Krize u opskrbi i iranska proizvodnja podigle cijenu nafte

Zbog poremećaja u opskrbi iz Kanade i Nigerije, cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošloga tjedna, drugoga zaredom, pa su dosegnule najviše razine u šest mjeseci.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,7 posto, na 48,72 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,3 posto, na 47,75 dolara.

Prošloga su tjedna cijene nafte podržavali prekidi u opskrbi u zemljama kao što su Nigerija, Kanada i Libija. Tako je nigerijski izvoz zbog napada militanata pao ispod 1,4 milijuna barela dnevno, najnižu razinu u 22 godine. U Kanadi je, pak, proizvodnja smanjena za oko milijun barela dnevno zbog požara, iako se postupno oporavlja. “Raspoloženje na tržištu ostaje pozitivno zbog uvjerenja ulagača da je globalni naftni kompleks u fazi uravnoteženja i da neplanirani prekidi proizvodnje ubrzavaju taj proces”, kaže Dominick Chirichella, partner u Energy Management Institute.

Osim smanjenja ponude iz Kanade i Nigerije, smanjuje se opskrba i iz Libije zbog unutarnjih sukoba, a moguć je i pad opskrbe iz Venezuele.

Međutim, ponuda je i dalje veća od potražnje, na što je upozorio i ruski ministar energetike Aleksandar Novak, kazavši da ponuda premašuje potražnju za oko 1,5 milijuna barela dnevno. Stoga dio analitičara očekuje pad cijena nafte, nakon što su porasle u šest od posljednjih sedam tjedana. “Smatramo da su cijene porasle previsoko, predaleko i prebrzo. Može se očekivati da će kombinacija jakog dolara, viška ponude u odnosu na potražnju i velikih zaliha snažno pritisnuti cijene”, kaže Harry Tchilinguirian, strateg francuske banke BNP Paribas, koji očekuje da bi cijene barela mogle skliznuti u raspon od 35 do 39 dolara.

Tim više što je malo izgleda da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i nečlanice tog kartela poduzeti zajedničku akciju za smanjenje proizvodnje.

Uz to, tvrtka Baker Hughes izvijestila je da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u ostao nepromijenjen, što bi moglo značiti da je trend pada broja tih postrojenja pri kraju, nakon što je skliznuo na 318 postrojenja, najnižu razinu od listopada 2009. godine.

Daljnji rast cijena nafte sprječava i jačanje dolara, čija je vrijednost u odnosu na košaricu valuta dosegnula najvišu razinu u tri tjedna. Zbog toga uvoz nafte za zemlje s drugim valutama postaje skuplji, što negativno utječe na potražnju. A to, smatra dio analitičara, najavljuje korekciju cijena ‘crnog zlata’.

Zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 12 godina. No, od tada su skočile više od 70 posto jer se ulagači nadaju smanjenju jaza između ponude i potražnje.

A da je dogovor naftnih proizvođača o zajedničkoj akciji za smanjenje proizvodnje sve manje izgledan ukazuju i najnovije vijesti iz Irana. U nedjelju je zamjenik iranskog ministra za naftu Rokneddin Javadi izjavio da Iran ne planira zamrznuti svoju naftnu proizvodnju i izvoz dok ta zemlja pokušava dosegnuti razine izvoza sirovine nafte prije uvođenja sankcija.

“U trenutnim okolnostima, vlada i ministarstvo za naftu nisu objavili nikakvu političku odluku ili plan vezan uz Nacionalnu iransku naftnu kompaniju (NIOC) kojima bi se zaustavilo povećanje proizvodnje i izvoz nafte”, izjavio je Javadi za iransku novinsku agenciju Mehr.

Trenutno iranski izvoz nafte, bez plinskih kondenzata, iznosi 2 milijuna barela dnevno, kazao je Javadi te naveo da će do sredine ljeta iranski izvoz dosegnuti 2,2 milijuna barela dnevno.

Sastanak OPEC-a, na kojem će bili i iranski predstavnici, planira se održati 2. lipnja. Plan da proizvođači iz OPEC-a i oni izvan tog naftnog kartela stabiliziraju cijena sirove nafte zamrzavanjem svoje proizvodnje raspršili su se u travnju kada je Saudijska Arabija zatražila da se tom dogovoru priključi i Iran, njezin glavni rival po utjecaju u regiji.

You may also like

0 comments