Srbija

Izjava Dušana Bajatovića

Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da je Srbija već rezervirala 300 milijuna prostornih metara plina u LNG terminalu za ukapljeni prirodni plin u grčkoj luci Alexandroupolis.

Bajtović je rekao da će Srbija diversificirati svoje izvore opskrbe plinom, s obzirom na to da, osim dvije milijarde kubnih metara plina koje kupujemo od Rusije po naftnoj formuli na temelju sporazuma predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ruskog predsjednika Vladimira Putina Srbiji treba još milijardu kubika plina kako bi bila potpuno sigurna.

Prvi čovjek Srbijagasa rekao je za Prvu tv da u Bugarskoj postoji mali kapacitet plinovoda od Varne do Sofije i od Beograda do Niša te da će se morati proširiti kako bi se plin nabavljao i iz tog smjera.

Također, imat ćemo pristup grčkim LNG terminalima Revitauzo i Alexandroupolis. Mislim da će terminali biti gotovi ove godine i već možemo imati neke efekte”, rekao je Bajatović.

Napomenuo je da ne zna možemo li sklopiti dugoročne ugovore, ali da možda možemo uzeti višak od trgovaca koji proizlazi iz uravnoteženja sustava ili ako neka poduzeća propadnu, pa nitko ne uzima. taj plin. “Kad krene LNG terminal Aleksandropolis, mi kao Srbija imamo već rezerviranih 300 milijuna kubika”, rekao je Bajatović.

Odobren zajam

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Srbiji prvi programski razvojni zajam za zelenu tranziciju, kojim je osigurano 149,9 milijuna eura za podršku pojačanim naporima Srbije da poboljša institucije javnog sektora kako bi se postigao otporniji, zeleniji i inkluzivniji gospodarski rast.

Dodao je kako stvaranje novih i očuvanje postojećih prilika za poslovanje, kao i uvođenje inovacija s ciljem ekološki čišćeg i otpornijeg rasta, može biti izazovno, ali ima i brojne prednosti.

Taj programski zajam, kako se navodi, prvi je od dva takva zajma i pruža potporu reformama javnih politika i institucija kako bi se “fiskalno upravljanje bolje uskladilo sa zelenom agendom, povećanjem transparentnosti trošenja proračunskih sredstava za zaštitu okoliša”. zaštita.”

Cilj zajma je ubrzati prelazak na čistu energiju kroz reforme energetskog tržišta kako bi se osigurala održivost JP Elektroprivreda Srbije i omogućilo brže uvođenje obnovljivih izvora energije, ali istovremeno zaštitili energetski ugroženi kupaca.

Kroz ovu aktivnost Srbija također dobiva potporu u usklađivanju svojih propisa sa standardima Europske unije o zaštiti klime i okoliša, s posebnim naglaskom na upravljanje otpadom i kvalitetu zraka.

Aranžman od 2,5 milijardi eura

U prosincu 2022. godine MMF je Srbiji odobrio novi aranžman u iznosu od gotovo dvije i pol milijarde eura i to za podršku u vanjskom i fiskalnom financiranju zbog povećanih troškova u uvozu energije uzrokovanih nepredviđenim globalni okolnostima.

Iako su dobre meteorološke prilike utjecale na globalne cijene energije, one su još uvijek iznad dosadašnjih prosjeka, a neizvjesnost će se nastaviti i u drugoj godini agresije na Ukrajinu, stoga je novi aranžman u posebnom fokusu na energetski sektor.

Novi aranžman tako predviđa povećanje domaćih tarifa za energiju jer su one duboko ispod troškova proizvodnje i uvoza energije te su potrebne proračunske intervencije kako bi se državnim poduzećima namirio gubitak. Također, program uključuje plan reformi u EPS-u, strategiju energetskih investicija s definiranim prioritetima, novu energetsku strategiju te strategiju energetske zelene tranzicije.

Demostat

Vlada Srbije pregovara s njemačkim automobilskim gigantom, australsko-britanskom tvrtkom Rio Tinto i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o realizaciji projekta koji uključuje izgradnju tvornice električnih automobila, doznaje Demostat. Čini se da su pregovori sve bliže konačnom dogovoru.

Potencijalna investicija ovisi o tome hoće li se eksploatirati litij u Srbiji, ali i o vanjskopolitičkoj orijentaciji srpskih vlasti u narednom razdoblju. Odluka njemačkog giganta da otvori tvornicu u Srbiji, uz jamstvo Europske banke za obnovu i razvoj, bila bi jasan pokazatelj u kojem smjeru Srbija ide – prema Zapadu.

Dolaskom njemačkog giganta iz Stuttgarta poslala bi se snažna poruka drugim velikim svjetskim investitorima o Srbiji kao sigurnoj investicijskoj destinaciji.

No, uvjet za ovu i realizaciju ostalih investicija sa Zapada koje su u planu svakako je postupno usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, što u konačnici znači i uvođenje sankcija Rusiji. Dolazak Mercedesa može biti dio “mrkve” koja je obećana Srbiji ako bude konstruktivna u pregovorima s Prištinom i ako prihvati europski plan za Kosovo.

Europski dužnosnici su srbijanskom vodstvu jasno dali do znanja da, ako Srbija ne prihvati europski plan, može očekivati ​​posljedice koje će se, između ostalog, ali u velikoj mjeri, odraziti na gospodarstvo i gospodarstvo. S druge strane, ako plan bude prihvaćen, Srbija je obaviještena da će dobiti ekonomsku pomoć, ali i ulaganja u razne oblasti gospodarstva.

Dolazak Mercedesa u Srbiju ovog puta neće biti ograničen samo na vladinu propagandu, kao u slučaju suradnje njemačke kompanije i srpskog Ikarbusa, već će, ako ugovor bude potpisan, biti dogovoren i realiziran, tvrdi naš izvor..

To praktično znači da će Rio Tinto iskopavati litij u Srbiji, iako je Vlada Srbije početkom prošle godine službeno obustavila projekt “Jadar” zbog protesta ekoloških aktivista. Tvrdi se da se u ležištu Jadar nalazi skoro 10 posto istraženih svjetskih rezervi litija.

Demostat je ranije pisao da će, ukoliko se u Srbiji eksploatira litij, uvjet Vlade Srbije biti izgradnja tvornice baterija i tvornice električnih automobila. Srbija neće dopustiti eksploataciju litija samo radi izvoza u druge zemlje.

Također, od ranije je poznato kako nema garancija da će se prekinuti suradnja s Rio Tintom, ali i da je otvorena mogućnost da država pronađe novog partnera, čiji ugled nije narušen kao u slučaju britansko-australske korporacije., koja se više puta suočavala s međunarodnim optužbama da uništava okoliš.

Inače, tvrtka Rio Tinto već je surađivala s Europskom bankom za obnovu i razvoj 2015. godine na projektu podzemnog rudnika bakra u Mongoliji. EBRD u Srbiji, između ostalog, podržava javno-privatna partnerstva i koncesije

Vidljivo već nekoliko mjeseci

Naftna industrija Srbije (NIS) ostvarila je rekordne poslovne rezultate u prošloj godini, što je bilo evidentno da će se desiti još početkom novembra kada su bili poznati devetomesečni rezultati poslovanja, donosi Politika.

Ključni pokazatelj profitabilnosti, profit pre kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), skočio je u 2022. godini 1,6 puta na 136,2 milijarde dinara, dok je neto dobit dostigla 92,4 milijarde dinara u odnosu na prošlogodišnjih 21,0 milijardu dinara, kaže Nenad Gujaničić broker u brokerskoj kući Momentum.

Rastu profitabilnosti kompanije osim visokih cena nafte i nižih troškova usled snabdevanja jeftinijom ruskom naftom, doprineo je i rast tražnje na tržištu ali i povećani tržišni udeo kompanije. NIS je na kraju godine imao 50 odsto maloprodajnog tržišta (44 odsto na kraju prethodne godine), dok je udeo na veleprodajnom tržištu povećan sa 74 na 83 odsto.

Srpski mediji

Ugovor za paket energetske potpore EU Srbiji, vrijedan 165 milijuna eura, potpisan je ovih dana. Novac je stavljen na raspolaganje za provedbu energetske mape puta Vlade Srbije.

Plan sadrži veliki broj mjera, poput subvencija za ugrožena kućanstva, a zahvaljujući tome ove će godine biti zaštićen najmanje isti broj kućanstava kao i 2022. Očekuje se da će se taj broj povećati na 190.000 kućanSTAVA do kraja 2023.

Druga mjera je zaštita malih i srednjih poduzetnika od visokih cijena električne energije kako bi im se pomoglo da nastave poslovati unatoč visokim cijenama struje. Od toga će biti potpomognut najmanje isti broj tvrtki kao i prethodne godine, najmanje 70.000.

Treća mjera je ušteda energije kroz poticaje potrošačima električne energije, a četvrta je povećanje konkurencije na tržištu plina i električne energije, što podrazumijeva odvajanje i certificiranje svih plinskih operatora, otvaranje tržišta plina i provedbu dražbi za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora.

Peta mjera je energetska sigurnost, što podrazumijeva sufinanciranje projekata, donošenje plana ulaganja u elektroenergetski sektor i donošenje plana ulaganja u sektor nafte i plina.

Šesta mjera odnosi se na promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, što uključuje shemu subvencioniranja kućanstava u višestambenim zgradama za provedbu mjera energetske učinkovitosti i subvencioniranje solarnih panela, dizalica topline za privatne domove, mala i srednja poduzeća i javne zgrade.

Srbijanski mediji

Elektroprivreda Srbije završila je 2022. godinu s neto gubitkom nakon oporezivanja od 73,7 milijardi dinara, dok je planom bio predviđen gubitak od 97,7 milijardi dinara. Na kraju trećeg kvartala imali su negativan neto rezultat od 79,5 milijardi dinara, no u četvrtom kvartalu ostvaren je pozitivan financijski rezultat od 5,8 milijardi dinara.

EPS je ostvario prihod od 363,4 milijarde dinara, od čega su 358 milijardi prihodi od prodaje proizvoda i usluga, dok su samo prihodi od prodaje električne energije bili 353,5 milijardi dinara. U godinu dana EPS je proizveo 31.127 GWh el. energije, što je dva posto manje u odnosu na plan, a osam posto manje nego 2021. godine.

Razlozi za takav rezultat su, navode, velika i dugotrajna suša u slivu Dunava i Drine, te nedostatak raspoloživog ugljena iz RB Kolubara. Godišnje izvješće EPS-a krije još neke detalje. Spominju se cijene uvozne struje i struje koja se izvezla. EPS je kupovao struju po prosječnoj cijeni od 248,7 eura po megavat-satu, a prodavao struju po prosječnoj cijeni od 71,5 eura po megavat-satu.

U izvješću se također navodi da je realizacija investicijskih troškova iznosila 53,1 milijardu dinara, umjesto planiranih 79,5 milijardi dinara. Glede troškova proizvodnih usluga, oni su iznosili 25 milijardi dinara, odnosno 12% su manji od plana, a rezultat su odlaganja kapitalnih remontnih zahvata, pri čemu je najvažniji zahvat, remont TENT bloka A5 odložen za 2023.

Također su smanjeni troškovi održavanja, ispitivanja, znanstveno-istraživačkih radova te analize izrade tehničke dokumentacije.

Srbijansko ministarstvo energetike

Projekt izgradnje naftovoda između Srbije i Mađarske, od Alđe do Novog Sada, u dužini od 128 kilometara, iznosit će oko 100 milijuna eura na području Srbije, objavilo je srpsko Ministarstvo rudarstva i energetike.

Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović razgovarala je s vd direktorom “Transnafte” Pančevo, koja bi bila investitor tog projekta, o pripremi izgradnje novog naftovoda, čime će se diverzificirati opskrba naftom.

Ona je podsjetila da je na jučerašnjem sastanku s ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peterom Szijjartom izražena podrška realizaciji ovog projekta, kao i da će “Transnafta” započeti razgovore s mađarskom kompanijom o tehničkim detaljima same realizacije.

Također, smanjio bi se ukupni trošak transporta sirove nafte u odnosu na transport do Omišlja (Jadranski naftovod) i potom naftovodom do granice sa Srbijom, rekla je Đedović.

Mađarska i Srbija rade na tome da do 2028. udvostruče prijenosni kapacitet električne energije između dviju zemalja, rekao je ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Szijarto nakon razgovora s ministricom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović.

Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova, i Dubravka Đedović, srbijanska ministrica rudarstva i energetike, razgovarali su ovih dana u Beogradu o energetskoj sigurnosti u regiji i unapređenju suradnje dviju zemalja u području energetike. Inače, u svibnju prošle godine dvije zemlje dogovorile su jačanje energetske suradnje u sklopu koje bi se gradio novi dalekovod, a potpisan je i memorandum o vodiku.

Sada je ministar Peter Sjiarto ustvrdio da su dvije zemlje uspjele unatoč svim događanjima u energetskoj krizi zajamčiti stabilnu opskrbu energijom, što ne bi uspjele bez strateške suradnje i partnerstva.

Naglasio je da ni ubuduće Mađarska i Srbija neće moći jedna bez druge, zahvalio je Srbiji što se pokazala kao ispravna tranzitna zemlja, te istaknuo da su mađarska skladišta plina Srbiji na raspolaganju i sljedeće zime, ako zatreba.

Dodao je da je za Mađarsku važan Južni plinski koridor i interkonekcija koja se gradi između Srbije i Bugarske.

Szijjarto, objavilo je Ministarstvo rudarstva i energetike. Inače, ova je država u kolovozu prošle godine najavila da će s ruskim Rosatomom započeti gradnju nove nuklearne elektrane Paksh II, nedaleko od postojeće nuklearke Pakš, koja je od Subotice udaljena manje od sto kilometara, prenosi Poslovni dnevnik.

Razgovor na ministarskoj razini

Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović koncem siječnja razgovarala je s veleposlanikom Egipta Basselom Salahom o mogućnostima unaprjeđenja suradnje u opskrbi plinom i obnovljivim izvorima.

Đedović je istaknula kako je energetska kriza u Europi i svijetu pokazala da je diversifikacija opskrbe energentima uvjet za energetsku sigurnost te da Srbija aktivno radi na tom pitanju.

Ona je podsjetila kako Srbija priprema strateške dokumente i izmjene zakona koji će omogućiti ugljičnu neutralnost, nova ulaganja u obnovljive izvore i veću energetsku sigurnost.

Bassel Salah je istaknuo kako Egipat postaje važno sredozemno energetsko čvorište i da bi se egipatski LNG po povoljnim cijenama mogao izvoziti u Srbiju preko buduće plinske veze između Srbije, Bugarske i Grčke.

Također, izvijestilo je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije, on je istaknuo da Egipat aktivno radi, kao i Srbija, na izradi strateških energetskih dokumenata kako bi povećao udjel obnovljivih izvora na 60 posto do 2040. godine.

Dodao je da egipatske kompanije imaju veliko iskustvo u gradnji sunčanih i vjetroelektrana te kako su mnoge iskazale spremnost da posluju u Srbiji koja ima velike potencijale.

Na sastanku je, k tomu, dogovorena intenzivnija komunikacija resornih ministarstava i zajednički rad na razmjeni znanja i primjeni vodikovih energetskih tehnika.

Najava ministrice Dubravke Đedović

Radi se o jednom od najvažnijih energetskih projekata za Srbiju, najavila je ranije ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i bugarski predsjednik Rumen Radev nazočit će u srijedu, 1. veljače, početku radova na izgradnji plinskog interkonektora između Srbije i Bugarske na bugarskom teritoriju, priopćeno je iz ureda bugarskog predsjednika.

Radi se o jednom od najvažnijih energetskih projekata za Srbiju, najavila je ranije ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Međusistemska plinska veza Bugarska-Srbija (IBS) u Srbiji bit će duga 109 kilometara, a ukupna duljina dvosmjernog plinovoda kroz obje zemlje je 170 kilometara, od Novog Iskara kod Sofije do Niša, dodaje se u priopćenju koje prenose Novinite.

Plinovod ima kapacitet od 1,8 milijardi prostornih metara plina godišnje i projekt je od zajedničkog interesa za Europsku uniju.

Ukupna vrijednost plinskog interkonektora Niš – Dimitrovgrad – Bugarska, prema procjeni Europske investicijske banke, iznosi 85,5 milijuna eura, od čega Europska investicijska banka (EIB) daje 25 milijuna eura u obliku kredita, 49,6 milijuna bespovratno EU sufinanciranje iz IPA fondova, dok će ostatak biti troškovi koji će se pokriti iz proračuna Srbije i vlastitih sredstava JP Srbijagas.

Plinska interkonekcija Srbije i Bugarske bit će spremna za rad sredinom 2023. Radovi uključuju izgradnju dvosmjernog magistralnog plinskog interkonektora MG10 Niš – Dimitrovgrad na području Srbije, između sustava prirodnog plina Srbije i Bugarske, kao i izgradnju četiri mjerno-regulacijske stanice i pratećih objekata. Ugovor o izgradnji plinovoda Niš – Dimitrovgrad potpisan je još 2010. godine.