Reagirali obrtnici i poslodavci
Ministar financija Marko Primorac rekao je u utorak da će cijene energenata porasti od deset do 15 posto.
Istaknuo je da plin i struja neće poskupjeti ni 20 ni 30 posto, kako se zadnjih dana kalkulira u pojedinim medijima.
Kod struje i plina subvencija će se smanjivati postupno, ali, naglasio je, poskupljenje sigurno neće iznositi 30 posto, već između 10 i 15 posto. “Kada govorimo o zaštiti pojedinih skupina na teret proračuna, moramo znati da se radi samo o preraspodjeli proračunskih sredstava”, istaknuo je Primorac, dodavši kako su cijene energenata na povećanim razinama već duže vrijeme.
Kazao je da je u tom smislu subvencija u potpunoj mjeri sve manje opravdana, jer je to subvencija koja se sufinancira na teret svih poreznih obveznika.
Kaže da bi se zadržavanjem subvencija na sadašnjoj razini poništili cjenovni signali. “Ako imate dugoročno povećane cijene energenata, a umjetno iz proračuna tu cijenu pokušavate smanjiti za građane i poduzetnike, tada i građani i poduzetnici nisu svjesni da je došlo do dugotrajnog poremećaja na tržištu, odnosno do dugotrajno formiranih novih cijena, a onda nisu motivirani trošiti manje energije, niti su motivirani prelaziti na neke druge oblike energije, primjerice obnovljive izvore, solarne panele i slično”, rekao je ministar.
Naglasio je i da će se svakako smanjivati ta subvencija, no i da treba znati da takve subvencije treba smanjivati postupno kako to smanjenje ne bi izazvalo nekakve negativne učinke.
Vezano uz subvencije na gorivo naveo je da se od njih praktički odustalo kazavši da je Vlada u protekle dvije godine često donosila kratkotrajne uredbe kojima su se smanjivale trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo. Tijekom prošle godine te su se subvencije prepolovile, dok je ovoga ljeta ta subvencija ukinuta. Ipak, jednim dijelom Vlada je zadržala ograničenje marži, što nije subvencija iz proračuna, kazao je ministar.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila je Ministarstvu gospodarstva zahtjev za nastavkom subvencija za troškove energije obrtnicima, te upozorila da bi izostanak tih mjera i poskupljenje energije ugrozilo njihovo poslovanje i opstanak.
HOK navodi da je dosadašnjom primjenom vladinih mjera spašen veliki broj obrtnika od prestanka poslovanja.
Svako povećanje cijena energenata uzrokovat će novo lančano povećanje ulaznih troškova i to ne samo energije npr. za grijanje ili kao pogonske energije, već svih vrsta ulaznih troškova jer će više cijene rezultirati i povećanim cijenama svih ulaznih komponenti poslovanja i svih dobavljača, smatra HOK.
Upozorava kako je u takvim okolnostima narušena konkurentnost koja će dovesti do zatvaranja zbog neisplativosti poslovanja, pri čemu je jedina druga opcija prevaljivanje povećanih troškova na povećanje cijena proizvoda i usluga, što bi ugrozilo potrošače. Osim toga, ističe se, povećanje cijena ima granice nakon kojih potražnja zbog cijene drastično opada te za posljedicu opet ima prestanak poslovanja.
Nakon što je premijer Andrej Plenković najavio postupno smanjivanje mjera za borbu protiv krize, ne jenjavaju reakcije poslodavaca. Uz to, najavljuju se i poskupljenja. “Treba pažljivo procijeniti utjecaj eventualnog rasta cijena energije na poduzetništvo, osobito malo i mikro”, upozorava glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.
Već godinu dana srednji i veliki poduzetnici plaćaju tržišne cijene energije, objašnjava, dok bi za male i mikropoduzetnike ukidanje subvencija moglo imati snažan negativan efekt u slučaju rasta cijena. “Ako trošak preko noći poraste za ozbiljan iznos, onda to može imati snažan utjecaj na poslovanje. Ako i bude povećanja cijena energenata, očekujemo da neće biti dramatično, ali važno je znati da postoji osigurač koji će zaštititi male i mikropoduzetnike”, naglasila je Weber.
Weber također ističe da veći potrošači u većini zemalja EU-a plaćaju niže cijene energije od kućanstava, što je ekonomski opravdano zbog ekonomije obujma. Nasuprot tome, situacija u Hrvatskoj utječe na konkurentnost, posebno izvoznika.
Osvrnula se i na najavu poreznog rasterećenja rada i ponovila kako se HUP već godinama zalaže za to rasterećenje te je naglasila važnost poticanja smanjenja poreznog opterećenja za srednje i visoke plaće, koje su ključne u sektorima s većom dodanom vrijednošću poput inženjera, liječnika, IT stručnjaka i profesora.
No što se tiče poreza na nekretnine, Weber je navela kako su poslodavci općenito protiv novih poreza, ali i istaknula potrebu za regulacijom rentijerstva radi sprječavanja negativnih efekata na gospodarstvo poput naglog rasta cijena nekretnina, poremećaja na tržištu rada i smanjenog interesa za obrazovanje te preopterećenja komunalne infrastrukture. “To je sve ono na što smo upozoravali i sigurno ima smisla razmisliti o strukturi našeg gospodarstva i okrenuti se od politike nekontroliranog rentijerstva”, zaključuje.
