Analize

Analiza
Američki Kongres jučer je prvi puta u povijesti odlučivao o drugom po redu opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa čime je dodatno kompromitiran njegov mandat koji je kulminirao nečuvenim napadom na središte političkog sustava i demokracije u SAD-u.

Iako je malo vjerojatno da će Trump morati otići prije inauguracije Joea Bidena 20. siječnja, pokretanje opoziva imat će snažne političke, ali i financijske implikacije na Republikansku stranku s obzirom da dijelu stranke leđa okreće i korporativna Amerika. Tijekom vikenda niz velikih američkih kompanija najavile su privremeni prekid novčanih donacija republikanskim zastupnicima koji su su priklonili Trumpu u nedokazanim tvrdnjama o izbornoj prijevari i pokušali osporiti rezultate izbora 3. studenog.

Podsjetimo, 138 republikanskih zastupnika glasovalo je 6. siječnja protiv službene potvrde pobjede Joea Bidena. Donji dom američkog parlamenta, Zastupnički dom, izglasao je u utorak rezoluciju kojom poziva potpredsjednika Mikea Pencea da započne proces, koji se oslanja na 25. amandman Ustava, uklanjanja s vlasti predsjednika Donalda Trumpa. Potpredsjednik Pence već je prije toga u pismu čelnici Zastupničkog doma Nancy Pelosi naveo da ne prihvaća tu inicijativu te da to neće napraviti. Oslanjanje na 25. amandman podrazumijeva da bi Pence i većina Trumpove administracije morali proglasiti Trumpa nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pence je ranije u utorak odbio takav potez. Prema medijskim najavama, sinoć je Zastupnički dom trebao glasati o Trumpovu opozivu s dužnosti pod optužbom da je inicirao pobunu protiv američke vlasti.

Uz za sada četvero republikanaca koji su otvoreno najavili da će poduprijeti opoziv predsjednika Trumpa zbog poticanja na nasilan prekid rada američkog Kongresa, demokrati u Zastupničkom domu spremni su za povijesno glasanje o uklanjanju predsjednika iz njegova ureda.Tako će osam dana uoči isteka Trumpova mandata Zastupnički dom glasati o rezoluciji o opozivu kojom se optužuje republikanski predsjednik za poticanje pobune u govoru svojim pristašama prije nego li su oni nasilno upali na američki Kapitol, sjedište parlamenta, što je imalo za rezultat i petero poginulih.

To će glasanje pokrenuti suđenje u Senatu, još uvijek pod kontrolom republikanske većine, iako još nije jasno ima li uopće dovoljno vremena ili političkog apetita za izbacivanje Trumpa iz ureda. Demokrati prelaze na glasanje o opozivu nakon što su prethodno u utorak, uz 223 glasa ‘za’ i 205 glasova ‘protiv’, formalno izglasali rezoluciju kojom se poziva potpredsjednik Pence da se pozove na 25. amandman i pokrene Trumpovu smjenu.

Pence je ranije u pismu Nancy Pelosi to odbio navevši kako „ne vjeruje da je to u najboljem interesu naše nacije i sukladno našem Ustavu“ te je pozvao Pelosi i Zastupnički dom da se zajedno usmjere na miran prijenos vlasti i inauguraciju novog budućeg predsjednika SAD-a Joea Bidena.

Pence je kazao Pelosi kako je energija administracije usmjerena na uredan prijenos vlasti te je pozvao nju i druge članove Kongresa da izbjegnu akcije „koje će dalje potaknuti podjele i strasti u ovom trenutku“. „Radite s nama da snizimo temperaturu i ujedinimo našu zemlju dok se pripremamo inaugurirati izabranog predsjednika Joea Bidena kao sljedećeg predsjednika Sjedinjenih Država“, naveo je.

Iako je malo vjerojatno da će republikanska većina u Senatu na kraju ipak zbaciti Trumpa s vlasti, ta stranka nije jedinstvena kada su u pitanju gledišta prema nedavnom nasilnom upadu Trumpovih pristaša u Kongres koji je zgrozio svijet.

Među republikancima koji smatraju da Trump mora snositi posljedice za svoje poteze je i Liz Cheney, treća najznačajnija zastupnica Republikanske stranke u Donjem domu i kći nekadašnjeg potpredsjednika Dicka Cheneyja. Nikada nije bilo veće izdaje od strane predsjednika SAD-a i njegova ureda i prisege na Ustav“, izjavila je Cheney, a prenosi Bloomberg. Odvojeno je New York Times izvijestio, pozivajući se na upućene izvore, kako je lider senatske republikanske većine Mitch McConnell zadovoljan što je pokrenut proces opoziva, smatrajući da će tako lakše očistiti stranku od Trumpova utjecaja.

S druge pak strane, niz republikanaca smatra kako proces opoziva izaziva samo dodatne podjele u američkom društvu. Zastupnica iz Južne Karoline Nancy Mace smatra kako se opozivom „dolijeva benzin na vatru“. „Obje strane trebaju predah i trebaju duboko udahnuti.

Trebamo miran prijenos vlasti i novi početak“, izjavila je Mace novinarima. Pravni stručnjaci podijeljeni su oko mišljenja može li se Trumpu suditi za događaje 6. siječnja nakon isteka mandata. Čak i kad bi se to dogodilo, mogućnost osude ostaje neizvjesna. Ako bi bio proglašen krivim, Trumpu bi moglo biti zabranjeno obnašanje dužnosti na saveznoj razini, a suočio bi se s kaznenim progonom i građanskim tužbama zbog poticanja na nerede, piše Poslovni dnevnik

Analiza DZS-a
 Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosincu su nastavile trend pada na godišnjoj razini pa su tako ukupno za 2,5 posto niže u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su na mjesečnoj razini više za jedan posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Trend pada proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na godišnjoj razini prisutan je od ožujka 2020. godine. Tada je zabilježen pad od 2,7 posto u odnosu na ožujak 2019. godine, dok je najveći pad ukupnih proizvođačkih cijena statistika registrirala u svibnju, za 6,6 posto u odnosu na svibanj 2019. godine.

“Negativne godišnje stope promjena proizvođačkih cijena zabilježene od ožujka prvenstveno su odraz smanjene potražnje te uvezenih deflacijskih pritisaka zbog niskih cijena energenata na inozemnim robnim tržištima. Polagani i blagi oporavak cijena na svjetskih robnim tržištima (prije svega sirove nafte i hrane) trebao bi se preliti i na domaće cijene koje bi se tijekom 2021. trebale vratiti k pozitivnim vrijednostima”, navodi se u komenaru analitičara Raiffeisen banke (RBA), uz napomenu da je u prosincu nastavljen trend usporavanja pada na godišnjoj razini.

Po podacima DZS-a, na inozemnom su tržištu proizvođačke cijene industrije na mjesečnoj razini više za 0,8 posto, a na godišnjoj niže za četiri posto. Na domaćem tržištu su proizvođačke cijene u prosincu u odnosu na studeni više za jedan posto, dok su u odnosu na prosinac 2019. godine niže za 1,2 posto.

Statistika proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pokazuje da su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene energije, za 4,8 posto. Proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda porasle su za 0,2 posto, a kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju za po 0,1 posto, dok su kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju pale za 0,2 posto.

U prosincu 2020. u usporedbi s prosincem 2019. na domaćem su tržištu porasle proizvođačke cijene kod intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto te kapitalnih proizvoda za 0,2 posto. Istodobno su pale cijene kod energije za 4,3 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto, dok su proizvođačke cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale stabilnost.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prosincu u odnosu na studeni prošle godine najveći se rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu bilježi kod prerađivačke industrije, za 1,3 posto, a cijene su porasle i u rudarstvu i vađenju, i to za 0,6 posto. Pale su na mjesečnoj razini cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto, dok se nisu mijenjale u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša.

Na godišnjoj se razini, pak, u rudarstvu i vađenju bilježi rast proizvođačkih cijena za 34,2 posto, a u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 0,6 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji proizvođačke su cijene u prosincu prošle u odnosu na prosinac 2019. godine pale za 1,3 posto, dok su u prerađivačkoj industriji pale za 3,2 posto.

Analitičari RBA u osvrtu na podatke DZS-a zamjećuju da je podacima o kretanju proizvođačkih cijena za prosinac zaokružena statistika za cijelu 2020. godinu. Nakon porasta od 0,8 posto u 2019. godini, prosječna godišnja stopa pada proizvođačkih cijena na domaćem tržištu u 2020. tako je iznosila dva posto, predvođena prije svega padom cijena energije, od 7,4 posto, navode iz RBA.

Eurostat
Hrvatska je u studenome 2020. bila među tri zemlje EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je u EU i eurozoni rast proizvodnje blago ubrzao, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.

U 27-članoj Europskoj uniji sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u studenome za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećana dva posto. U eurozoni proizvodnja je porasla 2,5 posto u odnosu na listopad kada je uvećana 2,3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 6,1 posto u EU-u te za sedam posto u eurozoni. Energetski sektor bilježio je pak najveći pad proizvodnje, za 2,9 posto u EU te za 3,9 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast proizvodnje u studenome bilježila Irska, za čak 52,8 posto, što je preliminaran podatak i možda je povezan sa sezonskom prilagodbom, napominju statističari. Slijede Grčka i Danska s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 6,3 odnosno 5,3 posto. Najviše je pala proizvodnja u Portugalu, za 5,1 posto u odnosu na listopad. Slijedi Belgija s padom proizvodnje za 3,5 posto.

U skupinu zemalja s najizrazitijim padom proizvodnje u studenome na mjesečnoj razini Eurostat je izdvojio i Hrvatsku, koja je prema sezonski prilagođenim podacima bilježila pad za 2,6 posto u odnosu na listopad kada je porasla 1,7 posto. Pad u studenome najveći je od travnja kada je proizvodnja potonula 7,8 posto budući da su na snagu stupile stroge mjere zatvaranja kako bi se zaustavilo širenje zaraze koronavirusom.

U odnosu na studeni 2019. industrijska je proizvodnja u EU u studenome prošle godine pala 0,4 posto, najblaže u nešto više od godinu dana. U listopadu smanjena je prema revidiranim Eurostatovim podacima 2,9 posto.

Najblaži pad u nešto više od godinu dana bilježila je u studenome i industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke europske valute, za 0,6 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije. U listopadu pala je 3,5 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata.

Najviše je na oba područja na godišnjoj razini pala proizvodnja energije, za 5,3 posto u EU-u, te za pet posto u eurozoni. Najviše je pak i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, za 1,7 odnosno 1,1 posto.

Devet zemalja EU-a bilježilo je u studenome rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata. U listopadu proizvodnja je na godišnjoj razini porasla u njih 11. Mnoge su vlade u studenome ponovo uvele mjere zatvaranja kako bi zaustavile novi val pandemije koronavirusa. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u studenome 2020. na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za čak 40,8 posto, prema preliminarnim procjenama Eurostata. Slijede Grčka i Poljska s rastom proizvodnje za 8,8 odnosno 2,9 posto.

Najveći pad proizvodnje bilježile su Belgija i Francuska, za 5,0 odnosno 4,9 posto. Slijedi Italija s padom proizvodnje za 4,2 posto u odnosu na studeni 2019. U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja studenome prošle godine pala 1,7 posto na godišnjoj razini. U listopadu porasla je 2,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Analiza PBZ-a
Add content here
Rast ukupnih kredita domaćih banaka usporio je na 4,5 posto u studenom na godišnjoj razini. Posljedica je to umjerenijeg kreditiranja države, 14,8 posto, kao i slabijeg kreditiranja privatnog sektora kojemu su plasmani porasli za 2,6 posto, ističe se u analizi PBZ-a.

Slabije zaduživanje primjetno je i kod poduzeća i kod građana, većim dijelom zahvaljujući baznom učinku s obzirom da je isto razdoblje 2019. obilježio snažniji rast kreditiranja tvrtki uz linije subvencioranih stambenih kredita građanima. Gledano po transakcijama, kumulativni rast kredita privatnom sektoru u studenom je usporio na 2,7 posto na godišnjoj razini (s 3,7 posto u listopadu) pri čemu tvrtke bilježe pad stopa na 3,2 posto (s 4,7 posto), a kućanstva na 2,4 posto (s 3,1 posto), ističu analitičari Privredne banke.

Unatoč korona krizi koja je u studenom na zdravstvenom polju u Hrvatskoj bilježila neslavne rekorde, gospodarstvo je pokušalo maksimalno držati glavu iznad vode. Struktura odobrenih zajmova ilustrira i dalje snažan rast investicijskih kredita od 8,1 posto. Njih je istodobno pratio jak pad kredita za obrtna sredstva koji su se smanjili za 3,5 posto te relativna stagnacija zajmova za ostale namjene (1,9 posto).

Brojke središnje banke oslikavaju primjetne razlike kad je u pitanju veličina poduzeća. Nakon skoka u drugom tromjesečju godine kada su mnogi gomilali likvidnost zbog zbog rastuće neizvesnosti oko pandemije koronavirusa, od srpnja velike tvrtke uglavnom su smanjivale svoju izloženost – rast plasmana prema transakcijama iznosio je u listopadu 4,9 posto. Trend usporavanja primjetan je i u segmentu malih, mikro i srednjih poduzeća gdje je rast iznosio oko 3 posto. Kočnicu su povukli i građani (izvjesno uz zaoštravanje kreditnih uvjeta).

Gotovinski krediti, koji su od izbijanja pandemije gotovo kontinuirano u silaznoj putanji, u studenom su zabilježili rast od tek 0,4 posto na godišnjoj razini. U očekivanju drugog vala subvencija od strane države u studenom je usporio i porast stambenih kredita, na 7,9 posto.

Štednja se nastavlja slijevati u banke s ukupnim rastom depozita od 8,3 posto. Pritom je nastavljen robusni rast kunskog depozitnog novca po stopi od 19,6 posto, solidan rast devizne štednje od 4,6 posto te nastavak kontrakcije kunske štednje koja je smanjena za 8,5 posto što je u skladu s ranijim trendovima, zaključuju analitičari PBZ-a.

Analiza PwC-a
Predviđa se da će tržišne tečajne stope globalnog gospodarstva u 2021. godini porasti za oko 5 %, što je najbrža stopa zabilježena u 21. stoljeću, vraćajući ukupno globalno gospodarstvo na razine proizvodnje prije pandemije do kraja 2021. ili početkom 2022. godine.

Predviđanja upravo objavljena u PwC-ovom izvješću „Global Economy Watch for 2021. – From the Great Lockdown to the Great Rebound” ističu ključne teme za 2021. godinu povezane sa širim resetiranjem gospodarstava, vještina i društva.

Rast će se vratiti, ali će biti neujednačen, a ovisit će o uspješnoj i brzoj primjeni cjepiva i kontinuiranim prilagodljivim fiskalnim, monetarnim i financijskim uvjetima u većim svjetskim gospodarstvima. Još jedna ključna tema bit će sinkronizacija ulaganja u zelenu infrastrukturu kroz nastojanja za oporavak i rast, stvarajući prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena. Unatoč predviđenom porastu tržišnih tečajnih stopa ove godine od 5 %, predviđanja upozoravaju da će sljedećih tri do šest mjeseci i dalje biti izazovno, posebno za zemlje sjeverne hemisfere koje prolaze kroz zimske mjesece jer bi mogle biti prisiljene na daljnja lokalizirana ili potpuna zaključavanja na razini cijele ekonomije (kao što se nedavno pokazalo u Velikoj Britaniji).

Na primjer, proizvodnja u nekim naprednim gospodarstvima mogla bi se smanjiti u prvom kvartalu, a ukupni rast vjerojatnije će se ubrzati u drugoj polovici godine, kada se očekuje da će velika napredna gospodarstva već procijepiti najmanje dvije trećine svog stanovništva. „Iako je dobra vijest da će se ukupno globalno gospodarstvo vjerojatno do kraja 2021. ili početkom 2022. godine vratiti na razinu proizvodnje od prije krize, prepoznatljiva značajka Velikog oporavka je da će biti neujednačen u različitim zemljama, sektorima i za različite razine dohotka. Na primjer, kinesko je gospodarstvo već veće od svoje pred-pandemijske veličine, ali malo je vjerojatno da će se druga napredna gospodarstva, posebno gospodarstva temeljena na uslugama poput Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Španjolske ili ona usmjerene na izvoz kapitalnih dobara, poput Njemačke i Japana, oporaviti i do kraja 2021. godine dostići razinu prije krize – rekao je Barret Kupelian, viši ekonomist u PwC-u.

U gospodarstvima poput Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Španjolske i Njemačke, predviđa se da će rastuće, ali niže razine proizvodnje, donijeti porast stope nezaposlenosti, pri čemu će većina pogođenih radnih mjesta biti ona na donjem kraju raspodjele dohotka, što će pogoršati nejednakosti u dohotku. „Jednom kada virus bude pod kontrolom, pažnja kreatora politika morat će se usredotočiti na postavljanje temelja održivom i inkluzivnom rastu s posebnim naglaskom na stvaranje radnih mjesta i promicanje agende zelene ekonomije. Poslovni lideri sada moraju planirati i u smislu rasta i ulaganja, uključujući usavršavanje postojeće radne snage kao ključni aspekt – dodao je Kupelian.

Zaštita okoliša bit će važan fokus za 2021. godinu i već se postavlja kao prilika za ubrzanje tranzicije poslovanja i politika na nultu neto stopu. Značajne promjene ulaganja i politika povezanih s Pariškim klimatskim sporazumom očekuju se 2021. godine u glavnim trgovinskim blokovima, uključujući SAD, Kinu i EU.

Zelene obveznice, koje se koriste za izravno financiranje projekata zaštite okoliša, trenutno čine manje od 5 % globalnog tržišta s fiksnim dohotkom. Ukupno izdavanje zelenih obveznica 2021. godine povećat će se za preko 40 % i prvi put će dosegnuti pola bilijuna američkih dolara. Uz to, apetit investitora za ESG sredstva nastavit će se povećavati, a mogli bi činiti do 57 % ukupnih europskih investicijskih fondova do 2025. godine.

Globalno, analiza ukazuje na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora nastavlja dobivati zamah, a solarni fotonaponski (PV) kapacitet vjerojatno će rasti brzim ritmom kao posljedica sve većih kapaciteta u EU, Indiji i Kini. Ako se trenutačni trendovi nastave, u globalnom elektro-energetskom sektoru solarni fotonaponski kapaciteti mogli bi 2023. premašiti prirodni plin, a 2024. godine ugljen, piše Novac.hr.

Pojačani napori
Vlade Japana, Sjedinjenih Država i Velike Britanije pojačat će suradnju u promicanju opreme i tehnologija koje su razvile japanske tvrtke u području 5G bežičnih komunikacijskih mreža, a to bi moglo utjecati na istiskivanje kineskog Huaweija, piše u ponedjeljak japanski dnevnik Yomiuri.

Sjedinjene Države i Britanija započele su aktivnosti na isključivanju opreme kineskog Huaweija iz njihovih 5G mreža. Za japanske proizvođače poput NEC-a i Fujitsua koji su patuljci u usporedbi sa stranim rivalima u smislu globalnog tržišnog udjela, to je zlatna prilika, piše Yomiuri.

Velika trojka mobilne industrije – Huawei, Ericsson i Nokia, drži oko 80 posto udjela na globalnom tržištu opreme povezane s baznim komunikacijskim stanicama, uključujući 5G mreže. Isključe li se Huaweijevi proizvodi isključe iz 5G mreža, čiji će se razvoj u budućnosti zahuktati, izvori za nabavu proizvoda postat će ograničeni i tu japanske tvrtke vide svoju priliku.

Britanska vlada najavila je u studenom prošle godine da će pokrenuti pokusno ispitivanje s NEC-om kako bi testirala njegovu opremu u izgradnji 5G komunikacijskih mreža u zemlji. Japanska novina podsjeća i na japansko-američki sastanak prošle jeseni, kada se razgovaralo o suradnji na diversifikaciji izvora opskrbe 5G opremom, imajući na umu proizvode japanskih proizvođača, umjesto Huaweija čiju opremu SAD smatra problematičnom sa sigurnosnog aspekta.

Naime, SAD, Velika Britanija i još neke zemlje tvrde da je ugradnja Huaweijeve opreme povezana s mogućnošću prikupljanja osjetljivih podataka važnih za nacionalnu sigurnost. Kina to dosljedno negira. Američka i japanska vlada također su odlučile pojačati suradnju u bežičnim mrežama “Beyond 5G” ili šestoj generaciji. Japanska vlada namjerava pojačati prisutnost japanskih proizvođača na globalnom tržištu opreme 5G i omogućiti im da preuzmu vodeću ulogu i u industriji 6G, piše Yomiuri.

Prema britanskoj tvrtki za istraživanje tržišta Omdia, Huawei je u 2019. godini zauzimao 33 posto globalnog tržišnog udjela za opremu koja se odnosi na bazne stanice mobilnih telefona, uključujući 5G mreže. Slijede Ericsson sa 25 i Nokia s 20 posto. Među japanskim proizvođačima NEC ima 0,7, a Fujitsu 0,6 posto udjela. Huawei, koji je na prvom mjestu, ima široku paletu proizvoda i opreme, zahvaljujući velikoj potrošnji na istraživanje i ulaganja. Za dobavljača ga je odabrao širok spektar kupaca širom svijeta i zbog relativno niskih cijena.

Japanski proizvođači do sada nisu mogli računati na značajnije prisustvo na globalnom tržištu telekomunikacijske opreme. Međutim, promjena sigurnosne situacije povezana s usponom Kine na globalnoj sceni, pridonosi tretiranju japanskih proizvođača kao pouzdanih dobavljača među japanskim saveznicima i prijateljima. Očekuje se da će se 5G bežični uređaji koristiti na svim poljima, od automobila i medicinskih usluga do opskrbe električnom energijom i vodom. Zbog sigurnosnih razloga, poput cyber špijuniranja i cyber terorizma, Sjedinjene Države i druge zemlje odlučile su isključiti kineske proizvođače, uključujući Huawei, iz svojih 5G mreža.

Naznaka Sjedinjenih Država i Britanije o njihovoj spremnosti da diversificiraju svoje izvore opreme za svoje 5G mreže pružit će japanskim tvrtkama zlatnu priliku da povrate izgubljene pozicije, zaključuje Yomiuri.

U svibnju 2019. godine američki predsjednik Donald Trump potpisao je ukaz kojim se uvodi zaštita informacijske i komunikacijske infrastrukture zemlje od stranih prijetnji. Nakon toga je američko ministarstvo trgovine Huawei stavilo na crnu listu zbog prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Vlada Velike Britanije također je najavila da od 31. prosinca prošle godine telekom operateri u zemlji neće moći kupiti 5G opremu od Huaweija, a do 2027. godine svu opremu te tvrtke u britanskim mrežama pete generacije zamijenit će proizvodi drugih proizvođača.

SAD i saveznici su kinesku tvrtku optužili za vezu s obavještajnim službama NR Kine i u tome vide opasnost, dok Kina takve optužbe dosljedno negira. Yomiuri Shimbun, japanske su dnevne novine s dnevnom nakladom od devet milijuna primjeraka. Sjedište novina je u Tokiju, ali se tiskaju i u Osaki i Fukuoki. Konzervativnog su političkog usmjerenja, donosi Poslovni dnevnik.

Udruženje industrije
Njemačko gospodarstvo porast će ove godine 3,5 posto, nakon pada za nekih pet posto u 2020., a pretpandemijskz razinu trebalo bi dosegnuti najranije u prvoj polovini iduće godine, predviđaju u njemačkom udruženju industrije (BDI).

Njihova prognoza za ovu godinu manje je optimistična od one njemačke vlade, koja je u listopadu predvidjela da bi gospodarstvo trebalo porasti 4,4 posto. Zbog drugog vala pandemije gospodarstvo se ove godine neće vratiti na pretkriznu razinu, ali dobri su izgledi da je dosegne u prvoj polovini 2022. godine, rekao je predsjednik BDI-ja Siegfried Russwurm.

U BDI-ju očekuju da će motor oporavka u ovoj godini biti izvozno orijentiran industrijski sektor, zahvaljujući poboljšanim izgledima za globalno gospodarstvo. Očekuju da će izvoz ove godine poskočiti za šest posto, nakon oštrog pada u 2020., procijenjenog na nekih 11 posto. Osvrnuli su se i na američku politiku nakon izbora demokrata Joea Bidena za novog predsjednika.

BDI je ujedno pozvao vladu da u idućih 10 godina poveća državna ulaganja u infrastrukturu, smanji korporativne poreze i birokraciju za tvrtke koje nastoje uvesti inovacije. Upozorili su pak da bi nedavno uvedena cijena za emisiju ugljičnog dioksida mogla prisiliti energetski intenzivne sektore da se presele u druge zemlje s manje rigoroznim režimima zaštite klime.

Berlin bi stoga trebao razmisliti o “mehanizmu korekcije” kako bi se izbjegao gubitak radnih mjesta, poručili su iz BDI-ja. Njemački statistički ured Destatis objavit će u četvrtak prvu procjenu o BDP-u u 2020. godini. Vlada će do kraja mjeseca ažurirati svoju prognozu rasta BDP-a za 2021. godinu, podsjeća Reuters.

Njemačka kancelarka Angela Merkel se zalaže za dodatnih osam do deset tjedana strogog zatvaranja kako bi se spriječilo brzo širenje mutirajućeg koronavirusa, javlja dnevnik Bild.

Nacionalna sigurnost
Američki ministar domovinske sigurnosti Chad Wolf podnio je u ponedjeljak ostavku i time se pridružio nizu dužnosnika administracije predsjednika Donalda Trumpa koji su dali ostavke nakon što su Trumpovi pristaše prošloga tjedna provalili u zgradu Kongresa.

Naveo je kako odlazi zbog  “nedavnih događaja” i da je prvobitno namjeravao služiti ministarstvu do kraja Trumpove administracije, izvijestili su Fox News i CNN. Na dužnosti je proveo četrnaest mjeseci  , a napušta je u 23,59 sati u ponedjeljak po lokalnom vremenu. Na njegovo mjesto dolazi Peter Gaynor iz Federalne agencije za izvanredne situacije (FEMA), priopćio je tiskovni ured ministarstva domovinske sigurnosti.

Nakon spomenutih događaja , ostavke su uz ostale dale i ministrica obrazovanja Betsy DeVos, ministrica prometa Elaine Chao te Stephanie Grisham, predstojnica ureda “prve dame” Melanije Trump i bivša tajnica Bijele kuće za odnose s medijima.

U međuvremenu, potpredsjednik SAD-a Mike Pence u ponedjeljak se prvi put nakon kaosa 6. siječnja sastao s Trumpom. Kako su izvijestili američki mediji, pozivajući se na dužnosnika koji je htio ostati anoniman, do susreta je došlo u Ovalnom uredu, a razgovarali su o tjednu pred njima osvrćući se pritom na protekle četiri godine mandata.

CNN je, pozivajući se na izvor blizak Penceu, objavio da potpredsjednik kraj mandata želi provesti dajući do znanja ‘i našim saveznicima i našim neprijateljima da Amerika ima potpuno funkcionalnu vlast’, a da usput nastoji i ‘sniziti temperaturu’ u odnosima s Trumpom, koji su znatno narušeni nakon što je odbio postupiti po njegovoj naredbi i u Kongresu onemogućiti verifikaciju Bidenove izborne pobjede.

Sve se ovo događa na dan kad je FBI za interne potrebe izdao dramatično upozorenje da se diljem SAD-a, u svih 50 saveznih država pred tamošnjim skupštinama, kao i u Washingtonu na Kapitolu, spremaju “oružani prosvjedi” u danima uoči i na sam dan Bidenove inauguracije, 20. siječnja.

U dokumentu do kojeg su došli američki mediji spominje se i opasnost od “ustanka” bude li prije Bidenove inauguracije Trump smijenjen primjenom 25. ustavnog amandmana.

Kako se također navodi, FBI prati i izvješća o ‘raznim prijetnjama da će se nešto dogoditi izabranom predsjedniku Bidenu prije predsjedničke inauguracije, a dodatna izvješća sugeriraju prijetnje prema izabranoj potpredsjednici Kamali Harris i predsjednici Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi’.

Gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser u ponedjeljak je Amerikance pozvala da izbjegavaju glavni grad na dan inauguracije i da bolje sve prate preko medija jer je zabrinuta da bi u metropolu moglo doći još nasilnika.

Pozvala je pritom ranije spomenutog ministra domovinske sigurnosti Chada Wolfa da u Washingtonu proglasi “stanje pred katastrofu”, no sigurnosne su se pripreme za ceremoniju Bidenove prisege iznenada zakomplicirale s obzirom da je Wolf nekoliko sati kasnije objavio da podnosi ostavku.

Ipak, jedna od Wolfovih posljednjih odluka bila je nalog američkoj Tajnoj službi, zaduženoj za sigurnost predsjednika, da već u srijedu započne sa specijalnim pripremama koje bi u redovnim situacijama kretale dan uoči inauguracije.

Američka služba nacionalnih parkova objavila je u ponedjeljak da do 24. siječnja zabranjuje posjete spomeniku Georgeu Washingtonu u središtu američke prijestolnice zbog stalnih prijetnji skupina koje su prošli tjedan sudjelovale u upadu na Kapitol.

Služba je priopćila da te prijetnje mogu izazvati “poremećaje u inauguraciji koja se odvija na nekoliko područja parka National Mall. Kao odgovor na to služba će ukinuti sve posjete obelisku podignutom u čast Georgea Washingtona od 11. siječnja do 24. siječnja. 2021. Također se može očekivati privremena blokada cesta i svih obližnjih zgrada kako bi se sačuvala javna sigurnost i resursi parkova”, stoji u priopćenju.

Privatni odvjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa Rudy Giuliani suočio se s mogućnošću izbacivanja iz odvjetničke komore zbog svojih zapaljivih komentara uoči napada Trumpovih pristaša na američki Kongres

Glas Istre
Zbog propasti Uljanika kao najveće industrije u Istri te posljedica koronakrize koja je uzdrmala temelje turističkog sektora, moguće napuštanje proizvodnje u tvornici duhana u Kanfanaru (TDR) predstavljalo bi dodatan i snažan udarac ovdašnjem gospodarstvu, piše Glas Istre.

Od posljedica dislociranja tog BAT-ovog pogona na neku drugu lokaciju u svijetu Istra se ne bi oporavila, a sve privilegije koje sa sobom nosi profitabilan cigaretni biznis otišle bi negdje drugdje. Bude li rasplet oko BAT-ove tvornice u Kanfanaru doista takav da više od 700 zaposlenih s plaćama u 2019. u neto iznosu od 11.900 kuna ostane na cesti, s ne prevelikim izgledima da se opet zaposle, posebno na tako dobro plaćenim radnim mjestima i kod tako stabilnog poslodavca, državni i lokalni proračuni pretrpjet će velike štete.

Posljedično će osim standarda zaposlenika koji ostaju bez posla standard dodatno pasti svima onima čije se aktivnosti financiraju kroz državni i lokalne proračune, čiji je BAT preko TDR-a konstantan i izdašan punitelj.

I dok se ministar financija Zdravko Marić u svom scenariju s BAT-om premišlja kako priču završiti na njemu prihvatljiv i povoljan način, o važnosti TDR-a za Istru brojke govore same po sebi.

Njihovom analizom može se zaključiti koliko je BAT sa svojom tvornicom značajan za ovdašnje gospodarstvo. Na primjer, udio TDR-a u prerađivačkoj industriji Istarske županije gledajući kroz određene kriterije izuzetno je visok. Po ukupnim prihodima u prerađivačkoj industriji Istarske županije TDR je na visokih 11 posto, dok je po dobiti u toj branši čak na 48 posto.

Pojednostavljeno, od sve dobiti u prerađivačkoj industriji Istre na TDR otpada nešto manje od 50 posto! S 11 posto prihoda od prodaje u inozemstvu, TDR je značajno pozicioniran i kao važan izvoznik u prerađivačkoj industriji. Gotovo 700 zaposlenih u tvornici predstavlja oko 6 posto zaposlenika te industrije u cijeloj Istri.

Analiza
Pad hrvatskog izvoza koji je uslijedio s pandemijom koronavirusa u proljeće nastavlja slabiti i prema prvim preliminarnim podacima DZS-a za jedanaest mjeseci 2020. spustio se na minus od 3,8 posto gledano u eurima, a još više u kunskom iznosu, 2,3%.

Rekordan pad u prošloj godini od 9,5 posto zabilježen je za prvih pet mjeseci. Do kraja studenoga izvezeno je ukupno roba vrijednih 13,5 milijardi eura, oko 526 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 65%.

Uvoz je u jedanaest lanjskih mjeseci pao znatno snažnije, za 10,6% gledano u eurima, na 20,75 milijardi. Iz detaljnije prikazanih statističkih podataka za prvih 10 mjeseci može se iščitati kako je samo nekoliko djelatnosti u kojima se bilježi rast uvoza, i to prvenstveno farmaceutska proizvodnja, koja je s povećanom potrošnjom u uvjetima koronavirusa porasla za čak 22,2%, s uvozom od 1,4 milijarde eura, odnosno 257 milijuna eura više nego lani.

Istovremeno je domaća farmaceutska industrija fokus stavila na hrvatsko tržište, jer joj je u uvjetima povećane proizvodnje izvozni rezultat slabiji za 6,2%. Izvezeno je lijekova i drugih proizvoda vrijednosti 836 milijuna eura.

Uz nastavak godšnjih stopa rasta robnog izvoza, posljednji podaci DZS-a za listopad prošle godine zabilježili su i nastavak godišnjeg pada uvoza robe. Ukupna vrijednost plasirana na inozemna tržišta promatrana u eurima u listopadu je iznosila 1,4 mlrd. eura što predstavlja godišnji porast od 5,3%. S druge strane, uz ubrzanje godišnjeg pada na 8,6%, uvezeno je robe u vrijednosti 2,0 mlrd. eura. Uz rast robnog izvoza te pad robnog uvoza, manjak u robnoj razmjeni povećao se na 582 mil. eura, što predstavlja pad od 31,0% u odnosu na saldo zabilježen u listopadu 2019. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u listopadu se spustila na 71,2%.

Kumulativno, od siječnja do listopada, nastavljen je pad vanjskotrgovinske robne razmjene. U prvih deset mjeseci 2020. godine, promatrano u eurima, evidentiran je pad izvoza od 4,6% uz istodoban pad uvoza od 10,6% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Pri takvim je kretanjima vanjskotrgovinski saldo u prvih deset mjeseci godine bio niži za 19,5% u odnosu na isto razdoblje godine ranije, a zabilježeni manjak iznosio je 6,8 mlrd. eura. Istodobno, razina pokrivenosti uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 64,2%.

Analizom među sektorima SMTK (Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija) te usporedbom s istim razdobljem 2019. godine, najveći doprinos padu izvoza u prvih deset mjeseci 2020. došao je od razmjerno snažnog pada u sektoru Strojevi i prijevozna sredstva gdje je zabilježen pad izvoza od 10,4%, iskazan u eurima. S najsnažnijim padom izvoza u promatranom razdoblju slijede Proizvodi svrstani prema materijalu (-5,1%) te Mineralna goriva i maziva (-7,4%). Sektor koji je zabilježio najveći doprinos ublažavanju pada bio je Hrana i žive životinje, s rastom od 8,5%. S druge strane, najveći doprinos padu uvoza u istom razdoblju došao je od pada u sektoru Mineralna goriva i maziva, s razmjerno snažnim padom od 34,9%. Slijede Strojevi i prijevozna sredstva (-15,0%) te Proizvodi svrstani prema materijalu (-6,3%). Ublažavanju pada uvoza u promatranom razdoblju najviše je pridonio sektor Kemijski proizvodi, s rastom od 5,8%.

Promatrano u eurima, izvozne transakcije s državama Europske unije u prvih su deset mjeseci 2020. pale za 3,3% dok je uvoz pao za 10,9% u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Uz vrijednost izvoza od 8,4 mlrd. eura i vrijednost uvoza od 15,2 mlrd. eura, deficit u robnoj razmjeni s EU niži je za 19,8% godišnje te iznosi 6,7 mlrd. eura. S državama Europske unije Hrvatska je u prvih deset mjeseci 2020. ostvarila 69,7% ukupnog izvoza te 80,2% ukupnog uvoza. Već tradicionalno najvažniji trgovinski partneri ostaju Italija, Njemačka i Slovenija, no sa sve tri države ostvarujemo trgovinski deficit odnosno više uvozimo no što izvozimo.

Prema prvim podacima robne razmjene RH s inozemstvom, u prvih jedanaest mjeseci 2020. godine, promatrano u eurima, zabilježen je manjak u robnoj razmjeni od 7,3 mlrd. eura, što je 20,9% niže u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Prema navedenim podacima, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,1%.

Obzirom na nisku konkurentnost domaće industrije koja je dodatno pogođena smanjenom inozemnom potražnjom i otežanim protokom roba na jedinstvenom tržištu EU, očekujemo da će podaci za ostatak 2020. godine zabilježiti nastavak nepovoljnih kretanja vanjskotrgovinske razmjene RH s inozemstvom.