Planovi za rasterećenje gospodarstva koje stranke iznose uoči parlamentarnih izbora konačno su sabrani na jednom mjestu. Podaci se temelje na analizi političkih programa koje je proveo Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) – hrvatski istraživački think tank koji zagovara slobodno tržište i jednostavnije uvjete poslovanja poduzetnika.
Neispunjene ćelije znače da nema iznesenog stava u programu, te se mogu raditi samo pretpostavke. Što nas zanima? Koja su ključna pitanja za rasterećenje gospodarstva?
Kako je primarni zadatak politike rasteretiti gospodarstvo i poduzetničku inicijativu, gledaju se fiskalna, parafiskalna, administrativna i liberalizacijska rasterećenja. To su područja djelovanja javnih politika kako bi se olakšali uvjeti poslovanja i povećala troškovna konkurentnost gospodarstva.
Fiskalna rasterećenja se odnose na poreze. Hoće li se porezi snižavati i možda uvoditi olakšice i izuzeća? Povećava li se neoporezivi dohodak? Ukoliko se već porezi snižavaju, hoće li se deficit primarno krpati nadanjima o rastu BDP-a tj. poreznih prihoda, ili kroz smanjenje rashoda?
Parafiskalna rasterećenja se odnose na neporezne namete koji se plaćaju kao „ekstra“ porezi raznim tijelima, ali ne u sustav fiskusa tj. javnih financija. Administrativna rasterećenja znače sniženja administrativnih troška nastalih gubitkom vremena i novca zbog birokratskog ispunjavanja propisanih obveza. Liberalizacijska rasterećenja znače uklanjanje regulatornih prepreka slobodi poslovanja i tržišnoj konkurenciji, pogotovo odnos prema tržištu rada kao i EU pravilima o liberalizaciji tržišta usluga. Kako je navedeni proces regulatorne reforme poslovne klime započeo, analiziramo podršku tom procesu i postoje li operativni ciljevi rasterećenja.
Svi su za rasterećenje dohotka, povećanjem praga najviše stope i neoporezivog dohotka. HDZ snižava najvišu stopu na 36%. Pametno uvodi jedinstvenu stopu 20% do milijun kuna godišnje. Most uvodi 4 progresivne stope, s najvišom od 50%. Potrebno je istaknuti kako se efektivno rasterećenje dohotka može se računati samo kao kombinacija stope, neoporezivog dijela i godišnjeg dohodovnog praga za primjenu gornje stope. Porezne olakšice i izuzeća se ne računaju kao rasterećenje jer predstavljaju državnu potporu nekima, a ne rasterećenje svima i administrativno pojednostavljenje.
Pametno, Most i HDZ snižavaju porez na dobit. Narodna koalicija, HDZ i Most su za zadržavanje posebnih poticajnih shema za investitore. HDZ je jedini za sniženje PDV-a (na 23% 2020. godine). Deficit će primarno krpati kroz očekivanje rasta BDP-a tj. prihoda. Pametno računa na smanjenje rashoda kao lijek za krpanje deficita. Svi su za porezne olakšice i izuzeća, osim Pametno koje zagovara poravnanje poreznog sustava.
Većina bi uvela porez na nekretnine (vjerojatno ne na prvu nekretninu i uz prethodno osiguranje administrativnih uvjeta).
Postignut je konsenzus da treba nastaviti administrativno rasterećenje gospodarstva i uklanjanje prepreka poslovanju. Glede operativnih ciljeva, Pametno definira i cilj za rasterećenje od barem 30% slijedom primjene Standard Cost Model (SCM) metodologije, a Narodna koalicija zagovara spominje rasterećenje od minimalno 20%, odnosno nastavak mjerenja i rasterećenja. Liberalizaciju tržišta usluga (inače EU pravna obveza) spominju Pametno i HDZ. Most i Pametno su za liberalizacije tržišta rada, a BM365 je protiv.
Svi su za parafiskalno rasterećenje. Narodna koalicija bi uštedjela 1,1 milijardi kuna svake godine (2017-2018), a Pametno barem 1 milijardu svake godine (2017-2019), što je u oba slučaja vrijedno oko 0,3% BDP-a. HDZ i Most spominju parafiskalno rasterećenje od trenutnih 0,1% BDP-a (što je cca 330 milijuna kuna).
