[vc_row][vc_column width=”1/3″]U Jugoistočnoj Europi najviše veleprodajne cijene za baznu električnu energiju u drugom kvartalu 2018. godine bile su u Grčkoj , a najniže u Bugarskoj , dok su u Srbiji i Hrvatskoj cijene bile 41, odnosno 43 eura za MWh, prema novom izvješću Europske komisije. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Veleprodajne prosječne cijene za baznu i vršnu električnu energiju u Jugoistočnoj Europi su naglo porasle od travnja, kada su bile 49 eura za MWh, do lipnju kada je zabilježeno više od 60 eura za MWh. Stalni rast cijena u tom dijelu Europe početkom ljeta je bio posljedica i temperatura, koje su za nekoliko stupnjeva bile više od prosječnih za ovo doba godine, što je povećalo potrošnju kupaca za potrebe hlađenja. [/vc_column][/vc_row]
Što se tiče cijele EU, prosječne veleprodajne cijene električne energije u drugom kvartalu bile su 44 eura za MWh, što je godišnji rast od 18 posto. Niže cijene električne energije u Bugarskoj su možda bile posljedica povećanja proizvodnje u nuklearnim elektranama, koje, uz elektrane na lignit i hidroelektrane, mogu osigurati proizvodnju bazne električne energije uz niske troškove, navodi se u izvješću. Zbog takvih niskih cijena u Bugarskoj povećao se izvoz u susjedne zemlje, uglavnom u Grčku, Srbiju i Makedoniju.
U travnju 2018. godine udio obnovljivih izvora (voda, biomasa, vjetar i Sunčana energija) dostigao je 38 posto u proizvodnji električne energije EU-a, što je najviše od početka mjerenja ovih podataka, i prvenstveno rezultat dobre proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana u najvećem dijelu Europe, naglašeno je u izvješću. Tako je u travnju ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora u EU bila veća od 80 TWh. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u drugom kvartalu 2018. udio fosilnih goriva (kombinacija krutih goriva i plina) smanjen je s 33 posto na 30 posto, dok je udio obnovljivih izvora porastao s 32% na 37%, objavio je Balkan Green Energy News.
[quote_box name=””]
Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prijenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH. Ipak, susjedna država ostat će solidno uronjena u proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Istodobno, rast će cijena električne energije zbog veće penetracije obnovljivaca, prije svega korištenjem hidropotencijala, dok će vjetar i Sunce u finalnoj potrošnji rasti po vrlo malim stopama od 12%, odnosno 2,8% do 2035.. Ono što je gotovo sigurno, je da će zbog poticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po toj osnovi cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13% jer će za naknade trebati izdvojiti 115 mil. eura i to pod uvjetom da ostali troškovi (cijena električne energije, mrežarina i PDV) ostanu isti. [/quote_box]
