Uncategorized

Tri njemačke nuklearke

Njemačko Savezno vijeće (Bundesrat) odobrilo je produljenje korištenja triju nuklearnih elektrana do travnja sljedeće godine. Nuklearne elektrane Isar 2, Neckarwestheim 2 i Emsland tako će ostati u pogonu još nekoliko mjeseci kako bi se osigurala opskrba električnom energijom ove zime, izvijestila je njemačka novinska agencija dpa.

Te tri nuklearne elektrane trebale su biti zatvorene krajem ove godine. Njemački kancelar Olaf Scholz nedavno je odlučio kako bi nuklearne elektrane trebale nastaviti s radom zbog sukoba Ukrajine i Rusije te, posljedično, pritiska na energetiku i prekida opskrbe plinom. Scholz je tako okončao prepirke između stranaka u njegovoj koaliciji.

Hrvoje Sikirić sa Pravnog fakulteta u Zagrebu

Međudioničarski ugovori između Hrvatske vlade i MOL-a o Ini sadrže arbitražnu klauzulu koja određuje da će se sporovi koji bi mogli nastati između dioničara riješiti arbitražom te se oni odriču nadležnosti državnih sudova, rekao je za Hinu Hrvojke Sikirić s Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Nakon presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2021. kojom je potvrđena presuda protiv Ive Sanadera i Zsolta Hernadija za kazneno djelo primanja odnosno davanja mita, vlada je razmatrala pravne korake koje je moguće poduzeti radi utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA iz 2009. (PIUMOD) i Ugovora o plinskom poslovanju iz 2009. godine (UPP).

U tom postupku Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja obratilo se za mišljenje DORH-u i Katedri za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je nadležna za to područje i čiji je predstojnik dao mišljenje.

Vlada je krajem prošle godine primila na znanje informaciju o pravnim mehanizmima koje je moguće poduzeti i zadužila Ministarstvo da radi utvrđenja ništetnosti tih ugovora pokrene pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom postupak revizije arbitražnog pravorijeka iz 2016. godine.

Profesor Sikirić ističe da osnovni Ugovor o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu iz 2003. (UMOD) i UPP sadrže arbitražne klauzule koje izričito određuju da će se svi sporovi koji bi mogli nastati između stranaka iz ili odnosa na ili u vezi s tim ugovorima, a nisu riješeni u skladu s posebnim internim mehanizmom koje ti ugovori predviđaju, konačno riješiti arbitražom prema UNCITRAL-u. Nadalje, i UMOD i UPP izričito jednako određuju da pojam „spor“ uključuje i spor o postojanju i valjanosti tih ugovora.

UNCITRAL je Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo.

Sikirić kaže da su osnovni pravni učinci arbitražne klauzule da proizvodi obvezujuće posljedice za ugovorne strane, konkretno da svoj spor riješe arbitražom te da isključuje intervenciju državnih sudova u rješavanju tog spora.

Arbitražni sud nadležan je i za korupciju
“S gledišta predmeta INA-MOL, posebno su važni pravni učinci klauzule prema kojima se stranke odriču od jurisdikcije državnih sudova za suđenje o sporu koji je njome obuhvaćen i podvrgavaju ga jurisdikciji arbitražnog suda osnovanog sporazumom stranaka na temelju arbitražne klauzule te su stranke obvezne provesti arbitražnu klauzulu i svoj spor rješavati pred arbitražom, a ne pred državnim sudom”, ističe Sikirić.

Zbog tog pravnog učinka, ako unatoč postojanju arbitražne klauzule, jedna od ugovornih strana pokrene postupak pred državnim sudom, protivna stranka pozivom na valjanu arbitražnu klauzulu može istaknuti prigovor nenadležnosti državnog suda, koji bi se, ako utvrdi da je arbitražna klauzula valjana, morao oglasiti nenadležnim, objašnjava.

Pored toga, dodaje, arbitražna klauzula smatra se odvojenom, autonomnom, u odnosu na glavni ugovor u kojem je sadržana. Zbog toga, moguća ništetnost glavnog ugovora, u kojem je ona kao ugovorna odredba sadržana, nema za posljedicu nevaljanost arbitražne klauzule.

Arbitražni sud je nadležan i u slučaju korupcije vezane uz glavni ugovor.

Arbitražna klauzula “ostaje valjana i arbitražni sud je ovlašten odlučivati o ništetnosti glavnog ugovora. Drugim riječima, ako koruptivno kazneno djelo zbog kojeg se traži utvrđenje ništetnosti glavnog ugovora nije usmjereno izravno na arbitražnu klauzulu, što je slučaj u predmetu INA-MOL, arbitražna klauzula ostaje valjana, čak i kad je ugovor u kojem je ona sadržana zahvaćen koruptivnim kaznenim djelom. Arbitražni sud, dakle, zadržava svoju nadležnost da odluči o sporu iz ugovora koji je, navodno, zahvaćen koruptivnim djelovanjem, pa onda i o njegovoj ništetnosti”, kaže Sikirić.

Hrvatska je već 2014. potvrdila nadležnost arbitražnog suda
Upozorava da je Republika Hrvatska 2014. godine pokrenula protiv MOL-a ad hoc arbitražni postupak u Švicarskoj, u kojemu je zahtijevala da arbitražni sud donese „obvezujuću izjavu“ da su PIUMOD i UPP ništetni od trenutka njihovog zaključenja, jer da je do njihovog zaključenja došlo kaznenim djelom primanja i davanja mita. Pokretanjem tog postupka na temelju arbitražne klauzule sadržane u UMOD-u i UPP-u, naglašava Sikirić, Republika Hrvatska već je 2014. potvrdila ne samo njezinu valjanost, već i nadležnost arbitražnog suda da odlučuje o ništetnosti tih ugovora.

Postojanje kaznenog djela primanja i davanja mita Republika Hrvatska je u postupku dokazivala presudom Županijskog suda u Zagrebu iz 2012. i presudom Vrhovnog suda iz 2014. kojom je ta presuda potvrđena. No, arbitražni sud je pri ocjeni je li to kazneno djelo počinjeno imao pred sobom i odluku Ustavnog suda iz 2015. kojom su te presude ukinute i predmet vraćen Županijskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak. Arbitražni sud je 2016. ad hoc pravorijekom odbio zahtjev Republike Hrvatske za utvrđenje ništetnosti.

Nakon donošenja kaznene presude Vrhovnog suda iz 2021. ponovno se otvorilo pitanje utvrđenja ništetnosti tih ugovora. Međutim, samo donošenje te presude, nije promijenilo činjenicu da su oni i dalje na snazi, ali da su na snazi i valjane arbitražne klauzule sadržane u UMOD-u i UPP-u.

Stoga se, zaključuje, pitanje utvrđenja njihove ništetnosti i dalje treba rješavati arbitražom, a ne pred sudom, odnosno zbog postojanja švicarskog ad hoc pravorijeka, u skladu sa švicarskim arbitražnim pravom. Ono kao pravno sredstvo predviđa reviziju protiv pravorijeka o kojoj odlučuje Savezni vrhovni sud, što je Hrvatska i iskoristila.

Stajalište o potrebi slijeđenja “arbitražnog puta”, dodatno je poduprto obrazloženjem da bi protivna strana, ako bi Republika Hrvatska pokrenula postupak za utvrđenje ništetnosti pred sudom u Hrvatskoj, u tom postupku mogla istaknuti prigovor postojanja valjane arbitražne klauzule u UMOD-u i UPP-u. Ako bi sud taj prigovor usvojio, morao bi se proglasiti nenadležnim i odbaciti tužbu.

Pred sudom bi protivna strana mogla istaknuti i prigovor pravomoćno presuđene stvari odnosno da se u postupku pred sudom Republike Hrvatske ne može više odlučivati o onome o čemu je već arbitražni sud pravorijekom odlučio. Sud bi se, ako taj prigovor usvoji, morao proglasiti nenadležnim i odbaciti tužbu, tumači Sikirić.

Novo povećanje kamatnih stopa

Na Wall Streetu su cijene dionica pale i u četvrtak, četvrti dan zaredom, jer bi američka središnja banka mogla povećati kamatne stope više nego što se očekivalo.

Tržište se još nije smirilo nakon što je Fed u srijedu, četvrtu sjednicu zaredom, povećao ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, najvišu razinu od početka 2008. godine.

Poruke središnje banke da bi se ubuduće tempo povećanja cijene novca mogao usporiti nisu ohrabrile ulagače jer bi kamate mogle dosegnuti više razine nego što se očekivalo.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je da bi na jednoj od idućih sjednica mogla započeti rasprava o usporavanju tempa povećanja kamata, ali da je još prerano za to.

Jasno je da će Fed uskoro usporiti tempo povećanja kamata, no na tržištu novca sada se procjenjuje da bi ključne kamate mogle dosegnuti barem 5 posto, dok se dosad očekivalo da će na vrhuncu ciklusa iznositi između 4,50 i 4,75 posto.

Niz posljednjih izvješća s tržišta rada pokazuje da je to tržište i dalje snažno, pa bi Fed trebao nastaviti zaoštravati monetarnu politiku.

Rast zaposlenosti i plaća, naime, podržava rast potrošnje, a to podržava inflaciju.

U petak će biti objavljeni službeni podaci o zapošljavanju u SAD-u u listopadu, koji bi mogli znatno utjecati na smjer tržišta.

Podršku tržištu, pak, pružaju solidni kvartalni poslovni rezultati kompanija.

Dosad je oko 80 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo izvješća, pri čemu ih je više od 70 posto nadmašilo očekivanja po pitanju zarada.

No, to se uglavnom zahvaljuje smanjenim očekivanjima jer su analitičari zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva posljednjih mjeseci smanjili procjene.

Tako sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su na početku sezone objava rezultata očekivali rast od 4,5 posto.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Na azijskim su burzama u petak indeksi porasli, ponajviše na kineskim tržištima, što se uglavnom zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon oštrog pada prethodnih dana, dok je američki dolar ojačao.

Cijene su nafte, pak, nadoknadile jučerašnje gubitke. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 1,48 posto, na 96,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,70 posto, na 89,65 dolara.

Studije izvedivosti

Finska državna elektroenergetska kompanja Fortum objavila je u ponedjeljak da kreće s izradom dvogodišnje studije izvedivosti gradnje novih nuklearnih elektrana u matičnoj Finskoj i u Švedskoj.

Europa pokušava ojačati energetsku sigurnost na dulji rok i smanjiti troškove što je Rusija ovog ljeta smanjila isporuke plina zbog sankcija kojima su zapadne zemlje reagirale na njezinu invaziju na Ukrajinu i blokade opreme na servisu u Siemens Energyju.

Budućnost isporuka plinovodom Sjeverni tok 1 naknadno je pod znak pitanja dovelo oštećenje cijevi u eksplozijama koje su, kako se u Europi sumnja, rezultat sabotaže.

Smanjena opskrba ruskim plinom potaknula je skok cijena i na burzama struje u Europi pa su vlade počele vraćati u upotrebu već ugašene elektrane na ugljen, a pojačano se oslanjaju i na nuklearke.

Finska je ove godine počela proizvoditi struju u prvoj novoj nuklearnoj elektrani u Europi unatrag više od deset godina. Očekuje se da će i nova vlada u susjednoj Švedskoj predstaviti plan gradnje novih nuklearnih elektrana.

Fiskalna budućnost

Agencija Ujedinjenih naroda upozorila je da bi postrožena monetarna politika mogla izazvati globalnu recesiju, što bi posebno pogodilo zemlje u razvoju, a u MMF-u tvrde da se ona može izbjeći primjerenom fiskalnom politikom.

Upozorivši na rizik globalne recesije koju bi moglo izazvati pretjerano podizanje ključnih kamatnih stopa, Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) traži novu strategiju.

Više kamatne stope u više zemalja, uključujući SAD, ozbiljnije bi utjecale na gospodarstva u nastajanju koja već imaju visoke razine privatnog i javnog duga, ističu.

Izvješće pod naslovom “Izgledi za rast u rascjepkanom svijetu” upozorava na potencijalnu dužničku krizu u zemljama u razvoju.

Upitana o mogućim rješenjima, sugerirala je da postoje i druge metode ublažavanja inflacije, izdvajajući oporezivanje ekstraprofita kompanija, poboljšane propise o kontroliu špekulacija na robnom tržištu i nastojanja da se otklone uska grla u opskrbi.

UNCTAD je smanjio projekciju rasta globalnog gospodarstva za 2022. za 0,1 postotni bod, na 2,5 posto. U 2023. očekuje rast od 2,2 posto, podsjeća Reuters.

I Međunarodni monetarni fond (MMF) prošlog je mjeseca ponovno snizio prognozu rasta svjetskog gospodarstva, upozorivši da bi neke zemlje iduće godine mogle kliznuti u recesiju.

Globalna recesija može se izbjeći budu li vlade provodile proračunsku politiku kompatibilnu sa zaoštravanjem monetarne politike, no iduće će godine neke zemlje vjerojatno pasti u recesiju, rekla je u ponedjeljak direktorica MMF-a.

U kontekstu zaoštravanja monetarne politike, fiskalna politika ne može ostati pasivna jer kriza troškova života dramatično pogađa pojedine dijelove društva, upozorila je Kristalina Georgieva.

Fiskalna pak politika koja neselektivno podržava sve zauzdavanjem cijena energije i subvencijama radi protiv ciljeva monetarne politike, smatra čelnica MMF-a.

Pozvala je ipak američku središnju banku da bude iznimno razborita u politici i da vodi računa o posljedicama u ostatku svijeta, zaključivši da je na Fedu “vrlo velika” odgovornost.

Konferencija

S današnjim danom je krenula Konferencija o održivom razvoju, nezaobilazna stanica za sve kojima je cilj da se gospodarstvo i društvo razvijaju na temeljima održivosti. Središnja tema konferencije je izvještavanje o održivosti temeljem nove europske direktive.

Izazovi transformacije gospodarstva uvjetovanih klimatskim promjenama i njihov utjecaj na poslovanje temeljeno na održivosti, kao i način informiranja zainteresirane javnosti kroz izvještaje o održivosti, te koje društveno odgovorne aktivnosti provode poduzeća teme su ovogodišnje 14. konferencije o održivom razvoju. Konferencija se održava 4. i 5. listopada u Hotelu Esplanade Zagreb s prijenosom uživo putem YouTube kanala. Ovom prigodom će se dodijeliti i nagrade Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO najuspješnijim hrvatskim poduzećima u primjeni održivih praksi.

Kao i prethodnih godina, na konferenciji će sudjelovati istaknuti domaći i strani stručnjaci te predstavnici vodećih hrvatskih i međunarodnih kompanija koji će govoriti o korporativnim izvještajima o održivosti, novoj obvezi za sva velika poduzeća. Razgovarati će se o pripremi novih standarda za izradu izvještaja, kao i obvezama i uvjetima za poduzeća kako bi njihovo poslovanje bilo usklađeno s novim zahtjevima. Sudionici konferencije dobiti će priliku čuti preporuke stručnjaka vezane uz prilagodbu i transformaciju poslovanja te vidjeti primjere dobrih praksi u postizanju održivosti.

Već tradicionalno, Konferencija o održivom razvoju započet će dodjelom nagrada Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO, prethodno poznatog kao Indeks DOP-a. HRIO je metoda procjene dobrovoljnih praksi održivosti hrvatskih poduzeća, a razvijena je u partnerstvu Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), te se dodjeljuje uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić poziva sve, a posebno predstavnike gospodarstva da se pridruže konferenciji koja se bavi temama interesantnim korporativnom sektoru, odnosno koje govore kako gospodarstvo može dati svoj doprinos održivosti. „Ove godine fokus je na izvještavanju o održivosti temeljem nove europske direktive, tim povodom smo okupili stručne keynote govornike i paneliste, od kojih bi izdvojila dr. Maríu Mora i dr. Sigurta Vitolsa, članove radne skupine EFRAGA koji su radili na novim smjernicama o održivosti, te će nam iz prve ruke moći prenijet očekivanja. Tu je i dr. Janez Potočnik, ekspert za okoliš koji je bio i povjerenik u Europskoj komisiji za okoliš, te ga smatramo stručnim da podijeli s nama stavove i iskustva u ovoj temi. Podijeliti ćemo i nagrade za najodgovornije gospodarstvenike – HRIO, koji se biraju putem indeksa održivosti koji smo osmislili po stručnoj metodi koju volimo isticati, a svi dobitnici udovoljavaju zaista složenim kriterijima.“

Konferencija o održivom razvoju godišnji je događaj u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) koji okuplja stručnjake iz gospodarstva čiji je fokus na društveno-odgovornom poslovanju i održivosti, korporativne menadžere i organizacijske lidere predvodnike u transformaciji prema održivosti. Ovogodišnja, 14. Konferencija o održivom razvoju, održat će se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, koji će se ujedno i obratiti prisutnima te resornih ministarstava: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva turizma i sporta i Grada Zagreba.

Analiza GfK

Agencija za istraživanje tržišta prognozira nastavak trenda pogoršanja raspoloženja potrošača u listopadu na -42,5 bodova. Rekordno niska razina ovog pokazatelja tako je evidentirana i četvrti mjesec zaredom. Nastavak spirale negativnih očekivanja potrošača odraz je prvenstveno snažnog pada dohodovnih očekivanja, ali i slabijeg povjerenja u gospodarske izglede.

Pad dohodovnih očekivanja za 22,4 bodova na negativnih 67,7 bodova također je najniža evidentirana razina otkad je započelo prikupljanje podataka u 1991. Prema izvješću, nastavlja padati i sklonost kupnji novih dobara (posebno trajnih) kako bi kućanstva odvojila dio prihoda za više troškove energije. Budući da inflacija tek treba dosegnuti vrhunac, izgledno je daljnje pogoršanje povjerenja potrošača. Uz pad poslovnog optimizma, pad potrošnje mogao bi dodatno usporiti gospodarske aktivnosti.

S druge strane Atlantika, pokazatelj prodaje postojećih stambenih objekata u SAD-u (promatra se prodaja stambenih objekata za koje je potpisan ugovor o prodaji, ali transakcija tek treba biti zaključena) pao je u kolovozu za 2% na mjesečnoj razini, na najnižu razinu od 2011. godine. Trend negativnih promjena na mjesečnoj razini traje od lipnja, a deveti je to evidentirani pad u posljednjih deset mjeseci. Na godišnjoj razini, nastavljene su dvoznamenkaste negativne promjene, a u kolovozu je zabilježen pad od 22,5%.

Prema NAR-u, američkom trgovinskom udruženju, smjer kretanja kamatnih stopa na hipotekarne kredite snažno utječe na ovaj pokazatelj snage tržišta nekretnina. Budući da je u ovoj godini ostvaren snažan rast kamatnih stopa na hipotekarne kredite, a prisutna je snažna ekonomska neizvjesnost i usporavanje gospodarskih aktivnosti, ne iznenađuje i usporavanje aktivnosti na tržištu nekretnina.

Na zahtjev Gazproma

U Federaciji BiH plin će poskupjeti za 23,3 posto, nakon što je to ruski Gazprom zatražio od Energoinvesta, kompanije koja dobavlja taj energent za BiH.

Vlada Federacije BiH u četvrtak je prihvatila informaciju o poskupljenju plina počevši od trećeg tromjesečja ove godine, izvijestio je resorni ministar energetike, industrije i rudarstva Nermin Džindić.

“Radi se o izravnom zahtjevu za povećanje cijene od Gazproma prema Energoinvestu. Energoinvest je hitno zahtijevao korekciju”, rekao je nakon sjednice Vlade ministar Džindić. Federalno ministarstvo trgovine je predložilo korekciju cijena koju je Vlada Federacije BiH odobrila, pojasnio je.

U zahtjevu Energoinvesta navedeno je da bi se nova veleprodajna cijena prirodnog plina za distributivne kompanije s dosadašnjih 414 eura po kubičnom metru plina trebala povećati na 511 eura. U cijenu nije uračunat PDV.

Energoinvest je svoj zahtjev za povećanjem cijene plina objasnio kako povećanje cijene plina nije moguće pokriti iz postojeće tarife.

Bosna i Hercegovina od prošle godine dobiva ruski plin preko Turskog plinovoda nakon što je Energoinvest jednostrano raskinuo ugovor s dobavljačem FGSZ, zbog čega ta mađarska kompanija tuži Federaciju BiH tražeći naknadu od 21 milijun eura.

Plan za štednju energije

Europska unija poticat će zemlje članice da smanje potražnju za plinom poticanjem industrije na manju potrošnju, tako da blok bude spreman za moguća daljnja smanjenja opskrbe, stoji u nacrtu plana u koji je Reuters imao uvid.

Bruxelles se priprema za potencijalna daljnja smanjenja isporuka ruskog plina. Plan Europske komisije, koji bi trebao biti objavljen 20. srpnja, predložit će zemljama pokretanje financijskih poticaja tvrtkama za smanjenje upotrebe plina, promjenu goriva u elektranama i provođenje informativnih kampanja za poticanje potrošača da koriste manje energije za grijanje i hlađenje.

Zalihe plina u EU trenutačno su pune 62%, što je daleko manje od 80% kapaciteta bloka.

Donosi poslovni list

Njemačka vlada priprema teren za moguće preuzimanje udjela u proizvođaču struje Uniperu, najvećem kupcu ruskog plina u Njemačkoj, izvijestio je njemački poslovni list Handelsblatt.

Vlada kancelara Olafa Scholza upozorila je da bi proizvođači struje zbog naglog rasta cijena mogli doživjeti slom nalik onome američke banke Lehman Brothers u vrijeme financijske krize 2008. godine.

Vlada je zato u utorak usvojila prijedlog zakona koji bi joj omogućio preuzimanje udjela u energetskim tvrtkama u financijskim problemima. Ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da ne isključuje mogućnost daljnjeg pogoršanja napete situacije na tržištu plina.

Uniper je prošlog tjedna postao prva njemačka energetska kompanija koja je podigla uzbunu zbog nestašice plina i rastućih cijena, objavivši da razgovara s vladom o mogućem paketu pomoći, podsjeća Reuters.

Po pisanju Handelsblatta, Berlin razgovara o mogućem preuzimanju do 25 posto novih dionica Unipera nominalne vrijednosti 1,70 eura po dionici, a raspravlja i o mogućem tihom partnerstvu, vlasničkom instrumentu bez prava glasa.

Vrijednost transakcije mogla bi se kretati u rasponu od tri do pet milijardi eura, objavio je u utorak njemački list.

Iz Unipera nisu odgovorili na Reutersov upit da komentiraju Handelsblattovo izvješće. Ministarstvo financija odbilo ga je komentirati.