[vc_row][vc_column width=”1/3″]Drugi krug pregovora[/vc_column][vc_column width=”2/3″]U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava završen je drugi krug pregovora predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca o izmjenama zakona kojima se uređuje ostanak u svijetu rada do 68. godine. [/vc_column][/vc_row]
Riječ je o zakonima koji su u javnoj raspravi zajedno sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, čije je izmjene zatražila referendumska inicijativa “67 je previše”. Ministar Josip Aladrović održao je odvojene sastanke, posebno sa sindikatima i poslije s poslodavcima.
– I dalje ćemo biti u kontaktu i razgovarati o svim zakonskim prijedlozima, i sindikata i poslodavaca, očekujemo da ćemo do kraja tjedna postići dogovore, rekao je ministar nakon sastanka s poslodavcima. Slijedi procedura u Saboru, ali ostajemo pri tome da provedba svih zakona iz radnog zakonodavstva i Zakona o mirovinskom osiguranju ide s 1. siječnja 2020., izjavio je ministar.
Direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić istaknuo je kako javna rasprava još traje, završava za 7 dana.
– Neke smo argumente i pitanja podnijeli, Vlada je to saslušala. Cilj je održivi mirovinski sustav. I dalje imamo sumnji, naročito oko dijela Zakona o radu. Idući sastanak je, nadamo se, kada završi javna rasprava, poručio je.
Prije sastanka s poslodavcima, predstavnici Vlade odvojeno su se sastali s predstavnicima sindikata i razgovarali o izmjenama radno-mirovinskih zakona. Upozoreno je da bi bez jasnih kriterija u znanosti i visokom obrazovanju to moglo izazvati katastrofu zbog otežanog zapošljavanja i napredovanja mladih znanstvenika, što bi rezultiralo odlaskom iz zemlje.
– Ako bi se produljio radni vijek, sljedeće tri godine ne bi bilo napredovanja mladih i njihova zapošljavanja u znanosti i visokom obrazovanju, a s obzirom na otvorene granice EU-a, izvrsni mladi znanstvenici otići će iz zemlje, upozorio je državni tajnik u Ministarstvu znanosti Tome Antičić nakon sastanka predstavnika Vlade i sindikata o izmjenama radno-mirovinskih zakona s ciljem omogućavanja ostajanja u svijetu rada do 68. godine.
Antičić upozorava da među znanstvenicima postoji veliko zanimanje za radnim odnosom do 68. godine, no to bi moglo imati i nesagledive posljedice jer su iznosi plaća i koeficijenti fiksni u sustavu.
– Ako se ovako automatski ide u mirovinu sa 68 godina bez nekih kriterija, to će biti katastrofa, upozorava Antičić.
Stoga će se, kaže, u pregovorima tražiti da poslodavac, čelnik ustanove, može postaviti kriterije za ostanak u svijetu rada do 68. godine, odnosno da ne bude svima jednako.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je da su sindikati iznijeli svoja stajališta o potrebi naknade štete prijevremeno umirovljenim radnicima ove godine, kojih je više od 5000.
– Budući da se zakonske izmjene lome preko njihovih leđa, tražimo da se i njih u nekakvim prijelaznim odredbama obuhvati, poručio je.
Osim toga, traže da se, uz sustav otpremnina, uvede i fond za isplatu odštete prijevremeno umirovljenim radnicima koji primaju doživotno umanjenu mirovinu.
– Poslodavac, koji ih se riješio jer su mu prestari, uplaćivao bi u neku vrstu fonda kojim bi se tim ljudima uplaćivala razlika do pune mirovine, objasnio je Sever sindikalne zahtjeve.
– Poslodavci tako nešto dosad nikako nisu prihvaćali, ali se i dalje tijekom ove godine vrlo izdašno rješavaju radnika poznije životne dobi koji bi još mogli raditi, istaknuo je Sever.
Riječ je o izmjenama Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Vlada se odlučila za izmjene tih šest zakona kako bi omogućila ostanak u svijetu rada i nakon 65. godine, a nakon što je prihvatila zahtjeve inicijative “67 je previše”, koje je svojim potpisima podržalo više od 700.000 građana.
