Analiza
Cijene nafte nastavile su oscilirati u uvjetima povećane geopolitičke nesigurnosti i ekonomskih previranja, s posebnim naglaskom na odnose SAD-a i Rusije, trgovinske barijere te energetsku politiku velikih tržišnih igrača. Najnoviji pad cijena prema 73 dolara po barelu posljedica je špekulacija o mogućem ublažavanju sankcija ruskoj nafti, dok istovremeno snažna potražnja za lož uljem zbog niskih temperatura ostaje u sjeni globalnih političkih odluka.
Na tržištima se reflektiraju američke političke odluke, uključujući Trumpovu najavu potencijalnog ukidanja sankcija Rusiji ukoliko Moskva postigne mirovni dogovor s Kijevom. Trgovci su također fokusirani na carinske politike SAD-a, s obzirom na to da Washington planira uvođenje novih tarifa na uvoz iz Kanade i Meksika, što bi moglo utjecati na potražnju za naftom i globalni trgovinski tok.
Suprotno očekivanjima tržišta, američke zalihe nafte su prošli tjedan pale, što signalizira povećanu domaću potražnju i daje potporu cijenama. Američka energetska administracija (EIA) trebala bi objaviti službene podatke o zalihama, što će dodatno utjecati na tržišna kretanja. U međuvremenu, tržišni sudionici prate i retoriku američke središnje banke (Fed), koja bi mogla smanjiti kamatne stope u lipnju, što bi oslabilo dolar i posljedično povećalo potražnju za naftom.
Na financijskim tržištima primjećuje se pad interesa za trgovinu WTI terminskim ugovorima, što ukazuje na nesigurnost među investitorima. Otvorene pozicije u WTI ugovorima pale su na devetomjesečni minimum, dok hedge fondovi preusmjeravaju kapital u zlato. Međutim, promjene u pozicioniranju na tržištu dizela mogle bi signalizirati blagi rast potražnje za destilatima u narednim tjednima.
U korporativnom sektoru, naftni divovi nastavljaju prilagođavati strategije. ConocoPhillips je prodao interese u naftnim poljima u Meksičkom zaljevu Shellu, dok BP revidira svoju strategiju smanjenja fosilnog goriva u korist obnovljivih izvora. Istovremeno, Norveški Equinor razmatra povlačenje iz argentinskog Vaca Muerta bazena, a Italijanska Saipem spaja se s norveškim Subsea 7, čime se formira globalni energetski servisni div.
Geopolitička dinamika dodatno se zaoštrava, s američkim sankcijama protiv iranske flote, dok Europa ukida sankcije Siriji nakon promjena u političkom vodstvu te zemlje. Istovremeno, naftna otkrića u Guyani izazivaju reakcije u regiji, a zabrana izvoza kobalta iz Konga reflektira se na globalnu industriju baterija. Sve ove promjene svjedoče o dubokoj povezanosti energetskih tržišta s geopolitičkim previranjima i ekonomskim trendovima koji će oblikovati buduće kretanje cijena nafte.
