Analiza
Cijene nafte na međunarodnim tržištima doživjele su značajan porast u četvrtak, 20. ožujka 2025., dosegnuvši razinu od oko 72 dolara po barelu, što je potaknuto kombinacijom američkih sankcija prema kineskim kupcima iranske nafte i naznaka o pojačanoj potražnji u najvećem svjetskom gospodarstvu, Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj skok cijena dolazi u trenutku povećane geopolitičke neizvjesnosti i tržišnih strahovanja od potencijalnih poremećaja u opskrbi, dok analitičari predviđaju da bi situacija mogla dodatno eskalirati.
Na londonskom tržištu barel nafte Brent poslijepodne je dosegao cijenu od 71,75 dolara, što predstavlja porast od 97 centi u odnosu na prethodni dan. Slično tome, na američkom tržištu cijena barela s rokom isporuke u travnju porasla je za gotovo isti iznos, dosegnuvši 68,12 dolara, dok je barel s isporukom u svibnju zabilježio cijenu od 67,85 dolara. Ovaj trend usklađen je s podacima američkog Ministarstva energetike, koje je izvijestilo o padu zaliha destilata i benzina u SAD-u tijekom proteklog tjedna. Zalihe dizela i loživog ulja smanjene su za 2,8 milijuna barela, dok su zalihe benzina pale za 500 tisuća barela. S druge strane, zalihe sirove nafte porasle su za 1,7 milijuna barela, no analitičari poput Giovannija Staunova iz UBS-a smatraju da ukupna razina zaliha ukazuje na umjereno slabiju opskrbu u odnosu na potražnju tijekom prvih mjeseci 2025. godine.
Analitičari JPMorgana zaključili su da izgledi za američku potražnju za naftom ostaju “zdravi”, unatoč smanjenom broju putnika u zračnom prometu. Prema njihovom mišljenju, ova smanjena mobilnost ne ukazuje na širu slabost potražnje, što dodatno podupire optimizam na tržištu. Staunovo iz UBS-a također ističe da bi opskrba tijekom ove godine mogla ostati tijesna, suprotno ranijim očekivanjima o značajnijem višku nafte na globalnom tržištu.
Središnji događaj koji je zaokupio pažnju trgovaca bile su nove sankcije koje je Washington uveo protiv kineskih entiteta povezanih s iranskom naftom. Prvi put u povijesti, SAD su izravno sankcionirale neovisnu kinesku rafineriju, Shandong Shouguang Luqing Petrochemical Co., Ltd., zajedno s brodom koji je opskrbljuje iranskom naftom. Uz to, sankcije su uvedene i na naftni terminal Huaying Huizhou Daya Bay Petrochemical Terminal Storage u južnoj Kini zbog kupnje i skladištenja iranske nafte dopremljene sankcioniranim plovilima. Ove mjere dio su šire strategije administracije predsjednika Donalda Trumpa usmjerene na “maksimalni pritisak” kako bi se Teheran prisilio na pregovore o novom nuklearnom sporazumu.
Kina, kao najveći uvoznik iranske nafte, oslanja se na mrežu privatnih rafinerija, poznatih kao “teapots”, koje su ključni kupci iranske sirove nafte. Shandong Shouguang Luqing Petrochemical nije među najvećim igračima u ovoj mreži, ali je značajan operater u istočnoj provinciji Shandong. Sankcije su zahvatile i njenog direktora Wang Xueqinga te terminal u regiji Guangdong pod upravom Wintime Energy Group Co. Američko Ministarstvo financija ističe da ove rafinerije predstavljaju ključni ekonomski oslonac iranskog režima, omogućujući Teheranu financiranje terorizma i nuklearnog programa. Prema podacima, Luqing Petrochemical kupio je milijune barela iranske nafte vrijedne oko 500 milijuna dolara, uključujući pošiljke povezane s pobunjenicima Houthi u Crvenom moru.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo sankcije, nazvavši ih “zloupotrebom unilateralnih mjera” i najavivši zaštitu interesa svojih tvrtki. Glasnogovornica Mao Ning istaknula je da SAD moraju prestati ometati normalnu trgovinsku suradnju između Kine i Irana. S druge strane, analitičari RBC Capital Markets upozoravaju da ove sankcije povećavaju rizik za fizičke tokove nafte u regiji, iako ne znače potpunu blokadu ilegalne trgovine iranskom naftom s Kinom.
Tržište je reagiralo trenutačnim skokom cijena, pri čemu je Brent premašio 72 dolara po barelu, što je najveći tjedni porast od početka siječnja 2025. Iran, koji proizvodi više od tri milijuna barela nafte dnevno, suočava se s potencijalnim smanjenjem izvoza, što dodatno raspiruje strahovanja od nestašice na globalnom tržištu. Istovremeno, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je da je košarica nafte njezinih članica u srijedu pojeftinila za 99 centi, na 73,13 dolara, što ukazuje na određenu volatilnost unutar samog kartela.
Sankcije su dio šire kampanje Trumpove administracije koja je od početka novog mandata u siječnju 2025. uvela četiri vala mjera protiv iranske nafte. Osim rafinerija i terminala, sankcionirano je osam plovila iz tzv. “sjene flote” koja prevoze iransku naftu, uključujući brodove poput Natalina 7, Catalina 7 i Titan, te povezane tvrtke iz Hong Konga, Kine i Liberije. Američki ministar financija Scott Bessent naglasio je odlučnost SAD-a u prekidanju iranskih prihoda, dok tržišni analitičari podsjećaju na Trumpovu raniju spremnost da destabilizira tržište radi političkih ciljeva – primjerice, sankcioniranje kineske brodske linije tijekom prvog mandata izazvalo je značajan poremećaj na tržištu tankera.
Dok cijene nafte rastu, analitičari upozoravaju na moguće posljedice za globalnu ekonomiju, uključujući inflacijske pritiske i povećane troškove goriva. U tom kontekstu, obrazovanje ostaje ključni faktor u suočavanju s manipulacijama i dezinformacijama koje često prate ovakve krize, kako je istaknuo Tomislav Klauški: “Obrazovanje je neprijatelj svih diktatora i manipulatora. Kao i temelj svakog sretnog društva.” Sposobnost građana da kritički promišljaju ekonomske i političke događaje može ublažiti društvene tenzije koje proizlaze iz tržišnih šokova.
Porast cijena nafte odražava složenu interakciju između geopolitičkih napetosti, američke politike sankcija i tržišnih očekivanja. Iako sankcije prema Kini i Iranu povećavaju rizik od nestašice nafte, potražnja u SAD-u ostaje robusna, pružajući određenu ravnotežu. Trgovci i investitori sada pomno prate razvoj situacije, dok analitičari predviđaju nastavak volatilnosti u nadolazećim tjednima. U ovom turbulentnom okruženju, strateško praćenje tržišnih pokazatelja i geopolitičkih kretanja bit će ključno za donošenje informiranih odluka.
