 partnera u eurozoni načelno dogovorili početak pregovora o trećem programu kredita u vrijednosti do 86 milijardi eura.
Zauzvrat bi grčke vlasti trebale provesti strože mjere štednje i strukturne reforme. “Dramatično pogoršanje održivosti duga ukazuje na potrebu znatno većeg otpisa od onog koji se dosada razmatrao – i koji je predlagao Europski mehanizam za stabilnost (ESM)”, zaključili su u MMF-u. Europske zemlje morale bi Grčkoj odobriti 30-godišnji poček za servisiranje svih europskih dugova, uključujući nove kredite, i vrlo dramatično produljiti rokove dospijeća, sugeriraju u MMF-u. Alternativne opcije uključuju eksplicitne godišnje fiskalne transfere u grčki proračun odnosno trenutne značajne otpise kredita odobrenih Ateni, citira Reuters iz MMF-ova dokumenta koji je dobio na uvid.
Odvojeno je neimenovani dužnosnik ESM-a u utorak kazao da će doprinos tog fonda trogodišnjem programu financiranja za Grčku iznositi između 40 i 50 milijardi eura. U financiranju programa trebao bi prema Reutersu sudjelovati i MMF, kojem je preostalo 16 milijardi eura iz programa isteklog u ožujku, a i Grčka bi na kraju trogodišnjeg razdoblja trebala moći sama prikupljati novac na financijskim tržištima.
Grčka je u utorak otplatila dug po seriji dospjelih samuraj obveznica u vlasništvu japanskih ulagača, nastojeći tim simboličnim potezom ponovo pridobiti povjerenje ulagača nakon što su propustili uplatiti još jednu ratu kredita Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Japanski bankovni div Mizuho objavio je da je Atena doznačila 20 milijardi jena (160 milijuna dolara) kako bi podmirila dug denominiran u jenima.”Kao upravitelji izdanja, potvrđujemo da smo jutros primili 20 milijardi jena glavnice i kamata”, kazao je glasnogovornik japanske banke. “Sada smo pokrenuli postupak isplate prinosa ulagačima”, dodao je.
Grčka vlada izdala je obveznice prije dva desetljeća i prodala ih privatnim ulagačima a dospjele su na naplatu danas. Tržišta su pozorno pratila hoće li Atena podmiriti dug s obzirom na neplaćenu ratu kredita MMF-u krajem lipnja u iznosu 1,6 milijardi eura. Jučer je Grčka propustila platiti još jednu ratu MMF-ova kredita, u iznosu 456 milijuna eura. Time se ukupni iznos neplaćenih rata kredita prema MMF-u popeo na dvije milijarde eura. Samuraj obveznice nude priliku izdavateljima obveznica da se zaduže kod japanskih ulagača izdanjem dužničkih papira u jenima. Prve je takve obveznice 1970. godine izdala azijska razvojna banka. Argentina je 2001. propustila podmiriti dug po nizu dospjelih samuraj obveznica a 2008. dug po samuraj obveznicama nije podmirila ni američka brokerska kuća Lehman Brothers.
