Slovenija

Iako se donedavno spominjalo da Petrol razmatra kupnju slovenske banke Lon kako bi svojim korisnicima pružili još širu lepezu usluga, izgleda da se taj slovenski lanac benzinskih postaja ipak odlučio za razvoj samostalnih financijskih usluga.
Naime, najavljeno je kako će se umjesto akviziranja pretpostavljenog 51-postotnog udjela u banci Lon putem koje bi se realizirale određene bankarske usluge, na njihovim prodajnim mjestima podizanje gotovine ili zamjena za elektronički novac moći obavljati preko postojeće, ali nadograđene usluge mBills. Nova funkcionalnost “stare” usluge mBills CASH korisnicima, dakle, sada nudi mogućnost punjenja njihovog mobilnog novčanika elektroničkim novcem u stvarnom vremenu i neovisno o radnom vremenu banaka, ali i isplatu gotovine na Petrolovim lokacijama.

“U Petrolu smo nekoliko godina pokušavali uvesti rješenja neovisna o bankarskom sustavu, a koja prate digitalizaciju i inovativne poslovne modele. S tim da Petrol ne želi postati bankom, već zajedno s partnerima svojim korisnicima želimo ponuditi najnovije usluge iz fintech segmenta. Vjerujemo da možemo uspješno surađivati s bankama”, za ljubljansko je Delo komentirao predsjednik uprave Petrola Tomaž Berločnik. Ipak, kako piše taj slovenski list, s uma ne treba smetnuti ni da je bankama Petrol zbog svoje mreže od 320 prodajnih lokacija zapravo vrlo interesantna prilika.

“Aplikacija mBills omogućuje bankama povezivanje s njihovim transakcijskim računom kako bi svaka uplata bila obavljena izravno s njega. Spremni smo podijeliti prihode od svojih klijenata s bankama”, komentirao je Matjaž Čadež, osnivač MBILLS-a, tvrtke koja je razvila mBills aplikaciju. U MBILLS-u također smatraju i da, iako bezgotovinsko plaćanje postaje sve popularnije i raširenije, i dalje gotovina ostaje važan način plaćanja za oko 80 posto ljudi – što je podatak koji je potvrdila Europska središnja banka (ECB).

“U sve bržem ritmu života, ljudi traže nove načine kako uštedjeti vrijeme te brigu o upravljanju njihovim novcem. U određenim situacijama kupci žele fleksibilniju razmjenu novčanica i kovanica u e-novac i obrnuto, a to je upravo ono što smo dobili rješenjem mBills”, dodao je direktor MBILLS-a Primož Zupan.

Slovenci nisu najzadovoljni rezultatima nedavnih izbora na kojima su za zastupnike izabrali 90 političara iz  9 stranaka, te  stvorili vrlo fragmentirani parlament i nejasnu situaciju za formiranje buduće vlade, pokazala je u ponedjeljak objavljena anketa.
Rezultatom izbora održanih prije dva tjedna nezadovoljno je 51,1 birača, a zadovoljno 38,1 posto, dok drugi na pitanje jesu li zadovoljni nisu znali ili htjeli odgovoriti, u postizbornom opipavanju pulsa 700 birača koju je za Slovensku televiziju i dnevni list “Dnevnik” prošli tjedan obavila agencija Ninamedia.

Iako će relativnu većinu mjesta u novom parlamentu držati Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše koja je dobila 26 mandata, nije isključeno da mu ne uspije pridobiti natpolovičnu većinu i sklopiti novu vladajuću koaliciju jer sve stranke, osim demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča unaprijed isključuju mogućnost da Janša bude premijer i vode razgovore s Marjanom Šarcem, predsjednikom Liste Marjana Šarca LMŠ), o mogućem formiranju lijevo-liberalne vlade.

S apriornim stajalištem tih stranaka o nepoželjnosti koaliranja s Janšom u mogućem sastavljanju mješovite koalicije desnice i ljevice ne slaže se 49,8 posto ispitanika u anketi Ninamedije, a podržava ga 43,5 posto, što pokazuje da je politička polarizacija prisutna i među biračima, od kojih je 48 posto apstiniralo i nije nikome dalo svoj glas. Ako Janši ne uspije sastaviti vladu, onda bi to trebalo prepustiti Šarecu koji ima dvostruko manje zastupnika od Janše, ali bi uz potporu drugih stranaka s lijevog krila mogao osigurati parlamentarnu većinu, ocijenilo je 32 posto sudionika ankete.

No, dosta je i onih koji smatraju da je Šarec politički neiskusan, pa bi na tom mjestu vidjeli nekog drugog političkog lidera. Skoro 15 posto ih smatra da bi  novu vladu trebala voditi u parlamentu najjača stranka, ali da premijer ne bude Janša nego netko drugi koga bi Janšina stranka predložila za mandatara. Njih 11 posto smatra da bi bilo najbolje da i iduću vladu vodi Miro Cerar, 10,5 posto bi za mandatara izabralo Dejana Židana, predsjednika Socijalnih demokrata, a ima čak i mišljenja da bi na čelo vlade opet trebala doći nekadašnja premijerka Alenka Bratušek, pokazala je anketa.

Eventualni neuspjeh da se u tri moguća kruga izaberu mandatar i nova vlada mogao bi rezultirati novim prijevremenim izborima na jesen koje nitko ne želi, a ne bi donijeli niti bitnu promjenu rezultata, osim što bi nekoliko zastupnika više dobio Janša, ali bez bitne promjene u rasporedu političkih snaga i pozicija, pokazala je anketa. Janša je najavio da će ovaj tjedan svim strankama poslati prijedlog o programu buduće vlade i da je bez predrasuda spreman razgovarati sa svima, dok je Šarec već prošlog tjedna počeo preliminarne razgovore sa više stranaka koje ne žele u koaliciju s Janšom. Tako se sastao i s bivšim premijerom Mirom Cerarom i bivšom premijerkom Alenkom Bratušek, ali su prerma analizama nekih medija pregovori zapeli oko rarspodjele budućih funkcija u vladi i parlamentu.

Kako iz anonimnih izvora prenose slovenski mediji, Šarec je Ceraru predložio da u njegovoj mogućoj budućoj vladi bude ministar vanjskih poslova, dok Cerar navodno želi biti predsjednik parlamenta, što nije samo protokolarna nego u donošenju zakona i političkih odnosa vrlo važna pozicija, skoro na razini predsjednika države. O izboru svojeg predsjednika novi saziv parlamenta odlučivat će u petak, kad se sastaje na svojoj konstitutivnoj sjednici, a do tada bi moglo biti jasnije i je li došlo do pomaka u razgovorima stranaka o budućim koalicijama i kakvim će se tempom formiranje vlade odvijati. Za imenovanje predsjednika parlamenta potrebna je natpolovična većina od 46 glasova, a konstitutivnu sjednicu po protokolu vodi po godinama najstariji zastupnik.

Europska komisija objavila je u ponedjeljak kako je odlučila ostati po strani hrvatsko-slovenskog graničnog spora, da se neće očitovati na slovenski podnesak da Hrvatska krši pravo Europske unije neprovođenjem arbitražne odluke koju ne priznaje te rekla da dvije članice EU-a trebaju naći rješenje za spor u prijateljskom duhu.
“Članak 259 ne nalaže Europskoj komisiji zakonsku obvezu da objavi svoje izvješće. U prethodnih osam takvih slučajeva, Komisija je samo u četiri objavila izvješće. Ostajemo pri našoj već poznatoj poziciji da rješenje treba pronaći u našim dvjema članicama i Europska komisija ostaje spremna pomoći u tome”, izjavio je glasnogovornik Komisije Margiritis Schinas.

Slovenija je u ožujku pisala Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici nadajući se da će imati Komisiju na svojoj strani u namjeravanoj tužbi zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici i odgovoriti na taj prijedlog.

re

 Schinas je izrijekom potvrdio da Komisija neće izići sa svojim mišljenjem. “Ako pročitate članak 259 – on ne nalaže pravnu obvezu niti pravno obvezujući rok. Postoji više opcija, jedna je da Komisija iziđe s izvješćem, a druga da ne iziđe. Činjenica da razdoblje u kojem možemo reagirati istječe danas, jasno pokazuje da Komisija neće izići s izvješćem”, rekao je Schinas.

 “Postupak predviđen člankom 259 Ugovora EU-a predviđa traženje prijateljskog rješenja”, kaže Schinas, dodajući da će Komisija nastaviti djelovati “kao pošteni posrednik” kako bi se došlo “do takvog prijateljskog rješenja”. Na upit da komentira špekulacije da je pravna služba Europske komisije dala djelomično za pravo Sloveniji, Schinas je rekao da ne komentira interne rasprave te da je o tom pitanju vođena rasprava na temelju usmene prezentacije komisijine pravne službe u srpnju prošle  godine. Prema tim nagađanjima pravna služba Europske komisije navodno je dala djelomično pravo Sloveniji da ima elemenata kršenja europskog prava u području ribarstva i schengenskog zakona.

“Ne komentiram interne dokumente naših službi, jer ih ima jako puno. Ono što mogu reći jest, kada je kolegij povjerenika o tome zadnji put razgovorao, mislim da je to bilo u srpnju prošle godine, da je to bilo prema usmenoj prezentaciji naše pravne službe koja je postavila parametre za članak 259, u okviru kojeg još uvijek razgovaramo u smislu da je arbitražni postupak još uvijek jedini okvir u kojem mislimo da možemo pomoći. Ali moram reći da je odgovornost za iznalaženje prijateljskog rješenja na državama članicama”, rekao je Schinas.

Slovenija je 16. ožujka predala pismo Europskom komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici te najavila da namjerava tužiti Hrvatsku na temelju članka 259 zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici. Prema proceduri, prije nego što jedna država članica pokrene postupak protiv druge članice prvo se mora obratiti Europskoj komisiji s takvim prijedlogom. Komisija ima tri mjeseca za odgovor na taj prijedlog. Komisija može prihvatiti prijedlog i onda ona preuzima tužbu, a ako ne prihvati prijedlog ili uopće ne odgovori, država članica koja tuži može sama podnijeti tužbu pred Sudom EU-a. Komisija može u izradi svoga stajališta pozvati obje strane da se očituju o pitanju spora.

Hrvatska je poslala 17. travnja pisano očitovanje Europskoj komisiji u kojemu odbacuje pritužbe Slovenije da krši pravo EU-a jer nije priznala niti provela arbitražnu odluku. Hrvatski je sabor u srpnju 2015. jednoglasno donio zaključak kojim obvezuje hrvatsku vladu na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između vlade Republike Hrvatske i vlade Republike Slovenije, smatrajući da je proces arbitraže nepovratno kontaminiran djelovanjem slovenske strane.

 Jedanaest mjeseci kasnije, u lipnju 2016. Arbitražni sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali je istodobno zaključio  da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi. Arbitražni sud je 29. lipnja 2017. objavio svoj pravorijek kojim je većinu Savudrijske vale dodijelio Sloveniji te joj omogućio pravo prolaska na otvoreno more, ali ne teritorijalni dodir s otvorenim morem kako je očekivala. Nakon što je Hrvatska ustrajala u tome da ne priznaje odluku arbitražnog suda, Slovenija se odlučila na tužbu po članku 259 Ugovora o EU-u.

 Sredinom travnja ove godine, predsjedniku Suda EU-a, čiji je sjedište u Luxembourgu, Koen Lenaerts izrazio je sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija. Lenaerts je rekao da bi bilo primjerenije da se granični prijepor riješi na drugi način, tako da obje države sporazumno pred sud EU-a iznesu taj slučaj, što je predviđeno člankom 273.

Slovenska demokratska stranka (SDS) s Janezom Janšom osvojila je jučer na parlamentarnim izborima relativnu većinu. U parlament je uz SDS ušlo još osam stranaka što bi moglo otežati sastavljanje vlade.
Hoće li vladu sastavljati Janez Janša ili će priliku dobiti novo lice na političkoj sceni Marjan Šarec te kako će se to odraziti na odnose s Hrvatskom – pokušali su Otvorenom odgovoriti Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, politolog Branko Caratan, politički analitičar Davor Gjenero i urednik Mladine Robert Botteri. Urednik i voditelj emisije bio je Damir Smrtić.

Caratan je rekao da je prag za ulazak u slovenski parlament nizak – 4 posto. “Slovenija ima problem koji se može riješiti. Prag je nizak. Kad se smanjuje prag, povećava broj stranaka u parlamentu i to je šansa za male stranke da uđu. Slovenija ima neprekidno regrutiranje novih stranaka i raspad starih. Negativna posljedica je nestabilnost vlada. Teško formiranje vlade iz tako fragmentiranog parlamenta. Relativni pobjednik – Janez Janša treba imati u rukama 46 mandata. Ima tešku situaciju i već je najavio da vjerojatno neće uspjeti. Vrlo je vjerojatno da će palica prijeći sljedećem čovjeku koji može napraviti koaliciju od 5 stranaka. Hrvatski stranački sustav, ako ništa, ima stabilnost”, naglasio je.

Gjenero je rekao da se prema broju glasova koje je osvojio Janša vidi da je ostvario relativni neuspjeh. “On je osvojio bitno više glasova nego prije 4 godine, no bio je u zatvoru i velik dio biračkog tijela je bio rezigniran. Osvojio je 181 000 glasova, a četiri godine prije – 280 000. Vladu je vodio kao centrističku, a ne kao desnu. Tada je osvajao između 320 000 i 330 000 glasova. On je u ovom razdoblju političke radikalizacije koja se odvija zadnjih par godina izgubio dio suradnika, dio stranačke elite – ali je izgubio i dio biračkog tijela. Pritom je u zadnji tren preoteo dio glasača Demokršćanskoj Novoj Sloveniji. U svakom slučaju najveći gubitnik izbora je relativni pobjednik Janez Janša”, kazao je Gjenero.

“Nisu u pravu oni koji tvrde da je veliki gubitnik Miro Cerar. Upravo suprotno. On je na prošlim izborima dobio preko 300 000 glasova, ali to nije njegovo biračko tijelo, nego se strateški glasovalo za njega. No on nije imao konzistentno, čvrsto biračko tijelo, ali ga je sada stvorio. Sada ima oko 10%, oko 100 000 i tome dodajte 50 000 za drugu liberalno demokratsku stranku – Alenku Bratišek i vidjet ćete da je relativni pobjednik ovih izbora nekadašnji LDS. Taj liberalni blok počinje se rekuperirati, ojačavati. Veliki gubitnik je DeSUS gospodina Erjavca”, dodao je.

Botteri, urednik Mladine, smatra da je paleta različitih stranaka u parlamentu sjajan rezultat. Naglasio je da 6 ljevocentrističkih stranaka može sastaviti vladu koja može zagovarati interese ljudi. Za Janšu kaže da se svojom isključivošću u predizbornoj kampanji, kao i svime što je radio u prošlim vladama, doveo do toga da neće moći sastaviti vladu. “Vladu će sastaviti Šarec”, rekao je i dodao da su na ovim izborima birači zaista mogli izabrati stranku za koju će glasovati.

Bandov je na pitanje je li realno da će se sastaviti koalicija lijevog centra, rekao da su njihovi programi svi kompatibilni. Slovenija je proeuropsko društvo. “Ovo je bila reakcija na Janšinu kampanju, jer su mnogi izašli na izbore i glasovali protiv njega. Cerar, za razliku od ostalih stranaka, nije se potpuno ogradio od ulaska u koaliciju s Janšom, dao mu je mogućnost da promijeni retoriku i usmjeri se prema centru”, rekao je Bandov.

Gjenero je istaknuo da je Šarec centristički političar. “Poziciju gradonačelnika u Kalniku obnaša u koaliciji s Novom Slovenijom. On spada u centar političke arene. Ideja da bi Šarčevi zastupnici mogli preskakati Janši je nelogična jer se njegovoj stranci smiješi mandatarska pozicija. I nitko racionalan to neće napraviti. Imate tri snažne političke stranke centra – SNC, Bratuše i Šarca i jednu stranku desnog centra koja bježi od Janše prema centru – Nova Slovenija. Uz to uzmite manjine, umirovljenike i dobili ste centrističku vladu. S minimalnom marginom većine ali konzistentnu, vrijednosno homogenu koalicijsku većinu”, rekao je.

Botteri se nikako ne slaže s mogućnošću koalicije Cerara i Janše. Tijekom kampanje, kaže, bilo je “udaraca ispod pojasa” između njih dvojice. “Nagađanja dolaze iz medijskih krugova koji su bliže Janši, jer je on u jako lošem položaju, daleko od željene vlasti. Koalicija s Janšom značilo bi da je iznevjereno sve što je bilo obećano. Nama biračima puno je značilo – jesi li za Janšu ili ne”, naglasio je.

Bandov je na pitanje hoće li se Šarec snaći na premijerskoj poziciji, rekao da Slovenija voli nova politička lica. “Bitni su progresivni ljudi, Slovenci žele nove ideje. Njegova je retorika bila ohrabrujuća, nije radikalan, nije zatvarao vrata, osim Janši, što mu je osiguralo glasače”, kazao je Bandov i napominje da su u ljevocentrističkom centru razumni ljudi te da se mogu dogovoriti.

Caratan pak smatra da je Šarec bio neka mekša varijanta. “Dao je naslutiti da ne treba forsirati ovu implementaciju sporazuma. Rekao je i da žica nije baš primjerena te da bi se moglo pokušati dogovoriti o kopnenoj granici. Dao je neke izjave koje se malo razlikuju od izjava prethodnih premijera”, kazao je Caratan. “Većinski je stav da arbitražnu odluku treba provesti. No male odluke govore da bi se kasnije moglo ići na neke dogovore oko toga, ovisno o tome tko će biti u vladi. Ako u vladi bude netko tko bi kao Erjavec forsirao tvrdu liniju, onda od toga nema ništa”, istaknuo je.

Za hrvatsko-slovenske odnose bolje je probati sa Šarcom nego s Janšom, rekao je Botteri. Za Šarca kaže da je tolerantniji, za razliku od autoritarnog Janše, koji se odlično slaže s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Perspektivnijim za hrvatsko-slovenske odnose smatra da Šarec bude premijer. U vezi tužbe protiv Hrvatske rekao je da nova vlada neće mijenjati stav, ali isto tako da je puno bitnija suradnja koju nova vlada nosi.

“Elementarna komunikacija između ministarstava dviju država će postojati. Ako se uspostavi administracija s liberalnom retorikom, spor između dviju država prestat će biti tako “težak”. Žica između dviju država ovisi o tome što će se događati južno od Hrvatske, a ako Alemka Bratušek bude ministrica bit će riješeno i pitanje Ljubljanske banke”, dodao je Gjenero.

“Građani gaje simpatije, naše su kulture i narodi vrlo slični, međusobno se nadopunjujemo”, kaže Bandov. Naglasio je da arbitražni sporazum nije toliko nekvalitetan za RH i siguran je da bi nekoliko mudrih političara našlo rješenja koja bi bila povoljna za obje zemlje.

Caratan je rekao da koja god politika krenula u ublažavanje svoje pozicije, nosi vrlo veliki politički rizik. “Najvjerojatnije je da će to pitanje biti polako potiskivano na marginu i ostavljeno za neke druge generacije”, smatra.

Gjenero je rekao da će se Janša će se nakon ovih izbora naći u jako neugodnoj situaciji. “On kontrolira relevantan broj glasača, a ne uspjeva formirati administraciju. To je jako neugodno za predsjednika političke stranke”, izjavio je među ostalim.

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je  u ponedjeljak da će mandat za sastavljanje nove vlade dati relativnom pobjedniku jučerašnjih parlamentarnih izbora Janezu Janši, čija je Slovenska demokratska stranka (SDS) osvojila skoro 25 posto glasova,  dvostruko više od Liste Marjana Šarca (LMŠ), jer treba poštivati volju birača.
“Mandat ću podijeliti relativnom pobjedniku izbora. To je posljedica mojih iskustava, a pošteno je da birači znaju za posljedice svojih odluka i da će se njihovi glasovi uvažiti. Tek ako dođe do toga da pobjednik izbora ne može sastaviti vladu, a to iskustvo smo već imali, onda će se tražiti druga rješenja””, kazao je Pahor u razgovoru za “Delo”, središnji slovenski list.

Slovenski predsjednik je dodao da se svi koji su uključeni u proces nastajanja buduće vlade moraju iskreno potruditi s mišlju na “uspješnu i sigurnu budućnost države”. “Uspješno formiranje vlade bit će središnja politička zadaća ovog ljeta. Za to će nam biti potrebno političko strpljenje i mnogo mudrosti”, kazao je Pahor.

Slovenski analitičari navode da će sastavljanje buduće vlade biti teško, a to je priznao i izborni pobjednik Jnaša, a neki tvrde da će to, s obzirom na rezultat fragmentacije političkog prostora te ideološke i osobne suprotnosti čelnika devet stranaka koje su ušle u parlament, biti skoro “nemoguća misija”.

Janša ne može sastaviti vladu stranaka na koje je računao jer Slovenska pučka stranka (SLS) nije prešla izborni prag, dok su kršćanski demokrati iz Nove Slovenije osvojili 7 mandata, umjesto 12 na koje su računali. Većina stranaka ljevice i njima bliske skupine najavile su da neće ulaziti u koaliciji s Janšom.

Marjan Šarec, čija je lista osvojila drugi po veličini postotak glasova, izjavio je sinoć da bi bio spreman s Janšom “popiti kavu”, ali da bi mu ponovio ono što je već javno izjavio, a to je da s njime neće koalirati i da će čekati rasplet situacije, te mogući poziv predsjednika države ako Janša ne uspije sastaviti vladu.

To je i načelna pozicija odlazećeg premijera Mire Cerara, čija je stranka osvojila 9,75 posto glasova, ali po njegovim riječima ostaje važan čimbenik bez koje će se teško sastaviti buduća vlada, kao i Dejana Židana, čiji su Socijalni demokrati (SD) osvojili  9,92 posto.

Slovenski komentatori navode da bi se sastavljanje nove vlade moglo odužiti i trajati sve do jeseni ako sudionici političkog procesa ne pokažu mnogo mudrosti i strpljenja i ne sastave neku “”pragmatičnu” vladu, na što plediraju i gospodarstvenici.

Janez Janša relativni je pobjednik parlamentarnih izbora u Sloveniji nakon što je njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) osvojila 25,02 posto glasova, pokazali su rezultati koje je u nedjelju kasno navečer, nakon prebrojanih više od  99 posto glasova, objavilo državno izborno povjerenstvo.

Na drugom je mjestu Lista Marjana Šarca (LMŠ) s 12,6 posto glasova, a slijede Socijalni demokrati (SD) s 9,94, Stranka modernog centra (SMC) s 9,74, Ljevica (L) s 9,23 i demokršćanska Nova Slovenija (NSI) sa 7,15 posto glasova.

Izborni prag od četiri posto prešle su još stranka bivše premijerke Alenke Bratušek SAB (5,11 posto), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) sa 4,91 posto i Slovenska nacionalna stranka (SNS) sa 4,20 posto.

Janša je u prvoj izjavi po objavljivanju rezultata rekao kako će učiniti sve da formira čvrstu i stabilnu vladu, no svjestan je da je to težak zadatak.

Ako je Janez Janša nesporni relativni pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji, onda su Miro Cerar i Karl Erjavec kao okosnica dosadašnje vladajuće koalicije u susjednoj državi apsolutni gubitnici jer su u četiri godine izgubili tri četvrtine birača koji su 2014. podržali njihove stranke, pokazuju izborni rezultati za sastav novog slovenskog parlamenta.

Umjesto 36 zastupnika, koliko ih je imala u 90-očlanom parlamentu, Cerarova Stranka modernog centra (SMC) imat će ih samo 10. Erjavčeva stranka umirovljenika DESUS prepolovila je svoj izborni rezultat, a sam Erjavec, po još neslužbenim podacima, nije uspio niti ući u parlament.

Aktivnosti u industriji eurozone porasle su u svibnju najslabijim tempom u 15 mjeseci, izvijestila je u petak londonska tvrtka Markit, upozoravajući da bi slabiji priljev novih izvoznih narudžbi mogao dodatno zakočiti njihov rast u idućim mjesecima.
Indeks menadžera nabave za proizvodni sektor eurozone pao je u svibnju za 0,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 55,5 bodova, potvrdila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka početnu procjenu njegove vrijednosti.

“U određenoj je mjeri slabašan rast povezan s neuobičajeno velikim brojem praznika u mjesecu svibnju ali čini se da rizici signaliziraju da će rast i u idućim mjesecima biti prigušen a mogao bi i dodatno usporiti”, konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

U Markitu izdvajaju sporiji rast proizvodnje i slabiji priljev novih narudbi i novih izvoznih poslova. “Usporavanje izvoza bilo je najveći uteg rastu proizvodnje i knjige narudžbi, pa tako istraživanje za svibanj signalizira najslabiji rast novih izvoznih narudžbi u gotovo dvije godine, dijelom povezan s jačanjem eura te s izvješćima o slabijoj potražnji za uvozom na ključnim tržištima, posebno u SAD-u”, tumači Williamson.

“Pojedini znakovi upućuju na zaključak da razdoblje slabijeg rasta još nije završeno”, upozorava on.

“Tako je proizvodnja u proteklim mjesecima zamjetno usporila ali je trend usporavanja u knjigama narudžbi bio još naglašeniji. Proizvodnja je time rasla brže od novih narudžbi u svakom od proteklih šest mjeseci, što upućuje na zaključak da će proizvodne tvrtke u idućim mjesecima biti pod pritiskom da zakoče proizvodnju i zapošljavanje ako potražnja ne oživi”, dodaje.

“Ne čudi stoga što su očekivanja proizvodnih tvrtki o proizvodnji u predstojećem razdoblju potonula na najnižu razinu u 20 mjeseci, naglašavajući sumorniju ekonomsku sliku”, ističe glavni ekonomist londonske tvrtke.

Potrošačke cijene u eurozoni porasle su u svibnju po najvećoj stopi u posljednjih više od godinu dana, ponajviše zahvaljujući cijenama energije, dosegnuvši razinu koju ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB), pokazuje procjena statističkog ureda Europske unije.

U svibnju je godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila 1,9 posto, u odnosu na 1,2 posto koliko je iznosila u travnju, procjenjuju u Eurostatu.

Time je ponovo dosegnula razinu koju ciljaju u ECB-u, kao i u travnju prošle godine. U ECB-u ciljaju na inflaciju “nešto ispod dva posto. Temeljna inflacija koja isključuje cijene energije i svježe hrane također je povećana u svibnju, na 1,3 posto, u odnosu na travanjskih 1,1 posto.

Najviše su u svibnju u eurozoni poskočile cijene energije, za 6,1 posto, nakon 2,6-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Brži rast cijena zabilježen je i u kategoriji svježe hrane, za 2,5 posto, nakon 1,5-postotnog rasta u travnju. Zamjetno je ubrzao i rast cijena usluga, s travanjskih 1,0 na svibanjskih 1,6 posto, pokazuju procjene Eurostata.

Hrvatska je u travnju šesti mjesec zaredom bila među zemljama Europske unije s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Trgovački lanac Mercator povećao je u prvom tromjesečju ove godine prihod od prodaje za 1,3 posto u odnosu na prvi lanjski kvartal, dok mu je bruto dobit (EBITDA) iznosila 25,8 milijuna eura, 36,5 posto više nego u istom razdoblju 2017, objavila je u utorak slovenska kompanija u većinskom vlasništvu Agrokora.

Krajem prošlog mjeseca Mercator je objavio da je lani, po prvi put od 2011. godine, povećao čisti prihod od maloprodaje koji je porastao za 2,5 posto, na 1,6 milijardi eura. Unatoč tome, kompanija je za prošlu godinu prijavila gubitak od 184,4 milijuna eura zbog ispravka vrijednosti svojih nekretnina, odnosno jednokratnog smanjenja njihove procijenjene vrijednosti.

Direktor Mercatora Tomislav Čizmić izjavio je da poslovni rezultat koji znatno nadmašuje lanjski, odražava novu poslovnu strategiju.

“Uveli smo nov koncept trgovina, nastavljamo s njihovom obnovom i jačamo konkurentnost usluga, a prilagodili smo i prodajni asortiman, u prvom redu ponudom svježih i lokalnih proizvoda za kojima je najveća potražnja, naveo je Čizmić u priopćenju za javnost.

Osim toga, dodao je, Mercator i u ovoj godini uredno ispunjava sve svoje obveze prema bankama i poslovnim partnerima.

Četiri tjedna pred parlamentarne izbore u Sloveniji čini se da će izborna utrka biti vrlo tijesna, a prema anketi ljubljanskog “Dela”, objavljenoj u ponedjeljak, samo su tri prava kandidata za mjesto budućeg premijera, čije se stranke od početka godine u mjesečnim ispitivanjima popularnosti smjenjuju u vodstvu.
Prema rezultatima najnovije mjesečne ankete, provedene potkraj prošlog tjedna, za Slovensku demokratsku stranku (SDS) Janeza Janše glasovalo bi 17,2 posto birača, za Listu Marjana Šarca (LMŠ) 15,3 posto, a za Socijalne demokrate (SD) Dejana Židana 10,5 posto.

Janšinoj stranci potpora je, prema anketi “Dela”, znatno porasla u odnosu na ispitivanje u travnju, dok LMS gradonačelnika Kamnika Marjana Šareca, koji se je lani kandidirao na predsjedničkim izborima, i Židanovi socijaldemokrati imaju blagi pad potpore.

Prema većini ispitivanja javnog mnijenja koja su provedena do sada jedan od te trojice dobit će priliku za sastavljanje vlade i formiranje koalicije na izborima koji se održavaju u nedjelju 3. lipnja, jer su ostale stranke u znatnom zaostatku.

Ljevica (L), Luke Meseca, prema anketi “Dela” dobila bi 6,4 posto glasova, na petom je mjestu demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina, a slijedi Stranka modernog centra (SMC) premijera Mire Cerara (4,7 posto).

Za Demokratsku stranku umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca glasovalo bi 3,6 posto ispitanika, a za stranku Alenke Bratušek (SAB), koju vodi nekadašnja premijerka, 3 posto. Oboje je ispod izbornog praga od 4 posto, no s obzirom na velik broj neodlučnih ispitanika i te dvije stranke mogu, prema procjeni vodećeg slovenskog lista, računati na osvajanje ponekog mjesta u 90-članskom parlamentu.

S ciljem poboljšanja kvalitete kupnje na svojim benzinskim postajama slovenski bi Petrol uskoro mogao preuzeti kranjsku banku Lon, prenijeli su slovenski mediji početkom ovoga tjedna.
Najavio je to i izvršni direktor Petrola Tomaž Berločnik na nedavnoj glavnoj skupštini, potvrdivši glasine o zainteresiranosti za preuzimanje banke.

Također se neslužbeno doznaje i da je riječ o najmanje 51 posto banke Lon, kao i da se odluka neće donijeti bez dubinske analize za koje se očekuje da bi moglo početi uskoro. Ljubljansko Delo dodaje i da je Berločnik pred dioničarima pojasnio kako je financijski dio portfelja u vidu Lona važan za Petrol jer već duži niz godina imaju vlastitu platnu karticu, a kupnjom mBillsa i rješenja za plaćanje putem mobilnog telefona svojim kupcima će moći ponuditi i širu lepezu praktičnih bankarskih usluga, sve na jednom mjestu.

Dodao je kako postoje tri mogućnosti za nadogradnju ovog područja, odnosno da Petrol sam razvije vlastite financijske usluge, da se taj dio financijskih i bankarskih usluga iznajmi od vanjskog pružatelja ili da se banka jednostavno uvrsti u portfelj kompanije.

Nakon što je kupnjom mBillsa već ušao u segment fintecha, odnosno usluga koje kombiniraju najnovije tehnologije i financijske usluge, Petrol je pokazao interes i za promet kriptovalutama. Od 2017. je godine druga najveća kriptovaluta Ethereum dostupna na 320 benzinskih Petrolovih benzinskih postaja diljem Slovenije, a iste je godine i banka Lon u svoje usluge uvela i mogućnost kupovine Bitcoin kupona na bankomatima.

Čelnici banke prilikom predstavljanja nove usluge istaknuli su da je Lon tehnološki napredna i za budućnost pripremljena bankarska institucija koja prati globalne trendove u financijama, bankarstvu i monetarnim sustavima. Petrolov je cilj, prema riječima njihovog čelnog čovjeka, da svojim klijentima omogući što više usluga – od kupnje goriva, hrane, lutrije, naloga za plaćanje te korištenje kriptovaluta.

Lon je nevelika slovenska banka sa sjedištem u Kranju koja djeluje od ’90-ih godina i trenutno ima poslovnice na 14 lokacija diljem Slovenije. Prošle su godine su ime banke iz Hranilnica Lon skratili u Lon, a na njihovim službenim stranicama stoje podaci i da bilježe rast od 13 posto u opsegu posla, te da su za 59 posto povećali broj klijenata i za 25 posto opseg kredita.

List Dnevnik ranije je pisao o dokapitalizaciji Petrola prodajom 40 tisuća dionica po cijeni od 105 eura po dionici, te da je polovica tog iznosa sredinom travnja već bila prodana. U kontekstu likvidnosti, Finance navode i da je Petrol prošle godine zabilježio rekordnu dobit, a mediji su ih povezivali i s mogućom kupnjom prijevoznika GoOpti i Avant Car, piše Poslovni dnevnik.

 Nakon završenog redovnog remonta, Nuklearna elektrana Krško od utorka navečer ponovno je uključena u elektroenergetski sustav, izvijestili su jutros iz te elektrane.
Nakon ispitivanja na niskoj snazi postupno će se povećavati snaga elektrane, stoji u priopćenju.

Tijekom redovnog remonta, koji je započeo 1. travnja, zamijenjeno je nuklearno gorivo – u reaktorskoj jezgri, koju čini 121 gorivi element, svježima je zamijenjeno 56 gorivih elemenata.

Izveden je, navodi se, opsežan standardni program održavanja i provjeravanja strojne, električne i mjerno-regulacijske opreme. Nadzornim ispitivanjima potvrđeno je da su sustavi, strukture i komponente sposobni obavljati svoje zadaće, a završena su i planirana ulaganja s područja tehnološke nadgradnje.

Provedeno je devet modernizacija podijeljenih u dvije cjeline: modernizacije za povećanje pouzdanosti pogona i modernizacije po programu nadgradnje sigurnosti. Remont, koji je obuhvaćao oko 37.000 aktivnosti završen je u planiranom opsegu, zaključuje su u priopćenju.