Analize

Analiza Reutersa
Može li se naplaćivati zagađivanje atmosfere? Neka od najvećih gospodarstava svijeta čine upravo to nastojeći ispuniti obećanja u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, piše u analizi Reuters, a prenosi Glas Istre.

Kina, Japan i Južna Koreja odlučili su slijediti Europsku uniju obećavši u zadnje vrijeme da će im cilj biti „nulte neto” emisije. To je obećao i izabrani američki predsjednik Joe Biden tijekom predizborne kampanje. Iduće godine trebale bi iznijeti prve praktične mjere za ostvarenje tih ciljeva, u sklopu obveza preuzetih temeljem Pariškog sporazuma o klimi, a određivanje cijene za emisiju ugljika bit će u njihovu središtu, kazali su stručnjaci za Reuters.

Načelo je jednostavno: cijena ugljika određuje koliko poduzeća moraju platiti za svoje emisije. Što je ona viša, to je veći poticaj da se manje zagađuje i ulaže u tehnologije s niskom emisijom ugljika. Vlade mogu nametnuti to plaćanje putem poreza na ugljik koji poduzeća moraju platiti kada zagađuju ili putem sheme za trgovanje kvotama za emisiju ugljika, kao što je europski ETS. ETS određuje maksimalnu količinu emisija koji neki sektor ili skupina sektora može proizvesti. Kreira „dozvole” za emitiranje ugljika koje poduzeća mogu kupiti za svaku tonu CO2 koju emitiraju.

Mnoge zemlje, od Europe i Južne Koreje do Kine i Kazahstana već su pokrenule takve sheme različitog opsega. Više od petine globalnih emisija obuhvaćeno je kroz 46 nacionalnih shema za naplaćivanje emisija ugljika koje se trenutačno provode ili su u fazi planiranja, kao i 32 regionalna sustava unutar država, po podacima Svjetske banke. Najveća od tih shema, europsko tržište ugljika, očekuje veliku reformu. Otkako je 2005. europski sustav uveden, emisije od termoelektrana i tvornica koje u njemu sudjeluju pale su za 35 posto, više nego u sektorima koji nisu obuhvaćeni tom shemom.

Kad je riječ o energetskom sektoru, shema je pridonijela tome da termoelektrane na ugljen postanu neekonomične, u odnosu na elektrane na plin ili obnovljive izvore energije. Ali ključno je odrediti primjerenu cijenu ugljika. Ako je preniska, poduzeća nemaju dovoljan poticaj da smanje emisije; ako je previsoka, može biti štetna za industriju. EU, koji želi jače smanjenje emisija kako bi ostvario svoje nove klimatske ciljeve do 2030., predložit će širenje i reformu ETS sustava od iduće godine. Promjene predviđaju uključivanje više sektora, kao što je brodski prijevoz tereta, i ograničavanje besplatnih dozvola za europsku industriju kako bi joj se pomoglo da lakše konkurira prekomorskim poduzećima koje nemaju troškove za emisije ugljika. Cijena ugljika, koja trenutačno iznosi oko 27 eura po toni CO2, mora biti tolika da potiče industriju na ulaganja u tehnologije koje smanjuju emisije kao što je vodik, ističu analitičari.

Druga velika gospodarstva dostižu EU u tom pogledu. Kina, sada najveći svjetski zagađivač, planira pokrenuti vlastiti nacionalni ETS sustav, možda već iduće godine. To će biti najveći takav sustav na svijetu i trebao bi obuhvatiti nekoliko milijardi tona CO2 od termoelektrana na godinu. Stručnjaci ističu da je Kina ubrzala pripreme za pokretanje svojeg ETS-a otkako je kineski predsjednik Xi Jinping u rujnu objavio da će Kina postati ugljično neutralna do 2060.

EU surađuje s Kinom u razvoju politika za naplaćivanje emisija ugljika već više od deset godina, kad je riječ i o pilot regionalnim tržištima koja Kina sada ima i o nacionalnoj shemi.

Uvođenje jedinstvene, globalne cijene za ugljik i dalje je daleko. Interne cijene ugljika također pomažu zaštititi ulaganja od budućih politika naplaćivanja emisija ugljika. Pregovori u sklopu UN-a dvije godine nisu doveli do dogovora o zajedničkom skupu pravila za međunarodna tržišta ugljika. Izostanak globalne koordinacije potaknuo je EU da počne pripremati mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, namet na uvoz robe poput čelika i cementa u čijoj proizvodnji nastaju velike emisije ugljika. Time se želi zaštititi europsku industriju od jeftinijeg uvoza iz regija s puno blažim klimatskim politikama. U Sjedinjenim Državama, Joe Biden obećao je učiniti isto, planirajući dva bilijuna američkih dolara za smanjenje emisija, donosi Glas Istre.

Osvrt BBC-a
Pandemija koronavirusa već mjesecima diktira Europljanima uvjete putovanja i druženja, ali pravi izazov za vlade je odluka treba li tijekom Božića pooštriti ili ublažiti ograničenja.

BBC donosi osvrte na četiri velike europske zemlje koje su već donijele okvir ograničenja za blagdane krajem godine.

Mnogi Talijani rado odlaze na skijanje tijekom božićnih blagdana, no premijer Giuseppe Conte upozorio je svoje sugrađane da bi bilo uputno preskočiti tu tradiciju. “Ne možemo si to priuštiti”, rekao je. Ako ga Talijani poslušaju to bi moglo popularna skijališta u Alpama i Dolomitima lišiti milijarda eura prihoda koje uobičajeno beru tijekom blagdana.

Francuska skijališta također će biti zatvorena, a čelnik njemačke savezne pokrajine Bavarske izjasnio se za privremeno zatvaranje, no austrijske turističke vlasti vjeruju da mogu ponuditi sigurne praznike kada ublaže ograničenja 7. prosinca pa se ne slažu s talijanskim planom.

Švicarska skijališta već su otvorena.  Nakon više tjedana nacionalnog zatvaranja predsjednik Emmanuel Macron najavio je postupno ublažavanje ograničenja nakon 28. studenoga. No većina strogih mjera vrijediti će do 15. prosinca. Trgovine, kazališne i kinodvorane ponovno će se otvoriti za Božić pod uvjetom da se broj novozaraženih dnevno zadrži na oko 5000, a broj oboljelih na intenzivnoj njezi između 2500 i 3000 dnevno. Obiteljski posjeti omogućit će se za blagdane. Važno je podsjetiti da je Francuska u drugom nacionalnom zatvaranju od 28. listopada i da će nakon ukidanja karantene 15. prosinca slijediti redarstveni sat u cijeloj zemlji od 21 do 7 ujutro osim 24. i 31. prosinca, kada će kretanje biti slobodno.

Mjesta bogoslužja otvaraju se u subotu, 28. studenoga za najviše 30 ljudi. Odluka da inače enormno popularna francuska skijališta ostanu zatvorena izazvala su golemo razočaranje, napose lokalnih vlasti koje se žale da su time u vjetar otišli mjeseci njihovih priprema. Macron je rekao da će se skijališta moći otvoriti u siječnju “ako uvjeti budu povoljni”, ali je ponovio riječi talijanskog premijera da će to ovisiti o europskom dogovoru.

Njemačka savezna i pokrajinske vlade dogovorile su u srijedu da će do kraja godine produljiti djelomično zatvaranje radi borbe protiv koronavirusa, s tim da će tijekom Božića neke mjere biti ublažene. Kancelarka Angela Merkel i premijeri saveznih pokrajina apelirali su na građane da se najmanje do 10. siječnja suzdrže odlaska na zimski odmor. Merkel je rekla kako razvoj situacije s cjepivom pruža tračak optimizma, ali da je sada nužno produljiti postojeće stroge mjere. Djelomični ‘lockdown’, uveden početkom studenog uključuje zabranu rada ugostiteljskih objekata s izuzetkom prodaje jela i pića za konzumaciju izvan tih objekata te zabranu ugošćavanja gostiju u hotelima, osim onih koji su na poslovnim putovanjima. Također je zabranjen rad kulturnim ustanovama, kinima i kazalištima, kao i teretanama i sportskim objektima poput javnih bazena. Merkel je objasnila da je uvođenje djelomičnog zatvaranja početkom studenog ostvarilo djelomičan uspjeh. Za sam doček Nove godine otkazani su vatrometi.

U Španjolskoj preporuke za proslave na terasama ugostiteljskih objekata Španjolski premijer Pedro Sanchez kazao je u srijedu da njegova vlada razmatra ograničenje okupljanja na proslavi Božića na šest ljudi, u nastojanju da smanji širenje pandemije koronavirusa. Preporučuje da se društvena okupljanja za Božić održavaju na terasama ugostiteljskih objekata te općenito na otvorenom. Španjolske obitelji tradicionalno blagdan Tri kralja obilježavaju paradom navečer 5. siječnja, a vlada će preporučiti da se ove godine takav običaj izostavi.

Katalonska vlada nada se da će omogućiti okupljanja do deset osoba za Božić. “Donijet ćemo vlastite odluke”, rekla je glasnogovornica te bogate sjeverne regije.

RBA Analize
U posljednjih nekoliko tjedana zabilježen je rast cijena sirove nafte. Iako postoji izgledna mogućnost izraženije volatilnosti, niz je faktora koji bi u narednom razdoblju mogli pružiti svojevrsni oslonac stabilnim kretanjima.

Uz globalne važne ekonomske pokazatelje koji bilježe relativno stabilna kretanja, trenutačna gospodarska ograničenja manje su izražena u odnosu na ožujak/travanj. U Europi, osobito u industrijskom sektoru, nije zabilježeno poduzimanje mjera koje bi rezultirale gašenjem industrijske proizvodnje. Također, u ovom kontekstu bitnu ulogu ima i međunarodno okruženje (gospodarska situacija u Kini i SAD-u) koje trenutno pruža značajno veću potporu u odnosu na proljeće. Doza optimizma zasigurno je stigla i od vijesti o pronalasku cjepiva protiv Covid-19. Međutim, još uvijek je prerano za znati u kojem smjeru će napredovati planovi o cijepljenju, koliko vremena će biti potrebno i koliko će ono biti uspješno.

Ipak, najznačajniji čimbenik kretanja/rasta cijena i dalje su mjere smanjenja proizvodnje u zemljama OPEC+. Ovdje se posebno ističe izrazito visoka stopa usklađenosti po pitanju rezova, koja je posljednjih mjeseci kreće oko 100%, dok je u prošlosti ta brojka varirala oko 70-80%. Navedena usklađenost oko smanjenja osnovni je čimbenik smanjenja zaliha koje su narasle od početka pandemije. Time je omogućeno da se potražnja polako oporavlja te u srednjem roku vrati u ravnotežu. OPEC+ će vjerojatno nastaviti sa smanjenjem proizvodnje u 2021., a službeni sastanak predstavnika članova OPEC-a održat će se 30. studenog.

Ponovni porast slučajeva Covid-19 u Europi i SAD-u doveli su do revizije kratkoročnih izgleda za globalnu potražnju. Najnoviji podaci IEA (International Energy Agency) za studeni pokazuju da će se potražnja smanjiti za 8,8mb/d u 2020. (naspram 8,4mb/d u prošlomjesečnom izvješću) i porasti za 5,8mb/d u 2021. (naspram 5,5mb/d prošlog mjeseca).

Stoga valja naglasiti kako su očekivana kretanja cijena nafte značajno izložena negativnim rizicima ovisnih o razvoju/širenju pandemije. Broj novozaraženih u mnogim je zemljama snažno povećan, a vlade pooštravaju gospodarske mjere. To povećava neizvjesnost u dinamiku očekivanog gospodarskog oporavka, a time i perspektivu za rast potražnje za naftom.

Značajan rast cijena očekuje se u 2021. godini. Na kretanja cijena nafte ponajprije će utjecati situacija oko Covid-19, obujam prijevoza (kopneni i zračni), globalni oporavak gospodarstva i industrijske aktivnosti te, vezano uz sve navedeno, oživljavanje potražnje za sirovom naftom. Većina ovih čimbenika izložena je već spomenutim rizicima, zbog čega ostajemo pri očekivanjima o prosječnoj cijeni nafte tipa Brent na razini od 41 dolar po barelu u ovoj godini, dok bi sredinom sljedeće godine (kraj lipnja) mogla porasti do 47 dolara po barelu.

Prema podacima Bloomberga, cijena futures ugovora (sljedeća isporuka) sirove nafte tipa Brent na kraju jučerašnjeg dana porasla je 75 centi (na 48,61 dolara po barelu) dok je cijena istog ugovora sirove nafte tipa WTI (referentna za američko tržište) porasla za 80 centi (na 45,71 dolara po barelu).

Čeka se trenutak istine
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a analitičari očekuju sporiji pad gospodarstva u odnosu na rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu.

Premda se gospodarstvo ponešto oporavilo od pada u drugom tromjesečju, zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon ‘lockdowna’, analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu palo po dvoznamenkastoj stopi na godišnjoj razini. Sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuju pad BDP-a za 10,4 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

Bit će to drugo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo pada na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u recesiju. Rekordni pad u drugom tromjesečju bio je posljedica pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja. „Već s popuštanjem mjera tijekom lipnja, a osobito tijekom ljetnih mjeseci, došlo je do oporavka većine djelatnosti. Prvi visokofrekventni pokazatelji potvrđuju da će se u trećem tromjesečju zabilježiti rast u odnosu na razdoblje od ožujka do lipnja, ali na godišnjoj razini neizbježan je razmjerno visoki pad BDP-a”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Pad je ponajviše posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. „Posljedica je to dominantno kretanja u uslužnim djelatnostima, koja ni tijekom ljetnih mjeseci nisu uspjela nadomjestiti gubitke prouzrokovane zatvaranjem gospodarstva, a i turistička potrošnja zamjetno je niža na godišnjoj razini”, navodi se u anketi.

Premda je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku koronakrize, pad turističkog prometa bio je oštar. Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 milijuna turista, što je oko 63 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 54 posto, na 39,7 milijuna. Negativno je na BDP utjecao i pad industrijske proizvodnje. U proteklom je tromjesečju proizvodnja pala 1,3 posto na godišnjoj razini. Posljedica je to slabosti domaće potražnje, ali i inozemne, na što ukazuje pad izvoza. Prema podacima DZS-a, vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je oko 80 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz pao za 10,1 posto, na otprilike 126 milijardi kuna. „Visoka razina neizvjesnosti i pogoršanja očekivanja obuzdali su i snažnije investiranje, dok je državna potrošnja jedina komponenta BDP-a koja sa strane potražnje ublažava negativne trendove svojim rastom”.

Zbog drugog vala širenja koronavirusa u Hrvatskoj i Europi, očekuje se pad gospodarstva i u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini. „U zadnjem kvartalu godine očekujem nastavak oštrog pada BDP-a, kao posljedice nižeg raspoloživog dohotka stanovništva uslijed smanjenog priljeva privatnih iznajmljivača tijekom sezone te rasta nezaposlenosti. Dodatno, uobičajena blagdanska potrošnja bit će narušena postojećim epidemiološkim mjerama te će se nastaviti i udar na turističku aktivnost”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Očekuje se i daljnji pad izvoza i uvoza roba, s obzirom na nove restriktivne mjere u većini europskih zemalja zbog drugog vala širenja koronavirusa, ali i recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj… Prema podacima Eurostata, u trećem je tromjesečju BDP Europske unije pao za 4,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo 4,7, a njemačko 4,2 posto.

Zbog svega toga, u cijeloj ovoj godini očekuje se rekordni pad gospodarstva. Prema anketi Hine, sedam analitičara procjenjuje u prosjeku da bi pad gospodarstva u cijeloj 2020. mogao iznositi 9,2 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 8 do 10 posto.

Procjene pada su ponešto smanjene, s obzirom da su analitičari prije tri mjeseca u prosjeku očekivali pad od 10,5 posto. Razlozi su tome „donekle spašena glavna turistička sezona u odnosu na crne scenarije, otpornost građevinarstva (više) i industrije (malo manje) na negativne trendove, smanjena rupa u robnoj razmjeni (izvoz roba otporniji od uvoza) i, konačno, fiskalni impuls države u smislu potpore za plaće i održavanja razine prihoda domaćinstava te moratoriji na kredite, koji su također pokušali smanjiti udar na dohotke”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Premda ublažen, pad gospodarstva u ovoj godini mogao bi biti veći nego za financijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za rekordnih 7,4 posto. I sama Vlada očekuje veći pad gospodarstva nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP pasti 8 posto.

Hrvatska narodna banka, također, očekuje pad od oko 8 posto, dok Europska komisija procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo skliznuti za 9,6 posto. I dok će pad BDP-a u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast gospodarstva očekuje već iduće godine.

Analiza
Renesansa koju bitcoin proživljava ove godine mogla bi se nastaviti i iduće, pa neki poznavatelji tržišta kriptovaluta ističu da bi 2021. najpopularnija digitalna valuta mogla dosegnuti i vrijednost između 100.000 dolara, pa čak i teško zamislivih 300.000 dolara.

Skeptike koji na kriptovalute gledaju kao na špekulativnu imovinu, a ne kao na svojevrsnu digitalnu zamjenu za zlato demantirala je ovogodišnja nesigurnost na financijskim tržištima izazvana pandemijom koronavirusa.

Tijekom 2020. vrijednost bitcoina skočila je više od 160 posto te je sada nadomak rekordnoj vrijednosti s kraja 2017. od malo manje od 20.000 dolara. Naime, bitcoinom se jučer oko 13 sati trgovalo po 18.980 dolara što je 1,6 posto viša cijena nego dan ranije, prema podacima CoinMarketCapa. Kako navodi Reuters, veliki ovogodišnji poticaj skoku vrijednosti došao je od institucionalnih ulagača, što znači da bitcoin sve više ulazi u tradicionalne financijske tokove.

No, ne treba zanemariti ni da digitalni servisi za plaćanje, poput PayPala i Squarea omogućuju trgovanje tom kriptovalutom. S obzirom na dosadašnja iskustva u kretanju cijene, nije nemoguće da iduće godine vidimo rast od 18.000 dolara sve do 100.000 dolara, kaže Brian Estes, glavni investicijski direktor u hedge fondu Off the Chain Capital. „Vidio sam da bitcoin godišnje raste 10, 20, 30 puta. Stoga povećanje vrijednosti za pet puta za bitcoin nije velika stvar“, ističe Estes za Reuters. Štoviše, Estes smatra da bi se cijena bitcoina krajem iduće godine mogla kretati između 100.000 te čak 288.000 dolara, temeljem modela koji se koristi za prognoze kretanja cijena roba, poput zlata. Preciznost tog modela korelira 94 posto s kretanjem vrijednosti bitcoina, kaže Estes.

Ako se uračuna inflacija, sadašnja vrijednost bitcoina već je nadmašila nekadašnji rekord, kaže za Poslovni dnevnik poduzetnik Hrvoje Prpić, u domaćoj javnosti najpoznatiji investitor u kriptovalute.

„Teško je procijeniti koji su točno razlozi doveli do ovogodišnjeg skoka cijene bitcoina. Moguće je i da se dio kapitala koji bježi od nesigurnosti izazvane koronakrizom prelio i u kriptovalute. K tome, s obzirom da je na tržištu obilje novca, moguće je i da su veliki investicijski fondovi otkrili kriptovalute. Valja naglasiti kako bitcoin približavanjem nekadašnjoj rekordnoj vrijednosti postaje privlačan i običnoj populaciji, pa i tu vidim razloge povećane potražnje“, ističe Prpić. On kaže da je očekivao oporavak vrijednosti bitcoina na nekadašnje razine, ali dodaje kako nije mogao procijeniti kada će se to točno dogoditi. „No, ja svoj portfelj i dalje držim, a polovicu namjeravam prodati kada cijena dosegne 50.000 dolara“, otkriva Prpić.

Na pitanje kako komentira procjenu o vrijednosti bitcoina od 100.000 dolara, Prpić kaže kako je mnogo procjena koliku bi vrijednost ta kriptovaluta mogla dosegnuti iduće godine. „Ako se cijena probije iznad 20.000 dolara, očekujem da će doći do značajnog skoka“, rekao je Prpić.

Tom Fitzpatrick, tehnički analitičar američke banke Citigroup, u prošlotjednoj je analizi naveo kako bi sbitcoin do kraja iduće godine mogao dohvatiti i 318.000 dolara. Kao razloge ovako optimistične procjene naveo je ograničenu ponudu, olakšano prekogranično kretanje kapitala te širu bazu investitora. Brojke kojima se financijaši nabacuju nimalo ne impresioniraju kanadskog neovisnog analitičara Kevina Muira.

„Svaki model procjene koji koriste hedge fondovi je smeće. Ne možete modelirati tržišnu histeriju“, naglašava Muir dodavši kako ustvari nema šanse da itko zna u kojem će smjeru kriptotržište krenuti u bliskoj budućnosti. O razmjerima popularnosti bitcoina među velikim ulagačima govori i podatak da je mjerilo koje prati broj digitalnih novčanika s najmanje 1000 bitcoina na najvišoj razini ikada, naglašava Phill Bonello, direktor istraživanja u tvrtki za upravljanje digitalnom imovinom Grayscale. Bonello kaže kako je više od 2200 novčanika povezano s velikim investitorima u bitcoin, nasuprot njih 1600 koliko ih je bilo prije dvije godine. U tom kontekstu radi se o velikoj promjeni s obzirom da su prošli uspon cijene pokretali uglavnom mali ulagači. Iako su oni u ovom usponu cijene u drugom planu, analitičari smatraju da će se to promijeniti ulaskom Squarea i PayPala na kriptotržište. U tom slučaju potražnja malih ulagača bit će intenzivnija nego 2017. godine, piše Poslovni dnevnik.

Poslovni dnevnik
Janet Yellen po drugi put ima priliku potaknuti oporavak američkog gospodarstva. Prema napisima medija u utorak, izabrani predsjednik SAD-a nominirat će nekadašnju predsjednicu središnje banke Fed za ministricu financija u svojoj administraciji što će značajno promijeniti fokus tog resora.

Naime, u predpandemijskom razdoblju naglasak politike ministarstva financija u Trumpovom mandatu bio je na rezanju poreza i slabljenju financijske regulacije. Ekonomisti očekuju da će Janet Yellen, stručnjakinja za tržište rada, fokus politike premjestiti na smanjivanje ekonomskih nejednakosti i borbu protiv klimatskih promjena. Ako bude izabrana, Yellen će još jednom biti prva žena na poziciji koja je „rezervirana“ za muškarce. Kada ju je 2013. bivši predsjednik Barack Obama nominirao za čelnicu Feda, postala je prva žena za kormilom središnje banke. Sada ima priliku postati i prva ministrica financija u američkoj povijesti. Rođena prije 74 godine, odrasla je u njujorškom Brooklyjnu u liječničko-učiteljskoj obitelji.

Nakon studija na sveučilištu Brown, doktorat iz ekonomskih znanosti na sveučilištu Yale obranila je 1971. godine. Potom je predavala ekonomiju na University of California, Berkeleyju, Harvardu te Londonskoj školi ekonomije (LSE). Osim akademske karijere, bila je uključena i u političke krugove, pa je od 1997. do 1999. predsjedala vijećem ekonomskih savjetnika u mandatu Billa Clintona.

Njezino vođenje Feda ostalo je upamćeno po kontroverznom podizanju kamatnih stopa 2015. godine. Iako je zaoštravanju monetarne politike Yellen pristupila iznimno oprezno, dio liberalnih ekonomista smatra da je Fed tada prerano podignuo kamatne stope s nule, čime je nepotrebno usporen oporavak gospodarstva od prethodne krize. Tome u prilog govori i činjenica da se za iduće podizanje kamatnih stopa Fed odlučio tek nakon godinu dana.

U lepezi znanstvenih radova Janet Yellen izdvaja se jedan koji bi mogao biti posebno značajan za dužnost ministrice financija. Naime, u tom je radu naglasila važnost ekonomskih stabilizatora tijekom recesije, poput novčane pomoći za nezaposlene. Sada će imati priliku tu tezu dokazati i u praksi.

Ekonomisti smatraju da će Yellen kvalitetno obrazlagati ekonomske argumente za povećanu proračunsku potrošnju u kratkom roku kako bi se potaknuo rast zaposlenosti i smanjio jaz između bogatih i siromašnih. U tom kontekstu valja podsjetiti na njezin govor iz 2014. kada je istaknula da brzi rast nejednakosti u SAD-u prijeti američkim vrijednostima. „Ona zna kako izgraditi konsenzus. Zna kako argumentirati smisao u svoju korist“, ističe za Reuters Julia Coronado, nekadašnja ekonomistica u Fedu koja je surađivala s Yellen.

A sposobnost postizanja konsenzusa itekako će joj trebati s obzirom da je čekaju teški pregovori s republikancima u Kongresu oko realizacije Bidenove agende, poput većeg oporezivanja bogatih te ulaganja bilijuna proračunskih dolara u infrastrukturu, obrazovanje i borbu protiv klimatskih promjena.

U tom kontekstu Yellen sada ulazi mnogo dublje u političku arenu nego na prijašnjim dužnostima. No, zato će imati široku podršku izvan Kongresa, smatraju tamošnji analitičari. „Imenovanje Janet Yellen bit će toplo dočekano širom svijeta, kako među ekonomistima, tako i među investitorima i inozemnim političarima, od svih koji je smatraju dužnosnicom s velikim iskustvom koja je donijela godine stabilnosti“, izjavio je za Financial Times Mohamed El-Erian, glavni ekonomski savjetnik Allianza.

Imajući u vidu njezino iskustvo iz Feda, stavovi Yellen bit će u skladu s onima iz središnje banke, smatra Eric Stein, glavni investicijski direktor u tvrtki Eaton Vance. „Ona će htjeti da Fed bude u mogućnosti plasirati koliko je god moguće kredita različitim sektorima gospodarstva“, kaže Stein.

Zanimljiv je podatak da je Donald Trump namjeravao 2018. ponuditi Yellen drugi mandat na čelu Feda, ali su ga navodno njegovi savjetnici uvjerili kako bi bilo bolje da predloži „svog“ kandidata. Izbor je pao na Jayja Powella. Nakon odlaska iz središnje banke, Janet Yellen skrasila se u washingtonskom think-tanku Brookings Institution, a tek je s vremena na vrijeme javno istupala tvrdeći kako Trump pokušava potkopati neovisnost središnje banke te da je SAD izgubio globalno ekonomsko 
vodstvo, piše Poslovni dnevnik.

Analiza Eurostata 
rosječna cijena električne energije za kućanstva u Europskoj uniji (EU) u prvoj polovini 2020. iznosila je 21,3 eura za 100 kW h i bila je neznatno manja u usporedbi s istim razdobljem lani (21,6 eura za 100 kW h).
P

Istovremeno, prosječna cijena plina u EU-u bila je gotovo nepromijenjena iznosivši 6,6 eura za 100 kW h. Statistički ured Europske unije Eurostat javlja kako su cijene električne energije pale u 16 članica tijekom prve polovine ove godine. Plin je pao u 18 od 24 države koje izvješćuju o cijenama tog energenta za kućanstva.

Porezi i nameti činili su 40 posto računa za električnu energiju koja je naplaćena kućanstvima u EU-u. Za prirodni plin pak odgovarajući udio poreza i nameta iznosio je trećinu (33 posto) računa za kućanstava. Između prve polovice 2019. i prve polovice 2020. godine, najveći pad cijena električne energije za kućanstva, promatran u nacionalnim valutama, zabilježen je u Nizozemskoj (-31 posto), zatim u Latviji (-12,8 posto), Sloveniji (-11,4 posto), Švedskoj (-10 posto) i Estoniji (-8,9 posto).

Naprotiv, najveći rast zabilježen je u Litvi (+13,6 posto), Poljskoj (+12,9 posto), Luksemburgu (+10,5 posto), Rumunjskoj (+9,1 posto) i Češkoj (+8 posto). Izražene u eurima, prosječne cijene električne energije za kućanstva u prvoj polovici 2020. godine bile su najniže u Bugarskoj (10 eura za 100 kW h), Mađarskoj (10,3 eura) i Estoniji (12,4 eura), a najviše u Njemačkoj (30,4 eura), Danskoj (28,3 eura) i Belgiji (27,9 eura).

Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice i ispod je europskog prosjeka. Točnije, cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj je među nižima u EU-u i iznosi približno 13 eura za 100 kW h. Nadalje, najveći pad cijena plina za kućanstva, promatran u nacionalnim valutama, zabilježen je u Latviji (-29,4 posto), Litvi (-19,8 posto), Švedskoj (-16 posto) i Portugalu (-15,4 posto).

S druge pak strane, najveći rast zabilježen je u Nizozemskoj (+8 posto), Francuskoj (+7,3 posto) i Hrvatskoj (+5,2 posto). Unatoč tomu, kućanstva u nas i dalje imaju jednu od nižih cijena plina u EU-u te plaćaju približno 3,9 eura za 100 kW h.

Izražene u eurima, prosječne cijene plina za kućanstva u prvoj polovici 2020. bile su najniže u Latviji, Mađarskoj i Rumunjskoj (svaka po 3,2 eura za 100 kW h) i Litvi (3,6 eura), a najviše u Nizozemskoj (10 eura), Švedskoj (9,8 eura), Francuskoj (7,9 eura) i Danskoj (7,5 eura), stoji u analizi.

Analiza IFO instituta
Obzirom na snažan pad od 9,8% u drugom tromjesečju te prvu procjenu od 8,2% za treće tromjesečje, konačni podaci zabilježili su porast od rekordnih 8,5% u odnosu na prethodno tromjesečje.

Utorak je započeo objavama konačnih podataka BDP-a u Njemačkoj za treće ovogodišnje tromjesečje. Obzirom na snažan pad od 9,8% u drugom tromjesečju te prvu procjenu od 8,2% za treće tromjesečje, konačni podaci zabilježili su porast od rekordnih 8,5% u odnosu na prethodno tromjesečje.

Oporavak jači od očekivanog uglavnom je potaknut višom potrošnjom kućanstava i višim izvozom. Promatrano na godišnjoj razini, nakon pada od 11,3% u drugom tromjesečju, konačni podaci za treće tromjesečje zabilježili su pad od 4,0%.

Njemački IFO pokazatelj poslovne klime spustio se na 90,7 bodova za studeni, što je pad u odnosu na listopadskih 92,7. S druge strane, IFO pokazatelj očekivanja, koji ukazuje na projekcije za sljedećih šest mjeseci, zabilježio je 91,5 bodova za studeni, niže od očekivanih 93,5, ali i 95,0 zabilježenih prethodnog mjeseca.

Danas su na rasporedu objave tjednih podataka s tržišta rada u SAD-u, anualiziranog BDP-a u SAD-u za treće tromjesečje te U. of Michigan pokazatelji.

Istraživanje
Poduzetnici se na prodajnim mjestima trude poštivati epidemiološke mjere, pokazalo je istraživanje o tome koliko se stanovništvo osjeća sigurnim prilikom odlaska u kupovinu, posjeta ugostiteljskim objektima te u svakodnevnim aktivnostima izvan svoga doma.

Istraživanje je provedeno u 15 država Europe i Afrike od 25. listopada do 13. studenog, a organiziralo ga je Međunarodno udruženje profesionalnih pružatelja usluga tajnog kupovanja (MSPA Europe/Africa), čija je članica i hrvatska agencija Heraklea.

U Hrvatskoj je obavljeno 116 posjeta, a “tajni kupci” koje je angažirala Heraklea posjećivali su restorane, barove, banke, supermarkete, prodavaonice, ljekarne, benzinske postaje i druga prodajna mjesta, navodi se u priopćenju koje je u utorak objavila Heraklea.

Provjeravala su se međunarodno priznata pravila poštivanja epidemioloških mjera sprječavanja prijenosa i širenja bolesti covid-19: dezinfekcija, vidljivost obavijesti, fizička udaljenost, zaštitna oprema za djelatnike te nose li kupci ili klijenti maske.

Istraživanje je među ostalim pokazalo da nedovoljno poštivanje potrebnih higijenskih mjera ima neizbježan utjecaj na zdravlje i na gospodarstvo. Naime, devet posto kupaca je izjavilo da se zapravo osjeća nesigurnima na prodajnom mjestu koje je posjetilo, što znači da je potencijalno izgubljen gotovo svaki deseti kupac, ističe se u priopćenju.

Prema istraživanju, 8,5 od 10 kupaca preporučilo bi posjećeno prodajno mjesto drugima. “Naizgled je to dobar rezultat, no neke su tvrtke propustile ostaviti dobar dojam, dok imamo posla s kontinuiranom prijetnjom virusa”, navode iz Heraklee.

Ističu i kako se unatoč dobrim rezultatima u nekim područjima, više od 30 posto djelatnika nije pridržavalo preporuka za fizičko udaljavanje, a na polovici lokacija nije bilo dovoljne fizičke udaljenosti između kupaca. “Kupci i osoblje često su ignorirali sigurnosne mjere, stoga tvrtke moraju razmotriti što učiniti kako bi primijenili epidemiološke mjere tamo gdje mogu, jer natpisi nisu uvijek dovoljni”, kaže se u priopćenju.

Također se napominje kako je istraživanje pokazalo da i osoblje i kupci trebaju promijeniti svoje ponašanje. “U Hrvatskoj je vidljivo da je potrebno povećati fizičku udaljenost kupaca i osoblja i važno je da ih tvrtke same potaknu na to”, navode iz Heraklee.

To je, kako ističu, “tvrtkama neizbježno kako bi dobile više povjerenja kupaca, zaštitile buduće prihode i ublažile rizik od zaraze u ovoj fazi pandemije”. “One tvrtke kojima je stalo do toga da se kod njih poštuju epidemiološke mjere i koje su usmjerene na poboljšanje te koje će pratiti i mjeriti kako se provode mjere na njihovim lokacijama, pridobit će i veće povjerenje kupaca te s time i povećati svoju prodaju”, kaže se u priopćenju.

Prenosi se i izjava predsjednika MSPA Europe/Africa Stefaana Vandroogenboecka koji je rekao kako su sve mjere izravno pod nadzorom tvrtki i kupaca, stoga se moraju uložiti napori kako bi se osiguralo da se kupci osjećaju sigurnima u svojim mjestima. “To se može postići samo obukom onih na prvoj crti i redovitim praćenjem svakog prodajnog mjesta. Sigurnost je i dalje prioritet kupaca broj jedan u doglednoj budućnosti, a tvrtke koje to drže u prvom planu svog poslovanja prebroditi će ovu oluju”, istaknuo je Vandroogenboeck.

Analiza BBC-a
Iako su razvoj cjepiva obilno financirale javnim novcem, farmaceutske kompanije, ali i javne agencije, pod velom tajne i dalje drže detalje ugovora o kupnji cjepiva protiv koronavirusa. Britanska farmaceutska tvrtka AstraZeneca objavila je u ponedjeljak da je njezino cjepivo protiv koronavirusa, razvijeno u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu, prosječno učinkovito 70 posto.

„Učinkovitost i sigurnost ovog cjepiva potvrđuju da će ono biti visoko efikasno u borbi protiv COVID-19, i imat će neposredni utjecaj na ovaj hitan javnozdravstveni problem“, rekao je Pascal Soriot, izvršni direktor AstraZenece u priopćenju.

AstraZeneca najnovija je farmaceutska tvrtka koja je objavila pozitivne rezultate u znanstvenoj utrci prema cjepivu, nakon Pfizera/BioNTecha i Moderne. Njeni su rezultati ipak određena vrsta razočaranja u odnosu na 95-postotnu učinkovitost Pfizerova i gotovo istu toliku kod Modernina kandidata, ali je pozitivno što je ovo cjepivo jeftinije i jednostavnije za skladištenje. Stoga će i AstraZeneca igrati važnu ulogu u borbi protiv pandemije, ako njezino cjepivo odobre regulatori, piše Reuters. Postoji i intrigantni podatak da se efikasnost cjepiva može podići na 90 posto. Kada su dobrovoljci dobili dvije visoke doze, zaštita je bila 62 posto, ali se ona podigla na 90 posto kada su najprije dobili nisku dozu cjepiva, a potom visoku. Zasad nije jasno zbog čega postoji tolika razlika, ističe BBC.

Podaci o rezultatima kliničkih ispitivanja zasjenjuju činjenicu da se o uvjetima kupnje cjepiva i dalje zna vrlo malo. To su primijetili i zastupnici Europskog parlamenta, pa su u rujnu pozvali Sandru Gallinu, dužnosnicu Europske komisije zaduženu za nabavku cjepiva, da otkrije detalje ugovora o kupnji. Iako je Gallina izjavila kako prihvaća kritike, europarlamentarci malo su toga saznali, a novih informacija nema ni dva mjeseca kasnije, piše Financial Times. Europska komisija do sada je sklopila ugovore o nabavci cjepiva s AstraZenecom, Johnson&Johnsonom, Pfizer/BioNTechom, Sanofi-GlaxoSmithKlineom i CureVacom. Valja naglasiti kako su uobičajeno ugovori o nabavci lijekova povjerljivi i farmaceutske kompanije rijetko su voljne izaći u javnost s detaljima. Međutim, s obzirom da su u razvoj cjepiva protiv koronavirusa uložene i milijarde eura javnog novca, nevladine udruge i dio političara smatraju da bi u ovom slučaju trebalo napraviti iznimku i objaviti više informacija.

Informacije koje su do sada dospijele u javnost i više su nego šture. Poznato je tek da je Europska komisija s AstraZenecom dogovorila cijenu između 3 i 4 dolara po dozi, dok su Johnson&Johnson te konzorcij Sanofi-GSK uspjeli ispregovarati cijenu od 10 dolara po dozi. Jamie Love, čelnik američke nevladine udruge Knowledge Ecology International (KEI) smatra kako se u ovom slučaju radi o kulturi netransparentnosti i masovnoj privatizaciji milijardi dolara javnog novca. „Posebno je frustrirajuće što se radi o cjepivu protiv COVID-19 s obzirom na golemi javni interes i iznos uloženog novca“, kaže Love. AstraZeneca obećala je da na cjepivu neće ostvarivati dobit sve dok traje pandemija.

Međutim, ta kompanija ima ugovorno pravo da proglasi kraj pandemije najranije u srpnju iduće godine, a od tog trenutka cjepivo može prodavati po komercijalnim uvjetima. Moderna je objavila da će za svoje cjepivo tražiti maksimalnu cijenu od 37 dolara po dozi nakon ranijih napisa FT-a da je taj američki biotehnološki startup predlagao cijenu između 50 i 60 dolara za ciklus cijepljenja koji uključuje dvije doze.

Jedan dužnosnik Europske komisije neslužbeno kaže kako je Bruxellesu prvenstveno važna učinkovitost nabavljenih cjepiva. S druge strane, farmaceuti žele novac i minimiziranje vlastitih rizika. Diplomatski izvori bliski Europskoj komisiji tvrde kako pregovori s Modernom te još jednom američkom tvrtkom, Novavaxom, i dalje traju. Ipak, pritisak da Bruxelles bude transparentiji daje stanovite rezultate.

Povjerenica za zdravstvo i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je ovoga mjeseca kako Komisija namjerava dostaviti podatke o ugovorima o nabavci cjepiva određenim europarlamentarcima kada pregovori s farmaceutima završe. Iako Kyriakides tvrdi da je potpuno svjesna važnosti transparentnosti, dodala je kako Komisija ne može jednostrano objaviti detalje ugovora, istaknuvši kako bi to moglo oslabiti i njezinu pregovaračku poziciju.

U SAD-u je situacija još lošija, ističe Kathryn Ardizzone, pravna savjetnica KEI-a. Ona tvrdi da je američka vlada tajnovitija u objavi detalja kupnje cjepiva nego farmaceutske kompanije, pa izbacuje informacije iz dokumenata koji bi trebali biti dostupni prema zakonu o pravu na dostupnost informacija. Za podršku razvoju cjepiva američka je vlada uložila više od 10 milijardi dolara. Thomas Cueni, direktor farmaceutske lobističke organizacije Međunarodna federacija framacutskih proizvođača i udruga ističe kako je transparentnost ključna za klinička ispitivanja, ali da otkrivanje povjerljivih ugovornih odredbi ne bi bilo previše od pomoći. „Postoji mnoštvo dostupnih informacija o cijenama cjepiva protiv COVID-19. Međutim, što se tiče ugovora proizvođača s vladama, to su komercijalne informacije koje su subjekti različitih nacionalnih zakonskih regulativa“, argumentira Cueni, piše Poslovni dnevnik