Tribina

Istraživanje
 SAD je zbog trgovinskog rata koji je predsjednik Donald Trump zapodjenuo s Kinom izgubio 245.000 radnih mjesta, a postupno obostrano smanjivanje carina potaknulo bi rast i djelomice nadoknadilo gubitak, pokazuje istraživanje.

Studiju je naručilo Američko-kinesko poslovno vijeće (USCBC), udruženje velikih američkih kompanija koje posluju u Kini, a izradio ju je Oxford Economics.Obostrano postupno smanjivanje carina rezultiralo bi otvaranjem 145 tisuća radnih mjesta u SAD-u do 2025. godine, utvrdili su autori. “Scenarij eskalacije” pretpostavlja pak kidanje veza između dva vodeća svjetska gospodarstva, uz procjenu da bi se u tom slučaju američki BDP mogao smanjiti za 1.600 milijardi dolara u sljedećih pet godina, broj radnih mjesta u 2022. za 732 tisuće, te za 320 tisuća do 2025.

Studija je objavljena samo nekoliko dana prije no što će u Bijelu kuću ući novoizabrani predsjednik Joe Biden i započeti veliku analizu američke trgovinske politike, uključujući konzultacije sa saveznicima o Trumpovim kaznenim carinama, napominje Reuters.

Biden je rekao da ih u dogledno vrijeme ne planira mijenjati, ali da će surađivati ??sa saveznicima kako bi pritisnuo Kinu da promijeni trgovinsku politiku. Predsjednik USCBC-a Craig Allen podupirao je Trumpova nastojanja da promijeni kinesku politiku u pitanjima trgovine i prijenosa tehnologije, a sada ističe da je važno da udruga artikulira moguće posljedice političkih odluka o američko-kineskim odnosima. “U slučaju carina, vrlo je važno da razumijemo puni ekonomski trošak takvih odluka”, rekao je Allen na konferenciji za novinare.

Studija procjenjuje da američki izvoz u Kinu podupire 1,2 milijuna radnih mjesta u SAD-u i da kineske multinacionalne kompanije izravno zapošljavaju 197 tisuća Amerikanaca. Američke su tvrtke u 2019. u Kinu uložile 105 milijardi dolara, navodi se. “Budući da će Kina u idućem desetljeću biti generator oko trećine globalnog rasta, očuvanje pristupa kineskom tržištu sve je važnije za svjetski uspjeh američkih tvrtki”, zaključak je studije.

Pripadnici snaga reda bili su daleko brojniji od prosvjednika u glavnim gradovima saveznih američkih država u nedjelju, jer se okupilo malo pristaša odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji vjeruju njegovim lažnim tvrdnjama da je pobijedio na izborima 2020.

Analiza prošlog tjedna
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, nakon dva tjedna rasta, jer se trgovci plaše da se zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu potražnja za naftom neće oporaviti toliko brzo koliko su se nadali.

Početkom prošloga tjedna cijene su nafte dosegnule nove najviše razine u gotovo godinu dana jer su se ulagači nadali jačanju potražnje, dok je, s druge strane, Saudijska Arabija najavila smanjenje proizvodnje u veljači i ožujku za dodatnih milijun barela dnevno kako bi zaustavila gomilanje zaliha. Zasluga je to ponajprije najvećeg svjetskog proizvođača, Saudijske Arabije.

Saudijski rezovi sastavni su dio dogovora vodećih proizvođača nafte u svijetu, Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, prema kojem bi većina njih u veljači trebala održati proizvodnju na dosadašnjim razinama. Podršku cijenama pružila je i najava novih poticaja američkom gospodarstvu. Izabrani predsjednik Joe Biden, koji na dužnost stupa 20. siječnja, predstavio je prijedlog novog paketa poticajnih fiskalnih mjera.

Vrijednost paketa iznosi oko 1.900 milijardi dolara, što uključuje 415 milijardi u cilju suzbijanja covida-19, oko 440 milijardi pomoći malim poduzećima te 1.000 milijardi dolara izravne pomoći kućanstvima. No, u drugom dijelu tjedna cijene su nafte pale zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu, što je dovelo do novih restriktivnih mjera ili produženja postojećih u mnogim zemljama, među ostalim, Japanu, Njemačkoj i Francuskoj.

U Kini je, pak, u ′lockdownu′ više od 28 milijuna ljudi, a u petak je objavljeno da je u posljednja 24 sata zabilježen najveći broj novih slučajeva zaraze u posljednjih 10 mjeseci. Stoga se trgovci plaše sporog oporavka potražnje za gorivima. Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize. Zbog te su krize prošle godine cijene nafte pale više od 20 posto.

Izvješće
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je u četvrtak da je u 2020. godini povećala ulaganja 10 posto kako bi pomogla ublažiti teške ekonomske posljedice koronakrize, ali je udio zelenih ulaganja oštro smanjen.

Banka je u 2020. uložila rekordnih 11 milijardi eura, financiravši 411 projekata. U 2019. financirali su 452 projekta u koje su uložili 10,1 milijardu eura. Najveći su iznos prošle godine uložili u projekte u regiji istočne Europe i Kavkaza, nešto više od dvije milijarde eura, povećavši financiranje za 6,7 posto. U regiju srednje Europe i baltičkih država, koja uključuje i Hrvatsku, uložili su 1,47 milijardi eura, povećavši ulaganja za 4,2 posto.

Ulaganja su ponovo bila koncentrirana na privatni sektor, s udjelom u ukupnim ulaganjima od 72 posto. Banka se u kriznim mjerama fokusirala na potporu kratkoročnoj likvidnosti i radnom kapitalu “održivih kompanija”, ističe se u priopćenju. “Naša su ulaganja bila znatno veća nego u godini ranije a pružali smo i potporu u mjerama vlada kako bi se pomoglo privatnom sektoru da prebrodi krizu”, istaknula je predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso.

Zbog koronakrize udio ‘zelenih’ ulaganja oštro je smanjen u 2020. godini, sa 46 na 29 posto, ali banka je novim petogodišnjim strateškim okvirom, usvojenim u listopadu, najavila da bi do 2025. ona trebala činiti većinu njezinih ulaganja, ističe se u priopćenju.

Povrh vlastitog novca, banka je izravno mobilizirala 1,2 milijardi eura od suulagača “u razdoblju u kojem je svjetsko gospodarstvo bilježilo najdublji pad od Velike depresije u 30-im godinama prošlog stoljeća”.

Pandemija je produbila i nejednakost, posebno žena, mladih i drugih društvenih skupina, upozoravaju u EBRD-u, pa su ponovo uložili pojačane napore u rodnu i ekonomsku inkluziju. “Taj rad rezultirao je 24-postotnim povećanjem broja projekata inkluzije, uz ukupni obujam investicija od četiri milijarde eura i rekordan broj rodnih aktivnosti”, navodi se u priopćenju.

Komentar Bloomberga
Iako su na oprezu, američka, ali i globalna financijska tržišta ne uzbuđuju se previše oko činjenice da je predsjednik Donald Trump opozvan i drugi put u svome mandatu, što nije pošlo za rukom nijednom njegovu prethodniku

Zastupnički dom Kongresa glasao je u srijedu za opoziv Trumpa zbog poticanja napada svojih pristaša na Kongres. Tako je Trump postao prvi američki predsjednik koji je dva puta opozvan u Zastupničkom domu, no male su šanse da se opoziv potvrdi dvotrećinskom većinom u Senatu. Senat bi, međutim, mogao Trumpu zabraniti da se drugi put kandidira za dužnost jer je za to potrebna obična većina.

Terminski ugovori na američke burzovne indekse sugerirali su da će i u četvrtak cijene dionica blago porasti, kao i u srijedu. „Vijesti o tome izazivaju kratkoročno podrhtavanje na tržištu, no čini se da ulagači gledaju preko toga i očekuju poboljšanje gospodarske situacije u ostatku godine”, kaže Shawn Cruz, strateg u tvrtki TD Ameritrade, a prenose agencije.

Brian Price, voditelj investicijskog upravljanja u Commonwealth Financial Networku dodaje za CNBC kako bi se uobičajeno očekivao pad cijene rizične imovine tijekom događaja poput ovoga, ali čini se da je tržište fokusiranije na dolazak sljedeće administracije. Iako je jučerašnje burzovno trgovanje u Europi započelo u opreznom tonu, očekivanja da će Bidenova administracija donijeti dodatne fiskalne poticaje najvećem svjetskom gospodarstvu u kombinaciji s podatkom da je kineski izvoz skočio više od 18 posto u odnosu na godinu ranije podigla su i europske burzovne indekse.

Tako je paneuropski STOXX 600 tijekom prijepodneva bilježio oko 0,5 posto rasta. Najizraženije ekonomske posljedice pretrpit će Trumpov obiteljski biznis. Kako je izvijestio The Wall Street Journal, Professional Bank sa sjedištem u Coral Gablesu na Floridi odbio je suradnju s tvrtkama trenutnog američkog predsjednika, slijedeći Deutsche Bank i Signature Bank.

Banka je priopćila da će smjesta prekinuti poslovne odnose s Trumpom i ne namjerava poslovati s njegovim poslovnim organizacijama u budućnosti. Uz to, velika tvrtka za promet nekretninama Vornado Realty Trust, koja je zajedno s Trumpom vlasnica nebodera u New Yorku i San Franciscu, odlučila je obustaviti planove refinanciranja za dva projekta.

Bloomberg je u utorak izvijestio da su Deutsche Bank i Signature Bank odlučili napustiti suradnju s Trumpom nakon događaja 6. siječnja u Washingtonu. Prema njegovim izvorima, Deutsche Bank „pokušava se distancirati od predsjednikova poslovanja i vjerojatno mu neće pružiti nove zajmove“. Inače, Deutsche Bank prije se smatrao „jednim od najvjernijih partnera“ korporacije Trump.

Kako piše Bloomberg, Trumpova politička sudbina sada je u rukama lidera republikanske većine u Senatu Mitcha McConnella. Prema tvrdnjama Bloombergovih izvora, McConnell je stranačkim kolegama kazao kako će blokirati početak suđenja o opozivu prije nego što Joe Biden 20. siječnja preuzme dužnost predsjednika. Time se Trumpu otvara mogućnost da dovrši svoj mandat do kraja. No, McConnell je dodao i kako još nije odlučio hoće li glasovati za osudu čime je otvorio mogućnost da se okrene protiv Trumpa ako ovaj pokuša opet neki opasni potez.

Prema američkom ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni, piše Poslovni dnevnik.

Analiza
Američki Kongres jučer je prvi puta u povijesti odlučivao o drugom po redu opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa čime je dodatno kompromitiran njegov mandat koji je kulminirao nečuvenim napadom na središte političkog sustava i demokracije u SAD-u.

Iako je malo vjerojatno da će Trump morati otići prije inauguracije Joea Bidena 20. siječnja, pokretanje opoziva imat će snažne političke, ali i financijske implikacije na Republikansku stranku s obzirom da dijelu stranke leđa okreće i korporativna Amerika. Tijekom vikenda niz velikih američkih kompanija najavile su privremeni prekid novčanih donacija republikanskim zastupnicima koji su su priklonili Trumpu u nedokazanim tvrdnjama o izbornoj prijevari i pokušali osporiti rezultate izbora 3. studenog.

Podsjetimo, 138 republikanskih zastupnika glasovalo je 6. siječnja protiv službene potvrde pobjede Joea Bidena. Donji dom američkog parlamenta, Zastupnički dom, izglasao je u utorak rezoluciju kojom poziva potpredsjednika Mikea Pencea da započne proces, koji se oslanja na 25. amandman Ustava, uklanjanja s vlasti predsjednika Donalda Trumpa. Potpredsjednik Pence već je prije toga u pismu čelnici Zastupničkog doma Nancy Pelosi naveo da ne prihvaća tu inicijativu te da to neće napraviti. Oslanjanje na 25. amandman podrazumijeva da bi Pence i većina Trumpove administracije morali proglasiti Trumpa nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pence je ranije u utorak odbio takav potez. Prema medijskim najavama, sinoć je Zastupnički dom trebao glasati o Trumpovu opozivu s dužnosti pod optužbom da je inicirao pobunu protiv američke vlasti.

Uz za sada četvero republikanaca koji su otvoreno najavili da će poduprijeti opoziv predsjednika Trumpa zbog poticanja na nasilan prekid rada američkog Kongresa, demokrati u Zastupničkom domu spremni su za povijesno glasanje o uklanjanju predsjednika iz njegova ureda.Tako će osam dana uoči isteka Trumpova mandata Zastupnički dom glasati o rezoluciji o opozivu kojom se optužuje republikanski predsjednik za poticanje pobune u govoru svojim pristašama prije nego li su oni nasilno upali na američki Kapitol, sjedište parlamenta, što je imalo za rezultat i petero poginulih.

To će glasanje pokrenuti suđenje u Senatu, još uvijek pod kontrolom republikanske većine, iako još nije jasno ima li uopće dovoljno vremena ili političkog apetita za izbacivanje Trumpa iz ureda. Demokrati prelaze na glasanje o opozivu nakon što su prethodno u utorak, uz 223 glasa ‘za’ i 205 glasova ‘protiv’, formalno izglasali rezoluciju kojom se poziva potpredsjednik Pence da se pozove na 25. amandman i pokrene Trumpovu smjenu.

Pence je ranije u pismu Nancy Pelosi to odbio navevši kako „ne vjeruje da je to u najboljem interesu naše nacije i sukladno našem Ustavu“ te je pozvao Pelosi i Zastupnički dom da se zajedno usmjere na miran prijenos vlasti i inauguraciju novog budućeg predsjednika SAD-a Joea Bidena.

Pence je kazao Pelosi kako je energija administracije usmjerena na uredan prijenos vlasti te je pozvao nju i druge članove Kongresa da izbjegnu akcije „koje će dalje potaknuti podjele i strasti u ovom trenutku“. „Radite s nama da snizimo temperaturu i ujedinimo našu zemlju dok se pripremamo inaugurirati izabranog predsjednika Joea Bidena kao sljedećeg predsjednika Sjedinjenih Država“, naveo je.

Iako je malo vjerojatno da će republikanska većina u Senatu na kraju ipak zbaciti Trumpa s vlasti, ta stranka nije jedinstvena kada su u pitanju gledišta prema nedavnom nasilnom upadu Trumpovih pristaša u Kongres koji je zgrozio svijet.

Među republikancima koji smatraju da Trump mora snositi posljedice za svoje poteze je i Liz Cheney, treća najznačajnija zastupnica Republikanske stranke u Donjem domu i kći nekadašnjeg potpredsjednika Dicka Cheneyja. Nikada nije bilo veće izdaje od strane predsjednika SAD-a i njegova ureda i prisege na Ustav“, izjavila je Cheney, a prenosi Bloomberg. Odvojeno je New York Times izvijestio, pozivajući se na upućene izvore, kako je lider senatske republikanske većine Mitch McConnell zadovoljan što je pokrenut proces opoziva, smatrajući da će tako lakše očistiti stranku od Trumpova utjecaja.

S druge pak strane, niz republikanaca smatra kako proces opoziva izaziva samo dodatne podjele u američkom društvu. Zastupnica iz Južne Karoline Nancy Mace smatra kako se opozivom „dolijeva benzin na vatru“. „Obje strane trebaju predah i trebaju duboko udahnuti.

Trebamo miran prijenos vlasti i novi početak“, izjavila je Mace novinarima. Pravni stručnjaci podijeljeni su oko mišljenja može li se Trumpu suditi za događaje 6. siječnja nakon isteka mandata. Čak i kad bi se to dogodilo, mogućnost osude ostaje neizvjesna. Ako bi bio proglašen krivim, Trumpu bi moglo biti zabranjeno obnašanje dužnosti na saveznoj razini, a suočio bi se s kaznenim progonom i građanskim tužbama zbog poticanja na nerede, piše Poslovni dnevnik

Analiza DZS-a
 Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosincu su nastavile trend pada na godišnjoj razini pa su tako ukupno za 2,5 posto niže u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su na mjesečnoj razini više za jedan posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Trend pada proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na godišnjoj razini prisutan je od ožujka 2020. godine. Tada je zabilježen pad od 2,7 posto u odnosu na ožujak 2019. godine, dok je najveći pad ukupnih proizvođačkih cijena statistika registrirala u svibnju, za 6,6 posto u odnosu na svibanj 2019. godine.

“Negativne godišnje stope promjena proizvođačkih cijena zabilježene od ožujka prvenstveno su odraz smanjene potražnje te uvezenih deflacijskih pritisaka zbog niskih cijena energenata na inozemnim robnim tržištima. Polagani i blagi oporavak cijena na svjetskih robnim tržištima (prije svega sirove nafte i hrane) trebao bi se preliti i na domaće cijene koje bi se tijekom 2021. trebale vratiti k pozitivnim vrijednostima”, navodi se u komenaru analitičara Raiffeisen banke (RBA), uz napomenu da je u prosincu nastavljen trend usporavanja pada na godišnjoj razini.

Po podacima DZS-a, na inozemnom su tržištu proizvođačke cijene industrije na mjesečnoj razini više za 0,8 posto, a na godišnjoj niže za četiri posto. Na domaćem tržištu su proizvođačke cijene u prosincu u odnosu na studeni više za jedan posto, dok su u odnosu na prosinac 2019. godine niže za 1,2 posto.

Statistika proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pokazuje da su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene energije, za 4,8 posto. Proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda porasle su za 0,2 posto, a kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju za po 0,1 posto, dok su kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju pale za 0,2 posto.

U prosincu 2020. u usporedbi s prosincem 2019. na domaćem su tržištu porasle proizvođačke cijene kod intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto te kapitalnih proizvoda za 0,2 posto. Istodobno su pale cijene kod energije za 4,3 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto, dok su proizvođačke cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale stabilnost.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prosincu u odnosu na studeni prošle godine najveći se rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu bilježi kod prerađivačke industrije, za 1,3 posto, a cijene su porasle i u rudarstvu i vađenju, i to za 0,6 posto. Pale su na mjesečnoj razini cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto, dok se nisu mijenjale u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša.

Na godišnjoj se razini, pak, u rudarstvu i vađenju bilježi rast proizvođačkih cijena za 34,2 posto, a u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 0,6 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji proizvođačke su cijene u prosincu prošle u odnosu na prosinac 2019. godine pale za 1,3 posto, dok su u prerađivačkoj industriji pale za 3,2 posto.

Analitičari RBA u osvrtu na podatke DZS-a zamjećuju da je podacima o kretanju proizvođačkih cijena za prosinac zaokružena statistika za cijelu 2020. godinu. Nakon porasta od 0,8 posto u 2019. godini, prosječna godišnja stopa pada proizvođačkih cijena na domaćem tržištu u 2020. tako je iznosila dva posto, predvođena prije svega padom cijena energije, od 7,4 posto, navode iz RBA.

Goldman Sachs
Cijene nafte  se dobro drže s obzirom na to da sve više zemalja uvodi mjere štednje i zatvara ekonomije.

Ključni razlog relativno visokih cijena nafte je odluka Saudijske Arabije da u veljači i ožujku dnevno pumpa manje od milijun barela nafte, što će osigurati nedostatak ponude na tržištu.

U Goldman Sachsu predviđaju da bi cijena Brenta, koja je trenutno na razini od 56,5 dolara (najviša od veljače prošle godine), do ljeta mogla doseći 65 dolara. Naravno, na cijenu nafte pozitivno utječu i očekivanja da će se demokrati pobrinuti za izuzetno velike pakete fiskalnih poticaja u SAD-u, stoji u bilješci

Eurostat
Hrvatska je u studenome 2020. bila među tri zemlje EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je u EU i eurozoni rast proizvodnje blago ubrzao, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.

U 27-članoj Europskoj uniji sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u studenome za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećana dva posto. U eurozoni proizvodnja je porasla 2,5 posto u odnosu na listopad kada je uvećana 2,3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 6,1 posto u EU-u te za sedam posto u eurozoni. Energetski sektor bilježio je pak najveći pad proizvodnje, za 2,9 posto u EU te za 3,9 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast proizvodnje u studenome bilježila Irska, za čak 52,8 posto, što je preliminaran podatak i možda je povezan sa sezonskom prilagodbom, napominju statističari. Slijede Grčka i Danska s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 6,3 odnosno 5,3 posto. Najviše je pala proizvodnja u Portugalu, za 5,1 posto u odnosu na listopad. Slijedi Belgija s padom proizvodnje za 3,5 posto.

U skupinu zemalja s najizrazitijim padom proizvodnje u studenome na mjesečnoj razini Eurostat je izdvojio i Hrvatsku, koja je prema sezonski prilagođenim podacima bilježila pad za 2,6 posto u odnosu na listopad kada je porasla 1,7 posto. Pad u studenome najveći je od travnja kada je proizvodnja potonula 7,8 posto budući da su na snagu stupile stroge mjere zatvaranja kako bi se zaustavilo širenje zaraze koronavirusom.

U odnosu na studeni 2019. industrijska je proizvodnja u EU u studenome prošle godine pala 0,4 posto, najblaže u nešto više od godinu dana. U listopadu smanjena je prema revidiranim Eurostatovim podacima 2,9 posto.

Najblaži pad u nešto više od godinu dana bilježila je u studenome i industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke europske valute, za 0,6 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije. U listopadu pala je 3,5 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata.

Najviše je na oba područja na godišnjoj razini pala proizvodnja energije, za 5,3 posto u EU-u, te za pet posto u eurozoni. Najviše je pak i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, za 1,7 odnosno 1,1 posto.

Devet zemalja EU-a bilježilo je u studenome rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata. U listopadu proizvodnja je na godišnjoj razini porasla u njih 11. Mnoge su vlade u studenome ponovo uvele mjere zatvaranja kako bi zaustavile novi val pandemije koronavirusa. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u studenome 2020. na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za čak 40,8 posto, prema preliminarnim procjenama Eurostata. Slijede Grčka i Poljska s rastom proizvodnje za 8,8 odnosno 2,9 posto.

Najveći pad proizvodnje bilježile su Belgija i Francuska, za 5,0 odnosno 4,9 posto. Slijedi Italija s padom proizvodnje za 4,2 posto u odnosu na studeni 2019. U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja studenome prošle godine pala 1,7 posto na godišnjoj razini. U listopadu porasla je 2,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Andrej Grubišić za N1
Zašto su obroci kuhara volontera na području pogođenom potresu bili jeftiniji on onih koje sada priprema državna tvrtka Pleter, ekonomski analitičar Andrej Grubišić smatra da ima tu dosta politikanstva, ali i malo podbadanja.

“Pojedinci iz privatnog sektora brzo su reagirali, vidjeli smo koordinaciju bez centralnog državnog planiranja. Vidjeli smo činjenicu da, ako država negdje nije involvirana, ne nestaje solidarnosti”, rekao je gostujući u Novom danu.

“To je primjer da, ako želimo biti s nekim solidarni, ne mora nužno država dati uslugu. Uslugu može dati i privatni sektor što ćemo platiti mi porezni obveznici. Kad netko kaže da se bez države ne može treba to artikulirati do kraja – sud koji će pravilno donositi procjene i prosudbe, gdje država ima ulogu arbitrarnog, a ne aktivnog sudionika, uloga vojske i uloga policije”, pojasnio je.

Nema ništa protiv da država bude transmisijski mehanizam, dodaje. “Ne vidim ulogu države u ekonomiji jer nitko tuđim novcem ne raspolaže kao svojim. Ne vidim državu kao monopolista pružanja usluga zdravstvenog osiguranja, mirovinske štednje i isplata mirovina te u školstvu, a posebno da uzima milijune kuna državnim obveznicima i onda ih dijeli sektorima za koje smatra da su bitni. Kad se uzmu samo ove četiri stvari – zdravstvo, mirovine. školstvo i subvencije, dolazimo do 100 milijardi kuna godišnjeg troška. A praksa nas uči da nije dovoljno samo imati dobru namjeru jer nas ne opstruira od odluka koje imaju negativne reperkusije, a trebale bi nas štititi”, komentira ekonomski stručnjak Grubišić.

Zato se, kaže, zalaže da temeljem isključivo objektiviziranih činjenica, podataka i statistike, a ne ideologije ili dogmatskog uvjerenja, pokušamo donositi zaključke što funkcionira, a što ne. U tom slučaju, dodatan angažman države u rješavanju životnog standarda ovih ljudi koji će zahtijevati njezinu proaktivnost u smislu trošenju tuđeg novca – mislim da je to krivi put. Država bi trebala reagirati, ali na način koji nazivam pozitivni državni intervencionizam, govori Andrej Grubišić.

Predlaže smanjenje PDV-a na 20 posto, da svi plaćaju porez na dobit 10 posto, smanjenje trošarina, privatizaciju brojnih državnih kompanija, barem djelomičnu liberalizaciju zdravstva, školstva i mirovinskog sustava. “Ne umanjujem ulogu države tamo gdje je mjesto države.” “Kada govorimo o javnim, u pravilu mislimo na ono što je financirano javnim novcem. Nije realno očekivati da ćemo vidjeti obnovu u tako kratkom roku na način koji je u skladu s dostojanstvenim načinom života”, rekao je.

Predlaže da novci dođu na račune tih ljudi. “Uvjeren sam da težak socijalni status ne znači nedostatak zdrave pameti i da sami odluče kakvu vrstu obnove žele… Ovdje je ključno tko kontrolira novac. Volio bih da što više tog novca dođe na račune tih ljudi, a oni sami odluče što će s njime”, dodao je.

Kontejnere treba kupiti tamo gdje ih se može najbrže dobiti, smatra Grubišić. “Nemojmo ponovno pasti u zamku samodostatnosti, da netko kaže da trebamo imati domaću ili državnu proizvodnju kontejnera”, rekao je, dodavši da se stambeni kontejneri trebaju kupiti u normalnim vremenima, najpovoljniji, neovisno o tome gdje su proizvedeni. “Kreiranje dobrog životnog standarda ne postoji bez žrtve i odricanja. Da bi država iz nekog fonda isplatila subvenciju, ona to nekom drugom mora uzeti”, kaže ekonomski analitičar za N1.

Za HRT
Kristijan Ramadan, znanstvenik i profesor molekularne medicine na Sveučilištu Oxford, za HRT je rekao kako se svi moramo cijepiti ako želimo zaustaviti pandemiju koronavirusa.

Dodaje kako je dobrobit cijepljenja mnogo veća od rizika te naglašava da su dosad zabilježene tek blage nuspojave poput alergijskih reakcija, temperature i boli u ruci na mjestu uboda. “Kako ide progres cijepljenja, nisam baš siguran da je blizu kraj ove pandemije, zbog više razloga, prvi je dostupnost cjepiva”, rekao je Ramadan.

Razlika između Pfizerova, Modernina i AstraZenecina cjepiva, objasnio je Ramadan, je u tehnologiji. Pfizerovo i Modernino cjepivo bazirano je na unosu mRNK (glasnička RNK) koja kodira za željeni antigen, u ovom slučaju protein šiljka SARS-CoV-2 virusa. Oxfordsko cjepivo koristi se adenovirusom koji inficira čimpanze. “Produkt je sličan, uvijek je ekspresija proteina šiljka virusa da potakne naš imuni sustav, samo je drugačija tehnologija”, pojasnio je.

Iako klinički podaci nisu još potpuno poznati, Ramadan kaže da se imunost pokazuje već nakon prvog cijepljenja. “AstraZenecino štiti već dva tjedna nakon prvog cijepljenja oko 50 posto ljudi od težih covid-infekcija i hospitalizacija. Teško je reći jedna ili dvije doze. Britanija je promijenila ritam cijepljenja i odlučila da će drugo docjepljivanje provesti nakon 12 tjedana. Modernino i Pfizerovo štiti u 90 posto, ako ne i više slučajeva, dok Oxfordsko štiti 60 do 70 posto, ali ovisi u kojoj dozi. Oxfordsko se pokazalo jednako efikasno ako se primjenjuje pola doze i onda nakon osam tjedana dolazi druga doza, u tom slučaju štiti 90 posto. Nije bilo provedeno na dovoljnom broju ljudi da se može dovesti do konačnog zaključka”, kazao je Ramadan.

Antitijela koja su stvorena kod pacijenata od prijašnjeg soja štite i kod novog engleskog soja, kazao je Ramadan dodajući da virus korone nije toliko mutagen kao, recimo, virus influence. Ujedinjeno Kraljevstvo ušlo je u treći lockdown nakon što se posljednjih 6 do 8 tjedana pojavio novi soj koronavirusa s juga Engleske. Ramadan je pojasnio kako trenutno izgleda život na Otoku. “Taj novi soj virusa je mnogo infektivniji, postotak infekcija povećao se za čak 70 posto. U studenom i početkom prosinca bilo je manje hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Sve što nije esencijalno se zatvorilo, čak i škole i fakulteti, sve se izvodi online. Laboratoriji još rade, ali s restrikcijama. Može biti još gore, da se potpuno zatvore i tvornice, koje sada rade uz epidemiološke mjere”, rekao je.