Analiza
Cijene nafte na svjetskim tržištima doživjele su prošli tjedan dramatičan pad, potonuvši više od 10 posto uslijed strahovanja od globalnog trgovinskog rata i najave Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o povećanju proizvodnje. Na londonskom tržištu cijena barela pala je za 10,9 posto, na 65,58 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen pad od 10,6 posto, na 61,99 dolara.
Ovaj tjedni pad najveći je u posljednjih godinu i pol, a u jednom trenutku cijene su dosegnule najniže razine u četiri godine – 64,03 dolara u Londonu i 60,45 dolara u SAD-u. Početak ovog tjedna donio je daljnji pad, s cijenom Brent nafte koja je skliznula ispod 65 dolara, odražavajući nesigurnost ulagača. No dok nafta na globalnim tržištima jeftini, u Hrvatskoj cijene goriva na benzinskim postajama ne samo da ne prate taj trend, već čak bilježe porast od oko 2 posto. Što stoji iza ove diskrepancije i kako trgovinski sukobi utječu na cijene “tekućeg zlata”?
Oštar pad cijena nafte pokrenut je prošle srijede kada je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje carina od 10 posto na sav uvoz u SAD, uz dodatne recipročne carine za zemlje s kojima SAD ima trgovinski deficit. Kina je brzo uzvratila, najavivši carine od 34 posto na američki uvoz, čime je eskalirala sukob između dva najveća svjetska gospodarstva. Peking je dodatno zaprijetio zabranom izvoza tehnoloških minerala u SAD, što je dodatno uzdrmalo tržišta. Ovaj potez uslijedio je nakon što su obje strane već ranije uvele carine od 20 posto na međusobni uvoz, a sadašnja eskalacija izazvala je strah od poremećaja u globalnim lancima opskrbe, rasta inflacije i usporavanja svjetskog gospodarstva.
Strah od recesije pojačan je i reakcijama drugih zemalja. Europska unija i niz drugih trgovinskih partnera SAD-a najavili su vlastite protumjere, što je dodatno produbilo nesigurnost. “Agresivan odgovor Kine na američke carine gotovo pouzdano potvrđuje da se bližimo svjetskom trgovinskom ratu u kojem neće biti pobjednika”, upozorava Ole Hansen iz Saxo Banka, ističući štetne posljedice po gospodarski rast i potražnju za sirovinama poput nafte. Analitičari Goldman Sachsa snizili su prognoze cijena nafte za kraj godine za 5 dolara, predviđajući 66 dolara po barelu u Londonu i 62 dolara u SAD-u, dok JPMorgan procjenjuje šanse za recesiju u SAD-u na 60 posto u idućih 12 mjeseci.
Dok trgovinski sukobi potresaju tržišta, OPEC i njegovi saveznici dodatno su zakomplicirali situaciju najavom povećanja proizvodnje za 411 tisuća barela dnevno, znatno više od ranije planiranih 135 tisuća. Saudijska Arabija, Rusija i druge članice kartela obrazložile su ovu odluku “solidnim odnosom ponude i potražnje”, no potez je iznenadio trgovce, posebice jer Rijadu treba cijena od oko 90 dolara po barelu za uravnoteženje proračuna. Saudijska Arabija dodatno je snizila cijene za azijske kupce za 2,3 dolara po barelu, što je najveće smanjenje u dvije godine, signalizirajući promjenu strategije s fokusom na povećanje tržišnog udjela umjesto održavanja visokih cijena.
Ovaj potez, u kombinaciji s trgovinskim tenzijama, doveo je do preplavljivanja tržišta naftom u trenutku kada potražnja slabi. Cijena Brent nafte pala je na 67,82 dolara, najniže od prosinca 2021., dok je zapadnoteksaška nafta (WTI) dosegnula 64,57 dolara, također najnižu razinu u godinama. Analitičari upozoravaju da bi pojačana opskrba mogla dodatno pritisnuti cijene ako recesija smanji globalnu potražnju.
Dok cijene nafte na svjetskim tržištima padaju, hrvatski vozači suočavaju se s paradoksom – gorivo na benzinskim postajama poskupjelo je za oko 2 posto unatoč 11-postotnom pojeftinjenju Brent nafte. Stručnjaci poput Davora Šterna, bivšeg direktora Ine, i Ivana Brodića, energetskog analitičara, objašnjavaju da cijena sirove nafte nije jedini faktor koji određuje cijenu goriva. “Cijena nafte odavno nije određena samo ponudom i potražnjom, već špekulacijama na burzama”, ističe Štern, podsjećajući na vrijeme kada je barel koštao 50 dolara, a litra goriva u Hrvatskoj 0,56 eura, dok danas, uz sličnu cijenu nafte, prelazi 1,3 eura.
Ključnu ulogu igra tzv. Mediteransko tržište, statistički prosjek cijena naftnih derivata u lukama poput Genove i Marseillea, koji odražava troškove prerade, transporta i poreze. “To nije burza poput Londona, već referentno tržište koje reagira s određenim zakašnjenjem”, pojašnjava Brodić. Cijena derivata čini samo 20 posto konačne cijene goriva u Hrvatskoj, dok ostatak otpada na trošarine, PDV i marže trgovaca. Štern dodaje da su državni nameti značajno porasli, dok su regulative EU-a o zelenoj energiji dodatno podigle troškove.
Primjer iz 2008., kada je Ina kupila naftu po 140 dolara po barelu tik prije pada na 90 dolara, pokazuje kako špekulacije mogu dovesti do gubitaka koji se prelijevaju na potrošače. “Korelacija između cijene nafte i goriva nestala je jer burze danas djeluju divlje”, zaključuje Štern, zagovarajući povratak na dugoročne ugovore o fiksnoj cijeni.
Dok svjetska tržišta tone u nesigurnost, Hrvatska ostaje zarobljena između globalnih špekulacija i domaćih fiskalnih apetita. Pad cijena nafte mogao bi donijeti olakšanje, no složeni lanci opskrbe, špekulativna tržišta i državni nameti sprječavaju da se to odrazi na crpkama. U međuvremenu, eskalacija trgovinskog rata i povećana proizvodnja OPEC-a prijete daljnjim poremećajima, ostavljajući pitanje – hoće li recesija progutati potencijalne koristi jeftinije nafte prije nego što ih osjetimo?
