Analize

Novotny za N1
Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u Novom danu gdje je komentirao ekonomsku situaciju u zemlji te moguće daljnje posljedice koronakrize.

Komentirajući današnju odluku o kraju moratorija na ovrhe, Damir Novotny je rekao da nije baš dobro vrijeme za tu odluku jer će kriza vjerojatno trajati još neko vrijeme, a to znači da će i dio građana imati umanjene dohotke ili neće uopće primati dohodak.

Gotovo 200.000 građana ima dugove do deset tisuća kuna, a njih gotovo 100.000 duguju i do sto tisuća kuna. Na pitanje smatra li da je postojeći sustav dobar, Novotny odgovara da vjerojatno nije: “Da je sustav dobar, ne bi imali tako velik broj blokiranih, i građana i mikropoduzetnika. Godinama već zagovaram strukturnu izmjenu sustava. Dugovi se moraju vratiti, naši građani su skloni zaduživanju za razliku od drugih srednjeeuropskih zemalja. Kod nas ulaze u dužničke odnose zbog nemogućnosti ostvarivanja normalnih dohodaka prema njihovim očekivanjima. Morali bismo promijeniti sustav naplate koji je prepun problema. Osnovni dug se mora vratiti, ali zatezne kamate su dva destljeća bile iznimno visoke i još su visoke, one stvaraju ovu neodrživu situaciju. Previše je sudionika u tom procesu. Za hrvatske prilike bio bi prihvatljiv njemački model ovršnih postupaka te izbjegavanje trajne blokade računa čime velik dio sugrađana tjeramo iz ekonomskog sustava i prisiljavamo velik broj njih na sivu ekonomiju. Tako stvaraju dohotke u neformalnom dijelu ekonomije, ne plaćaju poreze i pokušavaju podmiriti dugove.”

Smatra da je rješenje dogovor s bankama, a zakonska rješenja bi ih trebala usmjeravati na nagodbe. Govoreći o posljedicama cjelokupne pandemijske krize, ali i novog vala koronavirusa, rekao je: “Hrvatska je u opću recesiju ušla daleko najmanje spremna u odnosu na druge zemlje EU. Ne možemo izdržati još jedan lockdown. Velik dio ekonomije ovisi o direktnom sektoru, o ponuđačima i primateljima usluge. Imamo velik strukturni problem koji se vuče desetljećima, nismo dovoljno akvitnosti usmjerevali prema realnom sektoru. Dobavljači servisnih ekonomija će se morati prilagoditi. Mislim da će biti teško balansirati potrebu da se ekonomske aktivnosti nastave. Dio ponuđača ugostiteljskih usluga vjerojatno neće moći preživjeti krizu ni uz pomoć Vladihin mjera. Čitav je niz pritisaka koji ovu krizu čine najdubljom ekonomskom krizom u povijesti prostora moderne Hrvatske. Vlada više nema rezervi na koje može računati za pomoć poduzetnicima i poduzećima, očekuje se pomoć EU fonda, no to će biti na raspolaganju tek u proljeće.”

Vlada je najavila još jedan set pomoći gospodarstvu, ali zemlje koje imaju nizak javni dug, koje nemaju fiskalnih rezervi, mogu se odlučiti na lockdown, poput Njemačke i Češke, ali zemlje s visokim javnim dugom nemaju fiskalnih rezervi, istaknuo je Novotny i dodao: “Hrvatska je propustila cijelo desetljeće ekonomskog rasta i stvaranja akumulacija pričuva i sad se nalazimo u situaciji da ekonomska aktivnost pada, rezerve nemamo. Potpuni lockdown bi do kraja erodirao ekonomski sustav koji bi se nakon izlaska iz epidemiološke krize teško oporavio. Kriza ima pozitivne aspekte – pritišće Vladu na razmišljanje da se mora smjer ekonomske pollitike promjeniti i poticati ulaganja u prerađivačkoj industriji. Privatni sektor treba jačati.”

Komentirajući značajan rast cijena nekretnina, posebno u Zagrebu, rekao je: “Mislim da su ovom trenu nekretnine precijenjene, posebno u Zagrebu i destinacijama na Jadranu. Iznimno su skupe, nadam se da će doći do korekcije cijena to bi bilo korisno za oporavak od krize i za građane. Ne vjerujem da će se nastaviti trend rasta cijena nekretnina.”

Analiza kineskog zavoda za statistiku
Iako vlada u Pekingu nevoljko gleda na investicije u kineski nekretninski sektor zbog mogućnosti stvaranja tržišnog balona, to je i dalje – uz izvoz kojem prijeti (pre)jaki juan – jedan od glavnih pokretača rasta gospodarstva opterećenog pandemijom.

Kineski statistički zavod danas će objaviti procjenu rasta BDP-a u trećem tromjesečju koja će pokazati da li se drugo svjetsko gospodarstvo po veličini nastavlja oporavljati od korona krize. Podsjetimo, nakon što je u prvom kvartalu zabilježen pad – prvi u više od 40 godina – od 6,8 posto, u razdoblju od travnja do lipnja kineski je BDP porastao 3,2 posto.

Ekonomisti ističu za Financial Times da bi rezultat za treće tromjesečje trebao biti još uvjerljiviji. Larry Hu, glavni ekonomist u banci Macquarie, procjenjuje da će gospodarstvo Kine u trećem kvartalu ojačati za 5 posto, a u četvrtom za 5,5 posto. Hu dodaje kako bi Kina u prvom tromjesečju iduće godine mogla ostvariti i do 15 posto ekonomskog rasta, s obzirom na nisku bazu u usporedbi s početkom ove godine.

Što se tiče cijele 2020., Međunarodni monetarni fond (MMF) u prošlotjednim revidiranim prognozama objavio je da će kineski BDP ojačati 1,9 posto. Za ilustraciju, američkom gospodarstvu ove godine MMF prognozira pad od 4,3 posto, a indijskom od čak 10,3 posto.

Ekonomski analitičari smatraju da se Peking mora pozabaviti s nekoliko područja ako želi da se ove prognoze ostvare. To prije svega vrijedi za nekretninski sektor. Još 2017. predsjednik Xi Jinping izjavio je da je namjena „domova da se u njima živi, a ne da se špekulira“ čime je signalizirao vladin stav da rast cijena nekretnina treba ograničiti, posebno u velikim gradovima.

No, nekretninski sektor nije izgubio ulogu jednog od generatora ekonomskog rasta Kine. Iako je vladin ekonomski tim, predvođen potpredsjednikom Liu Heom, nastavio s naporima ograničavanja priljeva kredita investitorima za gradnju, Peking će morati procijeniti kakav će to imati utjecaj na cijeli niz ekonomskih aspekata, od industrijske potražnje do financijskog stanja lokalnih vlasti.

Naime, prodaja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu važan je izvor prihoda za većinu lokalnih vlasti. Pomalo dramatična ilustracija važnosti nekretninskog sektora viđena je prošloga mjeseca kada su investitori na Hongkonškoj burzi bili preneraženi viješću da je jedan od najvećih developera u zemlji – kompanija Evergrande – od lokalnih vlasti provincije Guangdong zatražio financijsku pomoć kako bi izbjegao potencijalnu insolventnost.

Evergrande je dužan 123 milijarde dolara koje je „natukao“ posljednjih godina sudjelujući u brzoj urbanizaciji zemlje. Izvor daljnjeg rasta građevinskog sektora jesu i ulaganja u infrastrukturu. U prva dva mjeseca ove godine ulaganja u fiksnu imovinu potonula su rekordnih 24,5 posto, a nastavile su padati sve do kolovoza. Analitičari očekuju da će današnji statistički podaci pokazati da su u rujnu investicije u infrastrukturu konačno porasle.

Narodna banka Kine priopćila je prošle srijede da će podržati privremeno povećanje ukupne razine duga, što u pravilu potiče infrastrukturna ulaganja. Podaci objavljeni prošloga tjedna pokazali su da je tamošnje mjerilo kreditne aktivnosti u rujnu raslo po najbržoj stopi u posljednje dvije godine.

Plasman bankovnih kredita u rujnu je također porastao snažnije od očekivanja, za 13 posto na godišnjoj razini. Potporu daljnjem ekonomskom oporavku mogla bi dati i osobna potrošnja. Nakon sedam uzastopnih mjeseci pada na godišnjoj razini, osobna potrošnja napokon je u kolovozu zabilježila pozitivan rezultat, doduše sramežljivi, od tek 0,5 posto u odnosu na srpanj. Ako se osobna potrošnja uspije oporaviti kao što je to slučaj s izvozom, kinesko gospodarstvo bit će na dobrom putu ostvarenja MMF-ovih prognoza o rastu od 8 posto u idućoj godini, smatraju ekonomisti.

Kad je već riječ o izvozu, valja podsjetiti da je u rujnu zabilježen skok od 9,9 posto na godišnjoj razini. Glavnu podršku izvoznicima dala je sposobnost kineskih javnozdravstvenih vlasti da širenje koronavirusa među stanovništvom drže pod kontrolom, barem prema službenim podacima.

S tvornicama, lukama i prijevozničkim kompanijama koje normalno rade, Kina je u prilici da zadovolji globalnu potražnju, od potrošačke elektronike potrebne za rad od kuće do osobne zaštitne opreme. Uvoz je skočio 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nakon 2,1-postotnog pada u kolovozu, signalizirajući oporavak potrošnje i državnih ulaganja. Od siječnja do rujna kineski izvoz smanjen je blagih 0,8, a uvoz 3,1 posto. Kina je u travnju sudjelovala s 18 posto u globalnom izvozu.

Međutim, ubrzavanje izvoza moglo bi zakočiti jačanje juana. Nakon što se krajem svibnja tečaj kretao oko 7,20 juana za dolar, trenutno kineska valuta vrijedi 6,70 dolara što znači da je ojačala 7 posto.

Štoviše, 9. listopada tečaj je skočio gotovo 1,5 posto, najviše u posljednjih 15 godina uslijed veće globalne potražnje za kineskom financijskom imovinom i očekivanjima da će pobjeda Joea Bidena ublažiti tenzije između Amerike i Kine. U odgovoru na ovu aprecijaciju, Narodna banka Kine je komercijalne banke oslobodila obveze držanja pričuva kada kupuju devizne izvedenice. Radi se o uobičajenom potezu za kojim tamošnja središnja banka poseže kada ocijeni da je juan ojačao previše i prebrzo. Nakon intervencije juan je oslabio gotovo 1 posto, no prošloga petka tečaj se opet kretao oko 6,7 juana za dolar, piše Poslovni dnevnik.

Analiza
Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO2) u prvih šest mjeseci ove godine smanjene su za rekordnih 8,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se u znanstvenoj studiji objavljenoj ovaj pripisuje ograničenjima povezanima s koronavirusnom pandemijom.

Istraživanje koje je u časopisu Nature Communications objavila skupina znanstvenika iz Kine, Francuske, Japana i Sjedinjenih Država, pokazalo je da su emisije CO2 pale za 8,8 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište.

To je najveći pad emisija do sada tijekom prve polovice godine. Polugodišnji pad također je bio veći od smanjenja tijekom Drugog svjetskog rata, iako treba reći da su prosječne emisije sada puno veće nego u to vrijeme. Znanstvenici su koristili podatke temeljene na aktivnostima u stvarnom vremenu i analizirali dnevne, tjedne i sezonske trendove emisija CO2 prije i nakon pandemije covida -19 i ekonomski pad koji je ona izazvala.

Proljetos su vlade širom svijeta nametnule blokade za obuzdavanje pandemije covida-19 koje su smanjile upotrebu energije za industrijsku proizvodnju i transport. To je rezultiralo smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Vrijeme toplije nego obično u većem dijelu sjeverne hemisfere također je pridonijelo smanjenju emisija.

Studija je pokazala da je pad dnevnih emisija ugljičnog dioksida bio najizraženiji u travnju, tijekom najoštrijih ograničenja. Emisije su počele rasti krajem travnja i u svibnju, kad su gospodarske aktivnosti nastavljene u Kini i dijelovima Europe. No, nastavljen je pad emisija povezanih s prometom. “Do 1. srpnja učinci pandemije na globalne emisije smanjeni su kako su restrikcije povezane s lockdownom popuštale, a neke gospodarske aktivnosti ponovno pokretane, osobito u Kini i nekoliko europskih zemalja”, kaže se u studiji.

Dodaje se da među zemljama i dalje postoje značajne razlike, uz kontinuirani pad emisija u SAD-u gdje se broj slučajeva koronavirusa još uvijek znatno povećava.

Službeni podaci
Kinesko gospodarstvo, drugo najveće gospodarstvo u svijetu, ubrzalo je u trećem tromjesečju, poduprto zamjetnim oporavkom potrošnje početkom jeseni nakon šoka koji je prouzročio koronavirus, pokazali su u ponedjeljak službeni podaci.

Kineski BDP od srpnja do rujna porastao je 4,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavio je zavod za statistiku. Istovremeno, velika većina zemalja svijeta bilježi gospodarski pad U drugom tromjesečju kineski je BDP pao 3,2 posto.

Na tromjesečnoj razini BDP je u razdoblju od srpnja do rujna porastao 2,7 posto. U drugom tromjesečju bio je veći 11,5 posto u usporedbi s početkom godine koji je obilježilo razbuktavanje epidemije. U razdoblju od siječnja do rujna aktivnosti su bile 0,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Oporavak drugog gospodarstva svijeta od koronašoka počeo je već početkom proljeća, a novi podaci otkrivaju da se početkom jeseni proširio i na potrošnju. Tako je promet u maloprodaji u rujnu porastao 3,3 posto na godišnjoj razini. U kolovozu gotovo porastao je skromnih 0,5 posto. Industrijska proizvodnja poskočila je u rujnu 6,9 posto, nakon 5,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.

I ulaganja kompanija pokazuju zamjetne znakove oporavka. Tako su ulaganja u fiksni kapital u prvih devet mjeseci bila veća 0,8 posto nego u istom razdoblju 2019. U prvih osam mjeseci bila su niža 0,3 posto.

Vlada je uvela niz mjera kako bi potaknula rast i poduprla zaposlenost, uključujući pojačanu državnu potrošnju i porezne olakšice. Središnja banka snizila je ključne kamatne stope i ublažila propise o bankovnim rezervama. Kinesko će gospodarstvo ove godine jedino u skupini velikih gospodarstava bilježiti pozitivnu stopu rasta, od 1,9 posto, procijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Analiza Ekonomskog instituta
Nakon naglog zaoštravanja u prvom kvartalu zbog epidemije koronavirusa, drugi je donio ublažavanje financijskih uvjeta, pokazuje pad mjesečnog IFIS indeksa Ekonomskog instituta.

Premda do kraja godine nije ostalo puno, financijski uvjeti ovisit će o rastućem teretu javnih dugova zbog mjera pomoći gospodarstvima diljem EU, geopolitičkim prepucavanjima globalnih igrača i skorašnjim predsjedničkim izborima u SAD-u.

IFIS indeks razvijen je na Ekonomskom institutu, a ilustrira prosječno financijsko stanje gospodarstva, a osim prognoza o smjeru ekonomske aktivnosti može poslužiti i u vaganju odluka o ulaganjima.

Njegovo kretanje od travnja do kraja lipnja ukazuje na to da je četvrti mjesec u godini donio ublažavanje financijskih uvjeta u odnosu na ožujak na što su utjecao razvoj situacije u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

Prvenstveno se radilo o početku laganog oporavka na svjetskim burzama i pumpanju novca centralnih banaka u pokušaju da se zadrže povoljni uvjeti financiranja i stabiliziraju tržišta uzdrmana pandemijom.

“Hrvatska narodna banka zauzela je sličan pristup te je već krajem prvog tromjesečja počela s nizom mjera monetarne politike s ciljem održavanja stabilnosti tečaja, povoljnih uvjeta financiranja i stabilnosti financijskog sustava. U drugom tromjesečju tradicionalno visoka razina likvidnosti domaćeg financijskog tržišta dodatno je porasla”, ističu s Instituta.

Dodaju da su tada porasle kamatne stope na kredite (uključene u izračun), a premija rizika države još je bila niska zbog povoljnih uvjeta financiranja i najave dotoka europskog novca za sanaciju (ekonomske) štete od Covida.

Također, pale su premije osiguranja od kreditnog rizika majki domaćih banaka koje su strelovito porasle u prvom tromjesečju uslijed zdravstvene i ekonomske krize u Italiji. “Domaći i inozemni financijski uvjeti do kraja godine bit će pod snažnim utjecajem posljedica izbijanja i širenja pandemije. Dodatne ranjivosti moguće je očekivati zbog produbljenih fiskalnih neravnoteža u zemljama EU-a uslijed uvođenja raznih mjera za pomoć gospodarstvu.

Neizvjesnost dodatno potiču geopolitičke tenzije i ishod predsjedničkih izbora u SAD-u koji će snažno djelovati na globalne financijske uvjete u drugoj polovici godine”, zaključuje EIZ. Neizvjesnost oko epidemije koja ubrzava diljem Europe, u četvrtak je u Hrvatskoj ponovno probijen dnevni rekord sa 793 novooboljela, prelijeva se i na prognoze HNB-a.

Prema najnovijim makro projekcijama središnja banka očekuje ipak nešto manji pad BDP-a od 8 posto (sa srpanjskih 9,7 posto) zbog boljeg performansa izvoza. Na niže je korigirana i 2021. godina u kojoj se rast plafonira na 5,2 posto (ranije 6,2 posto). “Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost. Zbog mogućnosti pogoršanja epidemiološke situacije u odsustvu učinkovitoga medicinskog rješenja i dalje pretežu negativni rizici za ostvarivanje projekcije”, ograda je središnje banke.

U okolnostima u kojima su razgovori o novom zatvaranju u kratkom vremenu promijenili iz mantre da novog ‘lockdowna’ “neće biti” u “ne može se isključiti” jasno je da su sve opcije na stolu.

Što će to značiti za ekonomiju, od poslovanja tvrtki, očuvanja radnih mjesta do otplata postojećih i odobravanja novih kredita te poslovanja banaka pa, u konačnici, cjelokupne financijske stabilnosti, ostaje u domeni iznimno visokog rizika gdje su svi ishodi mogući, donosi Poslovni dnevnik.

Analiza tjedna
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna stagnirale jer su splasnule nade u nove poticajne gospodarske mjere u SAD-u prije predsjedničkih izbora i jer bi zbog drugog vala širenja koronavirusa mogla oslabiti potražnja za ‘crnim zlatom’.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla na 42,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio  na 40,88 dolara. Nakon što su tjedan dana prije skočile više od 9 posto, prošloga su tjedna cijene nafte porasle tek blago.

Početkom tjedna podršku cijenama pružili su podaci o stabilnom oporavku kineskog gospodarstva, najvećeg uvoznika nafte u svijetu, što je potaknulo nadu ulagača u jačanje potražnje. Kina je u rujnu uvozila 11,8 milijuna barela nafte dnevno, što je 5,5 posto više nego u kolovozu, odnosno 17,5 posto više nego u istom mjesecu lanjske godine, pokazali su carinski podaci.

No, tijekom tjedna cijene su nafte izgubile početne dobitke, među ostalim, zbog toga što su splasnula očekivanja o novim poticajnim fiskalnim mjerama u SAD-u prije predsjedničkih izbora u studenom.

Doduše, predsjednik Donald Trump poručio je da je spreman povećati poticaje, pa bi prijedlog Bijele kuće o paketu fiskalne pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize mogao biti veći od 1.800 milijardi dolara, dok je dosad nudio 1.500 milijardi. No, čini se da tome nisu skloni republikanski zastupnici u Senatu, ali i da će demokrati u Zastupničkom domu inzistirati na svom prijedlog vrijednom 2.200 milijardi dolara. A poticaji su potrebni jer niz posljednjih podataka pokazuje da je oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva izgubio na zamahu.

Uz to, cijene nafte pritišće nepopustljivo širenje koronavirusa u svijetu, zbog čega je sve jasnije da će oporavak svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom, biti sporiji nego što su se ulagači nadali. Neke su europske zemlje ponovo uvele policijski sat i druge restriktivne mjere kako bi zaustavile rast broja zaraženih koronavirusom.

Drugi val pandemije dovodi pod znak pitanja oporavak potražnje, što prema porukama iz Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata nije pokolebalo vodeće proizvođače u nakani da od početka iduće godine ublaže ograničenja opskrbe i povećaju proizvodnju za dva milijuna barela dnevno.

OPEC i saveznici tog kartela, na čelu s Rusijom, od kolovoza su, naime, ublažili smanjenje proizvodnje na 7,7 milijuna dnevno s 9,7 milijuna barela dnevno prethodnih mjeseci, a planirali su dodatno povećati proizvodnju u idućem razdoblju ako se potražnja oporavi.

Uz to, u posljednje vrijeme raste proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan peti tjedan zaredom, i to za njih 12, na ukupno 205 postrojenja.

Proizvođači, naime, ponovno pokreću proizvodnju, s obzirom da se posljednjih mjeseci cijene barela kreću iznad 40 dolara. U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.

Savjet HNB-a
Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje godišnji pad realnog BDP-a od 8 posto, a u idućoj godini rast od 5,2 posto, priopćeno je u srijedu iz središnje banke nakon sjednice Savjeta HNB-a.

“Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost”, ističu iz HNB-a.

Kako se navodi u priopćenju, Savjet HNB-a je na današnjoj sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima, te je razmotrio i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost kao i nove makroekonomske prognoze. Na dnevnom je redu također bilo izvješće o stanju bankovnog sustava za drugo tromjesečje 2020. godine, a Savjet je donio i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

“Nakon snažne kontrakcije u drugom tromjesečju, uzrokovane pandemijom i restriktivnim mjerama uvedenima za njezino suzbijanje, gospodarska se aktivnost u trećem tromjesečju djelomično oporavila. Pozitivna kretanja obilježila su i tržište rada, na kojemu je tijekom srpnja i kolovoza nastavljen mjesečni rast zaposlenosti i smanjivanje broja nezaposlenih. Unatoč povoljnim recentnim kretanjima, vrijednosti pokazatelja realne aktivnosti i tržišta rada i nadalje su uglavnom zamjetno nepovoljnije u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije. Također, tijekom trećeg tromjesečja, istodobno s pogoršavanjem epidemiološke situacije, postale su vidljive naznake usporavanja oporavka, pri čemu su se u rujnu pogoršala potrošačka očekivanja i poslovna očekivanja u uslugama i industriji”, ističu iz središnje banke.

Također navode da se godišnja stopa ukupne inflacije u kolovozu zadržala u negativnom području (minus 0,1 posto) zbog znatnoga negativnog doprinosa cijena energije, dok je temeljna inflacija iznosila 1,2 posto.

Saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog smanjenja neto izvoza usluga, što je poglavito rezultat snažnog pada prihoda od turizma. Likvidnost domaćega financijskog sustava zadržala se na iznimno visokoj razini pod utjecajem vrlo ekspanzivne monetarne politike HNB-a. Godišnji se rast ukupnih plasmana u kolovozu ipak usporio, pri čemu je zabilježeno usporavanje rasta plasmana poduzećima, a, u manjoj mjeri, i stanovništvu, napominju iz HNB-a. “U srpnju je manjak središnje države povećan za oko 2,9 milijarde kuna na godišnjoj razini, što je poboljšanje u odnosu na izrazito nepovoljna kretanja iz drugog tromjesečja, koja su povećala dug opće države na kraju lipnja na razinu od 85,3 posto BDP-a ili 12,1 postotni bod više nego na kraju 2019. godine”, podaci su središnje banke.

Prema novim makroekonomskim projekcijama HNB-a, a zbog povoljnijih izvoznih rezultata, očekuje nešto brži oporavak u odnosu na projekciju iz srpnja. “Tako se trenutno u 2020. očekuje godišnji pad realnog BDP-a od 8,0 posto (u odnosu na pad od 9,7 posto ocijenjen u srpnju) te rast od 5,2 posto u 2021. godini (u odnosu na prethodno projiciranih 6,2 posto). Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost”, ističu iz središnje banke.

Napominju pritom kako, zbog mogućnosti pogoršanja epidemiološke situacije u odsustvu učinkovitoga medicinskog rješenja, i dalje pretežu negativni rizici za ostvarivanje projekcije.

Unatoč samo postupnom oporavku, procjenjuju da bi se stopa inflacije potrošačkih cijena mogla u 2021. ubrzati na 1,1 posto, nakon usporavanja na iznimno niskih 0,2 posto u ovoj godini, na što je velikim dijelom utjecalo pojeftinjenje naftnih derivata. “Unatoč povoljnijim trenutnim procjenama u odnosu na očekivanja iz srpnja, prihodi od turizma znatno će se smanjiti u 2020. godini, što će se nepovoljno odraziti na višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, koji bi se u ovoj godini mogao blago smanjiti na 3,7 posto BDP-a, a ista razina viška očekuje se i u sljedećoj godini. Saldu tekućega i kapitalnog računa znatno pridonose rastući priljevi iz fondova EU-a, koji će ujedno poduprijeti investicijsku aktivnost i olakšati financiranje dijela izvanrednih rashoda države. U takvom makroekonomskom okružju HNB će zadržati ekspanzivan karakter monetarne politike, što će pridonijeti zadržavanju povoljnih uvjeta financiranja uz očekivani relativno blagi rast plasmana banka”, poručuju iz središnje banke.

Savjet HNB-a razmatrao je i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost, te je zaključeno da je, unatoč povoljnijim očekivanjima u smislu gospodarskih kretanja, ukupna izloženost sistemskim rizicima i nadalje visoka. “Niz mjera koje su u razdoblju od ožujka do danas poduzeli Vlada, HNB i Hanfa znatno je ublažio posljedice pandemije na gospodarstvo, te očuvao stabilnost financijskog sustava i relativno povoljne uvjete financiranja, te umanjio kratkoročne rizike za financijsku stabilnost. No, moguće je da će se pojedini rizici materijalizirati s odgodom”, navodi se u priopćenju.

Kreditne institucije, kako se ističe, nastavljaju bilježiti visoke razine kapitala i likvidnosti, ali njihova se profitabilnost zamjetno smanjila u prvom polugodištu ove godine. “Sve komponente operativnog prihoda smanjile su se u okružju nepovoljnih gospodarskih kretanja, a na pad profitabilnosti još su više utjecali povećani troškovi umanjenja vrijednosti. Iako udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima stagnira zahvaljujući prilagodbi pravila o klasifikaciji koja se odnose na odobrene moratorije te rastu ukupnih kredita, banke su reklasificirale dio prihodonosnih kredita bez kreditnog rizika u one sa znatnim povećanjem kreditnog rizika. Rizik visoke izloženosti bankovnog sustava državi putem odobrenih kredita i ulaganja u vrijednosne papire dodatno se povećao, nakon snažnoga fiskalnog odgovora na krizu, koji se velikim dijelom financirao na domaćem tržištu”, ističu iz središnje banke.

Pritom navode i kako bi rizici za financijsku stabilnost mogli porasti u slučaju snažnijeg pogoršavanja epidemiološke situacije i uvođenja strožih mjera socijalnog distanciranja s nepovoljnim učinkom na gospodarstvo.

“Sporiji gospodarski oporavak, te rast duga privatnog sektora umanjili bi sposobnost otplate dugova, odnosno njegovu solventnost. To bi dodatno ugrozilo kvalitetu kredita sektora poduzeća i kućanstava, koja se već počela pogoršavati u segmentu rizičnijih neosiguranih gotovinskih kredita stanovništvu”, naglašavaju iz HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s prijedlogom Nadzornog odbora banke Raiffeisenbank Austria da Georg Feldscher bude novi član uprave te banke, kao i prijedlogom Nadzornog odbora Imex banke da članom uprave te banke postane Boris Peko.

Istraživanje
Digitalne ekonomije država središnje i istočne Europe (SIE) od siječnja do svibnja 2020. godine rasle su dvostruko više nego je to bio slučaj prethodnih godina.

Hrvatska istovremeno zaostaje u razvoju svog digitalnog gospodarstva. Na to nam ukazuje novi dodatak istraživanju pod naslovom “Digitalni izazivači u “novom normalnom” – središnja i istočna Europa na putu digitalno vođenog rasta” tvrtke McKinsey & Company.

McKinsey procjenjuje kako je između siječnja i svibnja ove godine digitalno gospodarstvo SIE regije zabilježilo rast veći od 14 posto, odnosno 5,3 milijarde eura što je 78 posto rasta ostvarenog u 2019. godini.

Podsjetimo, u 2018. godini McKinsey je objavio seriju izvješća na temu rasta “digitalnih izazivača” diljem SIE regije koja je obuhvaćala deset država: Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. U tadašnjem istraživanju navedeno je da snažnim fokusiranjem na digitalizaciju Hrvatska ima potencijal generirati 8,3 milijarde eura BDP-a do 2025. godine s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju usporedno s rastom digitalne ekonomije. U istraživanju je ipak napomenuto da Hrvatska i dalje nedovoljno sudjeluje u iskorištavanju potencijala digitalne ekonomije, a glavni uzroci tome su razmjerno niža produktivnost i ograničena ulaganja.

“Uspoređujući situaciju prije dvije godine, bilo je vidljivo da Hrvatska ima podjednake potencijale za razvoj digitalnog gospodarstva kao i ostale država SIE regije pod uvjetom da u fokus stavi digitalizaciju. Hrvatska to nije napravila i to se sada jasno vidi. Ipak, potencijal za rast i dalje postoji pa se nadam kako će ovo istraživanje ponukati glavne dionike u javnom i privatnom sektoru da usmjere svoju pozornost na iskorištavanje potencijala digitalizacije za rast kako bi se do 2025. godine ostvarilo predviđeno povećanje BDP-a”, izjavio je Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company.

Prema McKinseyjevom istraživanju objavljenom prije dvije godine, snažna digitalizacija u SIE regiji imala je potencijal proizvesti 200 milijardi eura dodatnog BDP-a do 2025. godine. Novo istraživanje te iste skupine država pokazuje kako je digitalno gospodarstvo SIE država između 2017. i 2019. godine na godišnjoj razini raslo za skoro osam posto. U 2019. godini rast je bio oko dva posto iznad prethodno prognoziranog “business-as-usual” scenarija, postižući vrijednost od oko 94 milijarde eura. Ipak, države “digitalni predvodnici” sjeverne Europe rasle su još brže, što je rezultiralo povećanjem razlike između njih i država SIE regije.

Kao što McKinseyjevo istraživanje pokazuje, u SIE regiji pojavilo se skoro 12 milijuna novih korisnika online usluga što je više od stanovništva Slovačke, Hrvatske i Slovenije zajedno. Potrebno je napomenuti kako je najsnažniji rast bio u skupini korisnika iznad 65. godine života te kako je oko 70 posto ispitanika izjavilo da će i nakon razdoblja pandemije nastaviti koristiti online usluge.

Dodatno, ovo istraživanje pokazalo je kako SIE regija ima dobre temelje za daljnji razvoj digitalizacije u okruženju tzv. “novog normalnog”. Neki od njih su snažni makroekonomski pokazatelji (BDP po glavi stanovnika porastao je za 115 posto u razdoblju između 2004. i 2019. godine), visokokvalitetna digitalna infrastruktura i nastajući digitalni ekosustav s tvrtkama “jednorozima” SIE regije zajedničke vrijednosti oko 31 milijarde eura. Regija se također može pohvaliti dobro razvijenim sustavima osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kao i velikim udjelom talentiranih pojedinaca što potvrđuje 216.000 studenata koji su stekli diplomu iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) u 2018. godini.

Nužno je napomenuti kako Hrvatska ima izvrsne primjere digitalizacijskih projekata. Jedan od njih je START, državni projekt koji poduzetnicima pomaže u procesu brze online registracije poduzeća, a uz njega se ističe i Škola za Život, nacionalna platforma za e-učenje koju koriste profesori i učenici. Osim toga, jako dobar primjer tvrtke koja je usvojila “novo normalno” je Moj-eRačun, IT tvrtka koja pruža usluge izdavanja e-računa i koja je predstavila virtualnog asistenta s ciljem lakšeg rješavanja upita korisnika oko tehničkih pitanja, a kojim tvrtka uspješno rješava čak 92 posto upita. Naposljetku, Hrvatska ima Infobip, svoju prvu tvrtku “jednoroga”, kao i nekoliko tvrtki koje su “zvijezde u usponu” i u potpunosti su dio digitalne ekonomije poput Bellabeata, Qualije, Rimca i Nanobita.

“Svi ovi primjeri trebali bi biti motivacija državnom i privatnom sektoru da u bliskoj budućnosti naprave značajne iskorake. Još uvijek nije kasno, ali da bi se digitalni potencijal Hrvatske realizirao potrebna je dodatna inicijativa svih dionika, jasna vizija i još jasniji plan”, istaknuo je Brezinščak.

Za uspješnu digitalnu transformaciju u “novom normalnom”, ovo McKinseyjevo istraživanje tvrtkama savjetuje preuzimanje potpunog pristupa digitalizirajući odnose sa svojim kupcima, optimizirajući poslovne aktivnosti i modernizirajući svoje IT sustave. U jeku brze migracije potrošača prema digitalnim tehnologijama uzrokovane pandemijom koronavirusa, kreatori politika mogli bi razmotriti digitalizaciju dodatnih javnih usluga te stvaranje digitalnog ekosustava u kojem i pojedinci i tvrtke imaju priliku napredovati. Ovo mogu postići poticanjem poduzetništva, stvaranjem poticaja malim i srednjim poduzećima da digitaliziraju svoje poslovanje te suradnjom s “tehnološkim klasterima” – sektorima koji osnažuju kompetitivnost cijele regije.

“Važno je napomenuti kako države “digitalni izazivači” predstavljaju 100 milijuna građana i 1,5 bilijuna eura BDP-a, što ovu regiju čini ekvivalentom 12. najveće ekonomije svijeta. SIE regija u ovom trenutku ima priliku uhvatiti zalet za budući rast, ali javni sektori i poduzeća pojedinih država moraju se pobrinuti da se digitaliziraju jednakom brzinom kao i stanovništva tih država”, zaključili su stručnjaci tvrtke McKinsey & Company.

RBA Analize
Javni dug iznosio je krajem lipnja 329,6 milijardi kuna ili 85,3% BDP-a (+12,1pb u odnosu na kraj 2019.). U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za 36,7 mlrd. kuna (+12,5%) u odnosu na kraj 2019.

Objava HNB-ove statistike za lipanj potvrdila je rast obveza središnje države prema domaćim i inozemnim vjerovnicima na kraju prvog polugodišta. Javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je krajem lipnja 329,6 milijardi kuna ili 85,3% BDP-a (+12,1pb u odnosu na kraj 2019.). U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za 36,7 mlrd. kuna (+12,5%) u odnosu na kraj 2019.

Povećanje javnog duga na kraju prvog polugodišta posljedica je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19 koja je, uslijed snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti, značajno povećala državne potrebe za financiranjem. Pad prihoda proračuna najvećim je dijelom rezultat otpisa javnih davanja (poreza na dohodak i socijalnih doprinosa te poreza na dobit).

Nakon 15 mlrd. kuna izdanja na obvezničkom tržištu u prvom tromjesečju, izvanredna situacija i povećane potrebe za financiranjem implicirale su dodatna izdanja. U izazovnim tržišnim uvjetima početkom svibnja na domaćem je tržištu izdano 1,445 mlrd. eura obveznica, a potom je u lipnju uslijedilo i 2 mlrd. eura inozemnog izdanja euroobveznica dospijeća 2031. godine povećavajući tako inozemnu komponentu duga opće države.
Promatrajući strukturu javnog duga, uz povećanje unutarnjeg duga opće države na svim stavkama duga središnje države, krajem lipnja unutarnji dug opće države iznosio 215,8 mlrd. kuna (+9,5% u odnosu na kraj 2019.). Uz rast na stavkama kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira i unutarnji krediti središnje države porasli za 6,3 mlrd kuna (+16,5% u odnosu na kraj 2019.). Vanjska komponenta krajem lipnja bila je na razini 113,8 mlrd. kuna (+18,9% u odnosu na kraj 2019.) te je najvećim dijelom rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.

Početkom srpnja država se na lokalnom tržištu kapitala zadužila za dodatnih 5 mlrd. kuna. Uključujući ova izdanja Vlada je do sada u ovoj godini izdala 4,1 mlrd. eura obveznica na lokalnom tržištu te 2 mlrd. eura euroobveznica u lipnju. Prema navodima iz Vlade za dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu (zadržavanje radnih mjesta odnosno očuvanje likvidnost i sprječavanje značajnijeg povećanje broja nezaposlenih) pogođenom korona krizom je ukupno isplaćeno 6,3 mlrd. kuna dok će za nastavak mjera do kraja godine biti potrebno izdvojiti oko 800 mil. kuna, a financirat će se sredstvima iz državnog proračuna.

Ohrabruje podatak da će dio sredstava bit kompenziran iz EU fondova. Ipak, fiskalna će slika u ovoj godini biti značajno narušena uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje. Uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u u ovoj će se godini ponovo vratiti na razine iznad 85%, zadnji put zabilježene 2016. godine. Time će biti i zaustavljen trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a koji je trajao kontinuirano od 2014. U 2021. godini, s očekivanim oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem očekujemo i povratak omjera duga opće države u odnosu na BDP prema nižim razinama.

Analiza
Električna vozila činila su osam posto prodaje automobila u Europi u prvoj polovici godine, što je na valu poticaja za kupnju otvorilo put utrostručenju njihova tržišnog prodajnog udjela ove godine, pokazuje analiza nevladine organizacije Transport & Environment (T&E).

Iako je pandemija novog koronavirusa srezala prodaju automobila, prodaja električnih automobila, koje je T&E definirao kao one pogonjene baterijama i hibridne modele, je porasla. Tako su električni automobili više nego utrostručili svoj tržišni udio u Europskom gospodarskom prostoru (EEA), u usporedbi s prvom polovicom prošle godine, pokazuju podaci T&E-a.

Očekuje se da će se izravna prodaja takvih vozila ove godine približno udvostručiti, na milijun jedinica, navodi se u analizi. Povećanje prodaje T&E pripisuje strožim standardima za emisije ispušnih plinova u Europskoj uniji, koji su stupili na snagu ove godine, te poticajima za kupnju u Njemačkoj i Francuskoj.

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) smatra kako je prodaja električnih vozila potaknuta nacionalnim programima potpore za poticanje gospodarskog oporavka od pandemije COVID-a 19, ali da taj trend ne mora nužno biti dugoročan. “Teško je prognozirati buduće dugoročne pomake u ponašanju potrošača na temelju takvog umjetnog rasta potaknutog subvencijama”, smatraju ACEA-ini analitičari.

T&E je apelirao na EU da ubuduće postavi strože ciljeve u smanjenju emisija, što bi osiguralo istiskivanje s tržišta modela koji znatno onečišćuju okoliš i njihovu zamjenu električnim automobilima. Tu se ponajprije misli na SUV-ove, koji su, iako “proždiru gorivo” također povećali svoj tržišni udio u prodaji, na 39 posto u prvoj polovici 2020. godine.

U međuvremenu, Europska komisija zacrtala je planove za daljnje pooštravanje ograničenja emisije ugljičnog dioksida iz automobila, kao dio svog prijedloga za postrožavanje klimatskih ciljeva EU-a do 2030. godine. ACEA je pak priopćila kako su kreatori tih politika trebali ojačati infrastrukturu za punjenje električnih vozila i programe potpore, kako bi vozila s nula-emisijama postala pristupačnija.