Čini se da prošlost proganja Monsanto

Povijesna presuda američkog suda protiv američkog proizvođača pesticida Monsanta mogla bi pokrenuti lavinu sličnih tužbi a ujedno je podsjetila na mrlje u prošlosti američke kompanije ali i njemačkog diva Bayera s kojim će se uskoro povezati.

Prošlotjednom povijesnom odlukom američkog suda po kojoj Monsanto treba isplatiti 290 milijuna dolara odštete Dewayneu Johansonu, oboljelom od raka, aktualizirala se rasprava o toj firmi i mrljama u njezinoj prošlosti. Monsanto je u svibnju potpisao sporazum o spajanju s njemačkim Bayerom u sklopu transakcije ‘teške’ 64 milijarde dolara, pa se u fokusu našla i njemačka kompanija.

Bayer je osnovan 1863. godine i najpoznatiji je po proizvodnji aspirina. Manje je poznata činjenica je da u kratkom razdoblju početkom 20. stoljeća prodavao i heroin, oglašavajući ga kao lijek za kašalj i zamjenu za morfij.

Tijekom Drugog svjetskog rata poslovao je u sastavu konzorcija IG Farbena koji je proizvodilo pesticid Zyklon B, korišten u Hitlerovim plinskim komorama. Zahvaljujući akvizicijama Bayer je tijekom više godina izrastao u industrijskog diva koji proizvodi lijekove i kemikalije te trenutno upošljava 100.000 ljudi diljem svijeta. Američki Monsanto osnovan je 1901. godine u St. Louisu a specijalizirao se za proizvodnju saharina.

Od 40-ih godina prošlog stoljeća proizvodili su poljoprivredne kemikalije, uključujući herbicid 2,4-D, koji se u kombinaciji s još jednom opasnom kemikalijom koristio za proizvodnju zloglasnog defolijanta Agent Orange a američka ga je vojska također koristila u Vijetnamskom ratu. Godine 1976. kompanija je lansirala svoj vjerojatno najpoznatiji proizvod – herbicid Roundup.

Tijekom 80-tih njihovi su znanstvenici prvi uspjeli genetski modificirati biljnu stanicu. Monsanto je tada počeo kupovati proizvođače sjemena a krenuli su i s terenskim testiranjem genetski izmijenjeno sjemena.

S vremenom su razvili soju, kukuruz, pamuk i još neke poljoprivredne kulture otporne na Roundup. Monsanto je već desetljećima u sukobu s aktivistima za zaštitu okoliša, posebno u Europi, gdje se vjeruje da genetski izmijenjena hrana možda nije sigurna za konzumaciju ljudi. Na udaru je kritike i Monsantov Roundup baziran na glifosatu, koji neki znanstvenici dovode u vezu s rakom iako su neke studije to osporile.

Bayer planira nakon spajanja ugasiti ime ‘Monsanto’ u nadi da će tako izbjeći i njihovu ‘otrovnu’ reputaciju. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da spajanje Bayera i Monsanta stavlja globalno tržište sjemenja i pesticida u ruke malog broja tržišnih aktera,, koji onda mogu podizati cijene i ograničavati izbor poljoprivrednicima i potrošačima.

Bayer je osim visoke cijene morao odustati od vlastitog sjemenja i agrokemijskog poslovanja kako bi zadovoljili konkurenciju. Sudska presuda s kraja prošlog tjedna potpiruje bojazni da bi mogla uslijediti i lavina novih tužbi. To bi značilo da će Bayer možda morati izdvojiti povelike iznose za podmirivanje odšteta. „Ukupni trošak, po nama, mogao bi lagano dosegnuti i 10 milijardi dolara“, naveo je analitičar banke MainFirst Michael Leacock.

Monsanto je najavio žalbu dok Bayer i dalje tvrdi da su herbicidi koji sadrže glifosat „sigurni“.

You may also like

0 comments