Cijene nafte stabilizirale se na 65 dolara za barel

Odjeci napada
Cijene nafte stabilizirale su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 65 dolara, nakratko poskočivši nadomak 72 dolara nakon napada Hutija na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, koji je podigao premiju rizika.

 Tijekom noći poskupio je u jednom trenu 15,5 posto, na 63,34 dolara, najvišu razinu od 22. lipnja 1998. godine. Okidač za uzlet cijena bilo je napad pobunjenih Hutija na veliko saudijsko naftno postrojenje tijekom vikenda i objava američkog predsjednika Donalda Trumpa da je stavio na raspolaganje strateške naftne rezerve kako bi osigurao stabilnu opskrbu.

Sjedinjene Države objavile su satelitske snimke i pozivaju se na obavještajne informacije koje, kako tvrde, podupiru njihove optužbe da je Iran odgovoran za napade na važna saudijska naftna postrojenja, prenosi u ponedjeljak BBC.

Saudijska Arabija najveći je izvoznik nafte u svijetu a zbog napada dronova na Saudi Aramcova postrojenja za preradu u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu njezina je proizvodnja smanjena za 5,7 milijuna barela dnevno. Iz Saudi Aramcoa nisu objavili kada će obnoviti puni kapacitet proizvodnje. Dva upućena izvora izjavila su da bi povratak na normalne razine proizvodnje “mogao potrajati mjesecima”.

Pritom glavni razlog za skok cijena nije zabrinutost za opskrbu već eskalacija napetosti i sukoba na Bliskom istoku nakon američke prijetnje odmazdom Iranu zbog navodne podrške Hutima, upozoravaju analitičari. Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 60,02 dolar, što znači da je pala 49 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Iranska revolucionarna garda objavila je da je zaplijenila brod u Perzijskom zaljevu jer je navodno krijumčario 250.000 litara dizela za Ujedinjene Arapske Emirate, prenosi novinska agencija ISNA. Nije objavila pojedinosti o državljanstvu članova posade.

Navodi o zapljeni poklopili su se rastom napetosti nakon što su za vikend napadnuta dronovima naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, iranskom dugogodišnjem protivniku u regiji, za što su Sjedinjene Države optužile Iran unatoč tomu što su odgovornost za napade preuzeli jemenski pobunjenici Huti.

Iran, čije su cijene nafte među najnižima u svijetu zbog velikih subvencija i pada nacionalne valute, bori se protiv krijumčarenja nafte u susjedne zemlje Perzijskog zaljeva i kopnom i morem. Iran je pojačao borbu protiv krijumčarenja nafte ranije ovaj mjesec kada su obalne straže zaplijenile brod u Zaljevu te privele 12 članova posade, državljana Filipina.

Iranska revolucionarna garda 19. srpnja u Hormuškom tjesnacu zaplijenila je švedski brod zbog navodnog kršenja međunarodnog pomorskog zakona, dva tjedna nakon što je Velika Britanija zaplijenila iranski tanker kod Gibraltara optuživši Iran da krši sankcije jer je gorivo kanio isporučiti Siriji. Taj iranski brod Adrian Darya 1, nekada Grace 1, oslobođen je u kolovozu.

You may also like

0 comments