Zanimljivosti

Govoreći o svojoj viziji Berns je rekao kako će grad biti “novi oblik poslovne i rezidencijalne zajednice”. Grad bi, zapravo, trebao biti testni poligon za razvoj blockchain tehnologije za korištenje u urbanom okruženju.

Innovation Park će biti pametni grad s decentraliziranom blocchain infrastrukturom koja će biti u pozadini svih interakcija. Glavna prednost ovakvog modela grada je veća kontrola nad osobnim podacima. Na primjer, stanovnici će moći poslovati, glasati i pohranjivati podatke u blockchainu, bez uključivanja posredničkih tvrtki ili vlade. Učinkovitost, održivost, transparentnost i sigurnost neće biti kompromitirane već garantirane, poručuju iz Bernsove kompanije.

Blockchain tehnologija neće biti jedina napredna tehnologija u ovom “gradu budućnosti”. U planu je ugradnja i umjetne inteligencije, 3D printanja i nanotehnologije, a gradom bi se kretala autonomna električna vozila. Sve bi koristilo električnu energiju koja bi se proizvodila iz obnovljivih izvora poput Sunca i vjetra, a stanovnici bi reciklirali i vodu.

Zvuči odlično, no Innovation Park nije jedini pametni grad koji bi se trebao graditi u SAD-u. Suosnivač Microsofta, milijarder Bill Gates također planira graditi svoju inačicu pametnog grada u pustinji u Arizoni, a već je poznata namjera Googlea da od Toronta napravi pametni grad, donosi portal Zimo.

Guzmana se smatra najvećim svjetskim narko bossom od kolumbijskog Pabla Escobara, “Kralja kokaina”, koji je bio jedan od najbogatijih ljudi na svijetu dok ga policija nije ubila 1993. Stručnjaci ističu da vlada ima gotovo neoborive dokaze i da će Guzman (61) vjerojatno završiti u najstrože čuvanom zatvoru u SAD-u do kraja života. Ali uz koju cijenu? “Hoće li to spriječiti da barem jedan paket od pola kilograma kokaina stigne u Sjedinjene Države? Vjerojatno neće. Stroj će nastaviti raditi i dalje”, rekao je Rob Heroy, odvjetnik iz Sjeverne Karoline koji je branio druge meksičke narko šefove.

Kartel Sinaloa koji je Guzman utemeljio 1989. i dalje je silno moćan. Zajedno s Guzmanom optužen je i Ismael “El Mayo” Zambada koji je i dalje na slobodi, a nasilno krijumčarenje droge u Meksiku neometano se nastavlja. Prošle godine u Meksiku se dogodilo rekordnih 29.000 ubojstava. U SAD-u ovisnost o drogama prava je epidemija. Godine 2016., svaki su dan od predoziranja u prosjeku umrla 174 Amerikanaca.

Najskuplje suđenje u povijesti

Izbor članova porote provest će se uz jake mjere sigurnosti koje se koriste samo za najopasnije optuženike. Američki sudac Brian Cogan predsjedat će suđenjem koje će biti zatvoreno za javnost. Dvanaestero porotnika, uz šest zamjenskih, bit će anonimni. Na sud će svaki dan dolaziti i vraćati se kući u pratnji šerifa.

Ti obični građani i građanke odlučit će je li Guzman, otac dvoje djece čiji nadimak znači “Kratki” jer je visok svega 164 centimetara, kriv po 11 točaka optužnice koje ga terete za krijumčarenje droge, nezakonito posjedovanje i korištenje vatrenog oružja i pranje novca.

Po optužnici, kartel Sinaloa, koji je Guzman po optužnici vodio od 1989. do 2014., postao je “najveća organizacija za krijumčarenje droge na svijetu… s tisućama članova”. Američki tužitelji tvrde da je od 1989. do 2014. kartel u Sjedinjene Države prokrijumčario najmanje 154.626 kilograma kokaina, heroina, metamfetamina i marihuane, u vrijednosti od 14 milijarda dolara.

Guzman se izjasnio da se ne osjeća krivim, no vlada je prikupila toliko dokaza, više od 300.000 stranica i najmanje 117.000 audio snimaka, da se odvjetnici obrane žale da nisu imali dovoljno vremena da ih sve prouče. Heroy procjenjuje da će suđenje američke porezne obveznike koštati “više od 50 milijuna dolara”, što uključuje programe zaštite za barem neke od nekoliko stotina svjedoka. “To će vjerojatno biti najskuplje suđenje u povijesti Sjedinjenih Država”, rekao je. Čak ni Guzmanovi odvjetnici ne znaju koji su sve njegovi bivši suradnici, radnici ili suparnici postali doušnici.

Doušnici

Neki od doušnika već su ušli u programe zaštite svjedoka, dobili nove identitete i domove širom zemlje. Drugi su već u zatvoru, ali na posebnim odjelima kako bi ih se zaštitilo od moguće osvete. Suradnja s vladom može ih dovesti u opasnost, kao i njihove obitelji, ali i smanjiti im kaznu.

“Nitko neće imati slike Guzmana kako nosi kokain ili kovčeg s novcem”, rekao je Heroy. “Slučaj će se temeljiti na tim doušnicima.” Guzman se nalazi u samici u New Yorku otkako ga je Meksiko izručio u siječnju 2017., dan prije nego što je Donald Trump prisegnuo za američkog predsjednika. U ćeliji provodi 23 sata na dan.

Posjećivati ga smiju samo njegovi odvjetnici, njih trojica, te sedmogodišnje blizanke. Sudac je zabranio posjete njegovoj supruzi, 29-godišnjoj kraljici ljepote Emmi Coronel. Vidjeti ga je mogla samo na saslušanjima prije suđenja.

El Chapo je prvi put bio uhićen u Gvatemali 1993. i proveo je više od sedam godina u meksičkom zatvoru, a prvi je put pokušao pobjeći 2001. Ponovno su ga uhitili meksički marinci u veljači 2014., a 14 mjeseci poslije opet je pobjegao. Guzman je ponovno uhićen u siječnju 2016. nakon posjeta američkog glumca Seana Penna i jedne meksičke glumice koji su željeli snimiti film o njegovu životu, zahvaljujući čemu su mu meksičke vlasti ušle u trag.

Ovaj put, Meksiko je odlučio oprati ruke od njega i ukrcati ga na zrakoplov u Ameriku.

Kontinuirana izloženost stresu, boljka modernog doba, može rezultirati poteškoćama s pamćenjem i smanjenjem moždanog volumena, pokazali su rezultati studije objavljeni nedavno u stručnome časopisu Neurology.

“Visoka razina kortizola, hormona stresa, utječe na moždane funkcije, na veličinu mozga i na učinak postignut na kognitivnim testovima. Smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja otkrili smo i kod relativno mladih osoba”, kazao je voditelj studije, dr. Justin B. Echouffo-Tcheugui s Medicinskog fakulteta na Harvardu.

Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomažu organizmu da odreagira na stres. U stresnoj situaciji nadbubrežne žlijezde proizvode više kortizola, a on ograničava tjelesne funkcije koje bi nam mogle zasmetati ako se nađemo u situaciji u kojoj se borimo za život. Čim opasnost prođe razina kortizola opada, a čitav tjelesni sustav vraća se u normalu.

U suprotnom se javljaju glavobolja, tjeskoba, depresija, problemi sa srcem, kao i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Visoka razina hormona stresa može biti i rano upozorenje na to da je osoba sklona razvoju demencije.

U sklopu istraživanja, znanstvenici su proveli studiju na više od 2000 osoba bez znakova demencije prosječno starih 49 godina. Zadaća im je bila ispuniti razne psihološke testove kojima je mjerena njihova vještina pamćenja te sposobnost razmišljanja, odnosno povezivanja. Nakon osam godina test je ponovljen, a izmjerena im je i razina kortizola u krvnom serumu. Dijelu grupe znanstvenici su izmjerili volumen mozga.

Kod ispitanika s višom razinom kortizola u organizmu zamijećen je smanjen volumen mozga u odnosu na osobe s prosječnim razinama, ali i lošiji rezultati na testovima pamćenja i razmišljanja. “Istraživanje je pokazalo da se kod sredovječnih ljudi prije pojave demencije mozak smanjuje i ‘skuplja’. Da bi se to spriječilo, važno je pronaći odgovarajući način da se stres smanji”, savjetuje dr. Echouffo-Tcheugui.

“Na smanjenje stresa možemo utjecati ranijim odlascima u krevet i umjerenom tjelovježbom. Od obiteljskog liječnika možete zatraži mjerenje razine kortizola u krvi te se, ako je on jako povišen, mogu propisati lijekovi koji ga smanjuju.”

Znanstvenici su upozorili da su sudionici istraživanja bili uglavnom europski državljani, zbog čega rezultati možda ne odražavaju realno stanje u čitavoj ljudskoj populaciji.

“Važno je pronaći kompromis”, kazao je Hofer. Prema njegovim riječima, dvije do tri zemlje ne žele uvesti promjene 2019. zbog tehničkih problema u zračnom prometu i drugim područjima, jer im za njihovo uvođenje treba oko 18 mjeseci.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja diljem EU-a, 84 posto od 4,6 milijuna ispitanika zagovara ukidanje pomicanje satova. Broj anketiranih predstavlja manje od jedan posto stanovnika EU-a.

On je istaknuo kako u procesu “turistizacije” velik broj gostiju dolazi u stare gradske jezgre i oni, kako se izrazio, dramatično opterećuju infrastrukturu u tim gradovima i utječu na promjenu životne svakodnevice. “U starim gradskim jezgrama, osobito ljeti, stalnim stanovnicima život postaje nepodnošljiv, jer u snažnim procesima “turistizacije” nismo dobili samo velik broj turista nego stare gradske jezgre koje više nisu podređene životu lokalnog stanovništva nego su u cijelosti podređene turistima,” kazao je Poljičak.

Naglasio je kako smo pred velikim izazovom pronalaženja rješenja za stare gradska jezgre koje ne bi bilo usmjerno protiv turizma. “Moramo napraviti planove upravljanja starim gradskim jezgrama i Ministarstvo kulture je spremno pomoći, ali to je prije sveg zadaća gradova. U tim planovima nužno je pronaći rješenja kako doći do optimalne distribucije posjetitelja, kako doći do održivog razvoja i što učiniti da gradovi ne žive samo sezonski u ljetnom razdoblju,” rekao je Poljičak.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matošić je istaknuo kako stare gradske jezgre ne smijemo prenapučiti posjetiteljima, ali je istaknuo i njihovu važnost u turističkoj ponudi. “Ja mogu postaviti pitanje bi li te povijesne jezgre uopće bile atraktivne da nema turizma i kako bi se one bez turizma razvijale”, istaknuo je Matošić.

Pri tome je naveo primjer dubrovačkih starih zidina na kojima se, kako je rekao, godišnje uprihoduje više od sto ili sto pedeset milijuna kuna. “Na gradskim zidinama Dubrovnika 2001. godine bilo je oko 140.000 posjetitelja a sad ih je godišnje više od milijun,” istaknuo je Matošić.

Po njegovim riječima, stare gradska jezgre su ogroman i atraktivan resurs koji privlači turiste. “Ove godine imat ćemo više od 19,5 milijuna gostiju, a to je ogroman izazov za kompletu infrastrukturu,” kazao je Matošić dodavši kako će ovogodišnji prihod od turizam biti oko 12 milijardi eura.

“Trebamo zadržati naš način života i tradiciju jer to privlači goste,” rekao je. Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je istaknuo kako ne postoji jedinstven recept za rješavanje problema starih gradskih jezgri koje su izvrgnute turistizaciji. “Ja tvrdim kako život u starim gradskim jezgrama, onakav kakav smo imali prije par godina, više ne postoji,” rekao je on.

Zlatko Horvat je sa šest golova bio najefikasniji u sastavu PPD Zagreba, po četiri su dodali Ivan Sršen i David Mandić, dok je Dainis Kristopans sa četiri pogotka predvodio Vardar.Nakon šest odigranih susreta i PPD Zagreb i Vardar imaju po 15 bodova te se nalaze na vrhu ljestvice.

Otkako je Trudeau izabran krajem 2015., financijska tržišta pohrlila su u novi biznis i kanadski prozivođači kanabisa već zarađuju milijarde. Tri najveća poduzeća izlistana na burzi u Torontu već su akumulirala više od 30 milijarda kanadskih dolara (19,9 milijarda eura).

Legalizacija bi trebala potaknuti kanadsko gospodarstvo i proizvesti između 816 milijuna do 1,1 milijarde dolara novih prihoda u četvrtom tromjesečju tekuće godine. U to se ne računa crno tržište koje proizvodi četvrtinu svih ‘džointova’ popušenih u Kanadi, prema podacima Kanadskog statističkog zavoda.

Statistički zavod procjenjuje da će 5,4 milijuna Kanađana kupovati kanabis u za to ovlaštenim trgovinama do kraja 2018., odnosno 15 posto populacije. U inozemstvu će se pomno pratiti kanadsko iskustvo, rekao je premijer Trudeau u svibnju kada je dao intervjuu agenciji France Presse. “Saveznici s kojima sam razgovarao žele promatrati kako će teći stvari kod nas (…) prije nego što i sami krenu u to”, rekao je Trudeau. “Budu li stvari dobro funkcionirale, a ja očekujem da će tako biti, vjerujem da će nas druge zemlje slijediti”.

Pripreme već traju u pojedinim regijama i naseljima te lokalne vlasti i poduzeća moraju propise uskladiti s novim zakonom. Savezni parlament u proljeće je izglasao legalizaciju kanabisa koji je u Kanadi bio zabranjen od 1923., no provedbu te reforme provest će deset saveznih pokrajina i tri teritorija. Nekoliko njih već je najavilo da neće potpuno primijeniti novi zakon.

Primjerice, novim saveznim zakonom svako kućanstvo može uzgojiti do četiri biljke kanabisa, no središnja kanadska pokrajina Manitoba i istočna pokrajina Quebec izjasnile su da će uzgoj zabraniti, iako o tome posljednju riječ tek treba izreći Vrhovni sud.

Kao i za proizvodnju i distribuciju alkohola i duhana, pokrajine su te koje odlučuju o dobnoj granici. U većini je granica 19 godina, no u Alberti je 18, a Quebec želi granicu podići na 21 godinu. Kad je riječ o komercijalizaciji, neke pokrajine, a među njima i Quebec, žele imati monopol, a druge poput Ontarija ili Nove Škotske odlučile su taj posao prepustiti privatnom sektoru.

Neujednačena će biti i praksa za pripadnike savezne policije. Zaposlenici savezne policije morat će apstinirati od uživanja kanabisa 28 dana prije posla, a takav propis vrijedit će i za Toronto. U Montrealu se od policajaca samo traži da na posao dolaze trijezni.

Konačno, kanabis se neće moći posvuda uživati. U nekim gradovima, primjerice Montrealu, za uživanje kanabisa vrijedit će jednaki propisi kao za uživanje cigareta. U nekim drugim gradovima pušenje ‘džointa’ bit će dopušteno samo u vlastitom domu.

Međutim, prodaja knjiga u Njemačkoj pala je za 1.1 posto u prvih 9 mjeseci 2018., dok su 2017. prihodi pali za 1.6 posto u odnosu na godinu ranije, na 9.13 milijardi eura. Usprkos smanjenim prihodima, Riethmueller je rekao da bi izdavačka industrija mogla osjetiti promjenu navika kod kupaca. “Čak i otpadnici od knjige, cijene knjige i osjećaju žudnju za njima”, rekao je Riethmueller.

“Međutim, čitaju manje u svakodnevnom metežu, pod pritiskom društvenih medija i ometeni drugim oblicima zabave”, dodao je. Sajam se za javnost otvara u srijedu, kada će njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier sudjelovati u raspravi o tome kako se boriti protiv populizma u ‘olujnim vremenima’.

Sedamdeseti Frankfurtski sajam knjiga zatvara se u nedjelju. Frankfurtski sajam knjiga svoje korijene ima u srednjem vijeku. Prvo izdanje održano je nedugo nakon što je Johannes Gutenberg u obližnjem Mainzu izumio tiskarski stroj.

Vijest o sporazumu Svete Stolice i NR Kine, koji su u Pekingu potpisali zamjenici ministara vanjskih poslova dviju strana, objavljena je dok se papa Franjo nalazi u posjetu Vilniusu na početku četverodnevnog posjeta baltičkim republikama.

Sporazum daje Vatikanu dugo željenu mogućnost odlučivanja u imenovanju biskupa u Kini, no kritičari smatraju da je Crkva previše popustila komunističkoj vladi. Kineski katolici, njih gotovo 12 milijuna, podijeljeni su na podzemnu Crkvu odanu Vatikanu i Katoličko domoljubno udruženje koje nadzire država. Vatikan smatra da bi neuspjeh u postizanju tog dogovora mogao dovesti do takvog raskola među kineskim katolicima kakav bi u budućnosti bilo jako teško prevladati.