Zanimljivosti

Ugovor o sponzorskoj suradnji potpisali su na maloprodajnom mjestu Ine u zagrebačkoj Dubravi, predsjednik Uprave Ine, Sándor Fasimon i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, Tomislav Grahovac. „Hrvatski rukomet ima dugu i uspješnu povijest, dobro znaju što je uspjeh i pred njima je sjajna budućnost. Isto se može primijeniti i na Inu koja je najveća hrvatska kompanija. Zbog toga nam je zadovoljstvo što ćemo partnerski odnos imati i u narednom razdoblju čime se INA kako kompanija ponovno dokazuje kao prvi izbor hrvatskog sporta, ali i naših kupaca.“, izjavio je ovom prilikom Sándor Fasimon, predsjednik Uprave Ine.

U ime Hrvatskog rukometnog saveza okupljenima se obratio dopredsjednik Saveza, g. Zoran Gobac koji je istaknuo: „Izuzetno mi je drago što nastavljamo suradnju s Inom, jednom od naših najznačajnih tvrtki. Pomaganje hrvatskom sportu, u ovom slučaju hrvatskom rukometu kao jednom od najuspješnijih sportova u nas, s velikim rezultatima i ugledom, još je jedna od fantastičnih stvari koje INA kao uzorna kompanija pokazuje i pretvara u zajedničke vrijednosti kao što su izvrsnost, povjerenje, vrhunski domet. Mi znamo što je uspjeh. To je naša dugogodišnja misao vodilja. Naš će put prema tim ostvarenjima nesumnjivo biti znatno lakši uz poslovnog partnera i prijatelja kao što je INA.“

Potpisivanju sponzorskog ugovora prisustvovao je i izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar te proslavljeni reprezentativci Luka Cindrić i Zlatko Horvat. Uz Inine kupce, priliku za druženje s njima su imala i djeca iz Udruge za sindrom Down-Zagreb.

Ravnatelj bolnice Goran Roić izjavio je da će otvaranje dnevne bolnice podići kvalitetu zdravstvene skrbi unutar dječje i adolescentne psihijatrije, povećati broj pacijenata i značajno proširiti i unaprijediti dijagnostičke i terapijske mogućnosti u zaštiti mentalnog zdravlja djece.

Član Uprave Ine Niko Dalić, koji je uručio donaciju ravnatelju bolnice, rekao je da Ina kontinuirano ulaže u unaprjeđenje poslovanja kako bi imala prilike pomoći sugrađanima, a projekt donacija hrvatskim bolnicama najbolji je primjer toga.

Ina je, dodao je, Klaićevoj bolnici dosad donirala oko 700.000 kuna i time pridonijela nabavi potrebne opreme i liječenju najmanjih pacijenata. Kompanija je kroz 10 godina za razvoj i opremanje hrvatskih bolnica donirala više od 5 milijuna kuna, a samo je ove godine s 800.000 kuna donirala osam zdravstvenih ustanova.

Briga o mentalnom zdravlju djece i adolescenata neizostavan je dio holističkog-cjelovitog pristupa u zdravstvenoj skrbi i liječenju djece koji se provodi i promiče u Klinici za dječje bolesti Zagreb, a nakon što je 2018. preuređen prostor Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju Klinike za pedijatriju, započelo je proširenje djelatnosti i pokretanje dnevne bolnice.

“Bilo je prejakih riječi. Danas imamo negativne posljedice. Ja mislim da dugujemo našim narodima, našoj povijesti i Europi, da krenemo naprijed”, kazao je Macron, referirajući se na tenzije između Pariza i Rima koje su kulminirale prošli mjesec.

Kako bi ilustrirao svoju želju za pomirenjem, Macron je najavio da će primiti Mattarellu 2. svibnja u Abroiseu i u Chambordu, dva poznata dvorca na rijeci Loirei, “zajedno s mladima iz Francuske i Italije”. “Razgovarat ćemo o budućnosti Europe”, dodao je.

Datum 2. svibnja je 500. godišnjica smrti renesansnog majstora da Vincija koji je rođen u Italiji ali je umro u Amboisu u središnjoj Francuskoj. Francuski predsjednik u intervjuu nije spominjao sporna pitanja poput potpore talijanskih populističkih čelnika “žutim prslucima” u Francuskoj već je umjesto toga govorio o svojoj ljubavi za Italiju, putovanjima, knjigama, Napulju.

Međutim, i prije objave intervjua on je izazvao polemiku jer ga je vodio Fabio Fazio, jedan od protivnika ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija. Macron je tijekom intervjua citirao i pisca Roberta Saviana, jednog od najžešćih kritičara Salvinija i okomio se na “pojednostavljenu poruku nekih nacionalista”. Salvini i potpredsjednik vlade i čelnik Pokreta pet zvijezda Luigi Di Maio optužuju Macrona, između ostalog, za kolonijalizam u Africi i nedostatak pomoći Italiji u migracijama.

Facebook je prošle godine bio upleten u niz skandala u vezi sa zaštitom podataka i kršenjem privatnosti korisnika te bojazni da vodećom svjetskom društvenom mrežom manipuliraju strani interesi za vlastitu političku korist. “Nakon niza izazova u 2018., Facebook više ne hvale zbog inovativnosti. Sada ga kritiziraju”, kaže analitičarka tržišta Debra Aho Williamson. “Facebooku je 15 godina i suočava se sa zrelošću. Nije to više kompanija na svom početku”, dodala je.

Samo digitalni div Google ima više prihoda od Facebooka od oglašavanja na internetu. Facebook je vlasnik i aplikacija poput Instagrama, Messengera i WhatsAppa, od kojih svaka ima više od milijardu korisnika.

Zuckerberg (34) i dalje brani svoj poslovni model i tvrdi da Facebook nije prodavao podatke o svojim korisnicima te da mu se može vjerovati. Ustraje u tome da njegova društvena mreža zarađuje od ciljanih oglasa utemeljenih na onome što saznaje od korisnika i tako uslugu održava besplatnom.

Kompanija priznaje da mora učiniti više da povrati povjerenje pa je uložila milijarde dolara u sigurnost i ima 30 tisuća ljudi koji rade samo na tome. “Kada kompanija stekne veliku moć i tvrdi da radi najbolje za vas, to znači da je itekako treba provjeravati. To smo naučili u kapitalizmu”, kaže Bernoff.

On sumnja da će se ljudi okrenuti leđa Facebooku zbog narušenog povjerenja i objašnjava da su potrošači spremni razmijeniti veliku količinu podataka za malo pogodnosti. Facebook je unatoč valu skandala prošle godine imao rekordnu dobit od 22 milijarde eura. U međuvremenu, Zuckerberg je uspio u namjeri da poveže razvijeni svijet, ali onaj ostali tek se treba ‘zakačiti’ na društvene mreže. Po postojećim podacima 46,7 posto korisnika interneta, odnosno nešto više od 23 posto svjetske populacije koristi se Facebookom pa za širenje itekako ima prostora.

Facebook treba postati i lider u suzbijanju manipulacije lažnim vijestima, zaštiti podataka i paziti na promjene komunikacijskih preferencija korisnika, kaže Bernoff. Zuckerberg se ove godine osobno kani više angažirati na javnim forumima o tome kako tehnologija može bolje služiti društvu.

Govoreći o svojoj viziji Berns je rekao kako će grad biti “novi oblik poslovne i rezidencijalne zajednice”. Grad bi, zapravo, trebao biti testni poligon za razvoj blockchain tehnologije za korištenje u urbanom okruženju.

Innovation Park će biti pametni grad s decentraliziranom blocchain infrastrukturom koja će biti u pozadini svih interakcija. Glavna prednost ovakvog modela grada je veća kontrola nad osobnim podacima. Na primjer, stanovnici će moći poslovati, glasati i pohranjivati podatke u blockchainu, bez uključivanja posredničkih tvrtki ili vlade. Učinkovitost, održivost, transparentnost i sigurnost neće biti kompromitirane već garantirane, poručuju iz Bernsove kompanije.

Blockchain tehnologija neće biti jedina napredna tehnologija u ovom “gradu budućnosti”. U planu je ugradnja i umjetne inteligencije, 3D printanja i nanotehnologije, a gradom bi se kretala autonomna električna vozila. Sve bi koristilo električnu energiju koja bi se proizvodila iz obnovljivih izvora poput Sunca i vjetra, a stanovnici bi reciklirali i vodu.

Zvuči odlično, no Innovation Park nije jedini pametni grad koji bi se trebao graditi u SAD-u. Suosnivač Microsofta, milijarder Bill Gates također planira graditi svoju inačicu pametnog grada u pustinji u Arizoni, a već je poznata namjera Googlea da od Toronta napravi pametni grad, donosi portal Zimo.

Guzmana se smatra najvećim svjetskim narko bossom od kolumbijskog Pabla Escobara, “Kralja kokaina”, koji je bio jedan od najbogatijih ljudi na svijetu dok ga policija nije ubila 1993. Stručnjaci ističu da vlada ima gotovo neoborive dokaze i da će Guzman (61) vjerojatno završiti u najstrože čuvanom zatvoru u SAD-u do kraja života. Ali uz koju cijenu? “Hoće li to spriječiti da barem jedan paket od pola kilograma kokaina stigne u Sjedinjene Države? Vjerojatno neće. Stroj će nastaviti raditi i dalje”, rekao je Rob Heroy, odvjetnik iz Sjeverne Karoline koji je branio druge meksičke narko šefove.

Kartel Sinaloa koji je Guzman utemeljio 1989. i dalje je silno moćan. Zajedno s Guzmanom optužen je i Ismael “El Mayo” Zambada koji je i dalje na slobodi, a nasilno krijumčarenje droge u Meksiku neometano se nastavlja. Prošle godine u Meksiku se dogodilo rekordnih 29.000 ubojstava. U SAD-u ovisnost o drogama prava je epidemija. Godine 2016., svaki su dan od predoziranja u prosjeku umrla 174 Amerikanaca.

Najskuplje suđenje u povijesti

Izbor članova porote provest će se uz jake mjere sigurnosti koje se koriste samo za najopasnije optuženike. Američki sudac Brian Cogan predsjedat će suđenjem koje će biti zatvoreno za javnost. Dvanaestero porotnika, uz šest zamjenskih, bit će anonimni. Na sud će svaki dan dolaziti i vraćati se kući u pratnji šerifa.

Ti obični građani i građanke odlučit će je li Guzman, otac dvoje djece čiji nadimak znači “Kratki” jer je visok svega 164 centimetara, kriv po 11 točaka optužnice koje ga terete za krijumčarenje droge, nezakonito posjedovanje i korištenje vatrenog oružja i pranje novca.

Po optužnici, kartel Sinaloa, koji je Guzman po optužnici vodio od 1989. do 2014., postao je “najveća organizacija za krijumčarenje droge na svijetu… s tisućama članova”. Američki tužitelji tvrde da je od 1989. do 2014. kartel u Sjedinjene Države prokrijumčario najmanje 154.626 kilograma kokaina, heroina, metamfetamina i marihuane, u vrijednosti od 14 milijarda dolara.

Guzman se izjasnio da se ne osjeća krivim, no vlada je prikupila toliko dokaza, više od 300.000 stranica i najmanje 117.000 audio snimaka, da se odvjetnici obrane žale da nisu imali dovoljno vremena da ih sve prouče. Heroy procjenjuje da će suđenje američke porezne obveznike koštati “više od 50 milijuna dolara”, što uključuje programe zaštite za barem neke od nekoliko stotina svjedoka. “To će vjerojatno biti najskuplje suđenje u povijesti Sjedinjenih Država”, rekao je. Čak ni Guzmanovi odvjetnici ne znaju koji su sve njegovi bivši suradnici, radnici ili suparnici postali doušnici.

Doušnici

Neki od doušnika već su ušli u programe zaštite svjedoka, dobili nove identitete i domove širom zemlje. Drugi su već u zatvoru, ali na posebnim odjelima kako bi ih se zaštitilo od moguće osvete. Suradnja s vladom može ih dovesti u opasnost, kao i njihove obitelji, ali i smanjiti im kaznu.

“Nitko neće imati slike Guzmana kako nosi kokain ili kovčeg s novcem”, rekao je Heroy. “Slučaj će se temeljiti na tim doušnicima.” Guzman se nalazi u samici u New Yorku otkako ga je Meksiko izručio u siječnju 2017., dan prije nego što je Donald Trump prisegnuo za američkog predsjednika. U ćeliji provodi 23 sata na dan.

Posjećivati ga smiju samo njegovi odvjetnici, njih trojica, te sedmogodišnje blizanke. Sudac je zabranio posjete njegovoj supruzi, 29-godišnjoj kraljici ljepote Emmi Coronel. Vidjeti ga je mogla samo na saslušanjima prije suđenja.

El Chapo je prvi put bio uhićen u Gvatemali 1993. i proveo je više od sedam godina u meksičkom zatvoru, a prvi je put pokušao pobjeći 2001. Ponovno su ga uhitili meksički marinci u veljači 2014., a 14 mjeseci poslije opet je pobjegao. Guzman je ponovno uhićen u siječnju 2016. nakon posjeta američkog glumca Seana Penna i jedne meksičke glumice koji su željeli snimiti film o njegovu životu, zahvaljujući čemu su mu meksičke vlasti ušle u trag.

Ovaj put, Meksiko je odlučio oprati ruke od njega i ukrcati ga na zrakoplov u Ameriku.

Kontinuirana izloženost stresu, boljka modernog doba, može rezultirati poteškoćama s pamćenjem i smanjenjem moždanog volumena, pokazali su rezultati studije objavljeni nedavno u stručnome časopisu Neurology.

“Visoka razina kortizola, hormona stresa, utječe na moždane funkcije, na veličinu mozga i na učinak postignut na kognitivnim testovima. Smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja otkrili smo i kod relativno mladih osoba”, kazao je voditelj studije, dr. Justin B. Echouffo-Tcheugui s Medicinskog fakulteta na Harvardu.

Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomažu organizmu da odreagira na stres. U stresnoj situaciji nadbubrežne žlijezde proizvode više kortizola, a on ograničava tjelesne funkcije koje bi nam mogle zasmetati ako se nađemo u situaciji u kojoj se borimo za život. Čim opasnost prođe razina kortizola opada, a čitav tjelesni sustav vraća se u normalu.

U suprotnom se javljaju glavobolja, tjeskoba, depresija, problemi sa srcem, kao i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Visoka razina hormona stresa može biti i rano upozorenje na to da je osoba sklona razvoju demencije.

U sklopu istraživanja, znanstvenici su proveli studiju na više od 2000 osoba bez znakova demencije prosječno starih 49 godina. Zadaća im je bila ispuniti razne psihološke testove kojima je mjerena njihova vještina pamćenja te sposobnost razmišljanja, odnosno povezivanja. Nakon osam godina test je ponovljen, a izmjerena im je i razina kortizola u krvnom serumu. Dijelu grupe znanstvenici su izmjerili volumen mozga.

Kod ispitanika s višom razinom kortizola u organizmu zamijećen je smanjen volumen mozga u odnosu na osobe s prosječnim razinama, ali i lošiji rezultati na testovima pamćenja i razmišljanja. “Istraživanje je pokazalo da se kod sredovječnih ljudi prije pojave demencije mozak smanjuje i ‘skuplja’. Da bi se to spriječilo, važno je pronaći odgovarajući način da se stres smanji”, savjetuje dr. Echouffo-Tcheugui.

“Na smanjenje stresa možemo utjecati ranijim odlascima u krevet i umjerenom tjelovježbom. Od obiteljskog liječnika možete zatraži mjerenje razine kortizola u krvi te se, ako je on jako povišen, mogu propisati lijekovi koji ga smanjuju.”

Znanstvenici su upozorili da su sudionici istraživanja bili uglavnom europski državljani, zbog čega rezultati možda ne odražavaju realno stanje u čitavoj ljudskoj populaciji.

“Važno je pronaći kompromis”, kazao je Hofer. Prema njegovim riječima, dvije do tri zemlje ne žele uvesti promjene 2019. zbog tehničkih problema u zračnom prometu i drugim područjima, jer im za njihovo uvođenje treba oko 18 mjeseci.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja diljem EU-a, 84 posto od 4,6 milijuna ispitanika zagovara ukidanje pomicanje satova. Broj anketiranih predstavlja manje od jedan posto stanovnika EU-a.

On je istaknuo kako u procesu “turistizacije” velik broj gostiju dolazi u stare gradske jezgre i oni, kako se izrazio, dramatično opterećuju infrastrukturu u tim gradovima i utječu na promjenu životne svakodnevice. “U starim gradskim jezgrama, osobito ljeti, stalnim stanovnicima život postaje nepodnošljiv, jer u snažnim procesima “turistizacije” nismo dobili samo velik broj turista nego stare gradske jezgre koje više nisu podređene životu lokalnog stanovništva nego su u cijelosti podređene turistima,” kazao je Poljičak.

Naglasio je kako smo pred velikim izazovom pronalaženja rješenja za stare gradska jezgre koje ne bi bilo usmjerno protiv turizma. “Moramo napraviti planove upravljanja starim gradskim jezgrama i Ministarstvo kulture je spremno pomoći, ali to je prije sveg zadaća gradova. U tim planovima nužno je pronaći rješenja kako doći do optimalne distribucije posjetitelja, kako doći do održivog razvoja i što učiniti da gradovi ne žive samo sezonski u ljetnom razdoblju,” rekao je Poljičak.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matošić je istaknuo kako stare gradske jezgre ne smijemo prenapučiti posjetiteljima, ali je istaknuo i njihovu važnost u turističkoj ponudi. “Ja mogu postaviti pitanje bi li te povijesne jezgre uopće bile atraktivne da nema turizma i kako bi se one bez turizma razvijale”, istaknuo je Matošić.

Pri tome je naveo primjer dubrovačkih starih zidina na kojima se, kako je rekao, godišnje uprihoduje više od sto ili sto pedeset milijuna kuna. “Na gradskim zidinama Dubrovnika 2001. godine bilo je oko 140.000 posjetitelja a sad ih je godišnje više od milijun,” istaknuo je Matošić.

Po njegovim riječima, stare gradska jezgre su ogroman i atraktivan resurs koji privlači turiste. “Ove godine imat ćemo više od 19,5 milijuna gostiju, a to je ogroman izazov za kompletu infrastrukturu,” kazao je Matošić dodavši kako će ovogodišnji prihod od turizam biti oko 12 milijardi eura.

“Trebamo zadržati naš način života i tradiciju jer to privlači goste,” rekao je. Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je istaknuo kako ne postoji jedinstven recept za rješavanje problema starih gradskih jezgri koje su izvrgnute turistizaciji. “Ja tvrdim kako život u starim gradskim jezgrama, onakav kakav smo imali prije par godina, više ne postoji,” rekao je on.