Srbija

Male i srednje tvrtke, koja troše do 350 MWh struje godišnje, iznenadili su se kada im je ovih dana iz Elektroprivrede Srbije stigao dopis da će im struja od Nove godine poskupjeti i do 25 posto.
U dopisu, je potvrdio jedan od domaćih proizvođača prediva i konca za šivanje, navodi se da je „u skladu s politikom cijene električne energije i situacije na tržištu, korigirana cijena za naredni period, za kategoriju malih komercijalnih kupaca”.

Po tome će od prvog siječnja cijena megavat sata u višoj tarifi za dvotarifno brojilo iznositi 55,84 eura dok će u nižoj tarifi ta cijena iznositi 35,41 euro po MWh, piše Politika.

 

 Nakon jučerašnjuh šokantnih događaja koji je uzbunio cijelu regiju i o kojem predstavnici raznih političkih stranaka, država i naroda imaju različito mišljenje, ostaje gorka činjenica kako zemlje jugoistočne Europe gospodarski kasne za zemljama osnivačicama Europske unije i do šest desetljeća. 
Zemljama zapadnog Balkana trebat će 60 godina da dostignu nivo prihoda Europske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke  “Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

“Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u EU.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet posto godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umjesto šest desetljeća, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest postotaka godišnje u periodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske financijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, također će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaknutui rast preduzeća, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Beograd ne želi pripajanje Republike Srpske Srbiji, prenio je u utorak beogradski tisak poruku iz ureda srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića nakon ocjene čelnika Republike Srpske Milorada Dodika kako bi pripajanje RS i sjevera Kosova Srbiji bilo “pošteno rješenje”.
“Vlasti u Srbiji ne žele pripajanje Republike Srpske Srbiji, to je komentar koji je list Danas dobio u kabinetu predsjednika Srbije Vučića, na pitanje o izjavi Dodika koji je tijekom intervjua za Deutsche Welle (DW) nacrtao svoju viziju mape zapadnog Balkana, u kojoj je RS pripojena Srbiji, kao i sjever Kosova”, objavio je list Danas.

U uredu srbijanskog šefa države za taj list kažu kako je “Srbija jedina prepreka odcjepljenju Republike Srpske”, te naglašavaju da je to i sam Dodik rekao u intervjuu njemačkoj medijskoj kući.

On je u razgovoru s novinarima DW-a u listopadu predvidio da će za deset godina u sastavu Srbije biti Republika Srpska i sjeverni dio Kosova, te izrazio uvjerenost da će doći do promjena granica država u regiji u narednom desetljeću “ili kad regija uđe u Europsku uniju”.

Na molbu DW-a da na mapi pokaže kako vidi regiju u budućnosti, Dodik je povukao grancu između BiH i Republike Srpske, pripajajući RS Srbiji, a granicu je povukao i na sjeveru Kosova, pripajajući taj dio Srbiji, u čijem bi sastavu bila i Vojvodina. “Šta fali, baš je ovo lijepo. Ovdje bi bila ova, kako se zove, Bosna, a ovdje bi bila Herceg-Bosna”, rekao je Dodik, a na pitanje gdje Herceg-Bosna ide, Dodik je rekao: “Pa neka ostane sama”.

“I mi ćemo ostati. Nemamo namjeru da ovdje ukinemo sebe, pa da se pripojimo Srbiji”, rekao je Dodik i dodao: “Kako ima Vojvodina, može i Republika Srpska … tako bi bilo pošteno rješenje”.

Dodik je u intervjuu za DW izjavio i da referendum o neovisnosti tog entiteta BiH “trenutno nije institucionalna tema”, ne niječući da se o tome javno govori, te da su o referendumu poznata stajališta u RS.

Hrvatska se sve više okreće Rusiji, piše u utorak beogradski tisak potkrijepivši tu ocjenu navodima o jačanju ekonomskih, ali i političkih veza između Zagreba i Moskve koji su započeli poslije nedavnog posjeta predsjednice Kolinde Grabar Kitarović toj zemlji.
Pod naslovom “Hrvatski zaokret prema Rusiji” Večernje novosti pišu kako je “poslije dugo vremena, dogovoren prvi veliki posao remonta hrvatskih helikoptera, a ruski Gazprom zainteresiran je da postane vlasnik Ine”, te procjenjuju da će ruska Sberbanka imati značajnu zlogu u raspletu slučaja Agrokor.

“Iako i dalje traju igre s ‘Agrokorom’, čija sadašnja uprava odbacuje dugovanje Sberbanci, sigurno je da će ova ruska banka morati biti uključena u ozdravljenje najveće hrvatske kompanije, čime se otvara mogućnost za nove velike poslove s Rusijom”, ocjenjuje beogradski list.

U tekstu svog dopisnika iz Zagreba, Večernje novosti navode kako je “hrvatsko okretanje Rusiji došlo poslije dugih godina hladnih odnosa između dviju zemalja” te da u tom razdoblju Hrvatska čak nije htjela kupiti ruske MIG-ove “iako je ruska ponuda bila veoma povoljna”.

“Otopljavanje odnosa uslijedilo je po odlasku hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović u Rusiju i razgovora s Vladimirom Putinom, a ubrzo poslije toga je objavljena ruska želja da otkupi dionice mađarskog MOL-a i preuzmu upravljanje Inom. Rusi su odmah najavili da bi zadržali i rafineriju u Sisku, koju Mađari žele zatvoriti zbog nerentabilnosti, te i da hoće modernizirati rafineriju u Rijeci”, piše beogradski list.

Za odluku da se remont helikoptera “Mi-171 SH” iz sastava Hrvatskog ratnog zrakopolovstva obavi u Rusiji Večernje novosti ocjenjuju kako je “i politički motivirana” jer je “hrvatsko vodstvo uvidjelo da bojkot Rusije ne vodi nikud i da najveću štetu ima hrvatsko gospodarstvo, a kako je došlo do poboljšanja odnosa s Moskvom, krenuli su i poslovi”.

Remont helikoptera bi Hrvatsku stajao tridesetak milijuna dolara, a prema ocjeni Večernjih novosti, “to će biti početak bliže vojne suradnje dviju zemalja”.

Nakon što su Mađari najavili kako u slučaju Ine nemaju ništa protiv toga da prodaju dionice Rusima, energetski stručnjaci tvrde da “ulazak Rusa na hrvatsko tržište može donijeti samo korist, nikako štetu”, ocjenjuju beogradske Večernje novosti.

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno će se ovog tjedna suočiti s pravdom na koju se čeka više od dva desetljeća.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izreći će 22. studenoga prvostupanjsku presudu Mladiću (75) koji je optužen za ratne zločine počinjene u vrijeme kada je obnašao dužnost zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS).

Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. godine. U završnoj riječi tužiteljstva u prosincu 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotog zatvora dok je obrana predložila da ga se oslobodi svih optužbi.

Prvu optužnicu protiv njega haaško je tužteljstvo podignulo još 25. srpnja 1995. godine i nakon toga je triput širilo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što učinkovitije pa su u njoj zadržani samo najteži ratni zločini

Mladić je godinama nakon podizanja prve optužnice bio neuhvatljiv, baš kao i njegov politički “šef” Radovan Karadžić, unatoč činjenici da su bili na vrhu popisa najtraženijih osoba, “rame uz rame” s Osamom Bin Ladenom.

Mladić se najprije skrivao na teritoriju BiH, a omiljeno boravište bio mu je podzemi bunker građen kao atomsko sklonište za vojni i politički vrh bivše SFRJ kod mjesta Han-Pijesak na Romaniji.

No suočen s jasnim nastojanjima pripadnika NATO-a da ga pronađu i uhite pobjegao je u Srbiju pod okrilje režima Slobodana Miloševića.

Ja sam onaj kojeg tražite

Preživio je i i Miloševićevovo svrgnuće s vlasti 2000. godine pa se pod okolnostima koje još nisu u cijelosti razjašnjene, zahvaljujući mreži pomagača ali i potpori što su mu je otvoreno ili prikriveno još godinama nakon toga pružale vlasti u Beogradu, skrivao sve do 2011. godine.

Srbijanska policija pronašla ga je u selu Lazarevu kod Zrenjanina 26. svibnja te godine gdje se skrivao pod lažnim imenom Milorad Komadić. “Našli ste onog koga tražite. Ja sam Ratko Mladić”, kazao je policajcima bjegunac koji je tad imao izgled oronulog starca no ipak je kod sebe navodno imao dva pištolja iako ih nije pokušao koristiti

Srbijanske su vlasti Mladića ICTY-u izručile 31. svibnja 2011. godine, a dokazni postupak u Den Haagu počeo je godinu dana kasnije i trajao je do kolovoza 2016. godine. Svoje iskaze tijekom procesa dalo je 377 svjedoka obrane i optužbe. Sudsko vijeće u obzir je uzelo i pisane iskaze još 214 svjedoka.

Ključne točke optužnice temelje se na izravnom Mladićevom sudjelovnju u genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. godine kada je ondje ubijeno osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, odgovornosti za široku kampanju progona, deportacija, mučenja i ubojstava nesrpskog stanovništa tijekom 1992. godine u najmanje sedam općina u BiH, osnivanje logora “Omarska”, “Keratern”, “Manjača” i “Trnopolje” u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i Hrvati, teroru nad civilima tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine te uzimanju za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u svibnju i lipnju 1995. godine.

Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadrži i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Karadžić s ciljem uspostave države u kojoj bi Srbi imali prevlast i s čijeg bi teritorija trajno uklonili Bošnjake, Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo.

U optužnici su potanko opisani zločini poput ubojstva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubojstvo 150 osoba u logoru Keratermu te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zatočenje tisuća Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja.

U točki koja se odnosi na genocid u Srebrenici, Mladiću su stavljena na teret masovna ubojstva više od tisuću zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još tisuću kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis “bezobrzirnog uništavanja” privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata.

U djelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tijekom opsade grada, spomenut je zločin na tržnici Markale iz veljače 1994. godine kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba.

Točno 10. svibnja 1992. godine Mladić je preuzeo dužnost zapovjednika Druge vojne oblasti tadašnje JNA, da bi samo dva dana kasnije i formalno postao zapovjednikom vojske bosanskih Srba. Ostat će zabilježeno kako je on u noći 28. svibnja izravno zapovjedio topnički napad na civilne ciljeve u Sarajevu. “Tuci Velušiće (Velešiće – op.a.). tamo nema srpskog življa mnogo”, zapovjedio je Mladić radio vezom podređenom časniku zaduženom za bitnicu iz čijih se topova tada gađalo Sarajevo.

“Snage koje su sudjelovale u napadu na Sarajevo granatirale su i otvarale snajpersku vatru na civile dok su ovi obavljali svakodnevne aktivnosti. Ljudi su ranjavani i ubijani u vlastitim domovima. S obzirom da nije bilo plina, struje ili tekuće vode, ljudi su bili prisiljeni izlaziti iz svojih domova čime se povećavao rizik od smrti”, jedan je od navoda iz dijela optužnice koji se odnosi na troipolgodišnju opsadu Sarajeva tijekom koje je ubijeno više od deset tisuća građana, među kojima i 1600 djece.

Golemo zanimanje u BiH

Najavljeno izricanje presude Mladiću izazvalo je ogromno zanimanje u Bosni i Hercegovini, a gotovo sve bitnije televijske i radijske postaje najavile su posebne programe za 22. studenoga, odnosno izravne prijenose iz Den Haaga.

U udrugama koje okupljaju članove obitelji ratnih žrtava vjeruju kako je za Mladića jedino moguća doživotna zavorska kazna, ali neki pritom upozoravaju kako i takva kazna nije dovoljna s obzirom na težinu počijenjenih zločina. “Toliko je zla počinjeno da nijedna zatvorska kazna nije dovoljna. Tim zločincima bolje je u zatvoru nego meni koja sam ostala potpuno sama”, kazala je lokalnim medijima Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge Majke Srebrenice.

Među bosanskim Srbima i njihovim udrugama očekivanja su potpuno oprečna i svi očekuju kako će Mladić biti oslobođen. Uvjeren u to je i Mladićev sin Darko koji tvrdi da krivnja njegova oca za ratne zločine na suđenju uopće nije dokazana. “Bilo koja presuda osim oslobađajuće neće biti pravedna i za nas kao njegovu obitelj bit će potpuno neprihvatljiva. Sve pravne analize pokazuju da tužiteljstvo u Den Haagu nije uspjelo dokazati navode iz optužnice”, kazao je Darko Mladić za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).

Bez optužnice za Škabrnju

Iako je “najpoznatiji” po zločinima koji se vežu za njegovo ime u BiH, Ratko Mladić je svoj krvavi pohod počeo u Hrvatskoj, kao zapovjednik Kninskog korpusa JNA.

Njegove postrojbe napadale su Šibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i Škabrnju, u kojoj je 18. studenoga 1991., istoga dana kada je pao Vukovar, ubijeno 43 civila i 15 vojnika. Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, prekjučer je u Škabrnji obilježena 26. godišnjica tog masakra.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, kazao je tim povodom za HTV da je “Ratko Mladić u Škabrnji ispekao zanat”. Haški sud, ali još niti hrvatsko pravosuđe, za to ga nisu optužili.

Broj stanovnika smanjuje se u 86 posto srpskih sela, a oko 1.200 sela u procesu je nestajanja i obuhvaćaju površinu jednaku Kosovu, istaknuto je u petak na skupu Hrana za Europu u lječilišnom mjestu Vrdnik u Vojvodini.
Profesor dr. Dragan Škorić, predsjednik Odbora za selo Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), upozorio je da su, osim negativnog demografskog trenda, ključni problemi loš ekonomski položaj sela, usitnjenost posjeda i sve brojnija staračka domaćinstva.

“Sada u Srbiji ima više od 50.000 praznih kuća i još tri puta toliko (kuća) koje se ne koriste”, rekao je Škorić ilustrirajući propadanje srpskog sela.

Od 4.709 naselja, njih 1.200 u procesu je nestajanja jer svako to selo ima manje od 100 stanovnika, a čak u 86 posto broj stanovnika opada.

Obrazlažući nacrt Studije o ekonomskom i društvenom razvoju Srbija 2040., koji se odnosi na poljoprivredu i prehrambenu industriju Srbije, Škorić je naglasio da su “samo u oblasti stočarstva potencijali 24 milijarde dolara do 2040. godine”.

“Nema napretka Srbije bez sela”, poručio je akademik SANU.

Na dvodnevnom forumu Hrana za Europu beogradskog Ekonomskog instituta (EI) sudjeluju uz znanstvenike, ekonomiste i gospodarstvenike predstavnici resornih institucija i vlade Srbije.

Uspoređujući komparativne i strateške prednosti Srbije i zemalja u regiji, sudionici skupa upozorili su da Hrvatska ima znatno veći agrarni proračun za razvoj ruralnih područja, a da je Rumunjska među vodećima u Europi s rastom BDP-a približno osam posto, za razliku od Srbije u kojoj se očekuje rast od 1,5 do dva posto.

Financijski direktor Atlantic grupe za Srbiju i Makedoniju Zoran Daljević rekao je da poduzeća iz te skupine u Srbiji povećavaju proizvodnju i izvoz.

Daljević je rekao da je Atlantic grupi, kao važnom sudioniku u proizvođačkoj i prerađivačkoj djelatnosti na tržištu Srbije, “dugoročno bitna sirovinska baza, dobra zakonska regulativa, potpora države u izvozu”, kao i moderniziranje agrobiznisa kroz digitaliziranje u poljoprivredi.

Srbijanski ministar poljoprivrede Branislav Nedimović najavio je da će vlada za 2018. godinu znatno povećati proračun namijenjen agraru, ne navodeći moguće svote.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

 Kada bi se u nedjelju održavali izvanredni parlamentarni izbori Srpska napredna stranka (SNS) aktualnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića osvojila bi apsolutnu pobjedu, a u parlament bi ušle još samo tri stranke, pokazuju rezultati posljednjeg istraživanja agencije Faktor plus, objavljeni u četvrtak.
Izborni prag bi, uz naprednjake, prešli socijalisti (SPS) Vučićeva koalicijskog parnera i šefa diplomacije Ivice Dačića, Pokret slobodnih građana (PSG) nekadašnjeg pučkog pravobranitelja Saše Jankovića i Demokratska stranka (DS).

Na pitanje o tome bi li izišli na parlamentarne izbore, 42 posto anketiranih je odgovorilo potvrdno, 21 posto ne zna ili nema stajalište, a više od jedne trećine, njih 37 posto, ne bi izišlo na izbore.

Po tom bi istraživanju SNS osvojila 52,9 posto glasova, SPS 9,1, PSG 7,2, a DS 6,7 posto. Ispod izbornog praga ostali bi radikali (SRS) Vojislava Šešelja sa 4,2 posto, Narodna stranka Vuka Jeremića (3,3 posto), konzervativni pokret Dveri (3,2 posto), Partija udruženih umirovljenika (PUPS) s 3,1 posto, Socijaldemokratska partija Srbije nekadašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića s tri posto, te s 2,6 posto Pokret Dosta je bilo, na čijem je čelu nekadašnji Vučićev ministar gospodarstva Saša Radulović.

U odnosu na rezultate prethodnih istraživanja u posljednja dva mjeseca nema velikih promjena, osim što se prvi put spominje nedavno osnovana Narodna stranka, ali je njezinih 3,3 posto potpore manje od šest posto glasova, koliko je na predsjedničkim izborima osvoji njezin predsjednik Vuk Jeremić, bivši šef diplomacije i nekadašnji predsjednik Opće skupštine UN.

U Srbiji su učestale najave da bi, uz izbore za Skupštinu Grada Beograda, u proljeće 2018. ponovno mogli biti održani i izvanredni parlamentarni izbori, drugi u posljednje dvije godine, a treći od 2012. kad su Vučić i Srpska napredna stranka preuzeli vlast.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je u četvrtak “ohrabrujućom” izjavu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da Srbiju vidi kao članicu EU prije 2025. godine.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i vlada Srbije usaglasili su ključne parametre proračuna za 2018., koji uključuju i povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru od sljedeće godine, a proračun bi vlada trebala usvojiti do kraja studenoga.
Nakon niza sastanaka predstavnika srbijanske vlade i najviših državnih dužnosnika s izaslanstvom te finacijske organizacije, šef Misije MMF-a James Roof izjavio je u utorak na tiskovnoj konferenciji da će poslije završene osme revizije aranžmana iz predostrožnosti sa Srbijom poslati pozitivno izvješće na odobrenje upravi direktora MMF-a čije se zasjedanje očekuje u prosincu.

“Svi što je dogovoreno da se uradi do kraja rujna je urađeno, a strukturne reforme su nastavljene, mada u nekim slučajevima ima kašnjenja”, rekao je Roof.

Poručio je i da bi prioritet za 2018. godinu trebalo biti očuvanje teško ostvarenih dobrih fiskalnih rezultata, te da treba i dalje podupirati inicijative koje potiču gospodarski rast, prije svega kroz povećanje javnih ulaganja i smanjenje poreznih opterećenja za radnike s malim plaćama.

Dužnosnik MMF-a sugerirao je da treba nastaviti započetu, ali usporenu reformu državnih poduzeća jer i dalje kasne rješenja za problematične tvrtke koje opterećuju fiskalnu politiku.

Također, MMF ukazuje na nužnost modernizacije Porezne uprave, racionaliziranje poreza i doprinosa, te nastavak provođenja reformi javne uprave kako bi se smanjili rizici, a poboljšala kvaliteta javnih usluga.

Srbijanski ministar financija Dušan Vujović je kao jedan od najopopiljivijih rezultata istaknuo to što Srbija sada “na svakih milijardu eura duga štedi 50 do 60 milijuna eura, jer plaća niže kamate”.

Vujović je najavio da će nacrt državnog proračuna za 2018. godinu imati dominatno razvojni karakter, a Vlada bi ga trebala pripremiti i usvojiti do 29. studenog kako bi ga Skupština Srbije usvojila u zakonskom roku do 15. prosinca.

Ranije u utorak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i šef Misije MMF-a Rouf naglasili su kako je Srbija napravila ozbiljan posao tijekom provođenja aranžmana s MMF-om, a Vučić je izrazio nadu da će MMF ostati angažiran u Srbiji i po okončanju tekućeg aranžmana, priopćeno je iz Vučićeva ureda.

U zaključcima osme revizije aranžmana iz predostrožnosti, Misija MMF navodi u priopćenju da će, ukoliko ih Odbor direktora MMF-a u prosincu prihvati, Srbiji biti oslobođeno dodatnih 119,4 milijuna evra, što je u zbroju poslije dosadašnjih revizija ukupno 1,05 milijardi eura.

MMF odobrio je Srbiji u veljači 2015. stand by aranžman iz predostrožnosti, vrijedan 1,2 milijarde eura, a kojim su obuhvaćene strukturne reforme, mjere štednje, financijska i fiskalna konsolidacija, te smanjenje proračunskog deficita. Srbija je u svim dosadašnjim revizijama dobila pozitivne ocjene, ali je Misija MMF-a i po okončanju osme revizija podsjetila na odluku vlade u Beogradu da ne planira povlačiti odobreni novac.

Glavni tužitelj Haaškog tribunala Serge Brammerz i bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović suglasili su se u ponedjeljak na sastanku u Sarajevu da je potrebno osigurati regionalnu suradnju u procesuiranju predmeta ratnih zločina, izbjeći politiziranje ovoga procesa i uključiti udruge žrtava na svim stranama.
Kako je priopćeno iz Predsjedništva BiH, sugovornici su naveli kako će nakon skorog zatvaranja Haaškog tribunala glavna zadaća biti na vlastima i pravosudnim institucijama u regiji.

“To dodatno naglašava važnost regionalne suradnje u tom području”, priopćeno iz Predsjedništva BiH.

Na sastanku je razmotrena i suradnja državnih i entitetskih pravosudnih institucija u BiH. Sastanku su nazočili i Igor Planinić, savjetnik predsjedavatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića te Zoran Đerić, savjetnik člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladena Ivanića.

Brammerz se u Sarajevu susreo i s prvim zamjenikom visokog međunarodnog predstavnika, američkim diplomatom Dennisom W. Hearnom. Sugovornici su se složili da je pravda od suštinskog značaja za pomirenje. “Haški tribunal je imao ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina i dovođenju počinitelja pred lice pravde. Kako bi se ispoštovalo to nasljeđe, moramo osigurati da u Bosni i Hercegovini imamo jake i sposobne institucije koje će samostalno i profesionalno rješavati slučajeve ratnih zločina,” rekao je prvi zamjenik visokog predstavnika Hearne.

Glavni haaški tužitelj boravi u višednevnoj posjeti BiH u sklopu priprema za svoj redoviti šestomjesečni izvještaj o ostvarenom napretku, kojiega će u prosincu predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Predviđeni su još susreti s glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić, predstavnicima pravosudnih institucija te stradalničkih udruženja iz sva tri naroda.