Slovenija

Kupac je grupacija registrirana u Luxembourgu u kojoj je većinski vlasnik bogati Slovenac V. Puklavec.
Heta Asset Resolution i H-Abduco sada su već više od mjesec dana bivši najveći razlučni vjerovnici u stečaju omišaljskog Pirosa, nekretninske tvrtke kćerke propale Dine Petrokemije.

Piros je bio jamac za kredite Dine, za što je poslužilo na njega preneseno zemljište. Kako je stečaj Dine okončan, a Piros ima zemljište čisto od opasnih kemikalija koje se upravo prodaje preko sustava e-dražbe, u fokus dolaze transakcije kojima su prvo Heta te potom H-Abduco svoje tražbine, ukupno oko pola milijarde kune, ustupile kompaniji Gasfin, za iznos koji je poslovna tajna. Kupac je iz plinskog biznisa, s poslovanjem registriranim u Luxembourgu, ali globalna grupacija s jakim aktivnostima u Engleskoj i na Dalekom istoku, dosad bez poslovnih aktivnosti na našem tržištu.

Većinski vlasnik je jedan od najbogatijih Slovenaca Vladimir Puklavec, u našim energetskim krugovima poznat i kao direktor svjetskih inženjerskih tvrtki. Kako neki tvrde, značajan je to igrač, a njegova pojava kao najvećeg razlučnog vjerovnika otvara pitanje koji je poslovni interes na omišaljskom platou vezan uz 1/4 zemljišta Dine, uz Dioki druge sastavnice propalog petrokemijskog carstva Roberta Ježića. Kako je nedavno došlo do promjene u stečaju u dijelu razlučnih vjerovnika koji su prvi po prednosnom redu (ispred države), o Gasfinovim namjerama još se samo nagađa.

No, s obzirom na njihov poslovni profil koji uključuje i poslovanje LNG-em sve upućuje na to da je kupcu atraktivno zemljište koje se vezuje uz ‘vječni’ projekt LNG terminala, iako u zadnje vrijeme plutajućeg, dok se sve više govori i o mogućem rješenju smještaja u sklopu plinskih polja Sjevernog Jadrana čija se eksploatacija privodi kraju. Kako bilo, Puklavčeva tvrtka ovime dolazi u priliku, ako želi, ući u posjed oko 270.000 četvornih metara zemljišta unutar žice propale petrokemijske tvrtke.

Pretpostavka toga je okvirni plan vezan uz core poslovanje, tj. područje provođenja prirodnog plina preko LNG-a na tržište u kojem su aktivni od 2006. U specijaliziranoj su niši, navode, po pripremama, uređenju i implementaciji projekata opskrbe energijom, s naglaskom na postizanje sinergije između vlasnika prirodnih resursa, operatora i krajnjih korisnika. Omišalj je i u tom smislu izazov; lokalna zajednica nije pokazala interes za vid kompenzacije zarada od turizma koji je dosad istican kroz višemilijunske komunalne naknade.

S druge strane, pravna pozicija je jasna: Gasfin ima prednost u naplati potraživanja, a u tijeku je treći krug e-dražbe u kojem se do 8. siječnja prodaje zemljište s početnom cijenom od 17,5 mil. kn. Nejasno je hoće li Gasfin čekati da se javi kupac ili će iskoristiti mogućnost da prijebojem dođe u posjed zemljišta, piše Poslovni dnevnik.

Bankarski sektor u Sloveniji u prvih je devet mjeseci ove godine imao 343 milijuna eura čiste dobiti, što je 18 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci slovenske središnje banke.
Dobit prije oporezivanja povećana je za 10,4 posto, na 368,5 milijuna eura, što je uglavnom posljedica daljnjeg smanjenja rezervacija.

Bruto prihod svih banaka iznosio je 823,2 milijuna eura, što jer 4,6 posto manje nego lani, dok je njihova ukupna bilanca ostala na istoj razini i iznosi 37,3 milijarde eura.

Kreditna aktivnost je u porastu, što se osjetilo u porastu potrošačkih kredita na godišnjoj razini za 13,6 posto, dok je stambeno kreditiranje poraslo za pet posto, navodi se u izvješću Banke Slovenije, objavljenom u utorak.

Najveća slovenska banka, Nova Ljubljanska banke (NLB), koja je u 100-postotnom vlasništvu države, u prvih je devet mjeseci ove godine imala 184 milijuna čiste dobiti na razini cijele skupine, s podružnicama u BiH, Srbiji, Makedoniji, na Kosovu i u Crnoj Gori.

Banku očekuje privatizacija, o čemu bi do kraja ove godine trebalo doći do sporazuma između slovenske vlade i Europske komisije. Slovenija je 2013. godine prihvatila obvezu privatizacije NLB-a, nakon što je dobila odobrenja da banku sanira proračunskim sredstvima.

 Nakon jučerašnjuh šokantnih događaja koji je uzbunio cijelu regiju i o kojem predstavnici raznih političkih stranaka, država i naroda imaju različito mišljenje, ostaje gorka činjenica kako zemlje jugoistočne Europe gospodarski kasne za zemljama osnivačicama Europske unije i do šest desetljeća. 
Zemljama zapadnog Balkana trebat će 60 godina da dostignu nivo prihoda Europske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke  “Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

“Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u EU.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet posto godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umjesto šest desetljeća, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest postotaka godišnje u periodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske financijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, također će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaknutui rast preduzeća, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Slovenski BDP u trećem kvartalu ove godine realno je porastao za 4,5 posto u odnosu na isti kvartal lani, nastavlja se i trend rasta povjerenja potrošača u ekonomski oporavak, a zaposlenost je povećana za 2,7 posto, objavio je u četvrtak slovenski državni statistički ured.
Prema objavljenim podacima, na rast BDP-a osobito je povoljno utjecala vanjska potražnja, zbog čega je izvoz na godišnjoj razini porastao za 12 posto. Uvoz je u isto vrijeme povećan za 10,1 posto, pa je ostvaren rekordni vanjskotrgovinski suficit. On je dosegnuo 11,6 posto ukupnog BDP-a, što je najbolji rezultat od 1995. godine, od kad se prate ti podaci.

Porast domaće potrošnje u trećem kvartalu nešto je usporen u odnosu na prvi dio godine i iznosio je 2,4 posto. Bruto investicije u fiksni kapital u tom su kvartalu povećane za 6,1 posto, što je nešto manja stopa rasta u odnosu na dva prva kvartala ove godine. Najveći ovogodišnji kvartalni rast BDP-a na godišnjoj razini u Sloveniji je zabilježen u prvom tromjesečju kad je iznosio 5,1 posto.

Zadnje iznesene procjene rasta slovenskog BDP-a na kraju ove godine, koje iznose međunarodne institucije, kreću se u rasponu od 4 posto (MMF) do 4,9 posto (OECD). Europska komisija za ovu je godinu prognozirala rast slovenskog BDP-a za 4,7 posto, a za sljedeću 4 posto.

Državni statistički ured objavio je u četvrtak i podatke o povjerenju potrošača u ekonomski oporavak koji je također u usponu – indeks povjerenja potrošača u studenom ove godine za 22 posto je veći nego prije godinu dana. Njih 42 posto očekuje daljnje poboljšanje gospodarskih prilika, u suprotnosti sa rujnom 2012. godine kada su indeksi povjerenja potrošača i optimizam bil najniži, pa je u poboljšanje prilika u ekonomiji očekivalo njih samo 8 posto.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu kako ima informaciju da će potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans idući tjedan posjetiti Sloveniju i Hrvatsku kao posrednik Europske komisije u arbitražnom sporu dviju članica EU-a.
Imam informaciju da će Timmermans već idući tjedan posjetiti Ljubljanu i Zagreb, ali na znam točan datum, kazao je Erjavec novinarima, prenose slovenski mediji.

Na pitanje dolazi li Timmermans prvo u Ljubljanu ili Zagreb šef slovenske diplomacije je kazao da to ne zna i da mu se taj podatak ne čini važnim.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zadužio je prvog potpredsjednika Timmermansa da posreduje u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije i on bi do kraja godine trebao posjetiti obje zemlje, potvrdio je u ponedjeljak glasnogovornik Komisije u Bruxellesu.

Komisija je dodala da tako izražava spremnost da se Sloveniji i Hrvatskoj pomogne ili olakša u tome kako najbolje provesti arbitražnu odluku, o čemu je obavijestila premijere Cerara i Plenkovića.

Erjavec je – komentirajući neke medijske špekulacije u Sloveniji oko Timmermansove misije – kazao da ne odobrava neke prijedloge koji su se pojavili u Sloveniji, a prema kojima bi se s Hrvatskom mogao postići kompromis, na taj način da se arbitražna presuda ukomponira u bilateralni sporazum, čime bi navodno bile zadovoljne obje strane.

Ne vidim razloga za neki nov bilateralni sporazum u koji bi se stavio sadržaj arbitražne odluke. Mislim da je normalno da se odluka suda poštuje i implementira, kazao je novinarima Erjavec, dodavši da Slovenija s Hrvatskom ima negativna iskustva iz prošlosti kad po njegovim riječima Hrvatska nije poštovala neke dogovore i sporazume, npr. famozni “parafirani sporazum” Drnovšek-Račan.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predložio je Fransa Timmermansa, potpredsjednik Europske komisije, da bude posrednik u slovensko-hrvatskom sporu oko granice.
Prvi korak Fransa Timmermansa bit će posjet objema zemljama do kraja ove godine, piše 24ur.com. Slovenski premijer Miro Cerar kprije dva dana izjavio je da je Europska komisija spremna posredovati u slovensko-hrvatskom sporu oko granice i da je njemu i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker rekao kako bi se radilo o osiguranju provedbe arbitražne odluke koju Hrvatska ne priznaje.

“Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nam je potvrdio da u Komisiji razmatraju da budu posrednik kako bi se osiguralo da dođe do implementacije arbitražne odluke o granici”, izjavio je Cerar nakon završetka susreta šefova država i vlada članica EU-a na summitu o istočnom partnerstvu.

Hrvatska je istupila iz arbitražnog procesa jer ga je Slovenija nepopravljivo kontaminirala, ne priznaje arbitražnu odluku i ne namjerava je provesti dok Slovenija ustraje na tome da odluku arbitražnog suda treba primijeniti.

Premijer Andrej Plenković dao je izjavu tijekom summita u Mađarskoj. Osvrnuo se na nekoliko tema.
U utorak je dogovoren sastanak premijera Plenkovića i njegovog mađarskog kolege Viktora Orbana. Očekuje se da će razgovarati o Ini. Premijer Plenković rekao je da se s Orbanom viđa barem jednom mjesečno na summitima, ali da je ovog puta dobra prilika da sjednu na razgovor.

”Treba pronaći točke koje nas povezuju”, rekao je Plenković dodajući da Vlada radi na tome da Hrvatska stekne dionice ili da se pronađe strateški partner za Inu, javlja Dnevnik.hr.

Premijer je snimljen kako za doručkom na summitu razgovara i sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom. ”To što vi ne vidite da se nešto miče, ne znači da se ništa ne događa”, rekao je o razgovorima s Cerarom za kojeg također kaže da ga često viđa na summitima i da komuniciraju. ”Treba sjesti za stol, vidjeti koje su točke čvrsto definirane, a gdje imamo prostora”, rekao je Plenković na pitanje o Piranskom zaljevu.

Skup 16 zemalja istočne i srednje Europe (CEEC) i Kine Hrvatskoj je bio važan za pozicioniranje u odnosima s tom svjetskom silom koja zadnjih godina pokazuje interes za ulaganja u ovaj dio Europe, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak u Budimpešti, dodajući da su ključne sfere hrvatskog interesa infrastruktura, luke i turizam.

Nakon završetka šestog sastanka na vrhu CEEC i Kine, koji je bio prigoda, kako je rekao premijer, za rezime dosadašnjih postignuća ove inicijative koja postoji od 2012., Plenković je najavio i popodnevni sastanak s kineskim premijerom Lijem Keqiangom s kojim će, vjeruje, dogovoriti konkretne načine unaprijeđenja gospodarske i trgovinske suradnje Hrvatske i Kine.

Kina ostvaruje sa svijetom, po nedavnim riječima njezina veleposlanika u RH, trgovinsku razmjenu od 3,6 bilijuna dolara. Sa zemljama istočne i središnje Europe u okviru inicijative 16+1 prošle je godine imala trgovinsku razmjenu od 58,7 milijardi dolara, a s Hrvatskom je ona bila 1,5 milijardi.

Ovu inicijativu Kina smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, neke vrste suvremenog drevnog Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata u svijetu uopće.

Plenković je u izjavi novinarima nakon sastanka rekao da Hrvatska bilježi velik rast dolazaka kineskih turista, te da ih 2018. očekuje preko 200.000. Sljedeće godine, vjerojatno u proljeće, u Dubrovniku će se održati sastanak ministara turizma u formatu 16+1 i Kine “kako bismo potvrdili interes kineskih investitora za hrvatski turizam i pozicionirali se”, rekao je premijer. Dodao je i da se ovaj tjedan u Šangaju otvara ured Hrvatske gospodarske komore što je još jedan signal za “unaprijeđenje ukupne trgovinske razmjene” koja se povećala proteklih godina.

Zasad je poznato da je Kina dogovorila ulaganje u Krapinske Toplice u visini od 30 milijuna eura, a istu svotu navodno će uložiti kineska kompanija Camel koja proizvodi baterije za e-automobile u tvrtku Rimac Automobili.

Ako je suditi po prošle godine potpisanom Memorandumu o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova, Hrvatska se nada i većim ulaganjima.

Na pitanje o interesu Kine za izgradnju Pelješkog mosta, hrvatski šef vlade kazao je da ta zemlja “pokazuje veliki interes za ovaj dio Europe… te ne čudi da su se kandidirali i za izgradnju Pelješkog mosta”.

Šesti sastanak zemalja srednje i istočne Europe otvorili su premijer Mađarske Viktor Orban i kineski premijer koji je na skupu najavio ulaganja veća od 2,5 milijarde eura od čega će kineska razvojna banka omogućiti 2 milijarde eura razvojnih sredstava, a ostatak zajednički investicijski fond što će biti usmjereno u CEEC.

Na skupu su uz Hrvatsku sudjelovale i Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija. Neke od tih zemalja potpisale su i pojedinačne ugovore s Kinom, kojih je uoči skupa mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto najavio ukupno 23. Također će se objaviti i tender za obnovu pruge Beograd-Budimpešta koju bi trebala financirati Kina.

Odnose s Mađarskom ne svoditi samo na INA-u i MOL

Premijer je najavio i sutrašnji sastanak s mađarskim kolegom Orbanom, naglasivši da se odnosi dviju država ne smiju svesti na odnose INA-e i MOL-a već da ih treba gledati “malo šire i naći stvari koje nas spajaju”, a to su primjerice hrvatska manjina u Mađarskoj i mađarska u Hrvatskoj. U Mađarskoj živi oko 50.000 Hrvata i s njihovim će se predstavnicima Plenković susresti tijekom dana.

Naglasio je da Hrvatska i dalje stoji na stajalištu da je potrebno ili otkupiti dionice INA-e, ili pronaći strateškog partnera za njihov otkup.

“Idemo i dalje s procesom odabira međunarodnih savjetnika koji bi nam pomogli u analizi i evaluaciji kompanije i kako steći dionice MOL-a. Što se tiče mađarske spremnosti na prodaju, ona je nepromjenjiva. Želimo da proces bude kvalitetno pripremljen. Ići ćemo na opciju ili da Hrvatska stekne dionice ili da se pronađe strateški partner”, rekao je premijer.

Što se tiče mađarske blokade ulaska Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Plenković je kazao da je “nedopustivo” da zemlje Europske unije međusobno stvaraju zapreke i usporavaju procese. “Ja očekujem dugoročnu potporu i Mađarske i Slovenije, nedopustivo je da članice EU-a koje jedna drugoj trebaju davati potporu, usporavaju proces. Na tom ću pitanju inzistirati”, istaknuo je.

Službena Budimpešta je upravo stanje MOL-ovih investicija u Hrvatskoj kao i tretman predsjednika njegove uprave Zsolta Hernadija navela u rujnu kao razloge blokade hrvatskog članstva u OECD-u.

Slovenija kaže da Hrvatsku blokira zbog neprihvaćanja granične arbitraže, a premijer je najavio da bi se sastanak sa slovenskim premijerom o tom pitanju mogao ostvariti do kraja prosinca.

S Cerarom vjerojatno do kraja prosinca

S obziriom da se tijekom dana na marginama skupa u Budimpešti premijer Plenković susreo s Mirom Cerarom, novinare je zanimalo postoji li kakav novi datum sastanka, nakon što je slovenska strana u rujnu otkazala razgovore. “Očekujem da će Miro Cerar do kraja idućeg mjeseca doći u Zagreb”, istaknuo je hrvatski premijer.

Spomenuo je da je prošli tjedan predsjednik EK Jean-Claude Juncker načelno iskazao spremnost da EK pomogne i olakša dijalog između dviju država. “Međutim, moje je mišljenje da najprije Slovenija i Hrvatska kao dvije prijateljske države moraju pokazati odgovornost i sjesti za stol”, a tek nakon toga eventualno tražiti pomoć, rekao je Plenković.

Poljoprivredna kompanija Belje, iz sastava Agrokor koncerna, u ponedjeljak je izvijestila o zasnivanju založnog prava na određenim žigovima tih tvrtki, a za osiguranje kredita u iznosu od 480 milijuna eura koji je Agrokor dobio u lipnju ove godine.
Kako je objavljeno, 23. studenoga sklopljen je ugovor o zasnivanju založnog prava na žigovima između Agrokor d.d., njegovih određenih povezanih društava, kao založnih dužnika, te Madison Pacific Trust Limited, kao založnog vjerovnika.

Taj je ugovor sklopljen “u svrhu zasnivanja i perfekcije osiguranja u korist Madison Pacific Trust Limited, radi osiguranja sadašnjih i budućih tražbina koje proizlaze iz Ugovora o najstarijem (eng. super-priority) kreditu od 8. lipnja 2017. godine”.

Belje je založilo 11 žigova, od kojih su dva verbalna, a ostali figurativni. Krajem prošloga tjedna Ledo, Jamnica, Zvijezda i Vupik također su izvijestili o zasnivanju založnog prava na određenim žigovima tih tvrtki, a za osiguranje spomenutog kredita.

Uz žigove, za kredit koji je Agrokor dobio početkom lipnja, tvrtke iz sastava Agrokora su založile i prava na svojim nekretninama koje do tada nisu bila založena o čemu su izvijestile početkom rujna.

Inače, Agrokor je 8. lipnja izvijestio da je potpisan ugovor o financijskom aranžmanu u visini od 480 milijuna eura. Kredit je odobren na 15 mjeseci, uz 4 posto godišnje kamate koja se pripisuje glavnici ili 3,8 posto u gotovini, plativo jednom godišnje.

Kredit su osigurali imatelji obveznica predvođeni fondom Knighthead Capital Management, a jamstvo za kredit je sva materijalna i nematerijalna imovina koja nije do sada založena.

Ostane li na snazi odluka ljubljanskog okružnog suda po kojoj ‘lex Agrokor’ u Sloveniji ne vrijedi, Sberbank bi ovrhom Mercatorove imovine u toj zemlji dobio 88 posto dionica i komotnu većinu u kompaniji s više od 1,5 milijarde eura godišnjeg prometa i 10.000 zaposlenih, no uprava ruske banke svoje planove ne želi otkrivati, piše u petak mariborski list Večer.

“U sjedištu Sberbanka u Moskvi nisu odgovorili na pitanja našeg lista o tome hoće li i kada tužbom zahtijevati ovrhu dionica Mercatora kao kompenzaciju za svoje kredite Agrokoru, ali su već nakon zapljene 18,53 posto dionica Mercatora od Todorićeve tvrtke u Nizozemskoj naveli da razumiju ključnu ulogu Mercatora za slovensku ekonomiju i da će djelovati u najboljem interesu kompanije”, navodi taj slovenski list.

List dodaje da će ruska banka pri tome svakako nastojati ostvariti svoje “financijske i starteške interese”.

Za dolazak na balkansko tržište zanima se trgovački lanac x5 sa 16 milijardi eura godišnjeg prihoda i desetak tisuća prodajnih mjesta, spominje se i interes ruske trgovačke kompanije Magnat za Mercator, Konzum i Ideu, a tu su i špekulacije da bi američki financijski fond Quantum Strategic Partners (QSP) milijardera Georgea Sorosa mogao od slovenskih banaka otkupiti potraživanja prema trgovačkom lancu Tuš, ali i prema Mercatoru, koji je opterećen s gotovo milijardu eura financijskih obveza, navodi mariborski list.

Ljubljanski okružni sud nedavno je prihvatio žalbu ruskog Sberbanka na ranije sudsko rješenje prema kojemu je imovina Agrokora u Sloveniji zaštićena zbog postupka insolventnosti, a praktično to znači da se ‘lex Agrokor’ u Sloveniji neće moći primjenjivati.

Sud je, naime, procijenio da ‘lex Agrokor’ ne poštuje načela ravnopravnog tretmana vjerovnika, što je, kako se navodi u rješenju, “jedno od temeljnih načela insolventnih postupaka i dio javnog poretka Slovenije”.

Izvanredna uprava Agrokora najavila je da će protiv takve odluke suda u Ljubljani uložiti žalbu Vrhovnom sudu Slovenije, koju već pripremaju Agrokorovi odvjetnici u Sloveniji.

Slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek izjavio je za Večer da je zadovoljan što je sud nepravomoćno odlučio da u Sloveniji ‘lex Agrokor’ ne važi, jer je u suprotnosti sa slovenskim javnim interesom i pravnim uređenjem.

“Slovenija se ne miješa u privatno vlasništvo, ali je posebna pozornost na Mercatoru zbog njegove nacionalne važnosti. Naš ‘lex Mercator’ samo sprječava učinke mogućih štetnih instrukcija koncerna iz Zagreba Mercatoru, dok vlasništvo nije ni u čemu promijenjeno”, kazao je Počivalšek za Večer.

“Kad bi se u Sloveniji primjenjivao hrvatski ‘lex Agrokor’, to bi značilo da bi povjerenik Ante Ramljak mogao prodati Mercator i ono što je dobio prodajom podijeliti svim vjerovnicima”, izjavio je za Večer istaknuti pravnik Miha Juhart, koji je na sudu u tom slučaju zastupao slovensku vladu.

Hrvatska i slovenska strana osnovat će zajedničku skupinu stručnjaka koja bi do svibnja iduće godine trebala predložiti rješenje za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško (NEK), odlučeno je u utorak na sastanku Međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između hrvatske i slovenske vlade vezane uz rad NEK-a.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je nakon sastanka, na kojem je bio i slovenski ministar infrastrukture Peter Gašperšič, kako je jedan od glavnih zaključaka formiranje skupine koja će se baviti pripremom prijedloga, i to za obje strane, o odlaganju niskog i srednje radioaktivnog otpada. Formirana komisija Međunarodnom će povjerenstvu, do svibnja iduće godine, predložiti rješenja, dok visoko radioaktivni otpad i dalje ostaje u NEK-u.

“Imali smo uspješan sastanak i mogu zaključiti da se u zadnje dvije godine NEK može navesti kao primjer dobrog poslovanja i u tom kontekstu slovenski ministar i ja izrazili smo zadovoljstvo postignutim rezultatima”, rekao je Ćorić.

Podsjetio je da su neke od opcija odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada bile zajedničko odlaganje u Sloveniji, ali i odlaganje s jedne strane u Sloveniji, a s druge u Hrvatskoj.

Prijedlog koji Hrvatska strana zasad nije prihvatila je da se takvo odlagalište gradi u Vrbini, nedaleko Krškog. Slovenska strana je, doznajemo, započela s pripremnim radnjama gradnje odlagališta u Vrbini, bez obzira na odluku hrvatske strane.

Naglasio je da se razgovaralo i o budućim aktivnostima oko elektrane te da su se strane usuglasile da se zajednički treba pristupiti izazovima koji ih čekaju u sljedećih 30-ak godina, budući da je NEK dobio dozvolu za rad do 2043. godine.

Slovenski ministar Gašperšič također je sastanak Međudržavnog povjerenstva ocijenio konstruktivnim i uspješnim. “Naš zajednički cilj je siguran i dugoročan rad NEK-a”, kazao je Gašperšič, dodavši kako je operativni rad dviju država pri upravljanju NEK-om bio odgovoran i uspješan.

NEK, prema njegovim riječima, od zadnjeg zasjedanja Međudržavnog povjerenstva, u srpnju 2015., ima vrlo dobre operativne, poslovne, sigurnosne i investicijske rezultate. Sljedeći susret Međudržavnog povjerenstva bit će do kraja 2018. godine u Zagrebu.

Odgovarajući na pitanja novinara, hrvatski ministar Ćorić je na pitanje o strateškom partnerstvu u Ini rekao je da će svaki potencijalni strateški partner, u kontekstu budućeg upravljanja Inom, svoju ideju o strateškom upravljanju moći izraziti u sljedećim mjesecima i to konzultantima koje će Hrvatska angažirati. “U tom smo kontekstu otvoreni za svaki prijedlog i vjerujemo da će takvih prijedloga biti više”, rekao je Ćorić.

Vezano uz nastavak ugradnje razdjelnika, naglasio je da Zakon o tržištu toplinske energije sam po sebi zahtijeva izmjene, kao i pravilnik koji se bavi uređenjem tog pitanja. Ponovio je kako je u Hrvatskoj ugrađeno 102 tisuće razdjelnika, a da bi ih se još 50-ak tisuća trebalo ugraditi.

Da slovenska koalicijska vlada premijera Mire Cerara djeluje uspješno smatra 40,6 posto birača, a neuspješnom je smatra njih 54,5 posto, prema najnovijoj redovitoj mjesečnoj anketi koju za Slovensku televiziju i list “Dnevnik” provodi agencija Ninamedia.
To je povoljniji rezultat u odnosu na prethodni mjesec kad je vladu pozitivno ocijenilo 39,2 posto ispitanika. Veću potporu dobila je i Cerarova Stranka modernog centra (SMC). Za nju bi u slučaju da do parlamentarnih izbora dođe sljedeće nedjelje glasovalo 8,1 posto ispitanika, čime bi u novom parlamentu po broju mandata bila na trećem mjestu.

Najviše mandata, 22, dobila bi Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše za koju bi trenutno glasovalo 13,6 posto ispitanika, na drugom bi mjestu s 13,1 posto i 22 zastupnička mandata bili Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana, dok bi Cerarova stranka s 8,1 posto glasova dobila 13 zastupnika.

Prema istoj projekciji, u parlament bi se uvrstilo šest stranaka, a za sastavljanje vlade bila bi potrebna koalicija najmanje četiriju stranaka. Ispitanici su se opredjeljivali prema strankama koje imaju predstavnike u sadašnjem sastavu parlamenta, no ispitivanje je pokazalo da je još dosta onih koji nisu opredijeljeni za koga bi glasovali.

Na pitanje bi li razmislili o glasovanju na parlamentarnim izborima za stranku koju bi vodio Marjan Šarec, gradonačelnik Kamnika kojega je na nedavnim predsjedničkim izborima relativno tijesno u drugom krugu pobijedio Borut Pahor, više od polovice ispitanika odgovorilo je pozitivno.