Uncategorized

Analiza Markita

Problemi u opskrbi i logistici zakočili su industriju eurozone i u listopadu, poremetivši proizvodnju i isporuku robe, a pojavile su se i naznake posustajanja potražnje, pokazalo je u utorak istraživanje londonske tvrtke Markit.

Pandemija koronavirusa izazvala je poremećaje u opskrbi pa se kompanije bore za sirovine i dijelove, a dodatne im probleme izazivaju i nestašica vozača, manjak kontejnera, nedostatni prijevozni kapaciteti i zagušene luke.

U takvim je uvjetima indeks menadžera nabave (PMI) u industriji eurozone u listopadu kliznuo za 0,3 boda u odnosu na rujan, na 58,3 boda, najnižu razinu u osam mjeseci, izvijestio je IHS Markit, snizivši blago prvu procjenu njegove vrijednosti.

Prosječno razdoblje isporuke sirovina i dijelova drastično se produljilo, ističu u Markitu, napomenuvši da su ih kompanije u gotovo četvrt stoljeća objave izvješća dulje čekale samo u svibnju i lipnju ove godine.

Među izvorima pritiska u nabavnim lancima poslovni čelnici u industriji izdvajaju i probleme s transportom, navodi Markit, upozorivši i na prve naznake posustajanja potražnje.

Smanjena dostupnost prigušila je i apetit za poluproizvodima i gotovim proizvodima, navodi se u izvješću. U takvim su uvjetima inflatorni pritisci dodatno ojačali, zaoštrivši aktualno pitanje koliko će dugo razdoblje snažnog rasta cijena trajati, upozorava ekonomist londonske tvrtke.

Problemi su poljuljali povjerenje poslovnih čelnika industrijskih tvrtki u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazuje Markitovo izvješće.

INA-MOL

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe USKOK-a i dvojice optuženika te potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Vrhovni sud potvrdio je presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu i bivšem šefu uprave MOL-a Zsoltu Hernádiju za primanje i davanje mita na najvišoj razini.

Objavu prenosimo u nastavku:

Vrhovni sud potvrdio osudu i kazne za počinjenje kaznenih djela primanje i davanje mita na najvišoj razini

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe USKOK-a i dvojice optuženika te potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je prvi optuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela primanje mita, a drugi optuženik za počinjenje kaznenog djela davanje mita.

Prvi optuženik osuđen je na kaznu zatvora 6 (šest) godina, a drugi optuženik na kaznu zatvora 2 (dvije) godine. U kaznu je prvom optuženiku uračunato vrijeme lišenja slobode u ovom predmetu. Drugom optuženiku suđeno je u odsutnosti.

Prvi optuženik (tada predsjednik Vlade Republike Hrvatske) i drugi optuženik (predsjednik uprave stranog trgovačkog društva) osuđeni su jer su dogovorili da će za mito od 10.000.000,00 Eura osigurati zaključenje neosnovanih izmjena ugovora koji se odnosi na trgovačko društvo – domaću naftnu kompaniju (u kojem Republika Hrvatska ima vlasnički udio). Tim izmjenama ugovora trebalo se omogućiti stranom trgovačkom društvu prevladavajući utjecaj nad domaćom naftnom kompanijom.

Dogovorili su i sklapanje ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz domaće naftne kompanije koji će u cijelosti preuzeti Republika Hrvatska. Prvi optuženik, koristeći svoj položaj i autoritet, osigurao je da Vlada Republike Hrvatske zaključi takve ugovore. Ugovorima su prihvaćeni zahtjevi stranog trgovačkog društva koji su postavljeni tijekom pregovora u vezi zaključenja ovih ugovora.

Drugi optuženik je kao protuuslugu za zaključenje ovih ugovora osigurao isplatu 10.000.000,00 eura prvom optuženiku. Isplata je dogovorena kroz zaključenje fiktivnih ugovora o savjetodavnim i drugim uslugama jednom trgovačkom društvu. Na taj način trgovačkom društvu je 2009. uplaćeno 5.000.000,00 eura što se trebalo isplatiti prvom optuženiku nakon određenog vremena. Do uplate druge polovice iznosa mita nije došlo.

Od prvog optuženika je oduzeta imovinska korist (5.000.000,00 eura) koju je prenio na drugu osobu – trgovačko društvo. Tom trgovačkom društvu je naloženo isplatiti oduzeti iznos u korist Republike Hrvatske.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da kazna na koju su optuženici osuđeni nije ni prestroga niti preblaga nego pravilno odmjerena s obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti.

Prvom je optuženiku kao olakotna okolnost cijenjena životna dob (68 godina) i narušeno zdravstveno stanje. Otegotno je cijenjeno da je koruptivno kazneno djelo počinio kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a to djelu daje dodatnu težinu. S obzirom na funkciju koju je obnašao, trebao je biti uzor ne samo ostalim članovima Vlade Republike Hrvatske nego i svim građanima Republike Hrvatske.

Djelom je nanio štetu i ugledu Republike Hrvatske u svijetu. Osnovni motiv za počinjenje ovog kaznenog djela je bilo njegovo osobno bogaćenje. Cijenjena je i prijašnja osuđivanosti zbog istovrsnog kaznenog djela.

Okolnosti da je obiteljski čovjek i otac dvoje odrasle djece nisu okolnosti koje je trebalo posebno cijeniti kao olakotnima i koje bi imale utjecaj na blaže kažnjavanje.

Jednako tako, olakotna okolnost nije niti sudjelovanje u Domovinskom ratu i vojni čin koji je stekao. Od takvih osoba se ne očekuje da čine kaznena djela, a osobito ne ovakva ili slična namjerna kaznena djela kojima se mogu ugroziti suverenost i nacionalni interesi iste države u čijem je stvaranju sudjelovao kao i ugroziti njezine temeljne vrijednosti. Koruptivna djela svakako to ugrožavaju.

Drugom optuženiku olakotnim je cijenjena prijašnja neosuđivanost. Otegotno je što je mito ponudio i dao predsjedniku Vlade Republike Hrvatske.

Izrečene kazne će ispuniti svrhu kažnjavanja u odnosu na obojicu optuženika. Istodobno će u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženike da svoja ponašanja usmjere u društveno prihvatljivom smjeru.

Utjecat će i na druge da ne čine ovakva ili slična kaznena djela kroz jačanje svijesti o njihovoj pogibeljnosti. Ovdje je riječ o korupciji na najvišoj razini koja predstavlja izrazitu opasnost za temeljne vrijednosti na kojima počiva Republika Hrvatska.

Eurostat

Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) porasla je u rujnu na razini EU-a na 3,6 posto, s 3,2 posto u kolovozu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U prošlogodišnjem rujnu iznosila je 0,3 posto. I u eurozoni je uvećana za 0,4 postotna boda u usporedbi s kolovozom, dosegnuvši 3,4 posto, najvišu razinu od rujna 2008. godine, u skladu s procjenom statističkog ureda Eurostata, objavljenom početkom mjeseca.

U rujnu prošle godine potrošačke cijene u eurozoni bile su niže za 0,3 posto u usporedbi s istim mjesecom godine ranije.

Najveći su udio u godišnjoj stopi inflacije u zoni primjene zajedničke valute u rujnu ponovno imale cijene energenata, od 1,63 postotna boda, očitujući njihovo poskupljenje za 17,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Slijede cijene usluga, s doprinosom od 0,72 postotna boda. Cijene industrijskih roba imale su udio od 0,57 postotnih bodova, a one hrane, alkohola, duhana i duhanskih proizvoda, od 0,44 postotna boda.

Među zemljama EU-a, ponovno su najsnažnije porasle potrošačke cijene u usporedbi s istim mjesecom prošle godine u Estoniji i Litvi, za 6,4 posto, te Poljskoj, za 5,6 posto.

U Hrvatskoj je godišnja inflacija mjerena HICP-om u rujnu iznosila 3,5 posto, što predstavlja najsnažniji rast potrošačkih cijena od ulaska u EU.

Time je najbliža Cipru, s godišnjom inflacijom od 3,6 posto, te Austriji, s 3,3-postotnom inflacijom.

U kolovozu je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 3,1 posto, dok su u prošlogodišnjem rujnu potrošačke cijene bile za 0,3 posto niže nego u istom mjesecu godine ranije.

Najblaži rast cijena među zemljama EU-a u rujnu su ponovno bilježile Malta, od 0,7 posto, Portugal i Grčka, od 1,3 odnosno 1,9 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i najvažnijem trgovinskom partneru Hrvatske, inflacija je u rujnu znatnije ubrzala, dosegnuvši 4,1 posto.

Godišnja stopa inflacije u rujnu je u usporedbi s kolovozom porasla u 25 zemalja EU-a, u Belgiji je smanjena, a u Portugalu je ostala nepromijenjena, pokazalo je izvješće Eurostata.

Industrija

Kineska industrija posustala je u rujnu zbog visokih cijena sirovina i racionalizacije potrošnje struje dok se uslužni sektor oporavio zahvaljujući stišavanju ljetnog vala zaraze covidom 19, pokazalo je u četvrtak službeno istraživanje. Kinesko gospodarstvo brzo se oporavilo od pandemijske krize, ali industriju su proteklih mjeseci pritisnuli veći troškovi, uska grla u proizvodnji, a odnedavno i racionalizacija potrošnje električne energije.

Službeni indeks menadžera nabave (PMI) u industriji pao je u rujnu za pola boda u odnosu na kolovoz, na 49,6 bodova, izvijestio je Državni zavod za statistiku (NBS).

Vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti, što znači da je kineska industrija u mjesecu na izmaku gotovo stagnirala.

„PMI u industriji pao je u rujnu ispod kritične točke zbog čimbenika kao što su mali obujam poslova u kompanijama koje troše puno energije”, rekao je viši statističar NBS-a Zhao Qinghe.

Kineske vlasti ograničile su potrošnju struje u najmanje 20 provincija i regija zbog rekordnih cijena ugljena, postroženih standarda emisije štetnih plinova i velike potražnje u proizvodnom sektoru.

„Dva indeksa u sektorima s velikom potrošnjom energije, poput prerade nafte, ugljena i drugih goriva, te proizvodnje kemijskih vlakana, proizvoda od gume i plastike, taljenja željeza i valjanja niža su od 45 bodova, što pokazuje značajan pad ponude i potražnje“, dodao je Zhao.

Porasli su i troškovi drugih sirovina, što se očitovalo u rastu njihovog indeksa za 2,2 boda, na 63,5 bodova.

Potražnja je pak oslabila, drugi mjesec zaredom.

Aktivnosti u uslužnom sektoru snažno su pak porasle u mjesecu na izmaku, prema skoku PBS-ovog indeksa menadžera nabave u rujnu za 5,7 bodova u odnosu na kolovoz, kada je njegova vrijednost pala prvi puta od prošlogodišnjeg vrhunca pandemije.

Zaraza se ovoga ljeta širila u brojnim kineskim gradovima, što je poremetilo aktivnosti i u uslužnom i proizvodnom sektoru, osobito u malim poduzećima i tvornicama.

Broj zaraženih u rujnu se počeo smanjivati, što je utrlo put oporavku sektora usluga i poduprlo gospodarstvo u cjelini, prema rastu ukupnog PMI-ja državnog zavoda za statistiku za 2,8 bodova u odnosu na kolovoz, na 51,7 bodova.

Formiranje zajedničkih rezervi plina

Europska komisija trebala bi utvrditi smjernice kako bi pomogla državama EU-a da reagiraju na skok cijena struje, ne kršeći europske propise, smatra Španjolska, predloživši i kontrolu špekulanata na tržištu ugljika u EU i formiranje rezervi plina. Cijene plina u Europi više su nego utrostručene ove godine zbog malih zaliha, velike azijsk potražnje i problema u proizvodnji.

U Španjolskoj veleprodajne su cijene struje također više nego utrostručene i vlada je prošli tjedan ograničila njihov rast i dobit elektroenergetskih kompanija.

Španjolske ministrice gospodarstva i okoliša Nadia Calvino i Teresa Ribera u ponedjeljak su Europskoj komisiji poslale dokument u kojem traže da se obuzda skok cijena. “Države članice ne bi trebale biti prisiljene na improvizaciju i na ad-hoc mjere kad god tržište zakaže i potom se nadati da im Komisija neće prigovoriti”, ističu ministrice u dokumentu poslanom u ponedjeljak.

“Hitno nam treba europski ‘meni’ mjera kako bi se moglo odmah reagirati na dramatičan skok cijena”, poručuju.

Komisija je potvrdila da je primila pismo i priopćila da će odgovoriti u dogledno vrijeme.

Madrid predlaže i da se određenim trgovcima ograniči sudjelovanje na tržištu ugljika u EU zbog opasnosti da “pretjerano nagli rast cijena pokreću financijske špekulacije a ne realni faktori”.

Predložena je i uspostava centralizirane europske platforme za kupnju plina i stvaranje strateških rezervi plina kako bi se spriječila izloženost EU-a promjenjivim međunarodnim tržištima.

Komisija je upoznata s raspravama o cijenama struje u državama-članica i pažljivo prati situaciju, izjavila je prošlog tjedna glasnogovornica. “Funkcionalno i dobro integrirano tržište električne energije u EU-u, kontinuirana ulaganja u obnovljive izvore energije i poboljšanje energetske učinkovitosti ključni su za održavanje cijena energije što pristupačnijima za sve potrošače”, rekla je glasnogovornica.

Tomislav Ćorić

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić održao je danas konferenciju za medije nakon što je sudjelovao na neformalnom sastanku EU ministara za okoliš u Sloveniji. Među ostalim, govorio je i o mogućem poskupljenju plina, NE Krško…

Na sastanku Eu ministara okoliša tema je bila novi zakonodavni paket za klimu.

“Naši dojmovi su još jednom da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije, međutim takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo”.

“Neke zemlje bit će znantno pogođenije poskupljenjem plina”
Na pitanje o nejednakosti i kako će siromašniji podnijeti poskupljenje, kaže:

“Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualnu socijalnu frakturu koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi zagrijanje.

Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo 5 godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25%, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice”.

Koliko je to izazov za Hrvatsku?

“Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako.

Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori”.

Na pitanje o Krškom, kaže:

“Izgradnja nuklearne elektrane, ukoliko ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.

Gradnja novog bloka zahtjeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10% svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu.

To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura”, veli.

“Što se tiče skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada, imamo svoje planove i njihova realizacija ide svojom dinamikom. Nedavno smo imali sastanak s bosanskohercegovačkom stranom po pitanju lokacije Čerkezovac. Razmišljati o tome gdje će se skladištiti gorivo za 15 ili 20 godina iz novog bloka koji bi bio gotov za desetak godina, u ovom trenu se ne razmišlja. To nije tema”, rekao je.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi skliznuli s rekordnih razina jer se ulagači plaše jačanja inflacije i jer se nastavlja rotacija kapitala iz tehnološkog u cikličke sektore. Nakon snažnog rasta u petak, jučer su ti indeksi skliznuli s rekordnih razina jer se ulagači plaše jačanja inflacije.

U petak su strahovanja od ‘pregrijavanja’ gospodarstva popustila, nakon što je objavljeno da je u travnju broj zaposlenih u SAD-u porastao znatno sporije nego što se očekivalo.

Međutim, ulagači se plaše jačanja inflacije ne samo zbog povećane potrošnje nego i zbog narušenih lanaca nabave sirovina, zbog čega cijene sirovina rastu.

„Kada se lanci nabave sirovina ponovno normaliziraju, ta će strahovanja oslabiti. No, do tada će proći još neko vrijeme”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u tvrtki Kingsview Asset Management.

Iz američke središnje banke već mjesecima poručuju da se očekuje jačanje inflacije, ali da će to biti privremeno i neće dovesti do zaoštravanja monetarne politike. No, ulagači nisu sigurni u to.

„Na tržištu još vlada nesigurnost oko toga hoće li inflacija biti privremena ili nešto što će potrajati”, kaže Nolte.

U međuvremenu, nastavlja se preseljenja kapitala iz tehnološkog sektora, koji je lani za ‘zatvaranja’ gospodarstva predvodio po rastu cijena, u cikličke sektore, koji bi trebali imati najviše koristi od ‘otvaranja’ gospodarstva i ubrzanja oporavka od koronakrize.

Podršku tržištu pružaju, pak, bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati kompanija.

Dosad je oko 440 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo poslovna izvješća, pri čemu je njih oko 87 posto zabilježilo veću dobit nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle oko 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su prije mjesec dana očekivali rast od oko 25 posto.

Ostane li tako do kraja sezone objava rezultata, bit će to najveći skok zarada od posljednjeg tromjesečja 2010. godine.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Na europskim burzama cijene dionica oštro su pale u utorak prijepodne, prativši oštre gubitke na Wall Streetu i u Aziji jer investitore sve više brine mogućnost povratka inflacije s normalizacijom gospodarskih aktivnosti nakon pandemije. Nakon snažnog skoka indeksa na početku tjedna uz povećanu aktivnost investitora, na Zagrebačkoj burzi u utorak se očekuje oprezno trgovanje, jer je nakon šest dana rasta Crobexa moguće unovčavanje dobiti.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica oštro pale, kao i dan prije na Wall Streetu, jer se ulagači plaše da zbog jačanja inflacije povećanje kamata nije tako daleka budućnost. Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji pad Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu s rekordnih razina.

A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta blago ojačao.

Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,60 posto, na 67,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,55 posto, na 64,55 dolara.

Analiza Eurostata

Bruto dostupna energija količina je energije koja je potrebna za zadovoljenje energetskih potreba zemlje ili regije, a u 2019. godini fosilna goriva činila su 71% bruto dostupne energije u Europskoj uniji od 27 država članica. Ovaj se postotak značajno smanjio tijekom posljednjih desetljeća, zbog povećanja obnovljive energije. Od 1990., prve godine za koju su dostupni podaci, postotak fosilnog goriva koji se koristi u EU smanjio se za 10,9 postotnih bodova, objavo je Eurostat.

Godine 2019. godine Malta (97%) bila je EU članica s najvećim udjelom fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji, a slijede Cipar i Nizozemska (oba 92%), Poljska (90%), Irska (89%), Grčka ( 86%) i Luksemburg (82%). Većina ostalih država članica imala je udjele između 60% i 80%, a prosjek je 71%. Hrvatska je 2019. bila na 70% ovisnosti o foislnim gorivima, a valja naglasiti da su od 27 članica samo Švedska (32%), Finska (43%) i Francuska (50%) imale udjele ispod 60%. Zanimljivo je da je Hrvatska 1990., otkada počinje Eurostatova statistika, imala 81,4% bruto dostupne energije iz foislnih goriva, a to je svih ovih godina kontinuirano variralo uglavnom se krećući oko 77-72%, da bi od 2018. palo na 70%.

Od EU u posljednjih 10 godina, samo je Litva povećala svoj udio fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji za 10 postotnih bodova na 66% u 2019. Najveći pad od 19% izmjeren je u Danskoj s 83% na 64%, a slijede je Estonija i Finska, obje za 13%.

Neki su i povećali svoju ovisnost. Uspoređujući 2019. s 2018., samo su dvije države članice EU-a, Latvija i Austrija, povećale svoj udio fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji, svaka za 1 pp. Podaci o osam zemalja ostali su isti. Među ostalim zemljama, najveći pad zabilježen je u Estoniji s 12 postotnih bodova, Slovačkoj s 4 postotne točke, slijede Belgija i Danska, svaka s po tri postotna boda, donosi Energetika-net

No rezultati izbora, odnosno hoće li Trump dobiti novi mandat ili će na mjesto prvog čovjeka SAD-a zasjesti Joe Biden, itekako bi se mogli odraziti na budućnost u borbi protiv klimatskih promjena i veće popularizacije električnih vozila.

Kako je u nedavnom podcastu rekao predsjednički kandidat Biden, klimatske promjene su egzistencijalna prijetnja čovječanstvu te da bi, ako se ne bavimo njime, mogle “ispeći ovaj planet”. No smatra kako je to ujedno i velika prilika – ne samo za spas planeta, već i za stvaranje brojnih novih radnih mjesta. S obzirom na to da je Biden okrenut obnovljivim izvorima energije i zelenoj energiji, njegovim izborom na mjesto predsjednika SAD-a, profitirat će kompanije i industrija električnih automobila.

Prije svega, nije teško pogoditi da će njegov izbor raširenih ruku prihvatiti Elon Musk. Prema procjenama analitičara, Bidenovi planovi, ako bude izabran, bit će usmjereni poticajima za kupovinu e-vozila, ali i izgradnji široke mreže stanica za punjenje električnih automobila. Tesla će biti jedan od najvećih pobjednika, komentirao je analitičar Garrett Nelson potencijalnu pobjedu Bidena, dodajući da u tom slučaju možemo očekivati velike povlastice prilikom kupovina automobila s motorima na struju te je, prema njemu, procijenjena cijena dionice Tesle 550 dolara (sada je 420).

Procjenjuje se da bi se broj stanica za punjenje u SAD-u, s oko 27 tisuća, mogao porasti na čak 550 tisuća sljedećih godina. S velikim povećanjem punionica i smanjenjem cijena vozila, jasno je kako će se prodaja električnih automobila još brže povećavati u odnosu na benzince i dizelaše. Treba naglasiti kako Biden ima i podršku velikih sindikata, uključujući i Uniju zaposlenika u automobilskoj industriji koji naročite cijene njegovu ulogu tijekom uspješnog oporavka autoindustrije nakon velike krize 2008. godine.

Što se Tesle tiče, američka kompanija nedavno je objavila poslovne rezultate za još jedan kvartal koji su završili u plusu te vjeruju da su, s dolaskom novih modela poput Cybertrucka, najbolji dani tek ispred njih, čemu bi svakako mogao pomoći i Biden, ako bude izabran za predsjednika SAD-a, donosi Zimo.

U odvojenom izvješću OPEC je objavio je da je cijena barela referentne košarice nafte njenih članica u utorak iznosila 44,29 dolara, te je porasla 1,26 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan. Američki institut za naftu izvijestio je da su američke zalihe sirove nafte porasle prošli tjedan za neočekivano velikih 7,5 milijuna barela, dok su analitičari očekivali povećanje za 2,1 milijun barela. Očekuje se da će službene podatke o prošlotjednim zalihama danas objaviti američka vlada.

Nakon krize cijena i potonuća cijena nafte za buduće isporuke ispod nule, bojazan o prezasićenosti tržišta postao je konstanta, barem dok se ne nađe cjepivo za koronu, stoji u bilješci ING banke.

Broj zaraženih u svijetu u srijedu je premašio 15 milijuna, a američki predsjednik Donald Trump rekao je kako je vjerojatnije da će se epidemija pogoršati, a ne poboljšati. Njegovi komentari odstupaju od ranije strategije sa snažnim naglaskom na ponovno otvaranje američkog gospodarstva. Tržišta bi mogla Trumpove riječi dočekati pozitivno, rekao je Bjornar Tonhaugen iz Rystad Energy, jer je to jedna od njegovih do sada najrazumnijih izjava o pandemiji.

Dogovor Europske unije u utorak podignuo cijene nafte, no rast napetosti između SAD-a i Kine zbog koronavirusa i Hong Konga pritišće cijene. Kina je objavila da je SAD naglo zatražio zatvaranje kineskog konzulata u Houstonu. Peking je to snažno osudio i obećao mjere odmazde.

Tu su i naznake da Irak, drugi po veličini proizvođač u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), još uvijek ne ispunjava svoj cilj u okviru sporazuma o rezovima. Rusija u međuvremenu planira od 1. do 10. kolovoza smanjiti izvoz nafte iz baltičkih luka i crnomorske luke Novorosijsk za gotovo četvrtinu, pokazuju preliminarni podaci, što bi pak poduprlo cijene.