[vc_row][vc_column width=”1/3″]Postpandemijske mjere[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Hrvatska je u srijedu dobila nove preporuke Europske komisije prilagođene novim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, koje trebaju poslužiti kao smjernice za gospodarski oporavak nakon pandemije.[/vc_column][/vc_row]
Europska komisija u okviru Europskog semestra objavila je preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana. Ove godine zbog pandemije koronavirusa preporuke su drukčije, a naglasak je na rješavanju najhitnijih izazova koje je pandemija donijela i brzom ponovnom pokretanju održivog rasta.
Preporuke za sve članice temelje se na dva cilja: ublažavanje negativnih socijalno-ekonomskih posljedica pandemije u kratkom roku te postizanju održivog i uključivog rasta koji omogućuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju.
U prvoj preporuci navodi se potreba poduzimanja svih potrebnih mjera za učinkovito suzbijanje pandemije te potpora gospodarstvu i oporavku u skladu s fleksibilnijim pravilima o državnim potporama koje je Komisija donijela na početku koronakrize. Komisija preporučuje Hrvatskoj da, kada to ekonomski uvjeti dopuste, nastavi s fiskalnom politikom s ciljem postizanja fiskalne ravnoteže i održivost duga u srednjem roku te da istodobno pojača investicije. Zatim da pojača otpornost zdravstvenog sustava i promiče uravnoteženu zemljopisnu distribuciju zdravstvenih usluga. Također se preporučuje tješnja suradnja između svih razina uprave te investicije u e-zdravlje.
Komisija navodi da postoji prostor za poboljšanje u podjeli odgovornosti između vlade i županija u pogledu zdravstvene skrbi. Vlada mora pokrivati dugove bolnica, a istodobno ima ograničeni utjecaj na upravljanje tim bolnicama, kaže se u dokumentu Komisiju.
U drugoj preporuci se traže mjere za jačanje tržišta rada, adekvatnije naknade za nezaposlene i sheme minimalnog dohotka. Potrebno je povećati dostupnost digitalne infrastrukture i usluga, promicati stjecanje vještina.
Komisija navodi da pouzdanost internetske povezanosti u Hrvatskoj izaziva zabrinutost. Kućanstva nemaju pristup brzom širokopojasnom internetu, posebice u ruralnim područjima, što predstavlja prepreku za rad i učenje na daljinu, posebice za studente, siromašnije obitelji i osobe s invaliditetom. Postoji rizik da te skupine stanovništva budu isključene iz naglog prijelaza u digitalno društvo.
U trećoj preporuci kaže se da Hrvatska treba održati mjere za osiguranje likvidnosti malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih osoba. Preporučuje se daljnje smanjenje parafiskalnih nameta i ograničenja u reguliranju tržišta roba i usluga. Potrebno je i što prije pokrenuti zrele investicijske projekte, poticati privatna ulaganja kako bi se ubrzao gospodarski oporavak. Investicije bi trebale biti usmjerene u zelenu i digitalnu tranziciju, posebice na ekološku infrastrukturu, održivi gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije i brze širokopojasne mreže.
Četvrta preporuka spominje potrebu jačanja sposobnosti i učinkovitosti javne uprave u izradi i provedbi javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini te potrebu poboljšanja učinkovitosti pravosudnog sustava.
[quote_box name=””]
Godišnja inflacija u Europskoj uniji i eurozoni bila je u travnju gotovo upola slabija nego u ožujku a u Hrvatskoj cijene su pale prvi puta u tri i pol godine, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.
Na razini Europske unije godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u travnju je iznosila 0,7 posto. U ožujku iznosila je 1,2 posto.
Europski statistički ured blago je snizio procjenu inflacije u eurozoni u travnju, za 0,1 postotni bod, na 0,3 posto. U ožujku iznosila je 0,7 posto. Europski statističari podsjećaju da je travanj prvi mjesec u kojem su sve zemlje EU-a uvele mjere suzbijanja pandemije koronavirusa. Najveći uteg za inflaciju u zoni primjene zajedničke europske valute bile su cijene energije koje su u travnju pale 9,7 posto. U ožujku smanjene su 4,5 posto. Najviše su pak porasle cijene svježe hrane, za 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Ukupno je 13 zemalja EU-a u travnju bilježilo negativnu stopu inflacije u travnju. Najviše pale potrošačke cijene u Sloveniji, 1,3 posto. Slijedi Cipar s padom cijena za 1,2 posto, te Estonija i Grčka, gdje su bile 0,9 posto niže nego u prošlogodišnjem travnju.
Hrvatska je uz Portugal, Dansku i Latviju bilježila pad cijena za 0,1 posto u odnosu na prošlogodišnji travanj, mjereno HICP-om. Zadnji je puta Hrvatska bilježila pad cijena u listopadu 2016. godine. U ožujku ove godine stopa inflacije iznosila je 0,5 posto.
Najveći rast cijena bilježila je u travnju Češka, za 3,3 posto. Slijedi Poljska s 2,9 posto te Mađarska s 2,5 posto. U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone, stopa inflacije iznosila je 0,8 posto. U usporedbi s ožujkom godišnja je stopa inflacije u travnju bila niža u 26 zemlja EU-a a u Belgiji je bila nepromijenjena, utvrdio je Eurostat.
[/quote_box]
