Komentari

Dalibor Pudić za N1

Gost N1 Studija uživo bio je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin i član Upravnog vijeća HERA-e.

HERA je naložila Plinari Zagreb da hitno uključi nove kupce.“Postoje pravila koja je Gradska plinara Zagreb tebala prihvatiti i već od prije mjesec dana prihvaćati kupce koji bi se vratili na javnu uslugu. Pretpostavljam da je bio veliki broj zainteresiranih potrošača i da su imali poteškoće, ali da je njih lako otkloniti. Sad je ostalo kratko vremena, želimo pokazati građanima, poručiti im da će kao i svi koji su bili na javnoj usluzi dobiti jednaku cijenu na svojim distributivnim područjima”, rekao je Pudić

Problem je navodno što se svakog novog korisnika u sustav unosi ručno, a to traje.

“Oni mogu unositi 10, 15 dana, činjenica je da ih trebaju prihvatiti. Najvažnije da su plinomjeri očitani s 1. 10. i da se zna točno koji je plin od opskrbljivača iz javne usluge. Bitno je građanima da od 1. 10. plaćaju po cijeni za javnu uslugu”, ističe Pudić.

“Svi građani, distributeri očitavaju plinomjere 1. ili krajem mjeseca. Svi se ti plinomjeri mogu očitati tri dana prije ili poslije pa se svodi na procjenu potrošnje i ona je tolika kolika bi bila s 1. 10. Najvažnije je da potrošači znaju da od 1. 10. plaćaju cijenu javne usluge”, rekao je Pudić.

“Poanta je da svi građani koji se vraćaju na javnu uslugu od 1. 10. imaju cijenu plina koju je Vlada regulirala do prvog travnja”, dodaje.

Komentirajući medijske napise da je INA morala rakinuti ugovore s nekim privatnim tvrtkama jer po naputku države sad sav plin mora prodavati HEP-u, Pudić je rekao da takve informacije nema, a preptostavlja da će se to sve riješiti tijekom sljedećih nekoliko dana.

Nezahvalno je prognozirati kako će se dalje odvijati situacija s cijenama plina i kada će se stvari primiriti.

“Cijene su kao i zadnjih godinu i pol dana dosta varijabilne, ovise o pojedinim izjavama, ratu u Ukrajini, alternativnim rješenjima za grijanje, drugim energentima koji se koriste unutar EU… Kratkoročno treba tražiti druga rješenja, a to su različiti dobavni pravci što se tiče plina, izgradnja dodatnih kapaciteta LNG-a i eventualno ubrzano prebacivanje elektrana koje mogu raditi na drugu vrstu energenata da se plin oslobodi za poduzetništvo i građanstvo”, rekao je Pudić.

Slaže se s izjavama premijera Plenkovića i ministra Filipovića da Hrvatska može postati važan regionalni igrač na tržištu plina, piše N1 Hrvatska.

Skupina država članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, zatražila je od Europske komisije da za predstojeći izvanredni sastanak ministara energetike pripremi prijedlog o postavljanju gornje granice na veleprodajnu cijenu plina.

“Ograničenje cijene, što od početka traži sve veći broj država članica, jedna je od mjera koja će pomoći svakoj državi članici u ublažavanju inflatornog pritiska, upravljanju očekivanjima i koja će pružiti okvir u slučaju potencijalnih poremećaja u opskrbi te ograničiti ekstra profite u sektoru”, kaže se u pismu koje je zasad potpisalo 12 ministara energetike i poslalo povjerenici za energiju Kadri Simpson.

U pismu, u koje je Hina imala uvid, kaže se da energetska kriza “uzrokuje neodrživi inflatorni pritisak koji teško pogađa kućanstva i poduzeća”.

Osim Hrvatske, pismo su potpisali Belgija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska.


Veleprodajne cijena po kojima EU kupuje prirodni plin višestruko je veća od onih u Sjedinjenim Državama i u Aziji.

Dio zemalja koje su skeptične prema plafoniranju cijena prirodnog plina pribojavaju se da bi to moglo dovesti do toga da izvoznici ukapljeni plin prodaju negdje drugdje, što bi dodatno pogoršalo situaciju s s opskrbom plinom.

Potpisnici pisma ističu da se bi se ograničenje cijena “trebalo primijeniti na sve veleprodajne transakcije prirodnog plina, a ne samo na uvoz iz pojedinih jurisdikcija”.

“To se može osmisliti na način da se osigura sigurnost opskrbe i slobodan protok plina unutar Europe, uz istovremeno postizanje našeg zajedničkog cilja smanjenja potražnje za plinom”, kaže se u pismu.

Ministri energetike država članica Europske unije sastat će se u petak u Bruxellesu na izvanrednom sastanku na kojem će se pokušati dogovoriti o prijedlogu uredbe o hitnoj intervenciji za ublažavanje visokih cijena energije.

Komisija je predložila uredbu koja predviđa smanjenje potražnje za električnom energijom kako bi se snizile cijene električne energije za potrošače i mjere za raspodjelu viška prihoda energetskog sektora u korist krajnjih kupaca.

Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, napose u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja.

Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 posto tijekom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice morat će utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati.

Kao drugu mjeru Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste plin za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Pavao Vujnovac na konferenciji

Ova je regija vrlo ovisna o ruskom plinu, ali mi radimo sa svim igračima, zapadnim i ruskim. Skladištimo plin po brojnim europskim zemljama. Trgovina plinom i način na koji vodim taj biznis nije uobičajen za Hrvatsku i jednostavno nedostaje informacija. Od tuda i priča da smo mi ruski igrači, to su krive interpretacije koje dolaze iz nerazumijevanja. PPD ima ugovor s Gazpromom, ali to nam je manji dio – istaknuo je na konferenciji Dan velikih planova Pavao Vujnovac, vlasnik i predsjednik uprave Energia naturalis grupe koja upravlja s 20 društava u energetskoj, logističkoj i prehrambenoj djelatnosti.

Govoreći o svojim počecima, Vujnovac je rekao da je trading kompaniju osnovao u Hrvatskoj, ali da ona funkcionira na širem europskom tržištu. – U zadnjih 15 godina trend rasta se dogodio u svim segmentima, ali ljudima trading kompanije i dalje nisu poznate i zbog toga ne razumiju taj rast. Primjerice, u Švicarskoj postoji nekoliko takvih kompanija koje ostvaruju puno veće brojke od PPD-a – rekao je Vujnovac.

Dodao je kako se puno stvari dogodilo u zadnje tri godine, a velike promjene pojavile su se i na geopolitičkoj razini. Ono što u Europi imamo priliku vidjeti, a utječe na nas i na cijeli kontinet je rat u Ukrajini. Očekujemo pad standarda i potrošnje, ali i rješavanje problema u opskrbnim lancima i smanjenje troškova logistike, rekao je Vujnovac i dodao da je vrlo bitno kakvu će strategiju Europska unija zauzeti u pristupanju novonastalim izazovima.

Objašnjavajući trenutačnu situaciju u okviru energetske krize, Vujnovac je komentirao da smo od pandemije prošli fazu jeftinih energenata, a onda je cijena plina narasla deset puta – i to prije rata u Ukrajini. Dakle, nije rat kreirao nestabilnost cijena plina već drugi faktori.

Plin je u Europi nekad bio lokalan. Dolazio je iz Norveška, Rusije i nešto iz Alžira, a cijene su se mijenjale ovisno o hladnijoj ili toplijoj zimi. Spajanjem s LNG-om, plin je odjednom postao globalan i zbog toga su se dogodile velike promjene, došle su investicije i od američkih hedge fondova, puno špekulacija i margin callova na špekulantske pozicije. Svaki trejder je dobio mogućnost da plin koji je bio namijenjen Europi usmjeri u Aziju. Potrošnja Kine postala je vrlo bitan faktor za cijene plina u EU – napomenuo je Vujnovac.

Budućnost, kaže, nije tako crna, ali ovisi o mjerama Europske komisije, dobroj komunikaciji, Kini i puno drugih faktora. Vujnovac smatra da bi se cijena plina odsad trebala početi smanjivati jer trenutno nije realna i neće takvom ostati. – Skladišta plina su puna, a potrošnja će padati zbog smanjenje proizvodnje – rekao je Vujnovac.

Na pitanje hoće li i njih zahvatiti najavljeni porez na ekstraprofit energetskih kompanija, Vujnovac je rekao da se državni proračun u ovim okolnostima mora puniti raznim metodama poput poreza na ekstraprofit te da će PPD također doprinijeti da država može normalno funkcionirati u kriznim trenucima.

Naveo je i kako u energetici postoje dvije osnovne djelatnosti, prva je proizvodnja, a nakon nje distribucija i prodaja. – Za nekoga tko nije proizvođač, sigurno je skuplje poslovati jer je sve poskupjelo. U proizvodnji sigurno ima puno njih koji su ostvarili ekstraprofit i morat će to platiti. Za trgovce su se pojavili novi rizici, a kupci nekada ne mogu plaćati jer su promjene cijena velike i česte – rekao je Vujnovac i dodao da podržava takve državne mjere jer one pokreću gospodarski ciklus.

Na pitanje glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića kada će postati većinski vlasnik Fortenove, Vujnovac je rekao da mu nikad nije bila ideja da dugoročno upravlja Fortenovom nego je ‘prepoznao priliku kada je kompanija bila u velikom stresu i imala vlasnike koji nisu htjeli biti vlasnicima jer su u tu poziciju dišli pretvaranjem dugova u udjele’. – Prepoznao sam priliku da mogu donijeti stabilizaciju sa svojim udjelima – rekao je Vujnovac.

Istaknuo je kako se od njegovog ulaska u Fortenovu riješilo puno stvari, a trenutačno je bitna tema izlazak Sberbanka iz vlasništva zbog sankcija, što izazivu određenu nestabilnost u kompaniji. – U drugoj fazi ćemo refinancirati dug, a u trećoj fazi će Fortenova završiti na IPO-u koji očekujem za godinu i pol. Tada ću ja izaći iz velikog dijela vlasništva sa zaradom, a kompanija će dobit kapital za daljnji razvoj. Kompanija poput Fortenove treba imati diverzificirano vlasništvo i institucionalne ulagače – rekao je Vujnovac.

Jedan od segmenata poslovanja ENNA grupe su i logistika i transport. Prvo su postali vlasnici Luke Ploče, koja sve više radi u regiji, a sada u Luci Rijeka planiraju napraviti jedan od četiri huba s kojim će globalni div Maersk snabdijevati Europu. – Za Hrvatsku će to biti veliki benefit jer će biti na mapi logističkih kompanija, a u zemlju će ulaziti ogromna količina robe od čega će dio prihoda ostati tu – rekao je Vujnovac. ENNA Logic je suvlasnik novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway (49 posto), a većinski vlasnik je kompanija APM Terminali s kojom su ušli u partnerstvo nakon tri godine suradnje između Maerska i ENNA Transporta.

Rijeka Gateway i modernizacija željezničke infrastrukture najveći je hrvatski nacionalni projekt koji će, kaže Vujnovac, povezati Luku Rijeka s kontinentalnom Hrvatskom i srednjoeuropskim zemljama, olakšavajući poslovne prilike i brzi gospodarski rast ne samo u logistici, već u svim uslugama i svim industrijama. – U logistici pratimo trend zelene politike Europske komisije u smislu razvoja željezničkog transporta i intermodalnosti – rekao je Vujnovac.

Treći segment poslovanja ENNA grupe, otkup i prodaja voća i povrća, razvija se u okviru tvrtke Enna Fruit. Vujnovac je najavio da u tom segmentu žele raditi u smjeru samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji voća i povrća. – Pomažemo partnerima kroz razne alate i dugoročne ugovore da podignemo tu proizvodnju u Hrvatskoj – istaknuo je Vujnovac.

Ulagat će u solare i druge OIE
Kada je riječ o budućnosti ENNA Grupe, Vujnovac je rekao da su sada u fazi konsolidacije i konzervativni u pogledu daljnjih ulaganja. Dugoročno ga zanima ulaganje u obnovljive izvore energije, prvenstveno solare. – Putem kompanije ENNA Opskrba želimo biti trgovac zelene energije koju ćemo sami proizvoditi. S obzirom na iskustvo koje imamo, zadržat ćemo se u plinskom biznisu – rekao je Vujnovac.

Dodao je kako su njegove kompanije rasle organski i reinvestirale dobit te da nema govora o prezaduženosti niti usporedbi s Agrokorom koji se svojevremeno također agresivno širio u razne sektore. – Dosad nismo puno promašili, sve što smo dosad reinvestirali se multipliciralo – zaključio je Vujnovac, piše Lider

Dekan RGN-a za Bloomberg Adria

Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladislav Brkić za Bloomberg Adriju je komentirao stanje na energetskom tržištu i mjere Vlade koje bi trebale ublažiti udar visokih cijena na građane i gospodarstvo.

Istaknuo je kako je Hrvatska u relativno dobroj situaciji po pitanju opskrbe plinom jer imamo vlastitu proizvodnju, LNG terminal i solidno zapunjeno podzemno skladište, pa ne trebamo strahovati kao neke druge zemlje.

“Država je shvatila da državno skladište mora imati državne rezerve, a ne samo komercijalne, upravo zbog ovakvih poremećaja. Imamo sigurnu opskrbu plinom, pa se može raspravljati o rasterećenju. Trenutno se subvencioniraju mikro, mali i srednji poduzetnici s 15 lipa po gigavatsatu, a to je mjera teška 600 milijuna kuna. Na kućanstva se troši oko 45 posto plina, i ona su zaštićena, na toplane oko 30 posto, a na industriju oko 10 posto. Tu je i Petrokemija koja sama troši 15 posto. Možda postoji prostor da se uvede međutarifa i poveća subvencija, ovisno o veličini poduzetnika”, rekao je Brkić.

Na pitanje trebaju li državne kompanije poput HEP-a i Ine koje zbog rasta cijena energenata ostvaruju velike profite podmetnuti leđa u ublažavanju utjecaja visokih cijena, ističe kako se nalazimo u izvanrednom stanju u kojem najviše profitiraju burzovni mešetari jer energije na tržištu ima dovoljno.

“HEP je podmetnuo leđa, a Ina može reagirati tako da svoj plin prodaje po nižim cijena jer je domaći plin najjeftiniji plin”, izjavio je Brkić.

Smatra kako politika treba voditi računa o tome da se najprije zadovolje potrebe vlastite zemlje, a kako domaći plin nije dovoljan za sve naše apetite, naglašava da su se konkretni koraci svakako mogli poduzeti i ranije. Naveo je primjer Petrokemije koja zbog plina ima velike probleme, a o njoj uvelike ovisi poljoprivredna proizvodnja. “Krizna situacija s plinom traje već šest mjeseci i svakako su se odluke Vlade mogle donijeti i ranije”, istaknuo je.

Prokomentirao je i globalnu situaciju, rekavši kako je Rusija zbog visokih cijena plina ostvarila odlične profite, dok s druge strane Europa plaća visoku cijenu, a prijeti joj i potpuni prekid opskrbe iz Rusije. “Ova zima će biti teška, ali iduća može biti još i gora”, poručuje Brkić, dodajući kako se jako teško riješiti ovisnosti o ruskom plinu te da će to biti veliki zalogaj za europske političare.

Zaključio je kako će se cijene plina u narednim mjesecima smanjivati, odnosno stabilizirati i da do proljeća ne bi smjelo biti većih šokova ako skladišta budu puna, piše Bloomberg Adria.

Ivo Milatić za HRT

Povodom dobre popunjenosti hrvatskog plinskog skladišta Okoli, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska gostovao je držvani tajnik za energetiku Ivo Milatić. Komentirao je energetsku krizu i dostupnost energenata.

Mi smo fiksirali cijenu plina za građane do 1. travnja iduće godine – na 53 eura za mWh plina, dok je na burzi prošli tjedan cijena iznosila 380 eura. Pri tome ostajemo, taj dio za građane čuvamo i čuvat ćemo. Za dio poduzetnika koji troše do 10 GWh finacirali smo oko 15 lipa iz emisijskih jedinica, a Vlada razmišlja i o novim mjerama, rekao je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Plin je burzovna roba. Sve ove ‘Igre prijestolja’ sa Sjevernim tokom uzrokuju veliku špekulaciju na burzi i nedostatak plina u nekim djelovima Europe. Svoje tržište ne možemo zatvoriti jer smo dio EU-a i svijeta, komentirao je Milatić. Pritom je pozvao građane da plin, bez obzira na nižu cijenu – trebaju štedjeti i racionalno koristiti. S tim u vezi spomenuo je da će EU najvjerojatnije naložiti štednju od najmanje 15 posto. Velikim dijelom to će se uštedjeti jer Petrokemija neće moći raditi.

Potvrdio je da Hrvatska uvozi 60 posto plina, čak i nešto više. Hrvatska naime, danas proizvodi od 750 milijuna do 800 milijuna kubčnih metara godišnje, a troši 2,9 milijarde. Najavio je da će Hrvatska podizati prozvodnju koja bi 2024. trebala iznositi 1,2 milijardu kubičnih metara. Dodao je također da smo 2007. i 2008. godine imali više plina nego što smo trošili – 3,3 milijarde kubičnih metara. Napomenuo je da je izgradnjom LNG-ja kapaciteta 2,9 milijarde kubičnih metara plina – Hrvatska osigurala stabilnost opskrbe.

Zapunjenost hrvatskog plinskog skladišta na razini je od gotovo 80 posto, odnosno ukupno je u njega utisnuto 3,42 milijardi (kWh) kilowatsati plina, pokazuju današnji podaci Podzemnog skladišta Okoli. Ukupno je sada u tom skladištu utisnuto 3,42 milijarde (kWh) kilowatsati plina, pri čemu je tijekom jučerašnjeg dana bilo utisnuto 23 milijuna kWh. Tako je s jučerašnjim danom, pokazuju ti podaci, hrvatsko skladište plina bilo zapunjeno 79 posto.

Hrvatska u svojim obveznim zalihama ima plina za 90 dana potrošnje, tako da imamo plina u slučaju da se nešto dogodi, naglasio je Milatić, koji je predsjednik upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike, piše HRT.

Dražen Jakšić

Dražen Jakšić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar za N1 je komentirao cijene energenata te kakvi se scenariji očekuju najesen.

Što se tiče cijena struje, Jakšić je rekao da su one u veleprodaji višestruko više nego prije godinu dana te da se dio njih prelijeva na leđa potrošača, ali i da kućanstva danas plaćaju daleko nižu cijenu od nabavne.

“Pritisak je u svakom slučaju veliki i zbog utjecaja krize Rusije i Ukrajine, a i sada imamo situaciju da je ovo izuzetno sušna godina u cijeloj Europi i time je smanjena proizvodnja električne energije iz hidroelektrana i to utječe na porast cijena na veleprodajnim tržištima. Kako će se ona odraziti i na cijenu kućanstva ovisi i o odlukama Vlade, ali netko će tu razliku morati platiti. U ovom slučaju veliki je teret na opskrbljivačima, u ovom trenu na HEP-u, koji drži veliki udio na tržištu maloprodaje u Hrvatskoj”, rekao je Jakšić.

Ističe da dugoročno nije održiva cijena koju sada plaćamo, ali i da je nezahvalno prognozirati kako će se cijene kretati. “Imamo poremećaj u opskrbi i teško je predvidjeti kako će se cijene kretati, ali zasigurno neće doći do bitnog smanjenja cijena u sljedećem razdoblju, ostat će na visokim razinama sigurno nekoliko mjeseci, a možda i duže i pitanje je koliko je to održivo za funkcioniranje energetskih kompanija”, rekao je Jakšić.

Što se tiče spominjanih redukcija struje, ravnatelj instituta Hrvoje Požar rekao je da se nada da neće doći do takvog scenarija. “Međutim, činjenica je da imamo značajno manju proizvodnju iz hidroelektrana i veću potrebu za proizvodnjom iz fosilnih goriva i uvoza, sa sličnom situacijom se susreću mnoge europske zemlje. Ja bih rekao da situacija jest zabrinjavajuća, ali još uvijek nije alarmantna i nadamo se da do redukcija neće trebati doći”, rekao je Jakšić.

Ipak, uputio je savjet građanima. “Treba pozvati sve građane u što većem broju, ali i poduzetnike, na mjere štednje. Nikad nije bilo važnije štedjeti energiju nego sada, kako bismo na zimu mogli izbjeći redukcije, da bi akumulacije bile punije i kako bi skladišta plina bila što punija”, rekao je Jakšić.

Objasnio je i kako će se redukcije provoditi, bude li ih bilo.

“One se provode prema planu pripravnosti na rizike, koji je izrađen od strane operatora prijenosnog i distribucijskog sustava, trenutno je na odobrenju Europske komisije i on će definirati detaljnije kako bi eventualne redukcije išle. Kod nas dugi niz godina nije bilo redukcija električne energije i nadamo se da nećemo doći u takvu situaciju. Za vrijeme rata je Dalmacija bila odsječena pa su postojale redukcije u određeno doba dana, ali plan redukcije je pripremljen i bit će objavljen kad ga objavi Europska komisija”, rekao je Jakšić.

Upitan koliko građani mogu doprinijeti, Jakšić je podsjetio da uredba Europske komisije poziva na smanjenje potrošnje plina od 15 posto u zimskom razdoblju i da daje zemljama članicama da same odrede mjere koje bi trebale doći do toga cilja. “One su zasad dobrovoljne i neobvezujuće, pozivaju građane i poduzetnike na štednju svih oblika energije, ne samo plina. One sigurno mogu doprinijeti promjenom ponašanja, znači, smanjenje temperature grijanja u zimskim mjesecima i povećanje temperature na koju se hladimo u ljetnim mjesecima. Bitno je sada štedjeti, dok još energije ima, kako bismo zimu dočekali spremniji na moguće veće poremećaje u opskrbi”, rekao je Jakšić.

Govoreći o plinu, Jakšić je rekao da su dovoljne mogućnosti uvoza preko LNG terminala te da se ne očekuju problemi u opskrbi, ali da je problem cijena koja je višestruko veća i koja će se svakako odraziti na krajnje cijene opskrbe plinom.

O opskrbi plinom oglasili su se i iz Ministarstva gospodarstva.

“Republika Hrvatska treba, kao i sve druge države članice Europske unije, do 31. listopada 2022. ažurirati Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te ga dostaviti Europskoj komisiji. Također, potrebno je prikazati mehanizme suradnje sa susjednim državama članicama u uvjetima nedostatka plina, a kao pomoć zaštićenim kupcima”, rekli su iz ministarstva za N1.

Na pitanje kakve mjere Vlada planira donijeti, Jakšić je rekao da ne želi špekulirati.

“Mi kao ustanova pomažemo ministarstvu da ih osmisli i ne bih ih htio unaprijed navoditi, ali ono što najviše možemo svi kao zajednica je da u što većoj mjeri štedimo toplinsku, električnu i sve druge oblike energije, kako bismo što lakše prebrodili sljedeće razdoblje”, rekao je Jakšić za N1.

Iz najvećeg globalnog investicijskog fonda

“Dramatični skokovi cijena nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu u drugi plan su stavili još veći problem – rast cijena hrane”, upozorio je osnivač najvećeg investicijskog fonda na svijetu BlackRocka Larry Fink.

“Jedina stvar o kojoj brinem, a o kojoj ne razgovaramo dovoljno je hrana”, rekao je za Financial Times. “Ovo nije samo zabrinutost zbog inflacije. Iz toga proizlaze i geopolitičke brige”, dodao je za Financial Times.

Cijene energije i benzina skočile su ranije ove godine kada su zapadne zemlje uvele sankcije Rusiji nakon invazije. Troškovi žitarica i jestivog ulja također su jako porasli jer je Ukrajina veliki izvoznik.

“Puno govorimo o cijenama benzina jer to pogađa Amerikance, ali veći problem je hrana”, rekao je Fink. “U Ukrajini je došlo do ogromnog uništavanja obradivog zemljišta. Globalno gledano, cijena gnojiva je porasla za gotovo 100 posto i taj dodatni trošak smanjuje količinu gnojiva koja se koristi u poljoprivredi. To šteti kvaliteti usjeva u cijelom svijetu”, dodao je.

Svjetska banka je prognozirala da će globalne cijene hrane ove godine porasti 20 posto, daleko nadmašujući cijene sirovina.

Utjecaj je posebno težak u Africi, koja obično uvozi žito iz Ukrajine. Tamo su cijene gnojiva porasle 300 posto. Bill Gates ovaj je tjedan izrazio sličnu zabrinutost, rekavši da smanjenje zaliha pšenice, jestivih ulja i druge hrane uzrokovano ratom u Ukrajini “podiže cijene hrane, što će povećati pothranjenost i nestabilnost u zemljama s niskim dohotkom”, prenosi Index.

Komentar šefa IEA

Globalni pritisak na opskrbu energijom koji je izazvao paralizirajuće nestašice i doveo do skoka cijena struje i goriva mogao bi se pogoršati, smatra čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Svijet nikada nije svjedočio tako velikoj energetskoj krizi u smislu njezine dubine i složenosti, a od toga još nismo vidjeli najgore, rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol na globalnom energetskom forumu u Sydneyju.

Čitav je energetski sustav u previranju nakon ruske invazije na Ukrajinu jer je Rusija tada bila najveći izvoznik nafte i prirodnog plina i glavni igrača u trgovini robama, rekao je Birol.

Rastuće cijene diljem svijeta povećavaju troškove punjenja spremnika plina, grijanja domova i napajanja industrije, povećavajući inflatorne pritiske i dovodeći do smrtonosnih prosvjeda od afričkih zemalja do Šri Lanke.

Poput naftne krize 1970-ih, koja je dovela do velikog povećanja učinkovitosti goriva i procvata nuklearne energije, svijet bi mogao vidjeti skok u energetskim politikama koje ubrzavaju prijelaz na čišću energiju, rekao je Birol. U međuvremenu, sigurnost opskrbe naftom i plinom i dalje će predstavljati izazov za Europu, ali i za druge regije, naglasio je.

Posljedice za globalni energetski sektor, dok SAD i saveznici izazivaju predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini i traže alternative ruskom izvozu, istaknule su potrebu za smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima, rekla je američka ministrica energetike Jennifer Granholm na istom forumu.

U prijelazu na čišću energiju, oslanjanje na Kinu postalo je “nešto o čemu svi moramo razmišljati iz perspektive energetske sigurnosti”, rekao je Birol. Država kontrolira oko 80 posto globalnog lanca opskrbe solarnom energijom, koji bi do 2025. trebao porasti na 95 posto, rekao je, prenosi Bloomberg Adria

Čelnik DB-a

Čelnik Deutsche Banka Christian Sewing bijesnu inflaciju opisuje kao otrov za društvo i upozorava da stalno poskupljenje svega prijeti recesijom.
Kada 40 posto građana kaže da na kraju mjeseca ne mogu ostaviti ni euro po strani, to znači da je socijalni mir u Njemačkoj ugrožen, rekao je Zewing u ponedjeljak na bankarskoj konferenciji u Frankfurtu.

Povrh toga, stalan inflatorni pritisak prijeti recesijom, rekao je Zeving, dodajući da su knjige narudžbi tvrtke još uvijek pune i da je profit snažan, ali da sa zebnjom iščekuje sljedećih 12 mjeseci.

Osim eksplozivnog rasta cijena, situaciju pogoršavaju pandemija, prenapregnuti opskrbni lanci i uska grla na tržištu rada. Ako rat u Ukrajini ipak prekine uvoz ruskog plina, njemačko gospodarstvo će zapasti u “duboku recesiju”, rekao je Zewing.

Ocijenio je da Europska središnja banka (ECB) kasni i nije dovoljno odlučna u podizanju referentne kamatne stope, osnovne mjere za hlađenje inflacije.

Zeving je dodao kako se nada da će američka središnja banka povećati svoju temeljnu kamatnu stopu za još 0,75 postotnih bodova, odnosno da će ECB reagirati ranije nego što se očekivalo.

U lipnju su potrošačke cijene u eurozoni, odnosno u 19 članica EU-a koje koriste euro kao zajedničku valutu, rasle po godišnjoj stopi od 8,6 posto. U Njemačkoj je ta stopa dosegla 7,6 posto.

INA Podcast

Posljednjih godina održivost je jedna od ključnih tema, s ciljem smanjenja stakleničkih emisija i korištenja čistih oblika energije. Najveće svjetske naftne i plinske kompanije kontinuirano se prilagođavaju novim okolišnim zahtjevima, kako bi kroz transformaciju poslovanja smanjile svoj ugljični otisak. O tome kako se INA transformira i prilagođava novim zahtjevima i zelenim planovima Hrvatske i EU u novoj epizodi INA Podcasta govori Ante Crljenko, direktor Poduhvata i inovacija u Ini.

Crljenko je istaknuo da bi INA već od slijedeće godine trebala postati proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora što je prije 10-tak godina bilo gotovo nezamislivo. Istražuju se i potencijali proizvodnje električne energije iz snage vjetra na moru što je također pionirski iskorak. Crljenko je naglasio i potencijale geotermalne energije u Hrvatskoj, hvatanju i skladištenju ugljikovog dioksida (CCS) te druge mogućnosti Ine da i kroz ulaganje u „zelenu“ energiju nastavi doprinositi sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta energijom. Ključno pitanje je mogu li se ovi projekti brzo realizirati?

Komentar Jensa Thuraua za DW

Rjeđe se tuširati, tek mlaki radijatori… Zbog smanjenja isporuke ruskog plina Njemačkoj prijeti teška jesen i zima. Kraj atomskoj energiji nakon Fukušime 2011., dosta s ugljenom nakon 2030., masovno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije za očuvanje klime. Njemačka pod ovom vladom ima (a imala je i za vrijeme prethodne) velike planove korjenito promijeniti opskrbu energijom. Gotovo stidljivo se i kod toga stalno ukazivao na prirodni plin kao “tehnologiju u prijelaznom razdoblju”. Drugim riječima: Njemačka još uvijek treba plin, za grijanje, za industriju, za termoelektrane. Ali to neće biti dugo, barem to je bio plan.

No sve to potječe iz drugih, prohujalih vremena. Iz doba u kojem se slijepo vjerovalo u Rusiju kao glavnog isporučitelja plina. Tek sad je postalo sasvim jasno kako su prije svega važni dijelovi industrije ovisni o mnogo plina. Svugdje gdje je u proizvodnji potrebna visoka temperatura, ona se najčešće stvara plinom. I iz poduzeća se sve češće čuje kako vjeruju da je vodik energent budućnosti, ali mnogo u tome je upravo to: neka lijepa budućnost. Ekološki je vodik samo ako se i proizvodi održivom električnom energijom vjetra ili sunca.

Dakle sve ovisi o brzom i opsežnom proširenju kapaciteta obnovljivih izvora. Ali baš to se u proteklim godinama vuklo. Mnogo toga u energetskoj reformi je krenulo krivim putem, ali sve to nam malo pomaže u sadašnjem stanju.

U skladu je agresivne logike ruskog predsjednika Putina obustaviti isporuku temeljem tankih izlika. Ipak, niti nova njemačka vlada dugo nije htjela shvatiti ono što je sad činjenica: prijeti nestašica plina. Ministar gospodarstva i očuvanja okoliša Robert Habeck je već i prije toga mnoga načela bacio preko palube, tako je i u Kataru dogovarao isporuke ukapljenog plina. Sad vlada planira i termoelektrane na ugljen izvući iz rezerve. One bi trebale proizvoditi dodatnu električnu energiju kako bi ušteđeni plin na neki način ostao za zimu. To već prilično zvuči kao izvanredno stanje i ono to jest. A zaštita klime dospijeva u pozadinu. Ali u ovoj situaciji je ovaj korak ipak ispravan.

Istovremeno je planula rasprava u vladajućoj koaliciji – prije svega između Zelenih i Liberala – o još tri aktivne atomske elektrane u Njemačkoj. One isporučuju oko 5% električne energije ove zemlje i zapravo bi koncem ove godine trebale biti konačno isključene. Tehnički je moguće da one nastave s radom, ali je to povezano s velikim naporima – prije svega financijskim. A tri nuklearke trebaju nove gorive elemente koje se ne mogu samo tako nabaviti na brzinu. Čak i energetski koncerni koji su vlasnici tih nuklearki su skeptični i kažu kako je to rasprava koja se vodi o prošlom vremenu. Ali je ispravno da se barem u prijelaznom razdoblju baš sve opcije stave na stol.

Ali za stranačke trzavice i obračun je stanje previše ozbiljno. Bilo bi ispravno ljudima jasno reći o čemu se radi i pozvati ih na štednju energije i pripremiti ih za teška vremena. Donekle se to već događa, ali ne bi bilo loše čuti jasne riječi kancelara građanima. Ništa ne pomaže. A na srednje i duže razdoblje je jedini put sad doista ozbiljno krenuti s obnovljivom energijom. Njemačka jedva da ima fosilnih goriva, a s drvenim ugljenom kojeg ima je dugoročno uzaludan svaki trud u zaštiti klime.

Prilično se toga nakupilo u kratko vrijeme. Prvo pandemija, onda rat s inflacijom i drastično povećanje cijena energenata, sad i prijetnja nestašice plina. Ali Njemačka kao zemlja visoke tehnologije još dobro stoji u usporedbi s mnogim zemljama kojima prijeti i glad. A sad, konačno, mora početi promjena u energetici. Postoji samo taj put, postati neovisni. I od fosilnih goriva, od klimatskih promjena, od Rusije, donosi DW.

A tko bi to mogao uspjeti ako neće Njemačka?