Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 55,80 dolara, što je 1,6 posto manje nego tjedan dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 0,9 posto, na 53,40 dolara.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela, uključujući Rusiju, smanjuju proizvodnju kao što je dogovoreno krajem prošle godine. Procjene pokazuju da je već postignuto oko 90 posto planiranog smanjenja proizvodnje od gotovo 1,8 milijuna barela dnevno u prvoj polovici ove godine.

No, cilj tog smanjenja – ograničenje prekomjerne ponude koja pritišće tržišta od 2014. godine – narušava povećana proizvodnja u SAD-u.

U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih šest, što je već 15. rast u posljednjih 16 tjedana. Pritom je broj bušotinskih postrojenja povećan na 597, najviše od listopada 2015. godine.

Zbog toga su u SAD-u zalihe sirove nafte i benzina prošloga tjedna dosegnule rekordne razine.

Zbog visokih zaliha ne samo u SAD-u, iz OPEC-a su prošloga tjedna signalizirali da bi mogli produžiti dogovoreno smanjenje, pa čak i dodatno smanjiti proizvodnju od srpnja ako se pokaže da do tada zalihe nisu pale na ciljane razine.

“OPEC-ovo smanjenje proizvodnje podupire rast cijena, dok im je izvješće o američkim zalihama uteg. Sada je pitanje koji će od ta dva faktora prvi oslabiti”, kaže Hamza Khan, analitičar u ING-u.

Osim povećanje proizvodnje u SAD-u, pojavile su se i naznake posustajanja potražnje na velikim tržištima, poput Kine i Indije.

S obzirom na smanjenje proizvodnje OPEC-a, a povećanje u SAD-u, analitičari smatraju da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu.

(Agencije)