Zanimljivosti

INA i Tifon

Simboličnim potpisivanjem dresa INA i Tifon najavili su jednogodišnju suradnju s Rukometnim klubom Zagreb. Rukometni velikan u novu sezonu tako ulazi s Fresh Cornerom kao generalnim sponzorom.

Ugodan ambijent Fresh Cornera kupci Ine i Tifona prepoznaju svaki dan, a danas je u jednom takvom, u Upravnoj zgradi Ine u Zagrebu, najavljena sponzorska suradnja Ine i Tifona s najtrofejnijim hrvatskim rukometnim klubom – RK Zagrebom. U lov na nove titule u domaćem prvenstvu te što bolji rezultat u Machineseeker EHF Ligi prvaka rukometaši Zagreba krenut će uz potporu brenda Fresh Corner. Ugovor o sponzorskoj suradnji simbolično su potpisali predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay, predsjednik Uprave Tifona Siniša Komnenović i direktor Rukometnog kluba Zagreb Vedran Šupuković.

„INA kao najveća hrvatska kompanija ima želju i čast podržati najuspješnije sportske kolektive, a RK Zagreb kao najtrofejniji hrvatski rukometni klub sinonim je uspjeha. Isto se može primijeniti na Inu i Tifon koji već godinama uspješno razvijaju gastrokoncept Fresh Corner, dokazano prvi izbor kupaca. Rukometašima Zagreba želimo puno sreće i uspjeha, a u Ini će imati najvjernije navijače”, izjavila je ovom prilikom Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine.

Predsjednik Uprave Tifona Siniša Komnenović rekao je: „Društveno odgovorno poslovanje važan je segment našeg poslovanja. Svjesni smo važnosti sporta u Hrvatskoj i upravo zbog toga iznimno ponosni što je Tifon, kroz Fresh Corner brend, dio ove suradnje. Zajedno s navijačima diljem zemlje, podržat ćemo rukometaše Zagreba na putu do ostvarenja što boljih rezultata.“

U ime Rukometnog kluba Zagreb okupljenima se obratio direktor kluba Vedran Šupuković koji je istaknuo: „Veliko nam je zadovoljstvo biti ovdje danas s našim novim prijateljima i partnerima. INA i Tifon sinonim su za uspješnost i vrhunski proizvod, a mi se s naše strane trudimo biti isti takav primjer na polju sporta. Vjerujem da će ova suradnja biti plodonosna i na obostrano zadovoljstvo. U ime svih članova našeg sportskog kolektiva iskreno se zahvaljujem ljudima u Ini i Tifonu koji su prepoznali našu vrijednost i koji su nam odlučili pružiti ruku partnerstva i biti vjetar u naša jedra na putu do novih velikih sportskih uspjeha.“

U vrhunskoj Fresh Corner kavi, hot dogu i ostalim zalogajima na predstavljanju suradnje uživali su i rukometaši Zagreba Ivan Čupić, Jakov Gojun, Zvonimir Srna i Luka Lovre Klarica te trener Slavko Goluža. Priliku su iskoristili za najavu predstojeće sezone i utakmice Machineseeker EHF Lige prvaka protiv moćnog Kiela.

Trener Slavko Goluža u ime ekipe zahvalio se novim sponzorima na gostoprimstvu te dodao: „Mi sportaši bavit ćemo se sportskim dijelom ove priče, pa ću i ja tako iskoristiti priliku da najavim veliku utakmicu koja nas čeka u četvrtak u Areni Zagreb. THW Kiel jedna je od najboljih ekipa svijeta, a predvodi ih kapetan Domagoj Duvnjak. Mislim da bi to trebala biti dovoljna pozivnica svim navijačima da nas dođu podržati u četvrtak u Areni, a mojim igračima ovo bi morala biti sva potrebna motivacija. Očekuje nas težak dvoboj, ali mi u našoj Areni uvijek idemo na pobjedu te će tako biti i ovog puta. Vjerujem u svoje dečke i da mogu parirati jednoj od najskupljih ekipa današnjice. Uz pomoć naših novih sponzora te navijača koji će nadam se ispuniti Arenu, sve je moguće.“

Kapetan Jakov Gojun složio s trenerom te dodao: „Veselim se utakmici u četvrtak. Igrao sam godinama u Bundesligi, znam što znači igrati protiv Zebri sa sjevera Njemačke, ali isto tako znam da i mi u našoj Areni i uz pomoć naših navijača možemo parirati svima. Protekle dvije godine nedostajalo nam je i malo sportske sreće da ostvarimo neke naše ciljeve, ali vjerujem da uz pomoć naših novih sponzora i partnera Ine i Tifona možemo napraviti i taj iskorak. Vjerujem u svoje suigrače i ovim putem pozivam sve ljubitelje rukometa da nas dođu podržati u četvrtak u Areni Zagreb. Uz vašu pomoć sve je moguće.“

INA i Tifon već dugi niz godina uspješno razvijaju gastrokoncept Fresh Corner na svojim maloprodajnim mjestima, a suradnja se sada nastavlja i zajedničkom podrškom rukometašima Zagreba. Uz jake sponzore kao što su INA i Tifon te njihov Fresh Corner sportske ambicije Rukometnog kluba Zagreb zasigurno rastu.

Ugovor o sponzorskoj suradnji potpisali su na maloprodajnom mjestu Ine u zagrebačkoj Dubravi, predsjednik Uprave Ine, Sándor Fasimon i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, Tomislav Grahovac. „Hrvatski rukomet ima dugu i uspješnu povijest, dobro znaju što je uspjeh i pred njima je sjajna budućnost. Isto se može primijeniti i na Inu koja je najveća hrvatska kompanija. Zbog toga nam je zadovoljstvo što ćemo partnerski odnos imati i u narednom razdoblju čime se INA kako kompanija ponovno dokazuje kao prvi izbor hrvatskog sporta, ali i naših kupaca.“, izjavio je ovom prilikom Sándor Fasimon, predsjednik Uprave Ine.

U ime Hrvatskog rukometnog saveza okupljenima se obratio dopredsjednik Saveza, g. Zoran Gobac koji je istaknuo: „Izuzetno mi je drago što nastavljamo suradnju s Inom, jednom od naših najznačajnih tvrtki. Pomaganje hrvatskom sportu, u ovom slučaju hrvatskom rukometu kao jednom od najuspješnijih sportova u nas, s velikim rezultatima i ugledom, još je jedna od fantastičnih stvari koje INA kao uzorna kompanija pokazuje i pretvara u zajedničke vrijednosti kao što su izvrsnost, povjerenje, vrhunski domet. Mi znamo što je uspjeh. To je naša dugogodišnja misao vodilja. Naš će put prema tim ostvarenjima nesumnjivo biti znatno lakši uz poslovnog partnera i prijatelja kao što je INA.“

Potpisivanju sponzorskog ugovora prisustvovao je i izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar te proslavljeni reprezentativci Luka Cindrić i Zlatko Horvat. Uz Inine kupce, priliku za druženje s njima su imala i djeca iz Udruge za sindrom Down-Zagreb.

Ravnatelj bolnice Goran Roić izjavio je da će otvaranje dnevne bolnice podići kvalitetu zdravstvene skrbi unutar dječje i adolescentne psihijatrije, povećati broj pacijenata i značajno proširiti i unaprijediti dijagnostičke i terapijske mogućnosti u zaštiti mentalnog zdravlja djece.

Član Uprave Ine Niko Dalić, koji je uručio donaciju ravnatelju bolnice, rekao je da Ina kontinuirano ulaže u unaprjeđenje poslovanja kako bi imala prilike pomoći sugrađanima, a projekt donacija hrvatskim bolnicama najbolji je primjer toga.

Ina je, dodao je, Klaićevoj bolnici dosad donirala oko 700.000 kuna i time pridonijela nabavi potrebne opreme i liječenju najmanjih pacijenata. Kompanija je kroz 10 godina za razvoj i opremanje hrvatskih bolnica donirala više od 5 milijuna kuna, a samo je ove godine s 800.000 kuna donirala osam zdravstvenih ustanova.

Briga o mentalnom zdravlju djece i adolescenata neizostavan je dio holističkog-cjelovitog pristupa u zdravstvenoj skrbi i liječenju djece koji se provodi i promiče u Klinici za dječje bolesti Zagreb, a nakon što je 2018. preuređen prostor Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju Klinike za pedijatriju, započelo je proširenje djelatnosti i pokretanje dnevne bolnice.

“Bilo je prejakih riječi. Danas imamo negativne posljedice. Ja mislim da dugujemo našim narodima, našoj povijesti i Europi, da krenemo naprijed”, kazao je Macron, referirajući se na tenzije između Pariza i Rima koje su kulminirale prošli mjesec.

Kako bi ilustrirao svoju želju za pomirenjem, Macron je najavio da će primiti Mattarellu 2. svibnja u Abroiseu i u Chambordu, dva poznata dvorca na rijeci Loirei, “zajedno s mladima iz Francuske i Italije”. “Razgovarat ćemo o budućnosti Europe”, dodao je.

Datum 2. svibnja je 500. godišnjica smrti renesansnog majstora da Vincija koji je rođen u Italiji ali je umro u Amboisu u središnjoj Francuskoj. Francuski predsjednik u intervjuu nije spominjao sporna pitanja poput potpore talijanskih populističkih čelnika “žutim prslucima” u Francuskoj već je umjesto toga govorio o svojoj ljubavi za Italiju, putovanjima, knjigama, Napulju.

Međutim, i prije objave intervjua on je izazvao polemiku jer ga je vodio Fabio Fazio, jedan od protivnika ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija. Macron je tijekom intervjua citirao i pisca Roberta Saviana, jednog od najžešćih kritičara Salvinija i okomio se na “pojednostavljenu poruku nekih nacionalista”. Salvini i potpredsjednik vlade i čelnik Pokreta pet zvijezda Luigi Di Maio optužuju Macrona, između ostalog, za kolonijalizam u Africi i nedostatak pomoći Italiji u migracijama.

Facebook je prošle godine bio upleten u niz skandala u vezi sa zaštitom podataka i kršenjem privatnosti korisnika te bojazni da vodećom svjetskom društvenom mrežom manipuliraju strani interesi za vlastitu političku korist. “Nakon niza izazova u 2018., Facebook više ne hvale zbog inovativnosti. Sada ga kritiziraju”, kaže analitičarka tržišta Debra Aho Williamson. “Facebooku je 15 godina i suočava se sa zrelošću. Nije to više kompanija na svom početku”, dodala je.

Samo digitalni div Google ima više prihoda od Facebooka od oglašavanja na internetu. Facebook je vlasnik i aplikacija poput Instagrama, Messengera i WhatsAppa, od kojih svaka ima više od milijardu korisnika.

Zuckerberg (34) i dalje brani svoj poslovni model i tvrdi da Facebook nije prodavao podatke o svojim korisnicima te da mu se može vjerovati. Ustraje u tome da njegova društvena mreža zarađuje od ciljanih oglasa utemeljenih na onome što saznaje od korisnika i tako uslugu održava besplatnom.

Kompanija priznaje da mora učiniti više da povrati povjerenje pa je uložila milijarde dolara u sigurnost i ima 30 tisuća ljudi koji rade samo na tome. “Kada kompanija stekne veliku moć i tvrdi da radi najbolje za vas, to znači da je itekako treba provjeravati. To smo naučili u kapitalizmu”, kaže Bernoff.

On sumnja da će se ljudi okrenuti leđa Facebooku zbog narušenog povjerenja i objašnjava da su potrošači spremni razmijeniti veliku količinu podataka za malo pogodnosti. Facebook je unatoč valu skandala prošle godine imao rekordnu dobit od 22 milijarde eura. U međuvremenu, Zuckerberg je uspio u namjeri da poveže razvijeni svijet, ali onaj ostali tek se treba ‘zakačiti’ na društvene mreže. Po postojećim podacima 46,7 posto korisnika interneta, odnosno nešto više od 23 posto svjetske populacije koristi se Facebookom pa za širenje itekako ima prostora.

Facebook treba postati i lider u suzbijanju manipulacije lažnim vijestima, zaštiti podataka i paziti na promjene komunikacijskih preferencija korisnika, kaže Bernoff. Zuckerberg se ove godine osobno kani više angažirati na javnim forumima o tome kako tehnologija može bolje služiti društvu.

Govoreći o svojoj viziji Berns je rekao kako će grad biti “novi oblik poslovne i rezidencijalne zajednice”. Grad bi, zapravo, trebao biti testni poligon za razvoj blockchain tehnologije za korištenje u urbanom okruženju.

Innovation Park će biti pametni grad s decentraliziranom blocchain infrastrukturom koja će biti u pozadini svih interakcija. Glavna prednost ovakvog modela grada je veća kontrola nad osobnim podacima. Na primjer, stanovnici će moći poslovati, glasati i pohranjivati podatke u blockchainu, bez uključivanja posredničkih tvrtki ili vlade. Učinkovitost, održivost, transparentnost i sigurnost neće biti kompromitirane već garantirane, poručuju iz Bernsove kompanije.

Blockchain tehnologija neće biti jedina napredna tehnologija u ovom “gradu budućnosti”. U planu je ugradnja i umjetne inteligencije, 3D printanja i nanotehnologije, a gradom bi se kretala autonomna električna vozila. Sve bi koristilo električnu energiju koja bi se proizvodila iz obnovljivih izvora poput Sunca i vjetra, a stanovnici bi reciklirali i vodu.

Zvuči odlično, no Innovation Park nije jedini pametni grad koji bi se trebao graditi u SAD-u. Suosnivač Microsofta, milijarder Bill Gates također planira graditi svoju inačicu pametnog grada u pustinji u Arizoni, a već je poznata namjera Googlea da od Toronta napravi pametni grad, donosi portal Zimo.

Guzmana se smatra najvećim svjetskim narko bossom od kolumbijskog Pabla Escobara, “Kralja kokaina”, koji je bio jedan od najbogatijih ljudi na svijetu dok ga policija nije ubila 1993. Stručnjaci ističu da vlada ima gotovo neoborive dokaze i da će Guzman (61) vjerojatno završiti u najstrože čuvanom zatvoru u SAD-u do kraja života. Ali uz koju cijenu? “Hoće li to spriječiti da barem jedan paket od pola kilograma kokaina stigne u Sjedinjene Države? Vjerojatno neće. Stroj će nastaviti raditi i dalje”, rekao je Rob Heroy, odvjetnik iz Sjeverne Karoline koji je branio druge meksičke narko šefove.

Kartel Sinaloa koji je Guzman utemeljio 1989. i dalje je silno moćan. Zajedno s Guzmanom optužen je i Ismael “El Mayo” Zambada koji je i dalje na slobodi, a nasilno krijumčarenje droge u Meksiku neometano se nastavlja. Prošle godine u Meksiku se dogodilo rekordnih 29.000 ubojstava. U SAD-u ovisnost o drogama prava je epidemija. Godine 2016., svaki su dan od predoziranja u prosjeku umrla 174 Amerikanaca.

Najskuplje suđenje u povijesti

Izbor članova porote provest će se uz jake mjere sigurnosti koje se koriste samo za najopasnije optuženike. Američki sudac Brian Cogan predsjedat će suđenjem koje će biti zatvoreno za javnost. Dvanaestero porotnika, uz šest zamjenskih, bit će anonimni. Na sud će svaki dan dolaziti i vraćati se kući u pratnji šerifa.

Ti obični građani i građanke odlučit će je li Guzman, otac dvoje djece čiji nadimak znači “Kratki” jer je visok svega 164 centimetara, kriv po 11 točaka optužnice koje ga terete za krijumčarenje droge, nezakonito posjedovanje i korištenje vatrenog oružja i pranje novca.

Po optužnici, kartel Sinaloa, koji je Guzman po optužnici vodio od 1989. do 2014., postao je “najveća organizacija za krijumčarenje droge na svijetu… s tisućama članova”. Američki tužitelji tvrde da je od 1989. do 2014. kartel u Sjedinjene Države prokrijumčario najmanje 154.626 kilograma kokaina, heroina, metamfetamina i marihuane, u vrijednosti od 14 milijarda dolara.

Guzman se izjasnio da se ne osjeća krivim, no vlada je prikupila toliko dokaza, više od 300.000 stranica i najmanje 117.000 audio snimaka, da se odvjetnici obrane žale da nisu imali dovoljno vremena da ih sve prouče. Heroy procjenjuje da će suđenje američke porezne obveznike koštati “više od 50 milijuna dolara”, što uključuje programe zaštite za barem neke od nekoliko stotina svjedoka. “To će vjerojatno biti najskuplje suđenje u povijesti Sjedinjenih Država”, rekao je. Čak ni Guzmanovi odvjetnici ne znaju koji su sve njegovi bivši suradnici, radnici ili suparnici postali doušnici.

Doušnici

Neki od doušnika već su ušli u programe zaštite svjedoka, dobili nove identitete i domove širom zemlje. Drugi su već u zatvoru, ali na posebnim odjelima kako bi ih se zaštitilo od moguće osvete. Suradnja s vladom može ih dovesti u opasnost, kao i njihove obitelji, ali i smanjiti im kaznu.

“Nitko neće imati slike Guzmana kako nosi kokain ili kovčeg s novcem”, rekao je Heroy. “Slučaj će se temeljiti na tim doušnicima.” Guzman se nalazi u samici u New Yorku otkako ga je Meksiko izručio u siječnju 2017., dan prije nego što je Donald Trump prisegnuo za američkog predsjednika. U ćeliji provodi 23 sata na dan.

Posjećivati ga smiju samo njegovi odvjetnici, njih trojica, te sedmogodišnje blizanke. Sudac je zabranio posjete njegovoj supruzi, 29-godišnjoj kraljici ljepote Emmi Coronel. Vidjeti ga je mogla samo na saslušanjima prije suđenja.

El Chapo je prvi put bio uhićen u Gvatemali 1993. i proveo je više od sedam godina u meksičkom zatvoru, a prvi je put pokušao pobjeći 2001. Ponovno su ga uhitili meksički marinci u veljači 2014., a 14 mjeseci poslije opet je pobjegao. Guzman je ponovno uhićen u siječnju 2016. nakon posjeta američkog glumca Seana Penna i jedne meksičke glumice koji su željeli snimiti film o njegovu životu, zahvaljujući čemu su mu meksičke vlasti ušle u trag.

Ovaj put, Meksiko je odlučio oprati ruke od njega i ukrcati ga na zrakoplov u Ameriku.

Kontinuirana izloženost stresu, boljka modernog doba, može rezultirati poteškoćama s pamćenjem i smanjenjem moždanog volumena, pokazali su rezultati studije objavljeni nedavno u stručnome časopisu Neurology.

“Visoka razina kortizola, hormona stresa, utječe na moždane funkcije, na veličinu mozga i na učinak postignut na kognitivnim testovima. Smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja otkrili smo i kod relativno mladih osoba”, kazao je voditelj studije, dr. Justin B. Echouffo-Tcheugui s Medicinskog fakulteta na Harvardu.

Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomažu organizmu da odreagira na stres. U stresnoj situaciji nadbubrežne žlijezde proizvode više kortizola, a on ograničava tjelesne funkcije koje bi nam mogle zasmetati ako se nađemo u situaciji u kojoj se borimo za život. Čim opasnost prođe razina kortizola opada, a čitav tjelesni sustav vraća se u normalu.

U suprotnom se javljaju glavobolja, tjeskoba, depresija, problemi sa srcem, kao i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Visoka razina hormona stresa može biti i rano upozorenje na to da je osoba sklona razvoju demencije.

U sklopu istraživanja, znanstvenici su proveli studiju na više od 2000 osoba bez znakova demencije prosječno starih 49 godina. Zadaća im je bila ispuniti razne psihološke testove kojima je mjerena njihova vještina pamćenja te sposobnost razmišljanja, odnosno povezivanja. Nakon osam godina test je ponovljen, a izmjerena im je i razina kortizola u krvnom serumu. Dijelu grupe znanstvenici su izmjerili volumen mozga.

Kod ispitanika s višom razinom kortizola u organizmu zamijećen je smanjen volumen mozga u odnosu na osobe s prosječnim razinama, ali i lošiji rezultati na testovima pamćenja i razmišljanja. “Istraživanje je pokazalo da se kod sredovječnih ljudi prije pojave demencije mozak smanjuje i ‘skuplja’. Da bi se to spriječilo, važno je pronaći odgovarajući način da se stres smanji”, savjetuje dr. Echouffo-Tcheugui.

“Na smanjenje stresa možemo utjecati ranijim odlascima u krevet i umjerenom tjelovježbom. Od obiteljskog liječnika možete zatraži mjerenje razine kortizola u krvi te se, ako je on jako povišen, mogu propisati lijekovi koji ga smanjuju.”

Znanstvenici su upozorili da su sudionici istraživanja bili uglavnom europski državljani, zbog čega rezultati možda ne odražavaju realno stanje u čitavoj ljudskoj populaciji.

“Važno je pronaći kompromis”, kazao je Hofer. Prema njegovim riječima, dvije do tri zemlje ne žele uvesti promjene 2019. zbog tehničkih problema u zračnom prometu i drugim područjima, jer im za njihovo uvođenje treba oko 18 mjeseci.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja diljem EU-a, 84 posto od 4,6 milijuna ispitanika zagovara ukidanje pomicanje satova. Broj anketiranih predstavlja manje od jedan posto stanovnika EU-a.