[vc_row][vc_column width=”1/3″]Temeljem povećanja vrijednosti CEIZ indeksa u srpnju ove godine analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju ove godine ostvariti rast realnog BDP-a od 2,9 posto na godišnjoj razini, odnosno za 1 posto prema prethodnom kvartalu.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”CEIZ indeks je u srpnju 2017. zabilježio mali porast vrijednosti od 0,01 boda u odnosu na lipanj, što znači da se ekonomska aktivnost u tom mjesecu nešto ubrzala u odnosu na prethodni mjesec. Sama vrijednost indeksa sugerira da će hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju ostvariti rast realnog BDP-a od 2,9 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. [/vc_column][/vc_row]
Ako promatramo iz tromjesečne perspektive, vrijednost indeksa sugerira da bi hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju 2017. moglo porasti za 1,0 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2017., što odgovara prirastu koji je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u trećem tromjesečju 2015. i 2016. godine”, navodi se u priopćenju EIZ-a, koji izračunava taj ekonomski indikator.
No, analitičari EIZ-a pritom napominju kako se ta procjena rasta BDP-a u trećem tromjesečju temelji samo na vrijednosti indeksa za srpanj ove godine, zbog čega tumačenje vrijednosti indeksa treba uzeti s određenom rezervom. Kada budu dostupne vrijednosti indeksa za kolovoz i rujan, moći će se s većom izvjesnošću projicirati rast BDP-a u tom tromjesečju, navode iz EIZ-a.
CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa.
Taj je indeks jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija, a za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja.
CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napominju iz EIZ-a.
EBDR analizira utjecaj Agrokora na regiju
Potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Pierre Heilbronn kazao je za ljubljansko Delo da prate posljedice koje će Agrokorovi problemi izazvati u regiji zapadnog Balkana te je sugerirao da postoji mogućnost financijske potpore tvrtkama koje bi zbog nelikvidnosti koncerna došle u probleme.
Na pitanje o odnosu EBRD-a i Agrokora, Heilbronn je kazao da EBRD u posrnulom koncernu još uvijek ima manji, 2-postotni vlasnički udio, ali ne sudjeluje aktivno u njegovu upravljanju.
Na dodatno pitanje kako će se aktivnosti na spašavanju Agrokora odraziti na prehrambeno-prerađivačku industriju u regiji, s obzirom da je EBRD lani dao kredit Podravci, on je sugerirao da postoji mogućnost financijske potpore tvrtkama koje bi zbog Agrokorove nelikvidnosti došle u probleme.
“To je ozbiljno pitanje, a pratimo i posljedice koje će Agrokorovi problemi izazvati u regiji. Posebno pratimo hoćemo li i kako možda pružiti potporu podružnicama u državama koje su upletene u tu priču”, kazao je potpredsjednik EBRD-a.
Potpredsjednik EBRD-a u razgovoru za Delo od ponedjeljka kazao je, među ostalim, da je EBRD zadnjih godina u regiju zapadnog Balkana investirao 13,5 milijardi eura, a planira uskoro uložiti još jednu milijardu, u nastojanju da se taj prostor fizički i ekonomski poveže i tako postane privlačniji za strane investitore.
Među regionalnim ciljevima EBRD-a su među ostalim osnivanje regionalne gospodarske komore, kako bi se ostvario “jedinstveni investicijski prostor” i povezivanje regionalnih burzi.
Zbog toga EBRD financira i Zagrebačku burzu koja je prije više godina preuzela Ljubljansku burzu, kazao je Heilbronn. “Potičemo razvoj pojedinih burzi, a budućnost je po našem mišljenju u njihovu povezivanju. Time bi se u regiji osigurala veća dubina za tržište kapitala”, kazao je Heilbronn, dodavši da se radi i na povezivanju burzi na cijelom području Jugoistočne Europe u jednu mrežu, na elektronskoj platformi.
Potencijalno, riječ je o tržištu na kojemu se okreće 25 milijardi eura, sa 600 poduzeća koja bi u budućnosti tražila svježi kapital putem privatizacije, uvrštenja na burzu i preko javne ponude dionica (IPO), pojasnio je Heilbronn. U šest država u regiji EBRD tradicionalno podupire financiranje fizičke infrastrukture, ali i tranziciju i privatizaciju.
