Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna ostale gotovo nepromijenjene, no ovoga bi tjedna mogle porasti zahvaljujući dogovoru OPEC-a i nečlanica tog kartela o smanjenju proizvodnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 0,2 posto, na 54,33 dolara, nakon što je prethodnoga tjedna skočila više od 15 posto.
Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 0,3 posto, na 51,50 dolara, nakon što je tjedan dana prije poskupio 12 posto.
Stagnacija cijena prošloga tjedna bila je posljedica opreza ulagača uoči sastanka članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i nečlanica tog kartela o smanjenju proizvodnje.
OPEC je prije 10-ak dana dogovorio smanjenje proizvodnje na 32,5 milijuna barela dnevno od 1. siječnja 2017. godine, oko 1,2 milijuna manje nego što trenutačno proizvodi.
To je tada potaknulo snažan rast cijena nafte, no prošloga su tjedna ulagači bili oprezni jer nisu bili sigurni za koliko će veliki proizvođači nafte izvan OPEC-a smanjiti proizvodnju.
U subotu je, pak, 11 zemalja proizvođača nafte koje nisu članice OPEC-a, uključujući Rusiju, na sastanku u Beču postiglo dogovor o smanjenju proizvodnje za 558.000 barela na dan.
To je prvi dogovor OPEC-a i nečlanica tog kartela o zajedničkom smanjenju proizvodnje od 2001. godine, pa su u ponedjeljak cijene nafte u ranim jutarnjim satima snažno porasle jer bi taj dogovor trebao smanjiti neravnotežu između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela, prema terminskim ugovorima za veljaču iduće godine, u ponedjeljak skočila oko 5 posto, na 56,94 dolara, najvišu razinu u godinu i pol dana.
Na američkom je tržištu barel također poskupio oko 5 posto, na 54,07 dolara.
I dok OPEC i neke druge zemlje smanjuju proizvodnju, u SAD-u je nastavljen trend rasta broja bušotinskih postrojenja koji traje već sedam mjeseci.
Tvrtka Baker Hughes objavla je u petak da je broj tih postrojenja prošloga tjedna povećan za njih 21, na 498, što je njihov najveći broj od siječnja. To pokazuje da se američkim proizvođačima, uz ovakve cijene, isplati proizvodnja.
Unatoč rastu proizvodnje u SAD-u, analitičari vjeruju da će se kratkoročno cijene nafte stabilizirati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu.
To bi značilo da se nastavlja oporavak cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 13 godina.
U međuvremenu, uspjele su se odmaknuti od tih razina, a dogovor OPEC-a i nečlanica tog kartela dao im je dodatni poticaj.
“Svjedočili smo dogovoru OPEC-a i nečlanica tog kartela o smanjenju proizvodnje, što bi trebalo podržati cijene nafte i očekivanja o jačanju inflacije u svijetu”, kaže Chris Weston, trgovac u tvrtki IG Markets.
Pad cijena nafte od 2014. godine bio je jedan od najvažijih razloga jačanja deflacijskih pritisaka u mnogim zemljama svijeta u posljednje dvije godine.
(Agencije)
