Srbija

U Vinkovcima je u srijedu potpisan sporazum o partnerskim odnosima u provedbi projekta prekogranične suradnje vrijednog više od 1,6 milijuna eura, kojim je predviđena izgradnja 380 kW solarne elektrane na objektima Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije te kogeneracijskog postrojenja u Somboru na bioplin proizveden pročišćivanjem otpadnih voda.

Sporazum su potpisali predsjednik Uprave Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije Dražen Milinković i Branimir Šimić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Nositelj projekta je novosadsko Sveučilište, a partneri sa srbijanske strane komunalno poduzeće Vodokanal iz Sombora i Fond Europski poslovi Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Po riječima direktorice Agencije za investicije i razvoj Grada Vinkovaca Mirte Štrk, projektom će se izraditi tehnička dokumentacija za izgradnju bioplinskoga i kogeneracijskog postrojenja u Somboru i solarne elektrane u Vinkovcima te postavljeni preduvjeti za realizaciju tih objekata.

Omogućit će se i uspostavljanje pokretnog laboratorija na osječkome Poljoprivrednom institutu i novosadskom Sveučilištu čiji će stručnjaci na terenu raditi na receptima za bioplinska postrojenja kako bi pronašli najučinkovitiju smjesu za proizvodnju bioplina u pročišćivačima otpadnih voda komunalnih poduzeća, rekla je Štrk.

Po riječima predsjednika Uprave Dražena Milinkovića, Vinkovački vodovod i kanalizacija postavit će u sklopu projekta šest solarnih elektrana ukupne snage 380kW, vrijednih više od 545.000 eura, na šest objekata: vodospremnik Lipovac (50kW), Vinkovce (140 kW) i Retkovce (40 kW) i tri elektrane ukupnog izlaza 50kW na pročistačima otpadnih voda u Ivankovu, Cerni i Otoku.

Ova konstrukcija će osigurati proizvodnju električne energije koja će pozitivno utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i osigurati proizvodnju dodatnih kilovati električne energije iz obnovljivih izvora energije koja će služiti za proizvodnju pitke vode na području rada naše tvrtke, rekao je Milinković. “Poljoprivredni institut iz Osijeka zainteresiran je za nabavu mobilnog laboratorija u kojem bi mogli načiniti kemijsku analizu same mase i silaže kukuruza koji je u proizvodnji bioplina u nas zastupljen čak 70 posto”, objasnio je Branimir Šimić te dodao da će rezultati takvih analiza stručnjacima dati podatke o tome koje kombinacije biljnih masa i hibrida kukuruza daju najveću proizvodnju bioplina i energije.

Projekt EXploitation of Different Energy sources for GREen Energy production – X–DEGREE financira se nepovratno iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija. Od 127 prijavljenih projekata u sklopu tog programa, zajednički odbor za praćenje odabrao je za financiranje na temelju prvog poziva 24 projekta vrijedna više od 18 milijuna eura, a među njima je i projekt X-Degree. Srbijanski partneri potpisali su sporazum o partnerskim odnosima prošlog tjedna u Novom Sadu.

Srpska dionička društva isplatit će ove godine dioničarima dividende u iznosu većem od 26 milijardi dinara (oko 220 milijuna eura), što je za četiri milijarde dinara manje u odnosu na prošlogodišnjih gotovo 30 milijardi dinara koje su dobili vlasnici dionica kotiranih na Beogradskoj burzi, računajući i Telekom Srbije koji još uvek nije pronašao način da se uključi u burzovno tržište.

Prema pisanju lista Politika, smanjenje dividende posljedica je izvrštenja pojedinih kompanija, kao što su Imlek i Bambi, s beogrdske burze i njihovog prelaska u niži oblik organizacijske forme, a djelimično i nižih dividendi pojedinih kompanija.

U apsolutnom iznosu najveće dividende isplatit će Telekom Srbije, a slijede Naftna industrija Srbija (NIS), AIK banka, Philip Morris Operations i beogradski Aerodrom Nikola Tesla.

Telekom nastavlja s nizom visokih dividendi, iako je ovogodišnja desetak posto niža u odnosu na prošlu godinu. Politika tvrdi kako je jasno da takvu politiku diktira država kao većinski vlasnik (58,1 posto dionica), ali ostaje veliko pitanje koliko državni činovnici vode računa o dugoročnom poslovanju, odnosno o razvoju kompanije u uvjetima jake konkurencije. Još drastičniji slučaj je Dunav osiguranje koje je cjelokupnu dobit isplatilo u obliku dividende, a tek koju godinu ranije kompanija je spašavana velikom financijskom injekcijom poreznih obveznika.

Manji pad dividende zabilježio je Aerodrom Nikola Tesla, koji je i ove godine isplatio dioničarima 60-ak posto ostvarene dobiti u prošloj godini. Naftna industrija Srbije, kao i obično, dioničarima je namijenila četvrtinu dobiti, a iznos za dividende od četiri milijarde dinara gotovo je jedanak prošlogodišnjem.

Razina dividende ove godine je tek trećina rekordnih isplata ove kompanije od prije nekoliko godina, a za sličan prihod dioničara morat će se značajnije promenijeniti stanje na globalnom tržištu sirove nafte. AIK banka Miodraga Kostića nastavila je s velikim isplatama dioničarima koji su dobili 3,7 milijardi dinara.

Velika promjena kada je riječ o dividendnoj politici AIK-a stigla je s novim većinskim vlasnikom, koji samostalno uživa u takvom novčanom toku, ako se zanemari nekolicina manjinskih dioničara koji sudskim putem pokušavaju osporiti konsolidaciju vlasništva.

Snažan rast poslovanja, prije svega na inozemnom tržištu, omogućio je dioničarima niškog Philip Morrisa odličnu dividendu od 3,4 milijarde dinara, a i ove godine nastavljen je trend podjele cjelokupne ostvarene dobiti. Među kompanijama kotiranim na Beogradskoj burzi, Metalac, Galenika Fitofarmacija i Jedinstvo Sevojno, višegodišnju tradiciju u isplati dividende nastavili su i ove godine i to većim svotama namijenjenim dioničarima.

Nakon prošlogodišnje ogromne dividende Messer Tehnogas je ove godine podijelio tek četvrtinu dobiti i razočarao investitore. Energoprojekt Holding i Alfa plam zadržali su prošlodogišnju razinu isplate, dok je Impol Seval povećao dividendu. Velik dio dobiti ostao je neraspoređen, a kompanija tvrdi da sadašnji investicijski ciklus ne dopušta veće isplate dioničarima.

Mađarska vlada i Gazprom su potpisali sporazum o produžetku plinovoda Turski tok preko teritorija Bugarske i Srbije do Mađarske.

Prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Sijarta odobrena trasa je realnije rješenje od trase koja je trebalo ići preko Rumunjske i Hrvatske. U ovom trenutku planira se da se Mađarska priključi plinovodu do kraja 2019. godine.

U lipnju je saopšteno kako je Rusija nastavila pregovore sa Mađarskom i Srbijom o izgradnji „Južnog toka”, iako je ranije Moskva više puta priopćila da se neće vraćati na taj projekat. Također, saznalo se da Bugarska računa na ruski plin koji će puniti plinski čvor koji financira Europska komisija.

Kosovski predsjednik Hashim Thaci ustvrdio je po povratku iz Bruxellesa da će dijalog Beograda i Prištine uskoro biti okončan “uz povijesni sporazum dviju strana”, a ta njegova izjava nije s odobravanjem dočekana na političkoj sceni Kosova jer mu protivnici osporavaju pravo da govori u njihovo ime, objavili su u srijedu beogradski elektronički mediji.
Thaci je nakon sastanka u ponedjeljak u Bruxellesu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i šeficom eurodiplomacije Federicom Mogherini u intervjuu za ABC news pozvao sve političke čimbenike na Kosovu da se pridruže procesu pregovora, ocijenivši kako je došlo vrijeme da se “ponovno otvori nova faza dijaloga, na višoj političkoj razini”.

Prištinski mediji prenijeli su kako se Thaci založio za snažniji dijalog koji bi vodio ka “kompletnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine i ljudi na tim prostorima”, te “dobrosusjedskim odnosima i pomirenju među ljudima”. Thaci smatra kako Kosovu treba “stabilna, multietnička vlada s euroatlanskim duhom” i vidi volju pobjedničke koalicije da čim prije uspostavi nove institucije Kosova.

Reagirajući na Thacijeve poruke, jedan od osnivača inicijative Alternativa Iljir Deda izjavio je kako dijalog za normalizaciju odnosa sa Beogradom vidi kao “nacionalno pitanje” koje zahtjeva širi konsenzus političkih stranaka, prenose beogradski mediji.

Deda je Thaciju na društvenim mrežama poručio da bi razgovor s Beogradom morao dobiti odobrenje političkih stranaka “prije nego se dogovori o bilo čemu u okviru dijaloga, kojim posreduje EU”. “Kosovski državni interes trebao bi se graditi samo kroz širi konsenzus političkih stranaka. Ne može ga graditi bilo koji institucionalni lider pojedinačno”, naglasio je Deda.

Nakon Thacijevog sastanka u Bruxellesu uz posredovanje Mogherini, pojedini politički čimbenici u Prištini Thaciju su osporili legitimitet, ustvrdivši da je format pregovora na predsjedničkoj razini “nametnuo Vučić”.

Srbijanski predsjednik izjavio je nakon trojnih razgovora u Bruxellesu kako je Federici Mogherini prenio stajalište Beograda da Srbiji treba ubrzati postupak eurointegracije i točno utvrditi datum ulazak Srbije u EU. “Mislim da smo dobili razumijevanje Mogherini, da točno znamo kada možemo postati članicom, da ne budemo kao guske u magli, koje će sigurno naći pravi put, ali ne znaju kada se završava”, rekao je Vučić.

Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedan je od preduvjeta Srbiji u eurointegracijama, a taj se napredak promatra kroz poglavlje 35 o “ostalim pitanjima”, koje je Srbiji otvoreno na početku pregovaračkog procesa i bit će zatvoreno tek na kraju pregovaračkog procesa.

Hrvatska ima veće i konkurentnije gospodarstvo od Srbije i snažnije institucije zahvaljujući ulasku u Europsku uniju, konstatira agencija Moody’s u komparativnoj analizi, predviđajući ujedno da će srbijansko gospodarstvo u predstojećim godinama biti potaknuto strukturnim reformama i snažnim okretanjem izvozu.
Moody’s je državnim obveznicama Hrvatske dodijelio ocjenu Ba2, uz stabilnu prognozu, dok je ona srbijanskih državnih obveznica niža za jednu razinu i iznosi Ba3, također uz stabilnu prognozu. Time agencija ulagačima signalizira da kupnja obveznica dviju zemalja ima karakter špekulacija i da ne ulazi u kategoriju investicija.

U komparativnoj analizi “Vlade Hrvatske i Srbije – razvijenije gospodarstvo i institucije u Hrvatskoj opravdavaju snažniji kreditni profil” agencija ističe veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i podršku članstva u EU reformi hrvatskih institucija. “Hrvatsko je gospodarstvo približno za trećinu veće od srpskog a članstvo u Europskoj uniji potaknulo je sveobuhvatnu reformu institucija”, konstatira potpredsjednik Moody’sa i koautor analize Evan Wohlmann.

“S druge će pak strane veći reformski zamah u Srbiji u proteklim godinama poduprijeti približavanje dohodaka, a ulaganjima će vjerojatno ići na ruku poboljšanje poslovnog okruženja u toj zemlji u zadnje vrijeme”, dodaje on.

Kao dodirnu točku u Moody’su izdvajaju velike dugove. Obje zemlje nose velik teret dugova, ali će fiskalna konsolidacija dovesti do postupnog poboljšanja, procjenjuje Wohlmann. Razina duga u dvije zemlje znatno je viša u odnosu na prosjek u skupini zemalja sa sličnim ocjenama, ističe se u izvješću. Tako je u Hrvatskoj udio duga u BDP-u u 2016. godini iznosio 84,2 posto a u Srbiji 74 posto, u usporedbi s prosječnih 47,6 posto za slične zemlje s rejtingom Ba.

U Moody’u napominju da sektor državnih poduzeća u Srbiji i dalje predstavlja veći fiskalni rizik unatoč napretku u poboljšanju fiskalne pozicije nakon financijske krize. Beograd je pokrenuo reforme kako bi smanjio rizik budućih zahtjeva državnih poduzeća prema proračunu, uključujući i restrukturiranje ‘gubitaša’.

Srbija ipak za razliku od Hrvatske nije dužna poštovati propise Europske unije o državnoj pomoći, koji ograničavaju izglede za izravnu državnu pomoć i jamče određeni stupanj vanjskog nadzora, ističe se u izvješću.

U Moody’su primjećuju i da su stope nezaposlenosti u obje zemlje smanjene, pri čemu su u Srbiji reforme zakonodavstva provedene 2014. godine dovele do većeg udjela aktivnog stanovništva i snažnijeg rasta zaposlenosti zahvaljujući privatnom sektoru.

Ističu ipak da pad nezaposlenosti također odražava smanjenje radne snage zbog starenja populacije i velikog iseljavanja, zbog čega su dugoročniji izgledi za gospodarski rast neizvjesni. “Za jačanje potencijala za rast u obje zemlje ključni su kontinuirana integracija u Europsku uniju i daljnji napori u smjeru poboljšanja investicijske klime”, zaključak je Moody’sove analize.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić rekla je u utorak da je Srbiji partner Europska unija a da joj je Rusija prijatelj, donijevši drugi dan zaredom svojim izjavama o odnosu Beograda prema Bruxellesu i Moskvi novi vjetar u Srbiju.
Samo dan prije nego je rekla da je Srbiji “Europska unija partner, a Rusija prijatelj”, u intervjuu je poručila da će Srbija, bude li primorana, birati EU a ne Rusiju. “Strateški cilj Beograda je ulazak u Uniju, dok s Rusijom ima duboko ukorijenjene bliske i prijateljske odnose”, rekla je Brnabić u intervjuu za BBC, objasnivši kako Srbija pokušava “održavati ravnotežu u izazovno vrijeme”.

Ocjene premijerke koje stavljaju EU ispred Rusije potaknule su veliku pozornost beogradskih medija, ali i oštre reakcije nacionalističko-konzervativne oporbe, poglavito radikala Vojislava Šešelja i Demokratske stranke Srbije (DSS). “Nastavit ću put koji je počeo Aleksandar Vučić, da bi pripremila zemlju za članstvo u EU do 2020. Imamo emotivne veze sa Rusijom, zbog tradicije, kulture i vjere, ali EU je tamo kamo mi idemo – to je jasno”, rekla je Brnabić.

Radikali i DSS zatražili su da se o izjavama premijerke očituje donedavni premijer i aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, inzistirajući da se o članstvu u Uniji pokrene javna rasprava u Srbiji.

Brnabić je u intervjuu za BBC podsjetila da je prethodna vlada “bila uspješna u pristupnim pregovorima s EU”, te da je dosad otvoreno 10 poglavlja, a dva su zatvorena. “EU je naš partner i razumije naše veze s Rusijom”, ocijenila je Brnabić, niječući da je njezino imenovanje za šefa vlade samo Vučićeva maska “jer će on i dalje rukovoditi zemljom”.

Ona je ustvrdila da joj se Vučić nije miješao u rad ni kad je bila na čelu ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. “Očekujem da će isto tako biti i dok vodim vladu”, rekla je Brnabić, poručivši kako Srbija sada ima predsjednika i premijera s istim ciljem.

Ona je, glede svoje seksualne orijentacije i činjenice da je prva gay osoba na čelu vlade “u jednoj konzervativnoj zemlji”, rekla da se situacija “dosta poboljšala” dok je na čelu vlade bio Vučić i da “Srbija nije homofobična balkanska zemlja”, već država s brojnim nacionalnim manjinama i etničkim skupinama. “Srbija je najmultietničkija nacija u cijeloj Europi. Imamo više od 26 nacionalnih manjina i etničkih skupina, što govori o toleranciji srpskog naroda, mada se to ponekad ne priznaje u dovoljnoj mjeri”, ocijenila je Brnabić i podsjetila da su u prethodne tri godine održane parade ponosa na kojima su sudjelovali ministri i gradonačelnik Beograda, rekavši kako se “društvo mijenja”.

“Volim svoju zemlju i sretna sam što ću biti u prilici da napravim nešto izravno za nju. To također pokazuje da Srbija nije duboko konzervativna i homofobična balkanska zemlja. Naše društvo se mijenja. Ono što je u krajnjem slučaju bitno jest kompetentnost ljudi – je li netko sposoban i spreman raditi posao, a ne to je li ‘gay ili straight’, crni ili bijeli ili kojoj naciji pripada”, naglasila je srbijanska premijerka. Ana Brnabić izabrana je za predsjednicu vlade Srbije na prijedlog donedavnog premijera i aktualnog šefa države Aleksandra Vučića, i prva je žena na čelu srbijanske vlade.

Pobjeda tzv. ratne koalicije na Kosovu stvorit će mnogo problema, ali je ključno da Albanci neće imati kontrolu nad Srbima kao što su željeli, poručio je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Komentirajući ishod nedjeljnih izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, Vučić je novinarima rekao da će pobjeda koalicije predvođene Ramushem Haradinajem, Hashimom Thacijem i Fatmirom Ljimajem predstavljati problem, ali će se Beograd boriti da sačuva stabilnost i nastavi dijalog. “Takozvana ratna ili veteranska koalicija stranaka, koja je dobila većinu na izborima je ona grupacija koja je najotvorenije prijetila Srbima i to će nam stvoriti mnogo problema”, rekao je Vučić.

On je naglasio da će prilikom formiranja vlade Priština pred sobom imati jedinstven srpski blok koji će štititi interese Srba i Srbije na Kosovu. “Ostaje vidjeti kakve koalicije žele formirati. Imaju prilično jedinstven blok Srba koji će štititi i čuvati svoje interese”, poručio je Vučić.

Poslije izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu Srbe će u Prištini predstavljati 10 zastupnika Srpske liste, objavljeno je u Beogradu, a beogradski mediji kao najveće izborno iznenađenje navode oporbeni pokret Samoodređenje, koji je izbornu utrku završio na drugom mjestu.

Nakon što je službeni Beograd među pet političkih opcija koje su kandidirali kosovski Srbi izravno podržao Srpsku listu, predsjednik parlamentarnog odbora Skupštine Srbije za Kosovo Milovan Drecun ocijenio je kako izborni rezultat pokazuje da je “Srbija nezaobilazan i jedini čimbenik” koji može pregovorati u ime srpskog naroda na Kosovu.

Prema nepotpunim izbornim rezultatima koje je objavila koalicija nevladinih organizacija Demokracija na djelu, 34,5 posto osvojila je koalicija okupljena oko Hashima Thacija i Ramusha Haradinaja, slijedi pokret Samoodređenje (26,7 posto), koalicija oko Demokratskog saveza Kosova (25,8 posto), te Srpska lista s 4,8 posto glasova, dok su sve ostale stranke i organizacije sudionice izbora osvojile 10,1 posto. Pravo glasa na kosovskim izborima imalo je oko 1,87 milujuna birača, među kojima oko 100.000 Srba.

U okviru dodatne modernizacije rafinerijske prerade, NIS je uspešno realizovao novi projekat linijskog namešavanja motornih benzina u Rafineriji nafte u Pančevu, donosi B92.

Zahvaljujući modernom softverskom sistemu i preciznom linijskom namešavanju najkvalitetnijih motornih benzina obezbeđen je konstantan kvalitet proizvoda u skladu sa propisanom specifikacijom EU. U ovaj projekat NIS je uložio gotovo 10 miliona evra.

Softverski sistem, uključujući i sistem za planiranje i optimizaciju recepture benzina, upravlja celokupnim procesom sa 12 cevovoda i brojnim pumpama kojim se dopremaju benzinske komponente koje se digitalnom preciznošću automatski doziraju i potom skladište u rezervoar kao gotov proizvod. Ovakvim načinom namešavanja obezbeđuje se konstantan kvalitet finalnog proizvoda.

Posebna vrednost investicije je i znatno kraće vreme namešavanja benzina, što povećava efikasnost poslovanja. Ranije je za proizvodnju jedne benzinske šarže od 2.500 do 3.000 kubnih metara bilo potrebno 25 do 36 sati, a sada se te količine proizvedu za 13 do 20 sati. „Uspešno realizovani projekat linijskog namešavanja motornih benzina potvrda je posvećenosti NIS-a proizvodnji goriva vrhunskog kvaliteta. Osim toga, ova investicija i novi kompjuterizovani sistem proizvodnje, obezbeđuju proizvodnju koja je u skladu sa najsavremenijim tehničkim propisima i zahtevima iz oblasti bezbednosti na radu, protivpožarne zaštite i zaštite životne sredine”, istakao je Vladimir Gagić, direktor Bloka „Prerada” NIS-a.

Ruski Sberbank predao je nadležnim sudovima u Beogradu i Zrenjaninu zahtjeve za zabranu prodaje imovine Frikoma i Dijamanta koji posluju u sastavu Agrokora, tvrdi u petak beogradski tisak.

“U igri oko nove kreditne linije za Agrokor Rusi su, bar zasad, nadigrali hrvatsku državu. Ruski Sberbank je Privrednom sudu u Beogradu i Privrednom sudu u Zrenjaninu podnio zahtjev za zabranu raspolaganja imovinom Frikoma i Dijamanta”, piše list Politika, pozivajući se na “izvore upućene u pregovore”.

List navodi da je time izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak spriječen otuđiti ili financijski opteretiti ta dva poduzeća koja su dio Agrokorove imovine u Srbiji i da je onemogućeno njihovo stavljanje u zalog prilikom uzimanja novog kredita. “Ante Ramljak ne samo da neće moći, bez srpske države i ruske banke, založiti te dvije kompanije kao kolateral za krovni kredit Agrokora, već neće moći ni samostalno odlučivati o njihovoj prodaji”, navodi Politika.

List piše da je Privredni sud u Beogradu 7. lipnja već donio rješenje o privremenoj mjeri kojom se Ledu, kao dijelu Agrokora, zabranjuje “otuđenje i opterećenje 100 posto udjela u Frikomu”. “Sberbank je na ovaj način osigurao da će mu hrvatski koncern vratiti kredit u iznosu od 100 milijuna eura, uz kamatu od 1,32 milijuna eura”, piše Politika, podsjećajući da je Ledo bio solidarni dužnik za taj zajam, a ugovor o kreditu potpisan je 21. veljače ove godine, prije stupanja na snagu “lexa Agrokor”.

Politika tvrdi da je Agencija za privredne registre u četvrtak već upisala mjeru privremenog opterećenja. Navodeći da je ruska banka Agrokoru dosad već posudila više od milijarde eura, list piše i da je nova kreditna potpora ponuđena pod teškim uvjetima te kako su Rusi inzistirali da svakim novim dolarom kredita osiguraju da će im Agrokor vratiti dva dolara starog. “Ramljak na to nije pristao”, navodi Politika i tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, kako je u jednom trenutku zaprijetio da će, ne odobre li pozajmicu, pod hipoteku staviti Frikom i Dijamant.

Agrokor je u Srbiji vlasnik Merkatora S, te poduzeća Dijamant, Frikom, MG Mivela, Kikindski mlin i Nova sloga, s ukupno oko 11.000 radnika.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završio je u srijedu dvodnevne konzultacije s predstavnicima parlamentarnih stranaka i koalicija o budućem premijeru, ali još nema pouzdanih naznaka tko bi mogao naslijediti Vučića na mjestu predsjednika srbijanske vlade.

Kao tri najozbiljnija kandidata u medijima se spominju ministrica državne uprave i lokalne samouprave Ana Brnabić, prvi potpredsjednik vlade i šef diplomacije Ivica Dačić te gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević. Nakon prvog dana konzultacija Vučić je izjavio kako Srpska napredna stranka (SNS), čiji je predsjednik, inzistira da premijer bude kadar naprednjaka, a predsjedništvo SNS najavilo je i sastanak o toj temi za danas popodne.

U međuvremenu, beogradski mediji tvrde da se izboru Ane Brnabić navodno protivi Srpska pravoslavna crkva zbog njezine spolne orijentacije, te da su vođa socijalista (SPS) Ivica Dačić i tajkun Bogoljub Karić lobirali kod SPC-a da utječe na izbor Dačića za mandatara. Prema navodima lista Blic, sve do prije nekoliko dana Vučić je bio blizu odluke da vođenje vlade prepusti Ani Brnabić “zbog rezultatat koje je u posljednjih devet mjeseci postigla”, ali su se stvari počele mijenjati “nakon što je glavni tajnik Predsjedništva Nikola Selaković bio na sastanku s nekoliko vladika SPC-a”. “Na osnovu onoga što je dio vladika rekao bilo je jasno da se protive da to bude Brnabić. Također, bilo je jasno da je za neke utjecajne vladike u SPC-u najprihvatljivija opcija da Dačić bude novi šef vlade”, piše Blic pozivajući se na neimenovane izvore.

Dačić je u međuvremenu ponovio raniju izjavu da mu dužnost premijera nije u planu. “Ne odlučuju popovi, već Vučić”, rekao je Dačić za Blic. Večernje novosti navode kako čelništvo Srpske napredne stranke ne želi Dačića na mjestu premijera, inzistirajući da mandat za sastav vlade dobije netko iz redova naprednjaka, te da SPS Ivice Dačića, iako najveći koalicijski parner, ne treba imati veću ulogu u budućoj vladi od one što je ima sada.

Nakon Vučićeve formalne ostavke na mjesto premijera i preuzimanja dužnosti šefa države, zakonski rok za sastavljanje nove vlade je 30 dana, a očekuje se da Srbija dobije novog premijera i vladu prije kraja lipnja.