Analiza
Završetak tranzitnog ugovora za prijenos plina kroz Ukrajinu krajem 2024. godine doveo je do značajnog porasta cijena plina, čime je tržište stajalo na rubu nove energetske krize. Ovo stanje dodatno je potaknuto strahovima vezanim uz pravovremeno punjenje skladišta kako bi se ispunili regulirani ciljevi skladištenja (90% punih do 1. studenog). Međutim, tržište plina doživjelo je značajan preokret sredinom veljače, kada su cijene počele padati, a nekoliko faktora pridonijelo je smanjenju napetosti. Najvažniji su bili mirni pregovori za okončanje ukrajinskog rata, mogućnost fleksibilnosti u vezi s ciljevima skladištenja, te povoljne vremenske prilike koje su smanjile stopu povlačenja plina iz skladišta.
Cijene plina na europskom tržištu, koje su u veljači dosegle dvogodišnji vrhunac od 58,4 €/MWh, u ožujku su se vratile prema razinama od 40 €/MWh. TTF (Title Transfer Facility) kontrakti za mjesec unaprijed sada se trguju oko 41,5 €/MWh, a kontrakti za godinu unaprijed na 34,4 €/MWh. Iako je oporavak industrijske potražnje u Europi u tijeku, predviđa se da bi američke carine mogle usporiti ovaj oporavak, dok tržišta LNG-a (ukapljenog prirodnog plina) ostaju napeta, uz visoku volatilnost na tržištu.
Geopolitička situacija, osobito rat u Ukrajini, nastavlja biti glavni faktor koji oblikuje cijene plina. U slučaju postizanja mira i mogućeg povratka ruskog plina u Europu, tržište bi moglo doživjeti značajnu stabilizaciju. Mogući povratak ruskog plina mogao bi se realizirati kroz obnovljeni tranzitni ugovor s Ukrajinom ili kroz druge plinovode poput Nord Streama. Iako su plinovodi Nord Stream 1 i 2 pretrpjeli sabotaže, postoji mogućnost da bi jedan od plinovoda mogao ponovo početi opskrbljivati Europu plinom. Međutim, svaka ovakva inicijativa mora imati odobrenje njemačke vlade, koja nije odobrila početak rada Nord Stream 2 zbog rata u Ukrajini.
Paralelno s tim, nekoliko zemalja zatražilo je od Europske komisije ublažavanje ciljeva za skladištenje plina kako bi se olakšalo ispunjavanje tih ciljeva, a Europska komisija trebala bi u travnju objaviti fleksibilan plan za skladištenje plina. Ovaj plan mogao bi umanjiti zabrinutost na tržištu i omogućiti veću sigurnost opskrbe, osobito u predstojećim ljetnim mjesecima kada tradicionalno dolazi do smanjenog interesa za skladištenje.
Povoljni vremenski uvjeti, poput blagih temperatura i brzog vjetra, dodatno su smanjili stopu povlačenja plina iz skladišta, što je doprinijelo smanjenju napetosti na tržištu. Zalihe plina u Europi još uvijek nisu dosegle svoje sezonske prosjeke, s razinom od 34,8%, no predviđa se da će se sezona grijanja završiti s višim razinama skladišta nego što se ranije očekivalo. Iako je njemački prijedlog za subvencioniranje punjenja skladišta s visokim cijenama odbačen, mnogi analitičari smatraju da će tržište u narednim mjesecima pokazati znakove stabilizacije, pod uvjetom da ne dođe do velikih poremećaja u opskrbi.
S obzirom na ove čimbenike, smanjena volatilnost na tržištu plina očituje se i u smanjenju neto dugih pozicija investicijskih fondova na tržištu TTF, što upućuje na oprez tržišnih sudionika.
S industrijskog aspekta, europska proizvodnja pokazuje znakove oporavka, što je potaknuto pozitivnim rezultatima u eurozoni, gdje je PMI za veljaču ostao iznad neutralnog nivoa. Osobito su se poboljšali pokazatelji u proizvodnom sektoru, kao što je rast PMI-a u Njemačkoj, najvećoj europskoj industrijskoj ekonomiji. Iako se očekuje da će oporavak industrijske potražnje nastaviti, predviđa se da će američke carine, koje bi mogle imati negativne učinke na trgovinske tokove, usporiti rast, osobito u drugoj polovici 2025. godine.
Za plinske cijene, najvažniji će biti nastavak hladnog vremena, koji bi mogao povećati potražnju za plinom i podići cijene. S obzirom na to, tržište će biti osjetljivo na promjene u vremenskim uvjetima i na bilo kakve neočekivane poremećaje u opskrbi.
Geopolitički faktori ostaju ključni za kretanje cijena plina, uz stalnu prijetnju novih sukoba. Osim rata u Ukrajini, nova napetost u Bliskom istoku, s nastavkom izraelskog vojnog angažmana u Gazi i eskalacijom napetosti s Iranom, mogla bi dovesti do povećanja cijena plina. Takvi sukobi obično podižu cijene energenata, jer narušavaju globalnu ravnotežu ponude i potražnje. Također, nesigurnost oko obimnih američkih carina na robu iz različitih zemalja povećava volatilnost na tržištu plina, stvarajući dodatnu nesigurnost među ulagačima i industrijama koje ovise o stabilnim cijenama energenata.
Za ostatak godine, tržište plina u Europi bit će pod visokim pritiskom. Geopolitika će i dalje biti glavni faktor koji utječe na volatilnost, a mjere koje će poduzeti nova američka administracija, kao i ubrzanje pregovora za okončanje ukrajinskog rata, mogli bi značajno oblikovati tržište. Predviđa se da će cijene ostati iznad svojih sezonskih prosjeka u drugom kvartalu, s TTF cijenama koje će se kretati oko 33 €/MWh, uz nastavak neizvjesnosti u vezi s trgovinskim odnosima i brzim napredovanjem pregovora.
Ako dođe do mirovnog sporazuma i povratka ruskih isporuka plina, cijene bi mogle pasti za najmanje 15%, uz smanjenje volatilnosti i manju važnost pravovremenog punjenja skladišta. Međutim, sveukupna dinamika na tržištu plina u Europi ovisit će o mnogim faktorima, uključujući napredak u skladištenju, promjene u geopolitici i globalne klimatske promjene koje mogu izazvati iznenadne promjene u potražnji.
Tržište plina u Europi u 2025. godini suočava se s brojnim izazovima, od geopolitike do klimatskih promjena i trgovinskih politika. Iako trenutni uvjeti ukazuju na stabilizaciju, predstojeći pregovori o miru u Ukrajini i dalje će biti ključni za oblikovanje cijena. Cijene plina će biti osjetljive na bilo kakve promjene u opskrbi, političkoj situaciji ili vremenskim uvjetima. Europsko tržište plina bit će pod velikim utjecajem globalnih čimbenika i dinamike na LNG tržištu, a predviđanja ukazuju na nastavak visoke volatilnosti i potencijalne promjene u cijeni tijekom druge polovice godine.
