Analiza
Cijene nafte na globalnim tržištima doživjele su značajan pad u srijedu, dosegnuvši razinu od oko 66 dolara po barelu za Brent i 62 dolara za WTI, što predstavlja pad od približno 2%. Ovaj pad posljedica je kombinacije unutarnjih nesuglasica unutar OPEC+ saveza, posebice između Kazahstana i vodećih članica poput Saudijske Arabije, te globalnih trgovinskih napetosti potaknutih američkim carinama i sankcijama. Ova analiza istražuje ključne čimbenike koji su doveli do ove situacije, uzimajući u obzir gospodarske, političke i energetske dinamike.
Jedan od ključnih pokretača pada cijena nafte jest nesklad unutar OPEC+ saveza, koji okuplja Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihove saveznike, uključujući Rusiju i Kazahstan. OPEC+ posljednjih godina smanjivao je proizvodnju kako bi održao visoke cijene nafte, što je 2022. godine rezultiralo cijenama iznad 90 dolara po barelu. Međutim, slabija globalna potražnja i povećana ponuda iz zemalja izvan saveza smanjili su učinkovitost ovih mjera.
Saudijska Arabija, kao vodeći član OPEC-a, preuzela je najveći teret smanjenja proizvodnje, dok su zemlje poput Kazahstana, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata često premašivale svoje kvote. Posebno je značajna izjava novog kazahstanskog ministra energetike, Erlana Akkenzhenova, koji je za Reuters izjavio da će Kazahstan staviti nacionalne interese ispred obveza prema OPEC+. Ova izjava dolazi nakon što je Kazahstan u ožujku proizveo rekordnu količinu nafte, značajno premašivši svoje kvote, zahvaljujući proširenju naftnih polja poput Tengiza, koja kontroliraju strane kompanije.
Akkenzhenov je naglasio da Kazahstan ima ograničenu kontrolu nad proizvodnjom u velikim projektima kojima upravljaju međunarodne naftne kompanije, što dodatno komplicira situaciju. Ova nesklonost pridržavanju kolektivnih obveza izazvala je ljutnju drugih članica, posebice Saudijske Arabije, koja zagovara disciplinu unutar saveza kako bi se očuvale cijene. Reuters izvještava da nekoliko članica OPEC+ planira predložiti dodatno povećanje proizvodnje u lipnju, nakon što je u svibnju već dogovoreno povećanje od 411.000 barela dnevno, što je znatno više od planiranih 122.000 barela.
Ovaj razvoj događaja izazvao je strahovanja od mogućeg cjenovnog rata unutar saveza, slično onome viđenom 2020. godine, kada su nesuglasice između Saudijske Arabije i Rusije dovele do naglog pada cijena. Analitičar Phil Flynn iz Price Futures Group upozorio je da bi daljnje povećanje proizvodnje moglo ugroziti koheziju kartela, dok Zhou Mi iz Chaos Ternary Futures Co. ističe da unutarnji sukobi unutar OPEC+ povećavaju rizike za daljnji pad cijena.
Pad cijena nafte dodatno je potaknut globalnim trgovinskim napetostima, posebice između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Američki predsjednik Donald Trump signalizirao je mogućnost smanjenja carina na kineski uvoz, što je privremeno podiglo cijene nafte ranije tijekom dana. Međutim, kinesko ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo je porukom da SAD mora prestati s prijetnjama kako bi se postigao trgovinski dogovor. Ova neizvjesnost izazvala je zabrinutost ulagača, jer carine ugrožavaju globalni gospodarski rast, a time i potražnju za energentima.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je prognoze rasta potražnje za naftom za 2025. godinu s 1,03 milijuna barela dnevno na 730.000 barela, upozoravajući da bi daljnje revizije mogle uslijediti ovisno o razvoju Trumpove carinske politike. Ova smanjena potražnja, u kombinaciji s povećanom ponudom iz OPEC+ zemalja, stvara značajan pritisak na cijene.
Jutarnja trgovina bila je obilježena zabrinutošću zbog novih američkih sankcija iranskom brodarskom magnatu, čija mreža omogućuje trgovinu iranskom naftom vrijednom stotine milijuna dolara. Ove sankcije privremeno su podigle cijene nafte na razinu od 68,65 dolara po barelu, najvišu od 4. travnja, zbog straha od smanjenja opskrbe. Međutim, ova zabrinutost brzo je potisnuta vijestima o povećanoj proizvodnji Kazahstana i potencijalnim povećanjima unutar OPEC+.
Podaci američke Uprave za informacije o energiji (EIA) pokazali su neočekivani porast zaliha sirove nafte u SAD-u za 244.000 barela tijekom tjedna koji je završio 18. travnja. Suprotno tome, Američki institut za naftu (API) izvijestio je o značajnom smanjenju zaliha za 4,565 milijuna barela. Zalihe benzina i destilata smanjile su se za 4,5 milijuna, odnosno 2,4 milijuna barela, što ukazuje na snažniju potražnju za ovim proizvodima. Ovi podaci pružili su određenu podršku cijenama, ali nisu bili dovoljni za zaustavljanje općeg pada.
Unatoč padu cijena, tehnički pokazatelji ukazuju na određenu otpornost tržišta. Promptni spread za Brent ostaje u backwardationu od oko 1 dolar po barelu, što signalizira ograničenu ponudu na promptnom tržištu. Ova struktura sugerira da bi kratkoročne cijene mogle pronaći podršku, posebice ako se potražnja za rafiniranim proizvodima nastavi povećavati. Smanjenje zaliha benzina tijekom osam uzastopnih tjedana, uz povećanu potražnju za benzinom za 952.000 barela dnevno, dodatno podupire ovu tezu.
Međutim, dugoročnije perspective ostaju neizvjesne. Kombinacija povećane ponude iz OPEC+ zemalja, smanjene globalne potražnje zbog trgovinskih napetosti i potencijalnih novih sankcija prema Iranu stvara složenu dinamiku. Tržište će pažljivo pratiti sastanak OPEC+ saveza 5. svibnja, na kojem će se raspravljati o proizvodnim ciljevima za lipanj. Odluka o daljnjem povećanju proizvodnje mogla bi dodatno destabilizirati cijene, dok bi neočekivano zadržavanje disciplina u proizvodnji moglo pružiti podršku.
Pad cijena nafte u srijedu odražava složenu interakciju geopolitičkih, gospodarskih i energetskih čimbenika. Nesuglasice unutar OPEC+ saveza, posebice između Kazahstana i Saudijske Arabije, ugrožavaju stabilnost tržišta, dok globalne trgovinske napetosti i sankcije prema Iranu dodatno kompliciraju situaciju. Iako kratkoročni tehnički pokazatelji ukazuju na određenu otpornost, dugoročne perspective ovise o sposobnosti OPEC+ saveza da uskladi svoje interese i globalnom gospodarskom oporavku. Tržište nafte ostaje u stanju visoke volatilnosti, a ulagači će morati pažljivo pratITI daljnji razvoj događaja.
