Analiza
Cijene nafte na svjetskim tržištima doživjele su turbulentan period, obilježen padovima i kratkotrajnim oporavcima, pod utjecajem više ključnih faktora: trgovinskog rata između SAD-a i Kine, povećanja proizvodnje zemalja OPEC-a, gospodarskog usporavanja i prirodnih nepogoda poput uragana Francine. Ova analiza istražuje uzroke fluktuacija cijena nafte, tržišne trendove i njihove implikacije na globalno gospodarstvo.
Proteklih tjedana cijene nafte bilježe pad, prvenstveno zbog eskalacije carinskog rata između dviju najvećih svjetskih gospodarstava, SAD-a i Kine. Na londonskom tržištu cijena barela smanjila se za 1,3 posto, dosegnuvši 64,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 0,8 posto, na 61,50 dolara. Ovaj pad uslijedio je nakon značajnog pada od preko 10 posto tjedan dana ranije, što ilustira osjetljivost tržišta na trgovinske tenzije.
Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je carinski rat uvođenjem visokih carina na kineski uvoz, koje su dosegle čak 145 posto. Kina je uzvratila carinama od 125 posto, dodatno produbljujući nesigurnost. Analitičari upozoravaju da ovaj sukob može značajno smanjiti obujam svjetske trgovine, usporiti gospodarski rast i, posljedično, smanjiti potražnju za naftom. Tamas Varga iz PVM-a ističe da tržište pate od gubitka povjerenja u stabilnu i transparentnu trgovinsku politiku, što dodatno pritišće cijene.
Ipak, krajem tjedna tržišta su pokazala znakove oporavka. Trumpova odluka o 90-dnevnog odgađanja dodatnih carina za neke zemlje, uz izuzeće određenih proizvoda poput mobitela i računala iz carinskih mjera, privremeno je umirila ulagače. U ponedjeljak su cijene nafte premašile 65 dolara, s londonskim Brentom na 65,21 dolar i američkim WTI-jem na 61,89 dolara, potaknute poboljšanim raspoloženjem i oporavkom kineskog uvoza nafte.
Dok carinski rat stvara pritisak na potražnju, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) donijela je odluku o povećanju proizvodnje, što dodatno komplicira tržišnu dinamiku. Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman zajedno će u svibnju povećati proizvodnju za 411 tisuća barela dnevno, temeljem procjene o “kontinuirano solidnom odnosu ponude i potražnje”. Ova odluka izazvala je zabrinutost na tržištu jer povećana ponuda može dodatno pritisnuti cijene, posebno u uvjetima smanjene potražnje.
OPEC je, međutim, snizio prognoze rasta potražnje za naftom. U najnovijem izvješću predviđa se da će svjetska potražnja ove godine porasti za 2,03 milijuna barela dnevno, što je niže od ranijih procjena od 2,11 milijuna. Za 2025. godinu prognoza je smanjena s 1,78 na 1,74 milijuna barela dnevno. Glavni razlozi za ovo prilagođavanje su usporavanje kineskog gospodarstva, problemi u sektoru nekretnina te povećana prodaja električnih vozila i kamiona na ukapljeni plin, što smanjuje potražnju za dizelom i benzinom.
U usporedbi s OPEC-om, Međunarodna agencija za energiju (IEA) ima konzervativnije procjene, predviđajući rast potražnje od samo milijun barela dnevno za ovu i iduću godinu. Razlike u prognozama dijelom proizlaze iz različitih očekivanja o kineskom tržištu i tempu prelaska na čista goriva, što dodatno naglašava nesigurnost u energetskom sektoru.
Dok globalni faktori poput carina i povećane proizvodnje pritišću cijene nafte, lokalni događaji poput uragana Francine u Meksičkom zaljevu privremeno su podržali cijene. Oluja, koja se razvila u uragan, izazvala je zatvaranje 24 posto proizvodnje sirove nafte i 26 posto proizvodnje prirodnog plina u američkom dijelu zaljeva, prema podacima američkog Ureda za sigurnost i zaštitu okoliša (BSEE). Ovaj prekid opskrbe doveo je do rasta cijena u srijedu, s Brentom na 69,53 dolara i WTI-jem na 66,10 dolara, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnog dana.
Pored toga, smanjenje američkih zaliha sirove nafte za 2,793 milijuna barela u tjednu koji je završio 6. rujna, uz pad zaliha benzina za 513 tisuća barela, dodatno je podržalo cijene. Yuki Takashima, ekonomist u Nomura Securities, ističe da je strah od prekida opskrbe zbog uragana značajno utjecao na kratkoročni oporavak cijena. Ipak, upozorava da će pritisak na pad cijena vjerojatno potrajati zbog usporavanja potražnje u Kini i SAD-u, smanjivši svoju prognozu za WTI na raspon od 60 do 80 dolara do kraja godine.
Kineski uvoz nafte pokazao je znakove oporavka, dosegnuvši najvišu razinu u godini prošlog mjeseca, potaknut povećanim isporukama iz Irana i Rusije. Ipak, uvoz je i dalje sedam posto niži nego prije godine, a od početka godine bilježi pad od tri posto. Ovaj oporavak pružio je određenu podršku cijenama, no dugoročni trendovi ukazuju na slabiju potražnju zbog gospodarskih izazova i prelaska na alternativna goriva.
S druge strane, pregovori između SAD-a i Irana o iranskom nuklearnom programu smirili su tržišta. Pozitivni i konstruktivni razgovori u Omanu, uz najavu daljnjih sastanaka, smanjili su strah od potpune blokade iranskog izvoza nafte, što je dodatno pridonijelo stabilizaciji cijena krajem tjedna.
Cijene nafte trenutačno su pod utjecajem složene kombinacije faktora: carinskog rata koji ugrožava globalni gospodarski rast, povećanja proizvodnje od strane OPEC-a, smanjenja prognoza potražnje i privremenih poremećaja poput uragana Francine. Dok kratkoročni događaji poput smanjenja zaliha i prekida opskrbe mogu potaknuti povremene skokove cijena, dugoročni pritisak na pad ostaje dominantan zbog gospodarskog usporavanja i prelaska na čista goriva. Tržišta će u nadolazećim mjesecima pomno pratiti razvoj trgovinskih pregovora, odluke OPEC-a i gospodarske pokazatelje u Kini i SAD-u kako bi procijenila smjer kretanja cijena nafte. U ovom kontekstu, volatilnost ostaje ključna karakteristika globalnog tržišta nafte.
