Analiza FAO-a
Cijene hrane nastavile su padati i u siječnju, pri čemu su najveći pad zabilježile cijene biljnih ulja i šećera, prema izvješću UN-ove agencije za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u siječnju je iznosio 124,9 bodova, što je 1,6 posto niže u odnosu na prosinac. Na kraju prošle godine cijene su pale za 0,5 posto, dok je u usporedbi s početkom 2023. godine hrana poskupjela za više od šest posto. Najveći pad u siječnju zabilježen je kod šećera, čije su cijene pale za 6,8 posto u odnosu na prosinac, što je posljedica povoljnih vremenskih uvjeta za uzgoj šećerne trske u Brazilu i ukidanja izvoznih ograničenja u Indiji. U odnosu na prošlu godinu, šećer je jeftiniji za čak 22 posto.
Cijene biljnih ulja također su znatno pale, za 5,6 posto u odnosu na prosinac, pri čemu su palmino i repičino ulje zabilježile najveći pad, dok su cijene suncokretovog i sojinog ulja ostale stabilne. U usporedbi s početkom prošle godine, biljna ulja su još uvijek skuplja za oko 25 posto. Pad cijena zabilježen je i kod mesa, koje je pojeftinilo za 1,7 posto, uz pad cijena ovčetine, svinjetine i mesa peradi, dok je govedina zabilježila blagi porast. Cijene žitarica ostale su stabilne, uz nešto jeftiniju pšenicu i skuplji kukuruz, dok su cijene riže pale za 4,7 posto zbog obilne ponude. Jedini proizvodi koji su poskupjeli u siječnju su mlijeko i mliječni proizvodi, s porastom od 2,4 posto, pri čemu je sir poskupio za čak 7,6 posto.
U odvojenom izvješću o tržištu žitarica, FAO je snizio procjenu globalne proizvodnje žitarica za 2024. godinu, s očekivanim padom od 0,6 posto u odnosu na 2023. godinu, na nešto manje od 2,841 milijardu tona. Glavni razlog je smanjenje proizvodnje kukuruza u SAD-u, dok su procjene za EU i Kinu blago podignute. Na sjevernoj hemisferi završena je sjetva ozimih kultura, a prvi pokazatelji upućuju na bolji urod u Argentini i Brazilu te veću površinu zasijanu kukuruzom u Južnoj Africi. U EU se očekuje veća zasijana površina pšenicom, posebno u Francuskoj i Njemačkoj. Potrošnja žitarica u sezoni 2024/2025. trebala bi porasti za 0,9 posto, dok bi zalihe žitarica trebale biti niže za 2,2 posto u odnosu na početak sezone. Trgovina žitaricama očekuje se da će se smanjiti za 5,6 posto, uz smanjenje izvoza pšenice iz EU i Rusije.
