Srbija

Srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin potvrdio je u ponedjeljak u Banjoj Luci kako će vlada njegove zemlje uložiti najmanje sedam milijuna eura u obnovu i jačanje vojne industrije u Republici Srpskoj, a predsjednik tog entiteta Milorad Dodik istodobno je najavio kako će poduzeti korake čiji je cilj obnoviti vojne tvornice s ciljem uspostave balansa s kapacitetima koje na tom području ima drugi bosanskohercegovački entitet, Federacija BiH.

“Ministarstvo obrane Srbije je osiguralo 850 milijuna dinara (7,2 milijuna eura) za različite potrebe poduzeća obrambene industrije RS-a”, kazao je Vulin novinarima nakon sastanka s Dodikom.

Pojasnio je kako se u ovoj fazi suradnja vojnih industrija odnosi na remont strojeva za tenkove i zrakoplove, a sve je urađeno na temelju naloga kojega je dao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Vulin je dodao kako će svi gospodarski, politički i diplomatski kapaciteti Srbije trajno biti na raspolaganju RS i bosanskim Srbima.

Dodik je sve to prokomentirao konstatacijom kako u RS žele obnoviti vojnu industriju “devastiranu intervencijom međunarodnog faktora”. Ocijenio je kako je time uspostavljena neravnoteža u BiH, s obzirom da je u Federaciji u pogonu šest tvornica oružja i streljiva, koje puno proizvode i dobro posluju, a takvo stanje, drži Dodik, mora se promijeniti.

 Beograd neće odustati od dijaloga s Prištinom jer je razgovor jedino rješenje za postizanje kompromisa, ali je malo optimizma uoči nastavka pregovora s predstavnicima kosovske vlasti u Bruxellesu, izjavio je u utorak predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da bi eventualni ulazak Vojske Srbije na Kosovo otvorio sukob s NATO-om.
Srbijanski šef države je potvrdio kako Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a predviđa povratak jednog broja vojnika i policajaca Srbije na Kosovo, te da on to često spominje svojim sugovornicima iz međunarodne zajednice.

“Odgovor je, obično, taj da ukoliko bi Srbija pokušala ući na Kosovo sa svojom vojskom ili policijom, NATO bi to tretirao kao neprijateljski akt i mi bismo bili u sukobu sa najmoćnijim savezom na svijetu”, rekao je Vučić novinarima prigodom međunarodnog skupa u Beogradu o korupciji.

Vučić je naglasio kako takva stajališta  govore “koliko je situacija ozbiljna i koliko ljude ne zanima pravo već samo sila i faktičko stanje”.

“Ja ne govorim često o tome, jer neću zamarati građane svaki dan, ali neću ni reći da  je to pravedno i pravično”, rekao je Vučić uoči razgovora koji predstoje u Bruxellesu.

“Nisam optimist, ali će Srbi uložiti napore da se dođe do kompromisa”, poručio je Vučić. On je ocijenio kako Albanci na Kosovu “postaju sve nervozniji” i rekao kako je zabrinut zbog učestalih napada na kosovske Srbe, nazivajući te incidente “kampanjom zastrašivanja”. “Do sada smo uspjeli sačuvati mir i stabilnost, ali je to sve teže jer Albanci postaju sve nervozniji”, kazao je Vučić.

Komentirajući završetak mandata pravosudne misije EU na Kosovu (EULEX) 15. lipnja, Vučić je rekao kako se Beograd nadao da će EULEX “obavljati svoj posao uvijek profesionalno, ali to nije uvijek bilo na najvišoj razini”.

Vučić je greškom države Srbije ocijenio što je u prošlosti prihvatila da se EULEX-u omogući da obnaša sve poslove na Kosovu bez sudjelovanja i utjecaja Beograda, te da je “trebalo inzistirati na Rezoluciji 1244” VS UN koja ne isključuje suverenitet i integritet Srbije na Kosovu. Srbijanski predsjednik ocijenio je i da su “to greške prošlosti”, te da se one “sada ne mogu promijeniti”.

Benzin i dizel bi u Srbiji mogli pojeftiniti prateći cijenu nafte na svjetskim tržištima, ali je moguće i da vlada Srbije intervenira i poduzme odgovarajuće mjere, najavio je u utorak srbijanski ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.
Nakon što se na društvenim mrežama počeo širiti poziv za jednosatni prosvjed protiv poskupljenja goriva blokadom prometa 8. lipnja u 17 sati, Antić je za TV Prva najavio da će vlada Srbije pratititi što se zbiva na tržištu nafte i reagirati sukladno svojim ovlastima.

“Pratit ćemo kako će se te cijene u narednom periodu kretati, s nadom da će doći do pada cijene sirove nafte i cijene derivata. Ukoliko do toga ne dođe, mi ćemo vidjeti koje mjere vlada ima na raspolaganju, pri čemu moramo imati na umu da imamo tržišno formuliranje tih cijena i da tržište diktira uvjete”, rekao je ministar Antić za TV Prva.

Cijene benzina u Srbiji su u posljednjih tridesetak dana porasle za 4,8 posto, a dizel je poskupio za 6,2 posto, pa su nezadovoljni potrošači najavili jednosatne prosvjede blokadom prometa u cijeloj Srbiji 8. lipnja popodne u 17 sati. Cijena litre benzina je oko 1,38 eura, kvalitetniji bezolovni benzin košta oko 1,43 eura, a litra dizela je oko 1,30 eura.

Skupina, koja je na Facebooku do utorka okupila više od 97.000 članova, vozačima je putem društvenih mreža proslijedila poziv da se pridruže prosvjedu građana širom Srbije i, zaustavljajući svoje automobile, na jedan sat blokiraju promet u petak u 17 sati.

Prosvjed podupiru i pojedine oporbene parlamentarne stranke, a predsjednik države Aleksandar Vučić poručuje kako s prosvjedima “nema nikakav problem”. “Radite što god hoćete, ali ne možete ugrožavati živote ljudi. Našli su se neki politički luđaci, koji bi zaustavili promet, a što ako netko nastrada? Tko će biti kriv? Građani moraju znati tko će biti kriv. A što se mene tiče, možete prosvjedovati koliko hoćete, s tim nemam nikakav problem”, poručio je Vučić.

Osim političke, posjet predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogan BiH imao je i važnu gospodarsku dimenziju.
Nakon susreta Erdogana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića objavljeno je da će ovog ljeta biti raspisan natječaj za izgradnju autoceste od Sarajeva do Beograda. Erdogan je izjavio kako će razina investicije u tu autocestu iznositi više od tri milijarde eura:

“Imat ćemo podršku Exim banke, jer bez nje ne bismo mogli. Sve građevinske kompanije koje budu radile doprinijet će. Imat ćemo 15-20 posto investicija, a ostalo će biti kredit Exim banke. Kada ostvarimo infrastrukturu, to će biti put mira. Projekt će sam sebe isplatiti, a cijeli Balkan će imati veliku korist i zadovoljstvo”, rekao je turski predsjednik.

Oko trase buduće ceste već dugo se vodi polemika u stručnoj i političkoj javnosti. Prema pisanju portala Indikator.ba, cost benefit analize pokazale su da je trasa za buduću prometnicu Sarajevo-Beograd preko Zenice, Žepča, Tuzle prema Brčkom i Bijeljini društveno-ekonomski isplativija nego dionica od Sarajeva do Vardišta. To je rekao Amir Fejzić, viši stručni saradnik u JP Autoceste FBiH na okruglom stolu o temi “Razvojni koridori i privredne zone od regionalnog značaja – Autocesta Sarajevo – Beograd” koji je nedavno održan u Sarajevu.

O tome će sigurno još biti riječi, a izvjesno je da će i Turska imati što za reći. Međutim, u BiH često se mogu čuti komentari kako Turska samo politički podržava BiH, dok novac izravno investira u susjednu Srbiju, piše portal Klix.ba. Brojni BiH državljani smatraju kako BiH nema nikakve izravne koristi od političke podrške Turske, odnosno da nitko u BiH ne živi bolje jer službena Ankara podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Turski predsjednik razočarao je dio građana BiH koji vjeruju kako je BiH najvažnija zemlja Turskoj na Balkanu izjavom da je to ipak Srbija, navodi portal. Erdogan je dodao i da je trgovinska razmjena Turske i Srbije prošle godine iznosila više od milijardu dolara te da je trenutni cilj povećanje na dvije milijarde dolara. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2017. godini obujam razmjene s Turskom iznosio je blizu 1,08 milijardi KM (oko 4,3 mlrd. kuna) te da je među tzv. “ostalim tržištima” ili “trećim zemljama” Turska najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a zatim Ruska Federacija, piše Poslovni dnevnik

Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) pokazuju da su prema službenim podacima Centralne banke BiH (CBBH), u razdoblju od svibnja 1994. do prosinca 2016. godine, investicije iz Turske iznosile 389,5 milijuna KM (199,1 milijun eura). Turska se nalazi tek na jedanaestom mjestu na popisu zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH s udjelom od tri posto u ukupnim investicijama u BiH.

Prema ukupnim iznosima zaključno s prosincem 2016. godine, zemlje koje su najviše ulagale u BiH su Austrija, Hrvatska i Srbija. I uz povećanje ulaganja s Bliskog istoka, najznačajniji ulagači u BiH ostaju zemlje Europe. Ipak, kako smatraju analitičari, raste turske nazočnost na Balkanu, gdje se mnogi pitaju što njihov nekadašnji gospodar iz osmanskog doba zapravo ima u planu za tu regiju. Turske tvrtke uz velika ulaganja u brojne projekte u regiji kontroliraju i aerodrom u Prištini i namjeravaju izgraditi jedan u Valoni, u južnoj Albaniji.

Imaju u vlasništvu i kosovsku energetsku kompaniju KEDS/KESCO. Reuters navodi da je jedna turska kompanija već otvorila 300 radnih mjesta u tvornici tekstila u Krupnju, pri čemu političke veze između Beograda i Ankare pomažu da se osigura najveća investicija u posljednjih 30 godina za grad koji je teško pogođen poplavama 2014. “Nisu tražili subvencije”, rekao je Ivan Isailović, predsjednik općine Krupanj.

 Srbi i Hrvati imat će bolju zajedničku budućnost i biti mnogo bliži nego što su to ikad bili, i nego što su to danas, bez obzira na dnevnu politiku, ocijenio je nedjelju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekavši da će ih na to primorati život.
“Na to će nas natjerati nužnost, život i potreba običnih ljudi”, istaknuo je Vučić u intervjuu za list Kurir.

“Srbi i Hrvati u budućnosti bit će mnogo bliži nego što su to ikad bili i nego što su to danas. Bez obzira na dnevnu politiku. Na to će nas natjerati nužnost, život i potreba običnih ljudi”, ocijenio je Vučić.

Komentirajući srpsko-hrvatske odnose u kontekstu tema iz Drugog svjetskog rata, Vučić je podsjetio na stradanje svoje obitelji od ustaške ruke i na paljevinu imovine Vučića u Bugojnu 1992. godine.

“Bez obzira na sve to, na tragičnu sudbinu vlastite obitelji, smatram da mi i Hrvati imamo drugačiju, bolju i u nekoj mjeri zajedničku budućnost. Ne državu, već budućnost, da netko to ne bi tumačio pogrešno”, rekao je Vučić.

Na pitanje je li spreman sve to oprostiti, Vučić je odgovorio potvrdno. “Naravno da sam spreman oprostiti. Moj posao nije da svoje osobne emocije doživljavam ponovno i da za to koristim državu Srbiju, već da se ponašam racionalno i odgovorno”, rekao je Vučić.

Upozorio je na zajedničke probleme koje imaju i Srbi i Hrvati u regiji. “Kad pogledate teritorij koji zauzimaju i Hrvatska i Srbija i dijelove BiH gdje žive Srbi i Hrvati, to je ogroman teritorij, a užasno nas je malo. I sve nas je manje i jednih i drugih”, rekao je Vučić, podsjetivši na usporednu statistiku popisa stanovništva iz 1991. i 2013. godine.

“Po popisu iz 1991. imali ste 761.000 Hrvata u BiH, po popisu iz 2013. imali ste 540.000. Realno, imate ih nešto više od 340.000. Slično se događa i nama na teritoriju Srbije. Imamo užasno nizak prirodni priraštaj i to je stravičan problem. Pogledajte sela i mjesta gdje Srbi žive zajedno s Hrvatima. Imate sve veću bliskost pravoslavaca i katolika, volio to netko u Beogradu i Zagrebu ili ne”, prokomentirao je srbijanski predsjednik.Ocjenjujući to kao “pozitivno”, Vučić je rekao da nije sudjelovao u posljednjim raspravama među dužnosnicima obje države i kategorički je poručio kako “neće razgovarati o pitanju nacizma i ustaškog pokreta na ovim prostorima”.

“O tome nema ni razgovora ni pregovora, o svemu ostalom možemo razgovarati”, naglasio je Vučić.

Izbjegao je izravan odgovor na pitanje znači li to da s predsjednicom Hrvatske “neće razgovarati o prebrojavanju žrtava u Jasenovcu koristeći suvremenu forenziku”. “Bilo je tu još nešto gore, a to je da se utvrđuje što je bilo poslije toga, s aluzijom na stradale pripadnike ustaškog pokreta. Za mene i za našu zemlju je bolje da to ne komentiram”, poručio je srbijanski šef države.

Komentirajući nedavne “zapaljive izjave” dužnosnika obje države, Vučić je ocijenio kako je “to zato što postoje dnevnopolitički interesi određenih ljudi”. ”Ne bih uvijek naše krivio jer je to uvijek lako. A ne bih ni da kažem da su samo oni krivi, jer za svađu je potrebno dvoje”, naglasio je Vučić, rekavši kako misli da dobro sagledava i predviđa budućnost i potrebe.

Osvrnuvši se na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je vicepremijera Srbije i šefa diplomacije Ivicu Dačića nazvao “neuspješnim šlager pjevačem”, Vučić kaže kako “vjeruje da je i Plenkoviću žao zbog te izjave”. “Ali, nisu to izjave koje treba naročito i posebno zamjerati jer mislim da je to išlo u prilog Ivici Dačiću”, rekao je Vučić i ocijenio da će Dačić ostati dulje od njega u politici.

“Dačić je talentiran i inteligentan političar. On će u budućnosti u politici ostati duže nego ja”, rekao je Vučić u intervjuu za beogradski list Kurir.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak u intervjuu beogradskom tisku da će rješenje kosovskog problema, kakvo god ono bude bilo, ujedno biti i njegov kraj u politici.

“Kada je riječ o rješenju za Kosovo – nadam se rješenju. Znam, kakvo god rješenje bilo, to je moj kraj u politici”, rekao je Vučić za beogradski list Kurir uz 15. obljetnicu tiskanja tog lista.

Na pitanje da objasni na što točno misli kad kaže kraj, Vučić je to prokomentirao tumačeći mentalitet svojih sunarodnjaka. “Srbi su takvi. Srbi mi nikad neće oprostiti svoju bolju budućnost i mir. Dakle, u Srbiji se slave samo porazi i ratovi”, rekao je Vučić.

“Poštovali smo samo one koji su bili ratni vojskovođe i nikoga više. Sasvim sam siguran da za bilo kakvu odluku o Kosovu neću imati ni razumijevanja niti većinsku podršku našeg naroda, ali siguran sam da ću za to imati drugačije sagledavanje u budućnosti i drugačije sagledavanje kroz povijest – moje uloge i onoga što je moglo i trebalo napraviti”, rekao je Vučić istaknuvši da nije spreman dati Kosovo “nizašto”.

“I ako mislite da sam spreman sutra im (kosovskim Albancima) reći: ‘Evo vam nezavisno Kosovo nizašto’ – nisam spreman”, naglasio je predsjednik Srbije izbjegavajući odgovoriti što on smatra prihvatljivim rješenjem.

“Mislio sam govoriti (o tome), jer se toga ne sramim, i to bih lako objasnio srpskom narodu i svatko pametan i normalan bi to dobro razumio, ali ne mogu izlaziti s tim zato što bih time oslabio međunarodno-pravnu poziciju Srbije pred razgovore i pregovore. I to ljudi trebaju razumjeti”, rekao je Vučić.

Vučić je ranije u intervjuu za The Guardian izjavo kako bi pravno obvezujući sporazum Beograda i Prištine o rješenju kosovskog pitanja mogao biti potpisan za šest mjeseci do godinu dana.

 Srbija i Hrvatska ušle su u četvrtak u novu fazu krize, produbljene odlukom srbijanske vlade da do daljeg uskrati gostoprimstvo hrvatskom ministru obrane Damiru Krstičeviću, kao odgovor Banskim dvorima koji su srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina prošlog tjedna proglasili nepoželjnim u Hrvatskoj.
Srbijanska vlada je “odlučila o mjerama reciprociteta Hrvatskoj, prema kojima potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Кrstičević do daljeg nije dobrodošao u Srbiju”, priopćeno je iz Nemanjine u Beogradu.

Ministar Кrstičević tu je odluku nazvao “neopravdanom” i dodao da ona više govori o Srbiji.

“Ministar Vulin i ja dva smo različita svijeta. Ja sam fokusiran na jačanje hrvatske vojske, domovinske sigurnosti. U svom poslu vodim se vrijednostima, odgovornošću i, najbitnije, nikad drugome ne činim nešto što ne bih da drugi čini meni”, rekao je Krstičević za TV N1.

On smatra da je odluka hrvatske vlade bila “opravdana”. “To je bio naš odgovor na provokaciju gospodina Vulina. To bi napravila svaka moderna država koja vodi računa o svojim nacionalnim interesima””, rekao je Krstičević.

Beogradski mediji posljednjih par dana nagađali su tko bi se s hrvatske strane mogao naći na popisu nepoželjnih, a licitiralo se s Krstičevićem i ministrom branitelja Tomom Medvedom.

Srbijanska vicepremiejrka Zorana Mihajlović čak je ocijenila kako bi, “da je srpska vlada reagirala na sve ono što se u prethodnom periodu čulo od strane članova hrvatske vlade”, po njezinom dojmu “možda pola hrvatske vlade imalo zabranu ulaska u Srbiju”.

No, Mihajlović je istodobno naglasila da “nisu dobre stvari koje se događaju u posljednje vrijeme”, ocijenivši kako “nacionalizam i s jedne i s druge strane donosi samo korak, ne jedan nazad, nego puno koraka nazad”.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je subotu uputilo notu srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu kojom osuđuje Vulinovu izjavu kako o njegovu dolasku u Hrvatsku “može odlučiti vrhovni komandant Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučiti hrvatski ministri”.

Službeni Zagreb je spominjanje Vučića, “kao osobe koja odlučuje o bilo čijem dolasku u Hrvatsku”, ocijenio kao “neprimjeren i neprihvatljiv pokušaj negiranja suvereniteta Republike Hrvatske”, a sporna izjava Vulinu je donijela status “persona non grata”.

Premijer Andrej Plenković poručio je da Hrvatska ostaje “otvorena za dijalog sa Srbijom, ali i da čvrsto stoji na obrani svog dostojanstva, digniteta i zaštiti nacionalnih interesa”, a lične poruke uslijedile su i iz Srbije.

Vučić je odluku Zagreba nazvao je “nervoznom i ishitrenom” i najavio recipročne mjere. One su pretočene u odluku srbijanske vlade da na granici diplomatski spusti rampu Vulinovu kolegi po portfelju Krstičeviću, uz ocjenu da je prethodna odluka Zagreba “suprotna duhu dobrosusjedske suradnje i poštovanju temeljnih europskih vrijednosti, u koje spada i sloboda kretanja ljudi”.

I iz Beograda, jednako kao i u subotu iz Zagreba, odluku prati poruka kako “Vlada Republike Srbije ostaje opredijeljena izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom, suzdržavajući se od postupaka koji mogu pridonijeti narušavanju odnosa sa susjedima”.

Dok dvije vlade razmjenjuju note i odlučuju tko je i zbog čega nepoželjan, mediji nagađaju što bi mogao biti sljedeći korak u, sad već posve evidentno novoj krizi u odnosima Srbije i Hrvatske.

Večernji list tako piše o mogućnosti da na protumjeru Beograda Zagreb odgovori povlačenjem veleposlanika iz Beograda, dok ruski portal Sputnjik najavljuje “diplomatski rat” između dviju susjednih država tvrdnjom da će i veleposlanica Srbije biti povučena iz hrvatske prijestolnice.

Službenih potvrda o mogućem povlačenu veleposlanika u diplomatskim krugovima obje zemlje zasad nema, a jedan je diplomat Hini kratko je prokomentirao: “Tko će ga znati”.

I ovdje bi se priča trebala vratiti na ovogodišnji početak “nove ere” u odnosima dviju zemalja, u veljaču ove godine.

Tada su dvoje šefova država, Kolinda Grabar Kitarović i njezin gost Aleksandar Vučić, u Zagrebu poručili da su spremni gledati u budućnost svojih naroda i raditi na boljitku odnosa, u interesu građana i novih generacija, premda svjesni da o prošlosti, i bliskoj i dalekoj, i dalje ne misle isto.

Krenulo se s nekoliko bilateralnih susreta, obostrano ocijenjenih uspješnim, najavljeni su pomaci u potrazi za nestalima, obećane nove aktivnosti u zaštiti manjina i sve je najavljivalo rastuće zadovoljstvo u uspostavi novog povjerenja.

Uslijedio je i “povijesni posjet” saborskog izaslanstva Skupštini Srbije, ali se pojavio čovjek iz skorije, očito nedovršene, povijesti, osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.

Vrijeđajući saborsko izaslanstvo, a njegovi radikali su priopćili i da je gazio hrvatsku zastavu, Šešelj je isprovocirao prekid posjeta i povratak šefa Sabora Gordana Jandrokovića u Zagreb.

Hrvatska nije bila zadovoljna osudama službenog Beograda čiji su dužnosnici, od predsjednika Vučića, premijerke Ane Brnabić do predsjednice parlamenta Maje Gojković relativizirali Šešeljevo bahaćenje, uvrede i prijetnje.

Unatoč tom incidentu Hrvatska gospodarska komora iste je večeri, poslije petogodišnjeg prekida, ponovno otvorila svoje predstavništvo u Beogradu, uz poruku gospodarstvenika obje zemlje da je su ekonomija i interesi kapitala iznad politike.

Do koje mjere će Zagreb i Beograd nastaviti zatezati političke i diplomatske niti u svojim odnosima zasad se nitko ne usuđuje glasno prognozirati.

Dugoročni status quo nikom nje u interesu, a produbljivanje krize samo bi vratilo i Srbiju i Hrvatsku još nekoliko koraka unazad, na štetu svih građana obiju država kojima su najviši državni dužnosnici, još jučer, prognozirali bolju dobrosusjedsku budućnost i povoljniji položaj manjinskih nacionalnih zajednica.

Ovakvom politikom dnevno-partijskog potkusurivanja i koketiranja s ultranacionalizmom i šovinizmom, a bez dugoročnog državničkog promišljanja i mudrosti, ti se ciljevi ne mogu postići.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je tijekom službenog posjeta Makedoniji odbila komentirati odluku srbijanske vlade o proglašavanju ministra obrane Damira Krstičevića nepoželjnom osobom, dan prije susreta procesa Brdo-Brijuni na kojemu bi trebao sudjelovati i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Nakon što je srpska Vlada hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića proglasila nepoželjnom osobom kao odgovor na takav potez hrvatske Vlade prema srpskom ministru obrane Aleksandru Vulinu, saborska zastupnica GLAS-a i bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić je istaknula da ministar Krstičević nije išao u Srbiju držati huškačke govore, za razliku od Vulina, te ocijenila da Hrvatska, kao članica EU-a, treba preuzeti odgovornost za smirivanje eskalacije.

Predsjednik Hrvatske narodne stranke (HNS) Ivan Vrdoljak rekao je u četvrtak da se politika Srbije treba distancirati od onih koji vrijeđaju, a to jer hobi jednog dijela politike u Srbiji da vrijeđa ne samo susjede, nego i svoj narod.

Cilj je da Hrvatska postane jedan od pet najvećih gospodarskih partnera Makedonije, istaknuo je u četvrtak predsjednik te države Đorge Ivanov nakon susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Skoplju koja je ponovila potporu Zagreba makedonskom putu prema euroatlantskim integracijama.

Dvoje čelnika se složilo kako su odnosi između dviju država prijateljski i bez otvorenih pitanja, pa su velik dio bilateralnog susreta posvetili jačanju gospodarske suradnje i makedonskoj težnji prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Robna razmjena Makedonije i Hrvatske je 2017. iznosila 185,8 milijuna eura, što je 3,8 posto manje nego godinu prije. Hrvatska od 2012. u tom trgovinskom odnosu ostvaruje suficit koji je prošle godine bio 44,5 milijuna eura, rekli su predsjedničini suradnici.

“Smatram da postoji neiskorišteni potencijal za produbljenje gospodarske suradnje između dvije države. Zajednički cilj Hrvatske i Makedonije je da narednih godina Hrvatska bude među njezinih pet najvećih trgovinskih partnera”, istaknuo je Ivanov na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskom kolegicom.

Grabar-Kitarović je naglasila kako brojne hrvatske tvrtke već posluju u Makedoniji i da će tijekom dvodnevnog posjeta razgovarati s dužnosicima te zemlje o mogućnostima osnaživanja ulaganja.

“Vjerujem da postoji prostor za daljnja ulaganja i proširenje trgovinske razmjene ne samo u prehrambenoj industriji nego u području visokih tehnologija, u području građevinarstva – hrvatske tvrtke zainteresirane su sudjelovati u projektima obnove makedonskih cesta i željeznica, u području vojne i obrambene suradnje, vojne tehnologije i slično”, rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako je hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zainteresirano za potpisivanje sporazuma o sezonskom zapošljavanju s makedonskom stranom i dodala kako postoji velik potencijal za zajednički nastup hrvatskih i makedonskih tvrtki na trećim tržištima.

EU i NATO

Ivanov je istaknuo kako jako cijeni hrvatsku potporu euroatlanskim ambicijama Makedonije, koju na tom putu koči spor s Grčkom oko imena države o čemu dvije zemlje trenutno pregovaraju.

Dodao je da slučaj Hrvatske i Slovenije pokazuje kako bilateralni sporovi ne trebaju biti zapreka prema članstvu u tim organizacijama.

Slovenski predsjednik Borut Pahor će se u četvrtak pridružiti makedonskom kolegi i hrvatskoj kolegici na sastanku procesa Brdo-Brijuni na koji će stići i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te Bojko Borisov, premijer Bugarske koja trenutno predsjeda EU-om.

Najavljeni su, no još nepotvrđeni i dolasci čelnika drugih država jugoistoka Europe, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ivanov je ustvrdio kako je proces Brdo-Brijuni “snažna potvrda posvećenosti Hrvatske i Slovenije regiji” i da ostaje “jedina autentična inicijativa koja potiče dijalog između zemalja iz regije i omogućava da se njihov glas čuje u EU-u”.

Hrvatska predsjednica rekla je kako će Zagreb, i javnom i tihom diplomacijom, nastaviti podržavati Makedoniju u Europskom vijeću da bi se što prije donijela odluka o otvaranju pregovora.

Cilj je stvaranje koalicije država koje se slažu da Skoplje treba započeti pregovore te razgovori s onim zemljama koje tomu trenutno možda nisu sklone, rekla je Grabar-Kitarović, naglasivši kako će Zagreb učiniti sve u svojoj moći da se datum otvaranja pregovora odredi do lipnja, kad se Vijeće održava.

Predsjednica je pozdravila novu usredotočenost Europske komisije na područje jugoistoka Europe, snažniju angažiranost i spoznaju da se proces proširenja EU-a mora nastaviti i da zastoj u tome stvara opasan vakuum koji onda ispunjavaju treće strane kojima nije nužno u interesu napredak susjednih država prema euroatlantskim integracijama. U svibnju se na temu članstva zemalja regije održava summit u Sofiji.

Govoreći o članstvu u NATO-u, Grabar-Kitarović vjeruje kako će hrvatsko veleposlanstvo u Skoplju, koje je takozvana kontaktna točka između Saveza i Makedonije, pridonijeti ubrzanju puta prema punopravnom članstvu i da će nakon rješavanja spora s Grčkom automatski izdati pozivnica Skoplju.

Predsjednica će se kasnije u četvrtak susresti s Talatom Džaferijem, predsjednikom Sobranja iz redova etničkih Albanaca čije je imenovanje u travnju prošle godine izazvalo prosvjede na makedonskim ulicama te premijerom Zoranom Zaevim, čelnikom socijalista i koalicijskim partnerom Albanaca koji su nakon višemjesečne političke krize preuzeli vlast u svibnju 2017.

Džaferi je postao prvi albanski čelnik parlamenta od proglašenja makedonske neovisnosti 1991. Sobranje je s njim na čelu prošlog mjeseca usvojilo zakon koji dopušta širu upotrebu albanskog jezika u Makedoniji, no ta mjera nije stupila na snagu zbog protivljenja predsjednika Ivanova.

Ruski portal Sputnjik na srpskom jeziku najavio je u četvrtak “diplomatski rat” Beograda i Zagreba ako Hrvatska povuče svog veleposlanika iz Beograda, navodeći kako će “Srbija odmah reagirati” istom mjerom.
Ako Hrvatska povuče svog veleposlanika iz Beograda Srbija će odmah reagirati i povući na konzultacije svoju veleposlanicu Miru Nikolić iz Zagreba, objavio je Sputnjik, pozivajući se na neimenovane izvore u državnom vrhu.

“Zbog odluke Vlade Srbije da proglasi kao nepoželjnu ličnost hrvatskog ministra obrane, kao protumjeru zabrani ulaska u Hrvatsku ministru obrane Aleksandru Vulinu, zahuktava se pravi diplomatski rat”, navodi Sputnjik, podsjećajući na objave u hrvatskim medijima koji se pozivaju na izvore u državnom vrhu RH da će Zagreb kao sljedeću mjeru tražiti povlačenje svog veleposlanika Gordana Bakote.

Zagrebački Večernji list objavio je kako će, posegne li srbijanska vlada za “recipročnim mjerama” prema Hrvatskoj, ako se one dogode “i budu li i one iracionalne”, “službena Hrvatska morati posegnuti za novim diplomatskim korakom”.

“Jedino što će službenom Zagrebu preostati, u slučaju da vlada Srbije nepoželjnim proglasi nekog od hrvatskih ministara kako se po Beogradu već spekulira, bit će trenutačno povlačenje hrvatskog veleposlanika Gordana Bakote iz Beograda na konzultacije”, objavio je Večernji list.

“Ni to ne može ostati bez odgovora, ako se najave iz Hrvatske ispostave kao točne. Uzvratit ćemo istom mjerom. Srbija samo recipročno odgovara na izrazito nediplomatske poteze Zagreba. Ponašamo se kao odgovorna država”, rečeno je Sputnjiku u državnom vrhu Srbije.

Na čelu srbijanskog veleposlanstva u Hrvatskoj je Mira Nikolić, za koju Sputnik navodi kako je “karijerna diplomatkinja s višegodišnjim iskustvom”, dok je Gordan Bakota Veleposlanstvo RH u Beogradu službeno preuzeo u listopadu 2017. predajući vjerodajnice srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

U diplomatskim krugovima obje zemlje Hini nije potvrđeno postoje li nagovještaji da bi Zagreb i Beograd mogli posegnuti za novim mjerama i povlačenjem veleposlanika.

U Beogradu se tijekom dana očekuje odluka srbijanske vlade o recipročnim mjerama nakon proglašenja ministra obrane Aleksandra Vulina nepoželjnom osobom u Hrvatskoj, a beogradski mediji navode da bi protumjera mogla biti proglašenje nepoželjnim u Srbiji hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića.

Persona non grata u Srbiji bit će hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, doznaje beogradski tisak u četvrtak, uoči današnje sjednice srbijanske vlade na kojoj će se odlučivati o protumjeri nakon što su Banski dvori prošlog tjedna proglasili nepoželjnom osobom u Hrvatskoj srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina.

“Vlada Srbije na današnjoj će sjednici donijeti odluku o zabrani ulaska u našu zemlju ministru obrane Hrvatske Damiru Krstičeviću”, objavio je portal lista Blic pozivajući se na neslužbene izvore.

Bit će to recipročna mjera koju su prethodnih dana najavili i srbijanski predsjednik i nekoliko ministara u srbijanskoj vladi nakon što je Hrvatska proglasila nepoželjnom osobom Aleksandra Vulina..

To je, navodi Blic, “posljedica odluke hrvatskih vlasti da najprije zabrane ulazak ministru obrane Srbije Aleksandru Vulinu u Hrvatsku, a zatim i da ostanu gluhi na ustaške parole ‘Za dom spremni’ usred Jasenovca, u danu komemoracije žrtvama tog logora”, piše Blic, navodeći kako je srbijanski državni vrh “razmatrao novonastale prilike na relaciji dvije države i šta bi bio pravi način da se odgovori na pregrub i nezaslužen postupak Hrvatske”.

Kako doznaje Blic, razmišljalo se o tome da se mjere zabrane ulaska u Srbiju primijene prema ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović Burić, koja se prva oglasila nakon spornih izjava Aleksandra Vulina.

Postojala je mogućnost da to bude i Tomo Medved, hrvatski ministar branitelja, “ali je na kraju odlučeno da reciprocitet upravo to i bude – vi nama, mi vama”, navodi Blic.

Sjednica srbijanske vlade na kojoj će biti donesena odluka o recipročnim mjerama zakazana je za 13 sati, a poslije sjednice je najavljeno priopćenje

 Jedini potez koji će službenom Zagrebu preostati, u slučaju da vlada Srbije nepoželjnim proglasi nekog od hrvatskih ministara kako se po Beogradu već spekulira, bit će trenutačno povlačenje veleposlanika Hrvatske Gordana Bakote iz Beograda na konzultacije.
Srbija se u proteklih nekoliko dana, otkako traje afera “Vulin” koja je rezultirala zabranom ulaska ministru obrane Srbije Aleksandru Vulinu u Hrvatsku, potvrdila kao remetilački faktor na jugoistoku Europe.

Tako ne misle samo u Banskim dvorima u Zagrebu nego takvo mišljenje dijele i predstavnici naših političkih saveznika u NATO-u i EU. Hrvatska se, naime, prije proglašenja Vulina personom non grata naravno konzultirala i sa saveznicima, koji potpuno razumiju takav obrambeni potez Hrvatske, piše Vecernji.hr.

Kako je vlada Srbije već višekratno najavila da će uslijediti i “recipročne mjere” (prvo ih je najavio Vulin, pa Vučić, sada i premijerka Brnabić) prema Hrvatskoj, dogode li se i budu li i one “iracionalne”, službena Hrvatska morat će posegnuti za novim diplomatskim korakom. Jedini koji će službenom Zagrebu preostati, u slučaju da vlada Srbije nepoželjnim proglasi nekog od hrvatskih ministara kako se po Beogradu već spekulira, bit će trenutačno povlačenje veleposlanika Hrvatske Gordana Bakote iz Beograda na konzultacije.

De facto to znači i zamrzavanje političkih odnosa na dostignutoj razini, koja je ionako već dovoljno niska i “hladna”. Premda, što jest pozitivno, zamrzavanje političkih odnosa između Zagreba i Beograda ne treba i u pravilu ne prekida i gospodarske i trgovinske odnose koji napreduju.

Premda mediji spekuliraju kako će službeni Beograd uzvratiti proglašavanjem nepoželjnima ministra Damira Krstičevića ili Tome Medveda, ili njih obojice, službeni Zagreb ne vidi nikakvu mogućnost za usporedbu provokativnog rječnika i izjava ministra Vulina s izjavama bilo kojeg od hrvatskih ministara o Srbiji. – To je neusporedivo, pa Vulin se u izjavi kako o njegovu dolasku u Hrvatsku može odlučivati samo vrhovni komandant Vojske Srbije Vučić, a nikako hrvatski ministri, izravno sprdao sa suverenitetom RH – kaže jedan od članova Vlade Andreja Plenkovića, piše Vecernji.hr

 Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u srijedu u Beogradu da je problem Kosova iznimno teško pitanje za Srbiju s čime se složio i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji je Vučiću zahvalio na zalaganju za dijalog s Prištinom, javili su srbijanski mediji.
Vučić je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon razgovora s Tuskom izjavio da su razgovarali o konkretnim projektima u infrastrukturi, eurointegracijama Srbije i kosovskom problemu.

“Ja sam pokazao briselski sporazum Donaldu Tusku, rekao šta je sve Srbija učinila. Rekao sam da Srbija mora doći do kompromisnog rješenja. Moramo se boriti da naša djeca nemaju isti problem koji mi imamo danas”, rekao je Vučić i nazvao kosovsko pitanje najvećim problemom Srbije.

“Možemo prihvatiti svaki kompromis, ali ne možemo prihvatiti ponižavanje Srbije”, rekao je Vučić.

Tusk je zahvalio Vučiću na zalaganju za dijalog s Prištinom, složivši se s njim da je riječ o “teškom pitanju”.

“Riječ je o teškom pitanju s velikim emotivnim nabojem, ali to je strateški izbor koji će se na kraju isplatiti”, rekao je predsjednik Europskog vijeća.

On je također izjavio da je EU najpouzdaniji partner Srbije i zapadnog Balkana i da će predstojeći summit u Sofiji to potvrditi.

Založio se za jačanje ekonomske i drugih oblika suradnje sa Srbijom i drugim zemljama zapadnog Balkana, u svjetlu njihovog približavanja Europskoj uniji. “U Sofiji ćemo potvrditi spremnost raditi na europskoj perspektivi regije”, rekao je Tusk na konferenciji za novinare.

Summit EU-a i zemalja zapadnog Balkana treba se održati 17. svibnja u Sofiji, glavnom gradu Bugarske koja se EU-u priključila 2007. i trenutno predsjedava EU-om.

Po Tuskovim riječima, Srbija sama odlučuje o svojoj sudbini. “Jasno je da o budućnosti Srbije neće odlučivati Moskva ni Washington, kao ni Ankara niti Bruxelles. Odlučivat će samo Beograd”, rekao je Tusk.

Dodao je da će Srbija “naći svoje mjesto kao sastavni dio ujedinjene Europe”. Vučić je pojasnio da je pred Srbijom veliki posao kada je riječ o vladavini prava. “Mnogo je posla pred Srbijom. Mnoge stvari smo posljednjih 15 dana počeli raditi vezano uz vladavinu prava i ustavne amandmane i s udrugama novinara. To su važna poglavlja 23 i 24”, rekao je Vučić.

Prema njegovim riječima na sastanku s predsjednikom Europskog vijeća bilo je riječi i o plinskoj interkonekciji s Bugarskom, kao i o autocesti Niš – Priština koji je važan za cijelu regiju i povezivanje Albanaca i Srba u budućnosti.