Uncategorized

Izviješće BundesBanka

Moguće je da je Njemačka u recesiji, budući da je inozemna potražnja slaba, potrošači su i dalje na oprezu, a domaća ulaganja koče visoki troškovi zaduživanja, pokazuje u ponedjeljak izvješće njemačke središnje banke Bundesbank.

“Oporavka u njemačkom gospodarstvu još nema. U prvom tromjesečju 2024. godine aktivnost bi se ponovno mogla blago smanjiti, a s drugim uzastopnim padom gospodarske aktivnosti njemačko bi gospodarstvo ušlo u tehničku recesiju”, objavio je Bundesbank u redovnom mjesečnom izvješću o najvećem europskom gospodarstvu.

Njemačka se muči otkako je ruska invazija na Ukrajinu početkom 2022. povećala troškove energije, a njezino golemo gospodarstvo oslonjeno na industriju sada je četvrti kvartal zaredom s nultim odnosno negativnim rastom, što opterećuje cijelu eurozonu, primjećuje Reuters.

U četvrtom kvartalu lani sezonski prilagođen realni BDP prema prvim procjenama smanjen je za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, nakon što je u prva tri kvartala 2023. godine gotovo stagnirao, navode u središnjoj banci.

Za sada će se slabosti i dalje zadržati, predviđaju.

Inozemna potražnja za proizvodima njemačke industrije slabi, a narudžbe se smanjuju. Tvrtke također koče investicije, djelomično zato što su troškovi financiranja snažno porasli budući da je Europska središnja banka podigla kamatne stope na rekordno visoku razinu kako bi zauzdala inflaciju, navodi središnja banka.

Visok nominalni rast plaća također utječe na tvrtke, a štrajkovi u ključnim sektorima, poput transporta, također bi mogli biti uteg rastu u ovome tromjesečju.

Poremećaji plovidbe u Crvenom moru, međutim, neće imati značajan utjecaj s obzirom na mnoštvo slobodnih kapaciteta u transportu roba i zato što troškovi prijevoza čine samo manji dio ukupnog troška roba, navode u Bundesbanku.

Iako su izgledi slabi, središnja banka ne očekuje veće pogoršanje na tržištu rada koje zasad štiti gospodarstvo, a ne očekuju ni da je Njemačka suočena s opsežnom i dugotrajnom recesijom.

“Slaba faza u njemačkom gospodarstvu koja traje od početka ruskog rata protiv Ukrajine tako će se nastaviti”, prognozira Bandesbank.

Devalvacija ruskog rublja ozbiljna je prijetnja većini članica Zajednice neovisnih država čija su gospodarstva u dobroj mjeri ovisna o milijardama dolara vrijednim doznakama njihovih građana koji rade u Rusiji, piše britanski The Guardian.

Prema procjenama Svjetske banke na koje se britanski medij poziva, zbog kolapsa rublja te bi zemlje …

Analiza Svjetske banke

Hrvatsko gospodarstvo stabilno će rasti do 2026. godine i znatno nadmašiti prosjek eurozone, koju će kočiti posustala potražnja pod pritiskom podignutih ključnih kamatnih stopa, pokazuju najnovije prognoze Svjetske banke.

U 2024. hrvatsko gospodarstvo porast će za 2,7 posto, procjenjuje Svjetska banka, podigavši procjenu iz listopada za 0,2 postotna boda. To bi značilo da će se tempo rasta više manje-zadržati za razini iz 2023. kada je aktivnost po novim bančinim projenama porasla za 2,5 posto.

U idućoj godini rast bi trebao blago ubrzati, na 3,0 posto, prognozira Svjetska banka, snizivši prognozu iz listopada za 0,3 postotna boda.

U skupini zemalja EU-a u regiji Europe i središnje Azije najsnažnije bi u 2024. po bančinim procjenama trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo, za 3,3 posto.

Najbliže je Hrvatskoj po prognoziranoj stopi rasta u ovoj godini Poljska, gdje bi aktivnost trebala biti uvećana za 2,6 posto. Blizu je i Bugarska s prognoziranih 2,4 posto, pokazuju najnovije prognoze SB-a.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u 2024. porasti samo 0,7 posto, otprilike upola slabije no što je banka prognozirala prošlog ljeta. U 2025. rast bi trebao ubrzati na 1,6 posto, što je za 0,7 postotnih bodova slabije no što je banka prognozirala prošlog lipnja.

U 2023. aktivnost je porasla samo 0,4 posto budući da su visoke cijene energije zakočile potrošnju kućanstava i poslovanje kompanija, posebno u industriji, a pred kraj godine posustao je i uslužni sektor.

Ističu kontinurani pad izvoza u uvjetima pogoršane cjenovne konkurentnosti i slabe vanjske potražnje.

U 2025. rast bi trebao blago ubrzati zahvaljujući oporavku ulaganja, prognoziraju u SB-u, objašnjavajući da novac iz fonda NextGenerationEU podupire javna ulaganja i neutralizira “umjerenu konsolidaciju državnih proračuna” članica.

Američko gospodarstvo trebao bi pak ove godine porasti za 1,6 posto i zamjetno usporiti u odnosu na 2023. zbog visokih kamatnih stopa. Gotovo istu stopu rasta najvećeg svjetskog gospodarstva banka očekuje i u 2025.

Svjetsko gospodarstvo u cjelini blago će usporiti i u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od 2,4 posto, u odnosu na lanjskih 2,6 posto, izračunali su u SB-u.

Prognozirana stopa rasta u ovoj godini niža je za gotovo tri četvrtine postotnog boda od prosjeka u prvom desetljeću 21. stoljeća, napominju.

Gospodarstva u razvoju porast će u ovoj godini samo 3,9 posto, više od jednog postotnog boda slabije od prosjeka u prošlom desetljeću.

Do kraja 2024. ljudi će u otprilike četvrtini zemalja u razvoju i u oko 40 posto zemalja s niskim prihodima i dalje biti siromašniji nego što su bili uoči pandemije covida-19, upozorava SB.

Razvijena gospodarstva porast će za 1,2 posto, izračunali su u banci, nakon 1,5-postotnog rasta u 2023.

Svijet se bliži sredini desetljeća koje je trebalo biti transformativno desetljeće razvoja, a globalno će gospodarstvo do kraja 2024. postaviti žalostan rekord najslabijeg rasta aktivnosti u pola desetljeća u 30 godina, primjećuju u Svjetskoj banci.

Tvrtka Energokul

Riječ je o vjetroelektrani iza koje stoji kompanija Energoikul, a koja će se graditi na lokacijama Ranča – Dobretići – Vitovlje malo, u općinama Travnik, Jajce i Dobretići.

Tvrtka “Energokul”, iza koje stoje domaći investitori, planira na planini Vlašić izgraditi mega projekt, vjetroelektranu sa čak 34 agregata (stupa) snage 200 MW.

Trenutno je u fazi javnog uvida u zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za ovaj projekt u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Riječ je o vjetroelektrani koja će se graditi na lokacijama Ranča – Dobretići – Vitovlje malo, u općinama Travnik, Jajce i Dobretići, piše BiznisInfo.ba.

Spomenuta snaga od 200 MW i kapacitet od čak 34 agregata ono je što izdvaja ovaj projekt i učinit će ga jednim od najvećih u Bosni i Hercegovini. Usporedbe radi, vjetroelektrana Vlašić koju Elektroprivreda BiH planira graditi na obližnjoj lokaciji, na istoimenoj planini, čak je četiri puta manja i imat će snagu od 50 MW.

Investitor “Energokul” d.o.o. Travnik ima Ugovor o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje vjetroelektrane. Prema ugovoru, projekt bi trebao biti gotov do 1. listopada 2027. godine. Osnivači firme “Energokul” su Slavko Gudelj i Fadil Sjedić.

Vjetroelektrana “Energokul” gradit će se u dvije faze (prva faza do 140 MW, druga do 60 MW). U sklopu projekta planirana je izgradnja ukupno 34 proizvodne jedinice – vjetroagregata nazivne jedinične snage do 6,0 MW, pristupnih cesta, manipulativnih platformi za montažu vjetroagregata te podzemnog internog srednjenaponskog 35 kV i DTK. mreže, trafostanica TS 220/35 kV sa priključkom na 220 kV HE dalekovod Jajce 2 – Prijedor.

Vjetroturbine se postavljaju na nadmorskoj visini od 1000 m.n.v. do 1467 m.n.v. Svaka od 34 vjetroturbine je autonomna proizvodna jedinica koja pretvara kinetičku energiju vjetra u mehaničku energiju za pogon električnog generatora.

Vjetroturbina se sastoji od gondole s ugrađenom opremom, koja je pričvršćena na vrhu trodijelnog stožastog stupa visine 102,5 m, i rotora s lopaticama promjera 155 m postavljenog na gondolu vjetroagregata. turbina.

No, iako u BiH stotine manjih i većih solarnih i vjetroelektrana proizvodi električnu energiju za potrebe svojih vlasnika, dostupne informacije govore da je još veći broj završenih objekata koji bi proizvodili električnu energiju iz sunca ili vjetra čeka priključak na mrežu.

Problem prijenosa
Naime, prijenosna i distributivna mreža u BiH nemaju dovoljan kapacitet da prime svu električnu energiju koju proizvode potrošači ili kupci jer se radi o tisućama megavata.

“Naša prijenosna mreža je izvrsna i povezana s prijenosnim mrežama drugih zemalja, ali je i ograničena zbog velikog broja priključaka objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za koje sada imamo zahtjeve, a radi se o tisućama megavata, trebale bi nam nove trafostanice koje koštaju i do 7 milijuna KM, ali mi taj novac nemamo.

Sredstva kojima raspolažemo isključivo su namijenjena za održavanje prijenosne mreže, a ako je riječ o 300 milijuna KM kojima sada raspolažemo – to je novac namijenjen za konkretne projekte koje iz raznih razloga nismo uspjeli završiti proteklih godina”, pojasnio je Igor Đokić iz Elektroprijenosa BiH.

Novi povjerenik za klimu

Svi koji mogu, a to se odnosi i na Kinu, trebaju uplaćivati u fond za naknadu štete od klimatskih promjena, a korisnici tog fonda mogu biti samo teško pogođene zemlje kojima je pomoć najpotrebnija, smatra povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra.

“Svi koji mogu trebaju plaćati, a sredstva iz tog fonda trebaju ići onima kojima je najpotrebnije, koji su na udaru suša, poplava, a nisu odgovorni za klimatske promjene”, rekao je Hoekstra u intervjuu za European Newsroom (ENR), zajednički projekt dvadesetak europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.

“Riječ je o ograničenom broju zemalja, a ne o bilo kojima koje osjećaju posljedice klimatskih promjena jer nažalost, to je slučaj sa svima”, rekao je povjerenik.

Na globalnoj klimatskoj konferenciji COP 27 održanoj prošle godine u Egiptu načelno je dogovorena uspostava fonda za naknadu štete i gubitaka od klimatskih promjena, ali ostaje pitanje tko će ga financirati: zapadne industrijske zemlje koje su povijesno odgovorne za većinu emisija, ili zemlje u usponu poput Kine te tko će biti njegovi korisnici.

To pitanje bit će jedno od najvažnijih na predstojećoj konferenciji COP 28, koja krajem sljedećeg tjedna počinje u Dubaiju.

Na pitanje hoće li Kina moći biti korisnik toga fonda u koji će, između ostalih, uplaćivati i EU, Hoekstra je rekao da “s obzirom na golemu zadaću pred nama, svi koji mogu platiti, trebaju to učiniti”.

Kina je napravila golemi napredak, drugo je gospodarstvo u svijetu, ima podjednak broj električnih automobila kao i EU. S ekonomskom moći dolazi i odgovornost”, rekao je povjerenik.

Pregovori o tom fondu na kojem inzistiraju zemlje u razvoju uvelike će utjecati na predstojeću klimatsku konferenciju na kojoj se nastoji postići dogovor o zajedničkim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova odgovornih za klimatske promjene.

Ambiciozni europski Zeleni plan
Na pitanje treba li revidirati ambiciozni europski Zeleni plan, jesu li njegovi ciljev dohvatljivi s obzirom na aktualnu situaciju, rat u Ukrajini, pandemiju, Hoekstra je rekao da ne vidi alternativu tome planu.

“Ne postoji alternativa, nego da nastavimo s njim, s ambicijama koje imamo”, rekao je.

Dodao je da pritom treba graditi mostove s drugim dijelovima svijeta kako bi svi sudjelovali u naporima za zaštitu klime jer je na kraju krajeva Europa odgovorna samo za 7 posto emisija stakleničkih plinova.

“Dakle, 93 posto emisija događa se izvan Europe i ako to ne riješimo i dalje ćemo imati klimatske promjene koje neće pogađati samo ostatak svijeta nego i Europu”, zaključio je.

Čekaju se nove vijesti

Na Wall Streetu se i u četvrtak trgovalo oprezno, drugi dan zaredom, jer je euforija zbog popuštanja inflacijskih pritisaka splasnula, pa se čekaju nove vijesti koje bi mogle utjecati na smjer tržišta.

Nakon snažnog skoka cijena dionica u utorak, zahvaljujući podacima o usporavanju inflacije u SAD-u, posljednjih se dana trguje oprezno.

Popuštanje inflacije podržava tezu da Fed neće trebati dodatno zaoštravati monetarnu politiku, da je ciklus povećanja kamatnih stopa završen.

Uz to, niz posljednjih podataka pokazuje da gospodarstvo i dalje relativno stabilno raste, odnosno da je, unatoč oštrom povećanju kamata u posljednjih godinu i pol dana, izbjeglo recesiju.

No, povišene kamatne stope smanjit će kreditiranje, a time i potrošnju, što će usporiti rast gospodarstva i pritisnuti zarade kompanija.

Stoga dio ulagača nije voljan dodatno riskirati, dok dio smatra da još ima prostora za rast tržišta i da je povoljna prilika za kupnju dionica.

U idućem razdoblju kretanja na tržištu ovisit će uglavnom o špekulacijama o tome kada bi Fed mogao početi smanjivati kamate.

Na tržištu novca procjenjuje se da bi prvo smanjenje kamata Feda moglo uslijediti u svibnju iduće godine.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Na Zagrebačkoj se burzi u petak očekuje oprezno trgovanje, kao i prethodnih dana, pri čemu bi Crobex indeks, koji je na putu dobitaka četvrti tjedan zaredom, mogao stagnirati.

Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno, a premda je većina indeksa jutros u minusu, i dalje su na putu tjednih dobitaka, zahvaljujući snažnom rastu početkom tjedna.

Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,13 posto, na 77,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,16 posto, na 73,05 dolara.

Biden i Xi

Američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping dogovorili su, nakon prvog sastanka u malo više od godinu dana, otvaranje izravne telefonske linije između dvojice lidera, ponovnu uspostavu kontakta između vojski dviju država i suradnju na suzbijanju proizvodnje fentanila.
Biden i Xi gotovo su četiri sata razgovarali o problemima koji remete američko-kineske odnose.

Dvojica predsjednika planiraju obnoviti vojne kontakte koje je Kina prekinula u kolovozu 2022. godine kada je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan.

“Vraćamo se izravnoj i otvorenoj komunikaciji”, rekao je Biden, dodavši da to vrijedi i za komunikaciju između dva predsjednička ureda. “Dogovorili smo se da svatko od nas može izravno preuzeti telefonski poziv, kako bismo se odmah čuli”, kazao je.

Međutim, predsjednik SAD-a kasnije je rekao novinarima nešto što može naljutiti kinesku stranu, a to je da nije promijenio svoje mišljenje u Xi Jinpingu kao diktatoru. “Hoću reći, on je diktator s obzirom na to da se radi o čovjeku koji upravlja komunističkom zemljom”, izjavio je Biden.

Xi mu je odgovorio da negativne percepcije o Komunističkoj partiji u SAD-u “nisu nimalo fer”, prenosi jedan od američkih dužnosnika nakon sastanka.

Razgovor dvojice čelnika bio je pokušaj da se izglade odnosi dviju velesila nakon što je američki borbeni zrakoplov u veljači ove godine oborio kineski balon koji je letio preko teritorija SAD-a, pod sumnjom da se radi o špijunskom balonu koji je prikupljao podatke o američkim vojnim lokacijama.

Američki predsjednik naveo je koja to pitanja najviše brinu Washington, a to su ljudska prava i agresivne aktivnosti Pekinga u Južnom kineskom moru. “Razgovaramo, otvoreni smo jedan prema drugome kako ne bi bilo nesporazuma”, rekao je Biden.

Nakon sastanka između dvojice predsjednika, očekuje se i sastanak između američkog ministra obrane Lloyda Austina i njegovog kineskog kolege, čim on bude imenovan, kazao je jedan visoki američki dužnosnik.

Biden i Xi usuglasili su se i s time da Kina zaustavi izvoz predmeta povezanih s proizvodnjom fentanila, vodećeg uzroka predoziranje drogom u SAD-u. “To će spasiti živote”, poručio je Biden koji je zahvalio Xiju na predanosti glede rješavanja ovog problema.

Što se tiče Tajvana, otoka na kojemu vlada demokratski režim, no koji Peking svojata kao dio Narodne Republike Kine, Xi traži mirno ujedinjenje s odmetnutim otokom. No, kineski je lider razgovor nastavio s uvjetima pod kojima se može upotrijebiti sila.

Biden je, prema riječima visokog američkog dužnosnika, istaknuo potrebu za mirom i stabilnošću u Tajvanskom tjesnacu te se založio za održavanje statusa quo, dok od Kine očekuje da poštuje tajvanski izborni proces.

S druge strane, Xi je zatražio od SAD-a da prestane slati oružje Tajvanu i da podrži “mirno ujedinjenje” Kine i Tajvana, navode kineski državni mediji.

Njemački instituti

Njemačko gospodarstvo smanjit će se ove godine za 0,6 posto, objavili su u četvrtak u zajedničkoj prognozi vodeći njemački instituti, predviđajući skroman oporavak aktivnosti u idućoj godini.

U proljeće instituti su za ovu godinu prognozirali 0,3-postotni rast aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu.

Izvješće su sastavili Institut za ekonomska istraživanja iz Hallea (IWH), Institut Ifo, Institut za svjetsko gospodarstvo iz Kiela (IfW) i Institut za ekonomska istraživanja RWI-Leibniz iz Essena.

“Glavni su razlozi pogoršanih prognoza sporiji oporavak industrije i osobne potrošnje no što smo očekivali proljetos”, rekao je Oliver Holtemoeller, potpredsjednik IWH-a.

U idućoj godini aktivnost bi se trebala blago oporaviti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,3 posto, izvijestili su instituti u najnovijoj zajedničkoj prognozi, snizivši proljetnu prognozu za 0,2 postotna boda.

poster
Snažan rast cijena energije u prošloj godini zakočio je oporavak Njemačke od pandemije koronavirusa, inflacija nagriza kupovnu moć kućanstava, a građevinsku industriju koči ciklus podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB), ističu stručnjaci.

Upozoravaju na pogoršano ozračje u poslovnim krugovima u posljednje vrijeme, napominjući da probleme gospodarstvu izaziva i neizvjesnost na političkom planu.

Svijetlu točku vide u postupnom oporavku kupovne moći građana budući da su plaće porasle, energija je pojeftinila, a izvoznici su veće troškove najvećim dijelom preuzeli na sebe.

“Očekuje se stoga sve blaži pad aktivnosti prema kraju godine i opetovani rast stope iskorištenosti kapaciteta u budućnosti”, napominju.

Broj nezaposlenih trebao bi ove godine umjereno porasti, na 2,6 milijuna, i blago se smanjiti u 2024., prognoziraju.

Inflacija bi pak po njima trebala kliznuti s očekivanih 6,1 posto u ovoj godini na 2,6 posto u 2024.

Foto: Vecernji list

Analiza InterCapitala

Domagoj Grčević, analitičar Intercapitala, istaknuo je da se na hrvatskom tržištu kapitala od početka godine primjećuje pad likvidnosti te da bi ponuda novih dionica na tržištu, putem inicijalnih javnih ponuda (IPO), trebala potaknuti potražnju.

Grčević je iznio ove komentare nakon događaja “CEE Investment Opportunities” koji je predstavio hrvatsko, slovensko i rumunjsko tržište kapitala, a koji se održao u sklopu Investicijskih dana Zagrebačke i Ljubljanske burze. Ovi događaji se održavaju od 2014. godine s ciljem povezivanja uvrštenih društava s analitičarima i investitorima. Ove godine su sudjelovale i kompanije s Makedonske burze te nekoliko rumunjskih kompanija s Bukureštanske burze.

Na ovom događaju sudjelovalo je 28 investicijskih društava i banaka, okupivši oko 60 analitičara i investitora iz regije i inozemstva, koji su planirali održati oko 250 sastanaka s uvrštenim društvima.

Grčević je istaknuo da je na hrvatskom tržištu kapitala od početka godine primjetan pad likvidnosti, koja inače nije bila visoka. Unatoč tome, hrvatsko tržište kapitala ostvarilo je bolju izvedbu u ovoj godini u usporedbi s globalnim tržištima poput S&P 500. Glavni indeks Crobex je zabilježio prinos od 13 posto u odnosu na kraj prošle godine.

Ipak, Grčević je naglasio da je rast ostvaren uz manju likvidnost, što je rezultat i makroekonomske situacije.

Kao primjere koji bi trebali potaknuti potražnju, Grčević je naveo inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) hrvatske IT kompanije Span na Zagrebačkoj burzi 2021. godine. Span je nastavio ostvarivati dobre rezultate, a njegove su dionice u prva četiri mjeseca ove godine bile najtrgovanije, čineći 12 posto ukupnog prometa burze.

Grčević je također spomenuo IPO rumunjske kompanije Hidroelectrica na Bukureštanskoj burzi, koji je također prezentiran na događaju. Remus Danila s Bukureštanske burze najavio je da će se dionice Hidroelectrice izlistati na burzi u lipnju. Cilj je prikupiti do dvije milijarde eura, što bi bio najveći IPO u Rumunjskoj do sada.

InterCapital Asset Management nedavno je uvrstio ETF (Exchange Traded Fond) koji prati rumunjski indeks BET-TR na Zagrebačku burzu, pružajući investitorima mogućnost ulaganja na rumunjskom tržištu. Ranije su pokrenuli ETF-ove koji su vezani za indekse najlikvidnijih dionica na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi.