Srbija

Političari Hrvatske i Srbije trebaju pokazati da su dovoljno odgovorni i zreli da ne ulaze u spiralu verbalnog nasilja i nastaviti putem dijaloga radi dobrobiti oba naroda, rekla je u utorak predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ocijenila da su se pozitivni pomaci već dogodili.
Napeti odnosi sa Srbijom ponovno su u središtu pozornosti nakon izgreda što ga je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj izazvao u vrijeme posjeta predsjednika Sabora parlamentu u Beogradu, zatim provokacija srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina zbog čega su ga hrvatske vlasti proglasile nepoželjnom osobom na što je predsjednik Aleksandar Vučić rekao da će odgovoriti jednakom mjerom.

“Na nama je političarima da pokažemo da smo dovoljno odgovorni i zreli da nećemo ulaziti u spiralu verbalnog nasilja”, rekla je predsjednica u intervjuu za Hrvatski radio, ali i ocijenila propustom da se “nitko” u Srbiji nije ispričao za Šešeljev izgred.

“Pozitivnih pomaka” ima i ostvareni su nakon posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, ocijenila je i kazala kako će nastaviti raditi na pripremi posjeta Srbiji.

Među pozitivnim pomacima nabrojala je susret ministara pravosuđa i ministara prometa, te podsjetila da je u svome uredu primila predstavnike srpske manjine, majke nestalih Srba, a jednako je učinio predsjednik Vučić koji je više puta iskazao spremnost za dijalog.

Za posjeta Šibensko-kninskoj županiji prošli tjedan imala je prigodu razgovarati s određenim brojem Srba koji su kazali da su “prodisali” i govorili “Osjećamo se lakše, idemo nastaviti ovim putem”.

Slične je ocjene izrekao i Tomislav Žigmanov, predstavnik vojvođanskih Hrvata, rekla je predsjednica.

Unatoč Šešeljevu izgredu u Beogradu je otvorena Hrvatska gospodarska komora, rekla je.

Stoga usprkos razmiricama “i pred Europskom unijom i pred cijelim svijetom i jedni i drugi” trebamo pokazati da surađujemo “u duhu dobrosusjedskih odnosa, međusobnog uvažavanja i poštovanja”, rekla je.

Predsjednica je ponovila svoje ranije ocjene da su i Vulin i Šešelj “unutarnje pitanje Srbije” koja to mora riješiti jer oni “nanose štetu međunarodnom ugledu Srbije”.

Šešelj je osuđeni ratni zločinac, između ostalog i za progon Hrvata u Vojvodini, ali mnogo veću težinu imaju izjave ministra obrane Aleksandra Vulina, jer je on vladin dužnosnik, ministar obrane i sve što izgovori interpretira se u potpuno drukčijem smislu”.

“Kad netko dovodi u pitanje suverenitet države, onda morate odgovoriti na način da obranite dostojanstvo, integritet Hrvatske i hrvatske politike”.

Dugo vremena radilo se na vrlo konkretnim mjerama u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dviju država, među kojima su bolno pitanje nestali, ali i zaštita manjina, hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj, te pitanje univerzalne jurisdikcije koju Srbija provodi.

Obje zemlje moraju brinuti o manjinama i to je “naša međusobna odgovornost”, a “može se riješiti samo dijalogom, za koji ne samo da je potrebno dvoje, nego i stvarna želja da se otvorena pitanja riješe.

Pitanje ustaškog logora Jasenoavc također je predmet prijepora zadnjih godina između Hrvatske i Srbije, ali to je prijepor i sa židovskom zajednicom koja optužuje hrvatske vlasti za relativizaciju ustaških zločina i zato te zajednice odaju počast žrtvama odvojeno od državnog obilježavanja.

Da bi se prijepori riješili potrebno je osnovati zajedničko povjerenstvo u kojem bi bili i predstavnici Srba i Hrvata i Židova, također i strani stručnjaci, smatra predsjednica.

Na pitanje o Pelješkom mostu, za koji je u ponedjeljak potpisan protokol o gradnji s kineskim konzorcijem, a što izaziva napetosti sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, predsjednica je rekla da za to nema razloga.

“Hrvatska će apsolutno poštivati sve odredbe Konvencije o pravu mora”, rekla je.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Odnosi Hrvatske i Srbije dodatno su zaoštreni nakon što je ratni zločinac Vojislav Šešelj verbalno napao hrvatsku delegaciju u Narodnoj skupštini Srbije i gazio hrvatsku zastavu.

Hrvatsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem prekinulo je posjet Srbiji i vratilo se u Zagreb.

Napete političke odnose dodatno je narušio srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin kojem je zbog neprimjerenih izjava uoči obilježavanja stradanja u Jasenovcu zabranjen ulazak u Hrvatsku.

U HRT-ovu Studiju 4 o tome su govorili Domagoj Hajduković (SDP), član saborskog Odbora za vanjsku politiku, Miro Kovač (HDZ), predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku te novinar iz Beograda Jakša Šćekić.

Hajduković je potvrdio da je Vulin prvi sbijanski političar koji nije dobrodošao u Hrvatsku nakon sporazuma o normalizaciji odnosa dviju država 1996.
Ova mjera je primjerena jer njegove izjave imaju vrlo tešku implikaciju. On govori da će se konzultirati s vrhovnim zapovjednikom Srbije, kao da su Hrvatska i Srbija u ratu ili kao da će prelaziti granicu s vojskom. Implikacije su teške, pa je i odgovor težak, rekao je Hajduković.

Odgovarajući na pitanja o učestalim srbijanskim izjavama koje ne idu u prilog razvoju dobrih odnosa dviju država (Šešeljev napad, Vučićevo relativiziranje napada, Vulinove izjave) Hajduković je napomenuo kako je pri tome potrebno napraditi razliku, odnosno da Šešelja ne bi izjednačavao s ministrom u vladi Republike Srbije ili predsjednika Srbije. Poruke su utoliko teže jer dolaze upravo od takvih ljudi na dužnosti, kazao je.

Novinar Šćekić iz Beograda istaknuo je da svaka država ima pravo donositi odluke koje hoće. Ako Hrvatska smatra da Vulin nije poželjan, onda je to odluka hrvatskih vlasti. Problem je na Balkanu to što on ovisi o odnosima Beograda i Zagreba. Povijest je pokazala da nikada nismo dobro prošli kada odnosi između Zagreba i Beograda nisu dobri, izjavio je Šćekić i kazao kako ga veoma smeta to što se u odnosima ide korak naprijed, pa dva natrag, pa korak naprijed.

U vezi s problemom oko Šešelja, Šćekić je kazao da je Šešelj nitko i ništa na srpskoj političkoj sceni. Ono što je hrvatska delegacija odlučila, to je njeno pravo. Ali ta je odluka Šešelja vratila na neki način u politički život Srbije, na neko kratko vrijeme. Na to su onda došle druge reakcije iz Hrvatske. To se sve događa u vrijeme kada se obilježava Jasenovac, dodaje.

Miro Kovač izjavio je da postupanje Vojislava Šešelja, bez obzira kakav to bio incident, ne služi na čast srpskim vlastima. Na takav se način ne može napredovati prema članstvu u Europskoj uniji. Hrvatska je jasno to pokazala svojim postupcima. Onda se tu pojavio gospodin Vulin koji voli provokativno nastupati i na neki način Hrvatsku vrijeđati. Mora se jasno poslati poruku da je to neprihvatljivo. Mi želimo sa svojim susjedima graditi dobre odnose, a to uključuje i Srbiju. Na području ekonomije i turizma ti se odnosi dobro razvijaju, ali ne i što se tiče same politike. Mi možemo samo jasnim postupcima ukazati na to da u dijalogu moramo biti ozbiljni. Ovakav način funkcioniranja nije prihvatljiv, kazao je Kovač, među ostalim, piše HRT.

Za rat u Bosni i Hercegovini krivi su svi osim Srba, ustvrdio je u ponedjeljak bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić obrazlažući na taj način pred sudskim vijećem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) zahtjev da se ukine ili izmijeni prvostupanjska presuda kojom je on proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora.

Karadžić je priliku za argumentiranje žalbe koju su on i njegov tim podnijeli na prvostupanjsku presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)  izrečenu u ožujku 2016., u cijelosti iskoristio održavši sucima prilično konfuzno političko-povijesno predavanje o uzrocima rata u BiH kako ih on vidi, pri čemu mu je glavna teza bila kako on nije ni za što kriv jer je postupao isključivo sukladno ustavima, zakonima i međunarodnom pravu.

Zločine koje su počinile postrojbe pod njegovim zapovjedništvom opisao je kao marginalne i izolirane incidente čijim se počiniteljima odmah sudilo.

“Paravojne snage smo redovno uhićivali”, kazao je Karadžić dodajući kako se “takvih odrekao” još u lipnju 1992.

Istaknuo je kako se stoga ne može njega teretiti za zločine pripadnika takvih postrojbi baš kao ni za to što su “muslimani sami sebe napadali”.

Teza o insceniramim napadima koji su navodno trebali poslužiti ne bi li se ishodila međunarodna intervencija tijekom rata u BiH Karadžića je toliko ponijela da je u jednom trenutku kazao kako su  “muslimani izazivali velika samoubojstva odnosno ubojstva svog naroda”.

Pokušavajući sucima MICT-a objasniti svoje viđenje stanja u BiH Karadžić je kao svoju ratnu strategiju opisao plan po kojemu je trebalo spriječiti muslimane da “preplave” teritorij na kojemu su živjeli Srbi odnosno “planine na koje su Srbi pobjegli kada su provalili Turci”.

Povijesnim eskapadama pribjegao je i pokušavajući uzroke posljednjeg rata u BiH naći u 2. svjetskom ratu te je ustvrdio kako su Srbi zapravo od 1992. do 1995. ratovali zbog zločina koje su pola stoljeća ranije počinile ustaše.

Stoga su, kako je pojašnjavao sucima, odlučili pod svaku cijenu braniti Jugoslaviju i zadržati u njoj BiH ili barem njene dijelove nastanjene Srbima, a Karadžić kaže kako se tu kao nacionalno svjesna osoba našao pozvan sudjelovati da se ne bi ponovio genocid iz 2. svjetskog rata.

Ustvrdio je kako je pritom bio isključivo zagovornikom mira te kako je u BiH pokušavao ishoditi “administrativno grupiranje” kao u Švicarskoj, a ne etničku homogenizaciju te kako je odlučno zagovarao zaštitu Hrvata i Bošnjaka koji su se zatekli na teritoriju pod nadzorom snaga bosanskih Srba.

“Srpska strana predlagala je transformaciju BiH poput Švicarske, a Sarajeva po uzoru na Bruxelles”, Karadžićev je komentar dijela presude kojom je proglašen krivim za entičke progone.

“Tužiteljstvo me optužilo, a sud osudio jer sam predviđao. Nije bilo teško predviđati. Vidjeli smo što je bilo u Hrvatskoj dva-tri mjeseca ranije i što je bilo 1941.”, kazao je Karadžić uz tvrdnju kako je u prvostupanjskoj presudi koja mu je izrečena “skriven uzrok, a posljedica je prikazana kao ludilo i kao zločin”.

Karadžićev zaključak je kako je prvostupanjska presuda izrečena na temelju “šala i tračeva” neozbiljnih ljudi čije su riječi prevagnule nad argumentima koji, kako tvrdi, nedvojbeno dokazuju kako nema njegove krivnje ni za što pa je zatražio od sudskog vijeća da ga u cijelosti oslobodi krivnje.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u ponedjeljak da će službeni Beograd uzvratiti recipročnim mjerama na odluku hrvatskih vlasti da srbijanskog ministra obrane Aleksandara Vulina proglase nepoželjnom osobom, ocijenivši reagiranje hrvatske vlade kao “ishitreno i nervozno”.

“Ta reakcija je bila ishitrena i nervozna i ne razumijem je, da budem iskren. Srbija će, kao suverena i nezavisna zemlja sasvim sigurno reagirati recipročnim mjerama. A kakvim mjerama, pretpostavljam da će odluku donijeti Vlada Srbije na svojoj sjednici u četvrtak”, rekao je Vučić prigodom obilježavanja Dana Vojske Srbije.

Na pitanje koje su to mjere Vučić je rekao kako ne zna, a novinarima sugerirao da “pitaju vladu”.

Vučić je bi, kako kaže, volio da odluka o zabrani ulaska u Hrvatsku Vulinu nije uslijedila na osnovu njegovih izjava i mišljenja. “Volio bih da to nije slučaj, da netko u Europskoj uniji ne uvodi verbalni delikt – da arbitrarno osuđuje sviđa li mu se  nečije mišljenje ili ne”, rekao je srbijanski predsjednik i podsjetio da je tijekom svog boravka u Hrvatskoj u veljači obećao da 100 dana neće izreći “nijednu lošu riječ” o Hrvatskoj.

“Mislim da je to do 26. svibnja. Neću reći nijednu lošu riječ, pogotovo ne uvredljivu riječ”, naglasio je Vučić.

Srbijanski šef države poručio je da će, unatoč svim događanjima posljednjih dana u srpsko-hrvatskim odnosima, Srbija nastaviti graditi dobre odnose sa Hrvatskom.

Vučić kaže i kako ima dojam da se “Srbima brani govoriti o najvećem startištu na prostorima bivše Jugoslavije”.

“Ako Srbi ne mogu posjetiti svoja stratišta onda ćemo mi razmatrati neke druge prijedloge da u Srbiji popišemo, a to nismo bili u stanju od 2. svjetskog rata, žrtve Jadovna, Prebilovaca, Golubnjače, Jasenovca i da ovde napravimo muzeje koji bi govorili o stradanju srpskog stanovništva”, rekao je Vučić.

On je Jasenovac nazvao “najvećim stratištem kojeg su se i njemački nacisti stidjeli”.

“Neki se, nažalost, danas ne stide”, ocijenio je Vučić.

Srbijanski šef države rekao je i da ne očekuje reakciju EU u povodu zastave s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” koja je istaknuta u Jasenovcu.

“Ne očekujem reakciju. Ne postoji nijedna zemlja gdje se mogu isticati slike Adolfa Hitlera, a da ne budete kažnjeni. Ovdje je moguće da se to radi”, rekao je Vučić, potencirajući kako je “Hrvatska članica EU”, a Srbija je “mala zemlja koja pokušava biti u Europi”. “Valjda je kriva što je nepokorna i slobodarska pa svako misli kako može raditi što hoće”, kazao je Vučić komentirajući tako činjenicu da su u nedjelju dvojica pripadnika HOS-a razvili zastavu HOS-a s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” u mjestu Jasenovac, na mjestu gdje je bila podignuta spomen ploča poginulim braniteljima HOS-a, koja je kasnije skinuta.

Srbijanski šef države poručio je da će, unatoč svim događanjima posljednjih dana, Srbija nastaviti graditi dobre odnose s Hrvatskom.

Aleksandar Vulin prethodno je najavio da će u nedjelju posjetiti područje Jasenovca, ali hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u subotu je objavilo da u ovom trenutku nije dobrodošao, zbog izjave da o njegovu dolasku u Hrvatsku može odlučiti vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srbije, a ne hrvatski ministri.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u nedjelju navečer kako bi srbijanskom ministru obrane Aleksandru Vulinu, da je u nedjelju došao na hrvatsku granicu, bilo objašnjeno da ne može ući u Republiku Hrvatsku, odnosno bio bi mu odbijen ulazak.

Ministar Božinović je za HTV rekao kako  Vulin spada među političare koji “u kontinuitetu daju izjave koje nisu na tragu dobrosusjedskih odnosa, rješavanja otvorenih pitanja i svega onoga što bi dvije susjedne države trebale raditi”.

“Što se tiče šireg konteksta nije sam, međutim Hrvatska je u ovoj situaciji, pogotovo nakon onoga što se dogodilo tijekom posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Beogradu, povukla potez koji je bio jedini mogući”, istaknuo je.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron jasno je prošli tjedan tijekom svog govora u Europskom parlamentu rekao da neće biti skorog proširenja EU na zapadni Balkan. Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker mu je odgovorio da bez europske perspektive zapadnom Balkanu prijete sukobi iz devedesetih.
Upitan da u tom kontekstu prokomentira provokacije koje su iz Srbije stigle u proteklih nekoliko dana, prvo od osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja pa onda i od srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina, profesor doktor Goran Bandov za emisiju Hrvatskog radija “U mreži Prvog” rekao je kako je Hrvatskoj potpuno nerazumljivo zašto se Srbija upušta u ovakve provokacije u ovom trenutku. Te izjave, kaže, ne doprinose miru, suradnji i stabilnosti.

One ne doprinose europskoj profilaciji Srbije, dodaje. Vjeruje međutim da sam predsjednik Aleksandar Vučić promišlja o tome te da će doći do određene promjene retorike. “Ako ne dođe do promjene retorike, bojim se zapravo da će ovaj put koji Srbija javno priželjkuje biti značajno otežan. Kao što vidimo, u samoj Europi postoje različita promišljanja što treba učiniti sa zemljama zapadnog Balkana, zemljama jugoistočne Europe, kako ih treba ugraditi u EU ili ograditi Europskom unijom”, rekao je.

Što se tiče srbijanskog ministra obrane ministra Vulina i njegovih provokacija, za njega kaže da je nije osoba od pretjeranog političkog kredibiliteta u Srbiji. “O njemu i njegovom položaju u vladi odlučuje s jedne strane premijerka, a s druge strane odlučuje i ona silna potpora koju u konačnici dobiva predsjednik Vučić. Predsjednik Vučić će sigurno zauzeti mudriji stav nego što to trenutno vidimo u slučaju samoga ministra Vulina. Moramo znati da je jedno provokacija nekog građanina, a jedno je provokacija koja dolazi s ministarske razine. One nemaju jednaku poruku”, rekao je Bandov, zaključivši kako je i izostanak reakcije, u ovom slučaju osude ili izostanka osude nečijih provokacija od strane državnog vrha, također reakcija.

Poruka francuskog predsjednika Macrona da skorog proširenja Europske unije neće biti, ne znači da je nada za Srbiju izgubljena, kaže doktorica znanosti Senada Šelo Šabić.

“Mislim da je potpuno jasna poruka da Europska unija želi proširenje, želi uključiti sve ove zemlje, ali predsjednika Macrona morate shvatiti kao jednog velikog eurofila, jednog velikog zagovornika jake, napredne, dinamične Europske unije, koja u ovom trenutku ima niz unutrašnjih problema. Njihov fokus je na reformama unutar EU, pitanje eurozone, migracija, Brexita, ponašanja liberalnih i neliberalnih režima u EU… Po meni je sasvim logično da je potrebno reformirati EU unutar sebe, da bi mogla na zdrav način primiti nove članice. Ali to ne znači da proces reformi u zemljama koje žele jednog dana postati članice EU treba stati”, kaže Šelo Šabić za HRT.

 Potpredsjednica srbijanske vlade i ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović nazvala je u ponedjeljak uvredom isticanje zastave s ustaškim pozdravom u Jasenovcu i poručila da očekuje osudu, ocijenivši da to nije dobro ni za koga pa ni za budućnost regije.
Mihajlović je naglasila kako Srbija “očekuje da svi to osude” i poručila da se treba okrenuti budućnosti, uz ocjenu da nacionalisti svojim aktivnostima ne čine dobro ni svojim državama.

“To jest uvreda za sve i zaista očekujem da svi to osude. To nije dobro za budućnost cijele regije”, rekla je Mihajlović za RTS.

Komentirajući priopćenje hrvatske vlade u kojem je nepoželjnom osobom proglašen srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, Mihajlović je tu odluku nazvala “antieuropskom”.

“To nije dobro, nije europski, potpuno je antieuropski. Ako hoćemo pričati

o budućnosti i regiji zaista moramo možda imati jedan time out i ponovno se vratiti na sve ono što su predsjednik Srbije i predsjednica Hrvatske dogovorili nedavno kada je Aleksandar Vučić bio u Zagrebu, a to je da pokušamo graditi budućnost”, rekla je Mihajlović istaknuvši da unatoč “mnogim stvarima koje nas razdvajaju, postoji budućnost koja je važna za građane”.

“Zaista mislim da nacionalisti ni s jedne ni s druge strane ne donose dobro vlastitim državama, a kamo li regiji”, naglasila je potpredsjednica srbijanske vlade.

Mihajlović je rekla kako “ima dojam da bi možda pola hrvatske vlade imalo zabranu ulaska u Srbiju” da je srbijanska vlada reagirala na isti način na izjave članova vlade RH.

Također je ocijenila da je “za osudu” izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je za Srbiju rekao da je bila “agresor na Hrvatsku”. “Mislim da je za osudu takva izjava predsjednika hrvatske vlade, ali hajdemo pokušati ići naprijed. Nisu dobre stvari koje se događaju u posljednje vrijeme, mislim da nacionalizam i s jedne i s druge strane donosi samo korak, ne jedan natrag, nego mnogo koraka natrag”, naglasila je Mihajlović.

“Manevarski prostor u suradnji Beograda i Zagreba ovisi i od jedne i druge strane” i “manevarski prostor sa srpske strane je ogroman”, kazala je Mihajlović poručivši da treba misliti o budućnosti, prije svega o gospodarstvu, ekonomiji. “Da pokušamo održati jednu stabilnu regiju. Bez stabilnosti regije nema ekonomije i nema razvoja”, naglasila je Mihajlović.

Ona je ocijenila da su incidentne situacije u posljednje vrijeme “donijele najviše problema” Srbima koji žive u Hrvatskoj, sugerirajući da se naprijed može samo “mudre glave i strpljivo”. “Mnogo je strpljenja sa srpske strane bilo, hajdemo pokušati dobiti to strpljenje i s hrvatske strane i da idemo dalje”, rekla je potpredsjednica srbijanske vlade Zorana Mihajlović za RTS.

Dvojica pripadnika HOS-a razvila su u nedjelju, na mjestu gdje je bila spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a koja je skinuta, zastavu HOS-a na kojoj je ustaški pozdrav “Za dom spremni”. Komentirajući taj čin na upit novinara ministar uprave Lovro Kuščević kazao je kako treba osuditi svaki totalitarni režim i iskazati počast svakoj žrtvi.

Na komemoraciji u Jasenovcu cijeli državni vrh osudio je zločine ustaškog režima, a predsjednik vlade Andrej Plenković rekao je kako je komemoracija bila prigoda da se još jednom izrazi pijetet prema žrtvama i njihovim obiteljima te da se snažno osudi zločinački režim i oda počast žrtvama među kojima su bili Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i antifašisti. “I s te strane Vlada jasno osuđuje te zločine i svojim djelovanjem želi raditi na jasnom određenju prema totalitarnim režimima, njegovati kulturu sjećanja i raditi na kulturi pomirbe”, poručio je.

 Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako bi srbijanskom ministru obrane Aleksandru Vulinu, da je u nedjelju došao na hrvatsku granicu, bilo objašnjeno da ne može ući u Republiku Hrvatsku, odnosno bio bi mu odbijen ulazak.
Vulin je najavio da će u nedjelju posjetiti područje Jasenovca, ali hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u subotu je objavilo da u ovom trenutku nije dobrodošao, zbog izjave da o njegovu dolasku u Hrvatsku može odlučiti vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srbije, a ne hrvatski ministri.

Ministar Božinović je za HTV rekao kako Vulin spada među političare koji “u kontinuitetu daju izjave koje nisu na tragu dobrosusjedskih odnosa, rješavanja otvorenih pitanja i svega onoga što bi dvije susjedne države trebale raditi”

.

“Što se tiče šireg konteksta nije sam, međutim Hrvatska je u ovoj situaciji, pogotovo nakon onoga što se dogodilo tijekom posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Beogradu, povukla potez koji je bio jedini mogući”, istaknuo je.

Upitan može li Vulin kao ministar nastupati bez ‘zelenog svjetla’ nadređenih, Božinović je rekao kako je to stvar odnosa u Vladi Republike Srbije. “Pozvao se na to da o njegovu putovanju odlučuje vrhovni zapovjednik. To je njihova unutarnja stvar kako tko što tumači, mi o tome možemo imati svoje mišljenje”, dodao je.

Božinović ne zna kakav bi sada mogao biti državni odgovor Srbije, ali zna da “nijedan dužnosnik Republike Hrvatske, nijedan ministar, član Vlade i Hrvatskog sabora koji je boravio u Republici Srbiji nije davao izjave koje su mogle biti uvredljive za srpsku politiku i srpski narod”.

“Ovo je bio trenutak u kojem se gospodin Vulin jučerašnjom izjavom, ali i cijelim nizom javnih istupa u kojima komentira unutarnje stvari Hrvatske, doveo u poziciju da je hrvatski državni vrh donio odluku kakvu je donio”, dodao je.

Božinović je istaknuo kako je pred Srbijom puno posla s obzirom da je kandidat za Europsku uniju, te ocijenio kako “ovakvo skretanje tema s onoga što je stvarni posao svih vlada, poput rada na poboljšavanju životnog standarda ljudi, nije pravi način”.

“Hrvatska podržava da sve države iz ovog dijela Europe postanu članice Europske unije, ali uz ispunjavanje uvjeta, ne samo ekonomske i pravne, nego i političke prirode. Europska unija ja zahtjevna zadaća i Hrvatska može pomoći, ali ako se šalju poruke ovakve vrste vlastima Republike Hrvatske i one koje su uvredljive za hrvatski narod, morat će se puno toga promijeniti bolje da bi taj proces krenuo dalje”, ustvrdio je.

Ministar je rekao da je striktno držanje kriterija koje određuje Europska komisija, Vijeće EU i Hrvatska kao punopravna članica EU, najbolji put da se shvati da, pogotovo kad govorimo o dobrosusjedskim odnosima, nikakvi refleksi prošlih vremena ne mogu proći. “Hrvatska je suverena, hrvatske institucije donose suverene odluke, a takva je i ova, iako ju je Vulin doveo u pitanje. Mora se poštivati susjedna država, pogotovo onda kada joj dolaziš u posjet”, napomenuo je.

Božinović smatra da se može ići dalje “ako se izvuku pravilne pouke iz svega, a Hrvatska je tu na pravoj strani, transprarnetna, jasna i čvrsta”.

Komemoracija u Jasenovcu nije bio koalicijski događaj, već događaj pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora

Upitan o poruci koju je koalicijski partner Milorad Pupovac poslao jer u nedjelju nije došao na komemoraciju u Jasenovac, Božinović je rekao kako to “nije bio koalicijski događaj, već događaj kojemu je pokrovitelj Hrvatski sabor i koji je okupio dobar dio Vlade na čelu s predsjednikom Vlade, a gdje su se trebali pojaviti i saborski zastpunici iz drugih političkih opcija”. “Slagao se netko s nečim ili ne slagao, to je mjesto gdje smo svi trebali biti zajedno, ne samo predstavnici manjina, nego i drugih političkih opcija”, dodao je.

Komentirao je i dva incidenta vezana uz komemoraciju – uhićenje predsjednika A-HSP Dražena Keleminca i slučaj dvojice muškaraca koji su došli sa zastavama HOS-a. “Keleminec je priveden jer je vrijeđao policijske službenike, što je kažnjivo sukladno Zakonu o prekršaju, a drugi slučaj policija istražuje da vidi gdje se i kada dogodilo te kada bude imala neka saznanja sigurno ćemo informirati javnost”, rekao je.

 Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.
Karadžić (72) traži ukidanje prvostupanjske presude donesene u ožujku 2016. dok tužitelji traže da se njegova kazna preinači u doživotni zatvor.

On je osuđen za neke od najgorih ratnih zločina, među kojima je masakr u Srebrenici 1995.

Bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine proglašen je krivim po 10 od 11 točaka optužnice, uključujući i genocid nad više od 8000 Bošnjaka u Srebrenici te višegodišnju opsadu Sarajeva, gdje je ubijeno više od 10.000 ljudi. Oslobođen je po točki za genocid u sedam općina na zapadu BiH.

Karadžić je najviši političar kojemu je Haški sud, koji je lani završio s radom nakon 24 godine, izrekao presudu nakon što je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević umro prije kraja suđenja u 2006.

Karadžić je nakon 13 godina bijega uhićen 21. srpnja 2008. godine u Beogradu, gdje je radio pod lažnim identitetom kao iscjelitelj Dragan Dabić. Vlasti su ga izručile Haškom tribunalu, a suđenje je počelo 26. listopada 2009. i završilo 7. listopada 2014. godine.

Nakon što Karadžić iznese svoju žalbu u ponedjeljak, tužitelji bi trebali govoriti u utorak. Presuda se očekuje do kraja godine.

 Očekujemo da Srbija oštro i nedvosmisleno osudi jučerašnji incident ratnog zločinca Vojislava Šešelja i da nastavak odnosa sa Srbijom bude u kontekstu te osude, kazao je u četvrtak premijer Andrej Plenković.
Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj u srijedu je na ulazu u Narodnu skupštinu zajedno s još jednim radikalnim zastupnikom Filipom Stojanovićem oskvrnuo hrvatsku državnu zastavu, a nakon toga je članove hrvatskog saborskog izaslanstva grubo izvrijeđao.

“Najoštrije osuđujem taj Šešeljev incident”, kazao je Plenković na početku sjednice vlade. “Oskvrnuo je hrvatsku zastavu i vrijeđao saborsko izaslanstvo”.

Vlada podržava odluku predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da prekine posjet Srbiji. “Očekujem da Srbija oštro i nedvosmisleno osudi taj akt zastupnika u skupštini koji je još jednom ponovio svoju oštru i bezobzirnu retoriku i ponašanje prema Hrvatskoj”, rekao je Plenković.

“Očekujemo i da nastavak dijaloga i odnosa sa republikom Srbijom bude u kontekstu njihove osude takvoga ponašanja”, naglasio je premijer.

Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak kako kandidat za glavnog državnog odvjetnika Dražen Jelenić ima sve potrebno iskustvo za obavljanje te funkcije istaknuvši da Vlada smatra kako je riječ o kvalitetnom kandidatu i čovjeku koji ima profesionalni i ljudski integritet i koji će svoj posao, kada dobije potporu Hrvatskog sabora, obavljati savjesno, u skladu sa zakonom i nepristrano.

“Dražen Jelenić ima sve potrebno iskustvo i prošao je različite instance u sustavu DORH-a. Smatramo da je riječ o kvalitetnom kandidatu, čovjeku koji ima profesionalni i ljudski integritet i koji koji će posao glavnog državnog odvjetnika, kada dobije potporu Hrvatskog sabora, obavljati savjesno, u skladu sa zakonom i nepristrano te na taj način jačati povjerenje u pravosudni sustav RH”, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade komentirajući prijedlog da se Dražena Jelenića imenuje glavnim državnim odvjetnikom.

Vlada je Jelenića predložila na zatvorenoj sjednici održanoj u utorak. On je trenutno prvi zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, kojemu mandat istječe 24. travnja.

Plenković je kazao i da će se Jelenić na svom poslu baviti i progonom kaznenih djela, zaštitom državnih interesa, borbom protiv korupcije te kvalitetnom međunarodnom suradnjom. Stoga očekuje da će DORH i dalje biti važna i neovisna pravosudna institucija s iskusnim državnim odvjetnikom na čelu. Plenković je zahvalio na radu dosadašnjem glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu i postignućima DORH-a u protekle četiri godine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je u četvrtak sa sjednice vlade i pobornike i protivnike Istanbulske konvencije o sprječavanju nasilja nad ženama na njezinu zajedničku i učinkovitu provedbu jer je ona dobra, plemenita i korisna.

Pozivam sve aktere toga procesa da smire tenzije jer hrvatska vlada interpretativnom izjavom priloženom uz Konvenciju jamči da neće doći do nikakvih problema koji bi se kosili s bilo čijim sustavom vrijednosti u pravnom i obrazovnom sustavu, kazao je Plenković.

Vlada je uvjerena u koristi provedbe ove konvencije, prije svega prema ženama žrtvama nasilja i pozvao je sve, i pobornike i protivnike, na zajedničku provedbu konvencije na što učinkovitiji način.

“Ništa se neobično nije dogodilo ni u jednoj drugoj državi koja je ratificirala IK i provodi je, pa se tako ništa neobično neće dogoditi niti u Hrvatskoj i pozivam sve da imaju povjerenja u institucije hrvatske državne vlasti”, rekao je Plenković i naglasio da je konvencija korisna i za državu i za društvo.

Plenković je o Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji govorio u uvodnom dijelu sjednice vlade komentirajući posjet glavnog tajnika te organizacije Thornbjorna Jaglanda Zagrebu u utorak.

Hrvatska će 22. svibnja u Kopenhagenu prvi put u svojoj povijesti preuzeti polugodišnje predsjedanje Vijećem Europe, paneuropskom organizacijom koja iduće godine slavi 70. godišnjicu postojanja.

Plenković je kazao kako je Jaglandu rekao da nije dobro za organizaciju poput VE da tema jedne konvencije, koja je plemenita i dobra, bude opterećena nekim drugim temema i raspravama.

“To je situacija koja stvara poteškoće i za VE i za zemlje koje ju trebaju ratificirati, u trenutku kada postoji paneuropska kampanja osobito agilnih i aktivnih aktera protiv nje, posebno u nevladnom sektoru”, rekao je premijer.

Zato će ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na sastanku u Kopenhagenu pojasniti hrvatski stav o IK, predočiti hrvatsko iskustvo u postupku ratifikacije i tražiti od cijele organizacije da razjasni ‘erga omnes’ (prema svima) što je bit te konvencije, “kako bi se ubuduće izbjegle polarizacije”.

Premijer je ponovio da će prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe biti borba protiv korupcije, decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave, učinkovita zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina te zaštita kulturne baštine.

Tijekom hrvatskog predsjedanja planirano je 26 događanja, koji će biti prilika za promicanje navedenih tema, promociju Hrvatske te jačanje zajedničkih vrijednosti, posebno na području ljudskih prava.

Vođa i zastupnik Srpske radikalne stranke (SRS) u Skupštini Srbije Vojjislav Šešelj poručio je u četvrtak da će i dalje gaziti hrvatsku zastavu i prijetiti najvišim hrvatskim državnim dužnosnicima, ustvrdivši i da će zadržati zastupnički mandat unatoč pravomoćnoj haškoj presudi za ratne zločine.

Šešelj se, na tiskovnoj konferenciji u srbijanskom parlamentu, samo dan nakon incidenta zbog kojeg je izaslanstvo Sabora RH prekinulo posjet Beogradu, usprotivio i osudi srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića zbog gaženja zastave RH, poručivši da će gaženje zastave i ubuduće biti dio njegovih “redovitih aktivnosti”.

“Predsjednik Srbije kaže da se ne može izvrgavati ruglu nijedna zastava – ja kažem da može, jer je pod tom zastavom iz Hrvatske otjerano 300.000 Srba. To je zastava hrvatske ustaške države”, rekao je Šešelj, objasnivši kako je gaženje zastave “bilo spontano” i ne postoje snimke.

“Pet-šest stražara je reagiralo. Otimali su zastavu iz naših ruku, hrvali se sa nama. Članovi izaslanstva (Sabora RH) čuli su kad sam im opsovao majku ustašku, čuo je i onaj Srbin među njima. Pa, čemu onda ova galama ako smo sve izmislili? Bilo bi izvrsno da smo izmislili, a budale nasjele, ali nismo”, rekao je Šešelj i upitao “zašto su se onda vratili u Zagreb”.

Nakon jučerašnjeg incidenta u parlamentu kada je, po tvrdnjama Šešelja i navodnih očevidaca o kojima su pisali mediji, ovaj osuđeni ratni zločinac psovao hrvatsko izaslanstvo, Gordana Jandrokovića i gazio državnu zastavu RH, izaslanstvo Sabora prekinulo je službeni posjet i vratilo se u Zagreb.

Ispostavilo se da radikali, unatoč jučerašnjim tvrdnjama i navodnim snimkama, nemaju nikakav video-zapis iz predvorja srbijanskog parlameta, a očitovala se i Skupština Srbije tvrdnjom da snimka ne postoji jer taj dio zgrade nije pokriven video-nadzorom. “Video nadzor tog dijela Narodne skupštine Republike Srbije ne pokriva mjesto gdje su bile postavljene zastave, jer se nalazi u mrtvom kutu u odnosu na postavljene kamere”, navode u priopćenju iz Skupštine odgovarajući na upit TV N1.

“Nevjerojatno mi je da sumnjate da se dogodilo, ali efekat je solidan – sve i da nije bilo ništa”, rekao je danas Šešelj novinarima.

On je odbacio tvrdnje premijerke Ane Brnabić da je taj incident poremetio odnose Srbije i Hrvatske ustvrdivši da ti odnosi “odavno nisu bili dinamičniji nego što su sada”.

“Mi nećemo priznati hrvatsku ustašku zastavu dok traje okupacija RSK. I dao Bog da nam se desnica ruka osušila ako ikada zaboravimo Krajinu. Tu smo zakletvu položili na grobu Ranka Vujića, predsednika SRS za Krajinu. Ali, tu zakletvu su položili i bivši srpski radikali, koji su tada bili s nama, i neka vode računa”, rekao je Šešelj.

Šešelj je rekao da su radikali zakazali miting za 6. svibnja u Hrtkovcima u 11 sati i prijavili skup te “nema razloga da ga netko zabrani”.

Istodobno, Šešelj je ustvrdio da mu, unatoč pravomoćnoj presudi MICT-a, nitko neće oduzeti zastupnički mandat. “S mojim mandatom se ništa ne događa. Tko meni može oduzeti mandat? Gdje da ga predam? Borit ću se rukama i nogama”, rekao je Šešelj, tumačeći kako se članak zakona koji odnosi na oduzimanje mandata, tiče zastupnika koji tek trebaju biti osuđeni ili koji su optuženi “a nigdje se ne kaže da se odnosi na onog koji je osuđen”.

“U presudi ne stoji da sam ratni zločinac, a ako se pokrene postupak, tek ćete vidjet šta ću raditi”, zaprijetio je Šešelj, rekavši kako “ima bujnu maštu”.

Vođa radikala rekao je kako “svi časni Srbi” podržavaju ono što je jučer napravio”. “Podržavaju što smo zgazili hrvatsku zastavu i što sam opsovao ustašku majku hrvatskoj delegaciji”, rekao je Šešelj novinarima.