Srbija

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje u utorak u Ženevi na sastanku šefova država ili vlada u okviru strateškog dijaloga o zapadnom Balkanu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma.
Premijer Plenković je najavio da će taj sastanak, koji je počeo u utorak ujutro, biti prigoda za razgovore o posljedicama referenduma u Makedoniji, sigurnosnoj situaciji i razgovorima koji se vode između Srbije i Kosova te za analizu stanja u BiH uoči općih izbora sljedeći vikend.

Plenković je rekao da je cilj današnjeg sastanka raspraviti kako države jugoistoka Europe mogu ići naprijed prema svom temeljnom cilju, članstvu u EU-u, u čemu im Hrvatska može pomoći.

“Želimo vidjeti kako će se riješiti nekoliko bitnih političkih i sigurnosnih pitanja i također pomoći u transferu znanja u pogledu onoga što te zemlje mogu očekivati u okviru pregovora. To je naša strateška pozicija i mislim da je važno, pripremajući se za naše predsjedanje na početku mandata nove Komisije i novog Europskog parlamenta, novog predsjednika Europskog vijeća, da damo zamah tom procesu u prvoj polovici 2020. kada ćemo predsjedati Vijećem EU-a”, rekao je Plenković u ponedjeljak navečer.

Na skupu, osim Hrvatske, sudjeluju i predsjednici država ili vlada ili ministri iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je u ponedjeljak u Ženevi da se od početka zauzima za to da se afera SMS rasvijetli do kraja.

Rekao je to komentirajući informaciju da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović po povratku iz SAD-a od nadležnih službi zatražila detaljne informacije o aferi te zahtjev oporbe da se osnuje istražno povjerenstvo za taj slučaj. “Što se tiče istrage oko SMS-a, tu se u cijelosti slažemo. Tu priču treba apsolutno rasvijetliti do kraja i to je moj stav od početka, od kada sam saznao za to. Što se tiče ove druge inicijative, vidjet ćemo koliko je primjerena”, izjavio je Plenković novinarima.

 Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je u ponedjeljak europske dužnosnike da “pokažu više poštovanja prema malim narodima” i u povodu ishoda referenduma u Makedoniji ocijenio da se “Europa mora postaviti odgovornije”.
Vučić je danas u Moskvi, gdje se u utorak sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, novinarima beogradskih medija rekao kako “neki ljudi iz svijeta” potcjenjuju narode na Balkanu.

“Nije moje da se miješam u unutarnje stvari jedne suverene zemlje…Bojim se i čini mi se da neki ljudi iz svijeta nas balkanske narode potcjenjuju i misle da sve može. Misle – vidjet ćemo ako može sa narodom, ako ne – onda nećemo s narodom, probat ćemo pritiskom na zastupnike. Ako ne može ni to, nije važno, to mora tako”, prenosi B92 Vučićev komentar nakon neuspjelog referenduma u Makedoniji o promjeni imena zemlje, na koji je u nedjelju izišlo oko 35 posto birača.

Vučić je pozvao europske i svjetske dužnosnike da malo bolje razumiju situaciju u regiji. “Zamolio bih ljude iz Europe i svijeta da pokažu poštovanje prema nama malim narodima i da pokažu kako razumiju šta je to što se događa“, rekao je Vučić, napominjući da je očekivao drugačije reakcije EU i NATO nakon ishoda refenduma u Makedoniji.

On se upitao kako bi izgledala slična situacija u Srbiji. “Zamislite mene da pozovem narod na referendum i izađe 25-35 posto i ja kažem: ‘pobijedili smo’. To je za mene nemoguća situacija. Postoji demokracija, postoje ustavi i zakoni da bi bili poštovani i onda kada se odluka naroda nekome ne sviđa”, citira B92 Vučićevu izjavu o referendumu u Makedoniji. “Ne možete zaboraviti što je to što misli narod, Europa se mora postaviti odgovornije”, istaknuo je Vučić.

Srbijnski predsjednik je, ne spominjući izravno odnosi li se ta ocjena na mogući referendum o Kosovu, rekao kako se “ni njemu ne sviđa” stajalište ljudi u Srbiji da “sjede, šute i misle kako će pomoći netko s neba”.

On je naglasio kako poštuje stajalište naroda. “Uzalud i što mislim da na odgovorniji način trebamo rješavati našu budućnost, ali moje je da poštujem svoj narod i da razumijem poruke koje ljudi šalju”, ocijenio je Vučić.

Srbijanski predsjednik doputovao je u ponedjeljak u Moskvu, gdje će se u utorak sastati s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i, kako je najavio, zatražiti “konkretnu političku podršku za Srbiju”. “Došao sam tražiti podršku za Srbiju, konkretnu političku podršku za Srbiju. Vjerujem da ćemo je od predsjednika Putina dobiti, kao što smo je imali u prethodnom razdoblju”, prenijela je agencija Tanjug Vučićev odgovor srpskim novinarima na pitanje o tome hoće li od Putina zatražiti potporu u svezi događaja na Kosovu.

On je ocijenio da su na Kosovu danas “drugačije okolnosti i prilike” jer ima “više tenzija” kazavši da drži važnim da “o svemu tome, ali i o svemu onome što bi se moglo dogoditi ubuduće”” razgovara s ruskim šefom države.

 Hrvatska šefica diplomacije naglasila je u srijedu u razgovoru s američkim kolegom u Washingtonu da dvije zemlje imaju dobre i prijateljske odnose koje bi trebalo podupirati češćim izravnim kontaktima, a govoreći o regiji upozorila je na opasnost prekrajanja granica, jer se bilo kakva podjela takve vrste može “replicirati i na druge države u regiji”.
Marija Pejčinović-Burić u utorak i srijedu boravi u SAD-u, što je prvi posjet nekog hrvatskog šefa diplomacije Sjedinjenim Državama nakon nekoliko godina stanke. Ministrica je rekla da je s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom razgovarala o bilateralnim odnosima, prije svega gospodarskim, o ugovorima koji bi poduprli još bolju gospodarsku suradnju, te o potrebi da se počnu razgovori o sklapanju ugovora o pitanju dvostrukog oporezivanja, isto tako i o ukidanju viznog režima. “To su pitanja koja su važna za građane Hrvatske ali i za razvoj i investicija i trgovine između Hrvatske i SAD-a”, naglasila je u izjavi novinarima nakon susreta s Pomepom.

Ukupno je hrvatsko-američke odnose ocijenila dobrim i prijateljskim, naglasivši da su oni takvi već dugi niz godina, ali i istaknula kako je važno imati “što češću izravnu komunikaciju”. Istaknula je i kako je SAD za Hrvatsku važan jer u toj zemlji živi najbrojnija hrvatska zajednica, zajednica Hrvata i njihovih potomaka, oko milijun ljudi.

Govoreći o Srbiji i Kosovu i pitanju prekrajanja granica, o čemu je State Department nedavno imao nešto blaži stav, Pejčinović- Burić je kazala da je “izrazila zabrinutost da se govori o razmjeni teritorija jer mislimo da to nije načelo na kojem su poslije Drugog svjetskog rata funkcionirale europske zemlje i da ne bi bilo dobro raditi podjelu po etničkim linijama, jer bi bilo kakva podjela takve vrste i razmjena teritorija mogli donijeti destabilizaciju i replicirati se na druge države i u regiji i šire”.

Dijalog Srbije i Kosova, naglasila je, za Hrvatsku je vrlo važan i važno je da se dođe do dogovora “koji neće ugroziti sigurnost ni zemalja u regiji niti imati šire implikacije”. Razgovaralo se i o stanju u BiH uoči izbora 7. listopada, o položaju hrvatskog naroda u BiH, te “smo upozorili na to da su ovo izbori koji su iznimno bitni i da je bitno da se rezultati legitimno primijene”.

U razgovorima je spomenut i referendum o imenu Makedonije 30. rujna, gdje je ministrica istaknula kako se Hrvatska nada da će građani “napraviti pravi izbor” U nastavku posjeta Pejčinović-Burić sastat će se sa zamjenicom savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, Mirom Ricardel, predsjednikom senatskog pododbora za Europu Ronom Johnsonom i sa supredsjedateljima Hrvatskog kluba u Zastupničkom domu Kongresa Davidom Joyceom i Nanette Barragán, a potom i predavati na temu „Jačanje transatlantskog saveza: doprinosi i ideje RH“ u organizaciji Zaklade Heritage.

Nakon govora srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na Kosovu, pljušte brojne reakcije./vc_column]
čekuje se da će predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s austrijskim kolegom Alexanderom Van der Bellenom o toj temi odgovarati na pitanja novinara, ali je za Dnevnik.hr poručila: ”Hrvatska zastava vijorila se u Kninu i prije Vučićeva govora i vijorit će se ubuduće.”

HSLS traži sastanak vladajuće koalicije u povodu istupa predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića o tome da je Slobodan Milošević srpski velikan koji je imao dobre namjere te da Knin nikada nije bio hrvatski grad.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen započeo je u ponedjeljak dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, tijekom kojeg će se sastati s državnim vrhom i sudjelovati na hrvatsko-austrijskom gospodarskom forumu.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen započeo je u ponedjeljak dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, tijekom kojeg će se sastati s državnim vrhom i sudjelovati na hrvatsko-austrijskom gospodarskom forumu.

Posjet je započeo svečanim dočekom u Uredu predsjednice, nakon čega slijedi razgovor u četiri oka te bilateralni sastanak službenih izaslanstava Hrvatske i Austrije. Iznimno sam zadovoljna što danas mogu ugostiti Alexandera, i što možemo nastaviti naše razgovore ne samo oko razvoja bilateralnih odnosa, nego i odnosa na jugoistoku Europe, kazala je predsjednica nakon sastanka s austrijskim kolegom.

Dodala je da je govora bilo i o gospodarskoj suradnji, ali i o zaštiti vanjskih granica Europske unije. Istaknula je i da Hrvatska čini sve da bi do kraja godine ostvarila ulazak u Schengenski prostor. “Nadam se da će tijek ići objektivno u smislu evaluacije ispunjavanja tehničkih kriterija i u smislu sagledavanja cjelokupnih strateških interesa Europske unije”, rekla je predsjednica.

“Dotaknuli smo se i demografije, emigracijskih trendova, budući da je Austrija jedna od zemalja koje su produžile ograničenja za hrvatske građane”, rekla je predsjednica.

“Mogu potvrditi da su odnosi između Hrvatske i Austrije ne samo dobri, nego izvrsni”, rekao je austrijski predsjednik Van der Bellen. Na pitanje o graničnom sporu sa Slovenijom, predsjednica je ponovila da Hrvatska ne prihvaća arbitražnu odluku, zbog kompromitiranosti postupka, ali da odnosi Hrvatske i Slovenije nisu narušeni.

Na tom sastanku predsjednik HSLS-a Darinko Kosor želi čuti jasne stavove Vlade Republike Hrvatske i koalicijskog partnera SDSS-a.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na Kosovu je podsjetio na govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu uoči rata devedesetih godina. O Miloševiću je rekao da je to bio “najveći lider u povijesti Srbije”. Poručio je da je Srbija imala iluziju da je velika i moćna te da je Slobodan Milošević bio “veliki lider, ali mu želje nisu bile realne”, zbog čega su Srbi platili veliku cijenu, ali nisu postali veći. “Srbi su ginuli za Knin, za Sarajevo i za Prištinu. U Kninu se danas vijori šahovnica koje tamo nikada nije bilo. Slično je sa Sarajevom i Prištinom”, poručio je Vučić.

Federica Mogherini, čelnica diplomacije EU, prije nekoliko je dana primila je pismo trojice bivših visokih međunarodnih predstavnika u BiH- Šveđanina Carla Bildta, Britanca Paddyja Ashdowna i Nijemca Christiana Schwarz-Schillinga u kojemu je upozoravaju kako bi potpora promjeni granica između Srbije i Kosova mogla prouzročiti konflikt i imati destabilizirajući utjecaj, ali i ojačati zahtjeve za prekrajanje granica na Balkanu.
Svakako je najopasniji scenarij, kako se navodi, nova podjela BiH. Stoga su ova trojica upućenih, ali i ozbiljnih diplomata-geostratega pozvala povjerenicu Mogherini da odmah odbaci takve prijedloge.

Stoga je ovom, izgledno mogućem, ali i ekstremno opasnom scenariju za portal Direktno s Denisom Avdagićem, geopolitičarom i stručnjakom za međunarodne odnose razgovarala Andrea Latinović.

”Ideja razmjene teritorija između Kosova i Srbije već se dulje vrijeme ističe u srbijanskim medijima, a nju je, barem je tako u jednom trenutku izgledalo, bila sklona podržati i međunarodna zajednica te kosovske i srbijanske vlasti. Prije nego se objasni realnost te ideje, najprije treba objasniti njen povod i cilj. U tu avanturu idejno se krenulo iz Beograda, koji kao i Kosovo traži izlaz iz zamršenog i kompliciranog odnosa. Riječ je o međunarodno-pravnoj zavrzlami u kojoj Kosovo de facto funkcionira kao neovisna država, koja s druge strane nije priznata niti od svih susjeda, niti od svih članica Europske unije, a na kraju nije niti članica UN-a. Srbija ulaže jako puno političke energije u zamrzavanje pitanja Kosova, a u tomu ima i neke prirodne i neke usputne ‘prijatelje’ koji iz raznoraznih (ponajprije vlastitih) političkih pitanja također koče puno priznanje Kosova kao države”, analizira Avdagić za Direktno.

Kaže da je ”i u Beogradu svima jasno kako se Kosovo vratiti Srbiji neće. Jasno im je i kako bi to kada bi se i dogodilo bilo zapravo i nezgodno, želja za koju je bolje da se ne ostvari, bolje rečeno. S druge strane i na Kosovu su svjesni kako su pregovori sa Srbijom teški i mučni i ne vode nigdje. Stoga se ideja po kojoj bi se razmijenio teritorij svima učinila jednostavnim rješenjem. I u međunarodnoj zajednici se nekima na prvu učinilo kako se tu nema što za izgubiti, a da bi se odobrovoljilo u neku ruku i Srbiju i predsjednika Aleksandra Vučića”.

Postavlja se pitanje Makedonije u ovoj zlogukoj priči.

“Panika u nekim balkanskim centrima nastala je zbog načina na koji je Makedonija krenula u rješavanje svog statusa, napravivši najprije povijesni dogovor s Albancima koji danas funkcioniraju kao politički entitet u toj državi s pravima koji dosižu najvišu moguću razinu. Takvo rješenje se polagano nameće i kao ono za Bosnu i Hercegovinu u kojoj bez obzira na Daytonsko uređenje pune ravnopravnosti nema. Na Kosovu je vrijeme donijelo sudjelovanje etničkih Srba u kosovskim sigurnosnim snagama, gotovo nezamislivog scenarija od prije deset godina. Sve to pokazuje kako ljudi koji svoju zemlju poštuju i čija prava se u toj zemlji jednako tako uvažavaju ne predstavljaju remetilački faktor i kako nema razloga za razmjenama stanovništva na ‘humane načine’. Zbog svega toga nema nikakve realnosti u podršci međunarodne zajednice razmjeni teritorija, posebno ne od strane EU. Oni koji takvim planovima i pruže izravnu podršku, u svemu tome imaju eventualno vlastite skrivene interese”.

Što je cilj?

Cilj srbijanske strane je dobiti sjever Kosova na kojem su većinom nastanjeni Srbi, a iz sastava Srbije izdvojiti Preševsku dolinu, zamijeniti teritorij i zapravo poantirati na dobitku nekih, otprilike, 1000 km kvadratnih više, ali i povećanim brojem stanovništva. Kosovo je trebalo poentirati riješenim ‘sjevernim’ problemom i potom ubrzanim putem prema međunarodnim integracijama i punom priznanju, tvrdi naš sugovornik.

To bi, po svemu sudeći, mogla biti nova etnička podjela. Međutim, nastavlja Avdagić, ova ‘Pandorina kutija’ zapravo je ništa drugo nego razmjena stanovništva na etničkom principu i politička igrarija koja ne bi razriješila niti jedan problem.

“Srpski vjerski objekti ostali bi i dalje razasuti po etnički još čistijem Kosovu, a veliki broj Albanaca i dalje bi živio u Srbiji. No svakako bi se otvorilo pitanje daljnjih razmjena teritorija po opet etničkom ključu, što je eksperiment koji ne vodi ničemu dobrom. U Srbiji imamo Sandžak, a u Bosni i Hercegovinu entitet Republiku Srpsku, tu je i Makedonija, Moldavija, Rusi, Mađari, Nijemci, manjine su razasute po Europi i jednostavno je nemoguće predskazati tko će sve taj sustav razmjene početi isticati i u kojim sve zemljama. Etnička poravnanja koja bi za povod imala dogovor Kosova i Srbije vjerojatno bi uzrokovala najprije probleme u Ukrajini, duž ruske granice i crnomorske obale sve do Moldavije”.

Koliko međunarodnim silama odgovara ovakav rasplet događaja?

“Pravo je pitanje je li se ovaj plan razmjene teritorija istaknuo zbog interesa Srbije i Kosova ili takav rasplet odgovara nekim drugim igračima koji su ga zapravo gurnuli u regionalnu političku arenu. Prije svega, Rusija ima interesa u takvim igrarijama, jer one ne znače nužno kako se razmjenjuje metar za metar niti stanovnik za stanovnika, nego podrazumijevaju korekcije koje negdje imaju podlogu u dogovoru, a negdje možda u sirovom nametanju sile. Jer, Kosovo u ovom slučaju na ‘đoranje’ i pristaje samo zbog nametnute im sile. Takav program zagovara i Izrael koji u sličnom planu vidi i svoje rješenje pitanja Palestine gdje se teritorij naseljen Palestincima razbija i dijeli sa susjednim Jordanom. No povod svemu tome nikako nije realna potreba za funkcionalnom razmjenom teritorija, nego izbjegavanje pružanja punih kulturnih, jezičnih i nacionalnih prava, posebno kada se govori o kompaktnim etničkim sredinama i zapravo nacionalnim manjinama. Civilizirana Europa to rješava na način kako su danas manjinska prava uređena u Hrvatskoj, Italiji s Južnim Tirolom, ili kao u Švicarskoj koja stoljećima pokazuje kako kada se ne uspostavlja dominacija etničke skupine mogu živjeti u produktivnom suživotu”, smatra Avdagić, a donosi Direktno.hr

 Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ustvrdio je u četvrtak da je ispunjeno svih 26 zahtjeva za poboljšanje položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, predviđenih Subotičkom deklaracijom koju je u lipnju prije dvije godine potpisao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
“Mislim da se mi Srbi trebamo ponositi time šta činimo za poboljšanje položaja hrvatske manjine u Srbiji”, rekao je Vučić danas novinarima u Zrenjaninu i naglasio da je popis “100 posto završen” jer je država ispunila svih 26 zahtjeva.

Predsjednik Srbije u četvrtak nije pobrojao o kojim se konkretno zahtjevima radi, ali je najavio da će za 20 dana priopćiti koji su sve zahtjevi ispunjeni kako bi se Hrvati osjećali dobro u Srbiji i poštivali državu u kojoj žive.

Subotičku deklaraciju o unaprijeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske Vučić je, tada kao premijer Srbije, potpisao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović u Subotici 20. lipnja 2016. nakon što su zajedno posjetili predstavnike manjinskih nacionalnih zajednica Srba u istočnoj Slavoniji i Hrvata u Bačkoj.

Vučić je, početkom kolovoza, u kontekstu prijepora o različitim srpsko-hrvatskim pogledima na akciju Oluja, poručujući kako, unatoč tome, želi dobre odnose s Hrvatskom, pojedinačno pobrojao što je sve Srbija učinila sukladno njegovim ranijim dogovorima s predsjednicom Hrvatske i predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji.

Među ostalim, pobrojao je pomoć HKD Jelačić u Novom Sadu, uređenje kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, rješavanje problema mosta u Monoštoru, škola u Sonti i Subotici, mosta u Tavankutu, te ponuđenog rješenja za povrat hrvatskog doma u Sremskoj Mitrovici za koji Srbija nudi najam od jednog eura godišnje na 50 godina, a hrvatska zajednica želi vlasništvo.

Vučić je tada rekao da je postignut dogovor o većem sudjelovaju Hrvata u pokrajinskim tijelima Vojvodine i da se čeka prijedlog Hrvatskog nacionalnog vijeća za četiri osobe, te najavio da će pokrajinska vlada osigurati novac za etno manifestaciju Družijanca. Srbijanski predsjednik tada nije spomenuo jednu od najvažnijih usuglašenih obveza – zajamčeno mjestu u parlamentu za Hrvate temeljem sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina iz 2004.

Najava srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da bi Srbija mogla ponovno uvesti obvezni vojni rok izazvala je podijeljena mišljenja u javnosti, od službene potpore državnih dužnosnika do protivljenja oporbe i upozorenja iz intelektualnih krugova kako bi ta odluka dodatno otjerala mlade iz zemlje.
Samo dan kasnije, nakon što je Vučić u utorak, prigodom promoviranja dva obnovljena zrakoplova MIG 29, najavio kako se razmatra mogućnost da od 2020. ili 2021. godine Srbija ponovno uvede obvezu tromjesečnog ili šestomjesečnog vojnog roka za muškarce, Ministarstvo obrane je priopćilo da je započelo izradu “studije o svim modalitetima i mogućnostima vraćanja obveze služenja vojnog roka”.

U Ministarstvu podsjećaju kako vojni rok nikada nije ukinut već je odlukom Skupštine Srbije u siječnju 2011. “obveza služenja vojnog roka obustavljena” i od tada se primjenjuje načelo dobrovoljnosti, “a ostala je obveza uvođenja u vojnu evidenciju i obveza služenja u pričuvnom sustavu”.

“Ministarstvo obrane analizira efekte sadašnjeg rješenja po pitanju provedene profesionalizacije i traži optimalno rješenje koje je utemeljeno na detaljnoj procjeni sigurnosnih izazova, rizika i prijetnji, sagledavanju sopstvenih iskustava i iskustava stranih vojski”, rekli su za regionalnu TV N1 u srbijanskom ministarstvu obrane.

Ideju o vraćanju vojnog roka među prvima je podržao ministar bez portfelja, zadužen za inovacije i tehnološki razvoj, Nenad Popović ocijenivši kako je “samo jačanje vojne moći Srbije jamstvo očuvanja stabilnosti u regiji i zaštite interesa srpske države i naroda”. On je naglasio kako “Srbija, kao vojno neutralna država, mora na svaki način jačati svoju vojnu moć”.

U javnosti poznat po svojim proruskim opredjeljenjima i zalaganjima, Popović inzistira kako “Srbija, osim kupnje naoružanja i sve snažnije vojne suradnje s Rusijom, mora imati i vojno obučeno stanovništvo i što veću vojnu pričuvu kako bi sačuvala državnu neovisnost, nacionalne interese u regiji i vojnu neutralnost”. Vojni analitičar Aleksandar Radić vraćanje služenja vojnog roka vidi korisnim za društvo, jer je to “jedini mehanizam za stvaranje obveze prema državi kod mlađih generacija”.

Istodobno, s oporbene scene stižu oštre reakcije i upozorenja, a predsjednik Pokreta slobodnih građana (PSG) i Vučićev protukandidat na posljednjim predsjedničkim izborima Saša Janković poručuje kako predsjednika Srbije i ministra obrane Aleksandra Vulina “treba spriječiti da dalje urušavaju vojsku i koncept obrane”. “Svaka debata o ozbiljnim državnim pitanjima s njima je besmislena”, naveo je Janković, uz ocjenu da se način na koji se čelnici “nedemokratskog režima” bave vojskom i civilno-vojnim odnosima “ne omogućava stručnu raspravu” te da “ljudska sigurnost i čovjek” trebaju biti u središtu pažnje, a ne “podređeni bilo čijim političkim tumaranjima i osobnim kompleksima”.

Redatelj Stanko Crnobrnja drži da ideju ponovnog uvođenja vojnog roka ne treba olako odbaciti, ali da bi, ukoliko se ta nakana uskoro provede, to još više otjeralo mlade ljude iz zemlje. “U moje vrijeme se govorilo ‘Vojska je škola života’, i to je tada zaista bila istina. Međutim, u današnje vrijeme, ova priča je odraz utrke u naoružanju, naročito između Srbije i Hrvatske…Pravi se parada od dva MIG-a i onda se ispipavaju mogući koraci”, izjavio je Crnobrnja za N1.

On je uvjeren kako mladi ljudi trenutni nisu spremni na “tu vrstu discipline, niti spoznaju razloge zbog kojih bi uopće trebali služiti državi”.

Crnobrnja sugerira kako temu ne treba olako odbacivati, “jer postoje različiti načini služenja vojnog roka” i treba ih “analizirati i ispitati” pozitivne i negativne strane. Oporbena Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića “apsolutno se protivi ideji” obaveznog služenja vojnog roka, uz ocjenu kako Srbija s tim “ima jako loša iskustva” i poruku da je “potpuno pogrešno uopće razmatrati ponovno uvođenje jedne tako drastične mjere”.

Poruka LDP-a je da “Srbija nema neprijatelje i ne smije ih praviti”, uz ocjenu kako je militarizacija “posljednje što je Srbiji potrebno”, a “nametanje obveze koja traje pola godine predstavlja izravno miješanje u živote ljudi”. “Država 21. stoljeća ne smije na taj način upravljati životima ljudi”, poručuje LDP.

Kosovo je počelo pripreme za demarkaciju sa Srbijom, objavila je u ponedjeljak Radio-televizija Srbije pozivajući se na izjave kosovskih dužnosnika prištinskim medijima.
Pripreme za obilježavanje linije sa Srbijom počele su “na zahtjev kosovskog premijera Ramusha Haradinaja” prikupljanjem faktografske dokumentacije i izradom strategije, izjavio je predsjednik Povjerenstva kosovske vlade za demarkaciju granice Shpejtim Bulliqi.

Navodeći kako “postoje određene promjene graničnih linija koje su se dogodile u pojedinim razdobljima”, on je rekao da su sve te promjene “pokrivene dokumentacijom i političkim odlukama iz određenih vremenskih razdoblja”, prenosi RTS.

Prema navodima prištinskih medija, očekuje se da bi na sljedećem sastanku kosovskog predsjednika Hashima Thacija i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Bruxellesu moglo biti “razmotreno i pitanje granične korekcije”.

Thaci je u nekoliko posljednjih izjava upotrijebio izraz “korekcija granica”, dok Vučić istodobno govori o potrebi “razgraničenja” s Albancima, ali su njihova stajališta osporena i u srbijanskoj i u kosovskoj javnosti, među ostalim, i uz ukazivanje na ustavna prava i obveze dvojice predsjednika koje ih ograničavaju da ne mogu nastupati kao “slobodni strijelci”.

Radio-televizija Srbije prenosi i ocjene prištinskih analitičara koji pozivaju na oprez u raspravi o demarkaciji, upozoravajući kako “nijedna kosovska institucija nema pravo odlučivati o teritoriju, savezima, miru, vanjskom dugu, izuzev Skupštine Kosova”.

Hrvatski logoraši podnijeli su veliku žrtvu za slobodu Hrvatske i trebamo ih maksimalno podržavati u njihovim zahtjevima za odštetom, rekao je u ponedjeljak u Kninu saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač, poručivši kako će Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji.
“Logoraši, oni koji su bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, znači u Srbiji, imaju pravo na odštetu i na temelju međunarodnog prava, ali i na temelju srpskog pregovaračkog okvira o priključenju Europskoj uniji”, rekao je Kovač, koji je u Kninu nazočio obilježavanju Dana logoraša kao izaslanik Hrvatskog sabora.

“Naše predstavnike logoraša na tom planu treba maksimalno podržavati. Oni su podnijeli veliku žrtvu za slobodu Hrvatske, ali ne samo za slobodu Hrvatske, nego i za pobjedu nad zlom, a to je bio velikosrpski miloševićevski režim, koji je bio fašizam, i Hrvatska je taj fašizam, koji je univerzalno zlo, porazila”, rekao je Kovač.

Na novinarski komentar kako Srbija za sada ne pokazuje sluh prema zahtjevima hrvatskih logoraša za odštetom, Kovač je istaknuo da će Srbija morati riješiti pitanje odštete za hrvatske logoraše, za što “postoji utemeljenje u medunarodnom pravu, ali i u pregovaračkom okviru Srbije kad je riječ o priključenju Europskoj uniji”.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić komentirao je izjavu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je na komemoraciji za žrtve Oluje usporedio nacističku Njemačku i Hrvatsku.
“Najteže se suočiti s vlastitom prošlošću i vlastitom istinom i najteže je sebe pobjediti. Sugerirao bih, ne samo predsjedniku Vučiću, nego svima koji se bave javnim poslom i politikom, da vode o tome računa. Neka svatko sebe pogleda u ogledalo i neka se svatko sučeli sa svojom istinom”, kazao je Bandić te je potom parafrazirao poznatu izreku o pravdi, ali je u nju stavio istinu.

“Istina je spora, ali dostižna”, rekao je Bandić komentirajući izjave srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Podsjetimo, Aleksandar Vučić je tijekom vikenda na skupu u Pačkoj Palanci kazao da je “Hitler htio svijet bez Židova, Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba”.

Srbiju ne bi trebala iznenaditi službena hrvatska stajališta o “Oluji”, rekao je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u ponedjeljak i poručio da dvije zemlje trebaju gledati u u budućnost, ali su razgovori “teški” jer hrvatski dužnosnici “negiraju i relativiziraju zločine”.

Hrvatska je “možda jedina država u EU, a vjerojatno i u Europi, koja slavi etničko čišćenje”, rekao je Dačić za provladinu komercijalnu televiziju Pink pošto je u nedjelju u Hrvatskoj obilježena 23. godišnjica vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je Hrvatska vratila pod svoj suverenitet okupirana područja.

Dačić je osporio tvrdnje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku.

“Rat u Hrvatskoj nije nastao tako što je Srbija izvršila agresiju, već su Slovenija i Hrvatska izvršile nelegalnu secesiju, pa je slijedio odgovor savezne vlade koju je vodio Ante Marković, dakle, Hrvat”, ustvrdio je Dačić.

Ocijenio je da Hrvatska stalno forsira tezu relativiziranja i negiranja zločina, ali i da “objektivni povijesni problemi ne trebaju biti tema i temelj u razgovorima o budućnosti”. Nadalje je kazao da je u Hrvatskoj 1991. godine živjelo 580.000 Srba, koji su tu “bili stoljećima”, pa nastavio “Nitko nije otišao odavde (iz Srbije) da diže ustanak u Hrvatskoj, već su se ljudi osjetili ugroženima poslije proglašenja nove neovisne države Hrvatske”.

Odbacio je ocjene o velikosrpskoj agresiji kao fikciju. “Lažno se govori o velikosrpskoj agresiji. Velika Srbija nikada nije postojala, to je fikcija, i nažalost nikad je nije bilo”. Zatim je optužio Hrvatsku. “S druge strane, imali smo NDH ili veliku Hrvatsku koja je dolazila do Zemuna, Novog Pazara, Šapca, koja je obuhvatala cijelu BiH. Ako je neko izvršio agresiju, izvršila ju je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu”, citira Dačićeve ocjene TV Pink na svom internetskom portalu.

O reakcijama u Hrvatskoj na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je odnos Hitlera prema Židovima usporedio s odnosom Hrvata prema srpskom narodu, Dačić je naglasio da je jedan od ideologa NDH Mile Budak baratao tezom da “trećinu Srba ubiti, trećinu protjerati, trećinu pokatoličiti”.

Srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova razočarano je činjenicom da je izaslanstvo Izraela sudjelovalo na proslavi obljetnice “Oluje” u Kninu ocijenivši kako je to “nemoralno i prema vlastitom narodu, židovskom narodu, jer je toliko Židova nastradalo u Jasenovcu, a hrvatski režim relativizira židovske žrtve”, rekao je Dačić.

Ponovio je ocjenu da je akcija “Oluja” najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata” pa su zato mnoge države otkazale sudjelovanje u proslavi baš zbog te činjenice jer je od 2000. godine u Hrvatskoj 180.000 Srba, ustvrdio je nadalje Dačić.

Odbio je komentirati govore i poruke hrvatskih dužnosnika na proslavi u Kninu u nedjelju kazavši da je “to stvarno pokušaj relativiziranja i pranja vlastite povijesti. Nitko ne može precrtati povijest Hrvatske u Drugom svjetskom ratu”