Slovenija

Investicija u solare

Slovenija će uskoro dobiti novu veliku sunčanu elektranu. Investitor u novo postrojenje je hidroenergetska tvrtka DEM koja upravlja hidroelektranama na rijeci Dravi i koja je dio slovenskog elektroenergetskog holdinga HSE.
Riječ je o SE Zlatoličje koja će se graditi uzduž lijevog odvodnog kanala HE Zlatoličje. Fotonaponski moduli bit će postavljeni u duljini 905 m, od mosta preko kanala do trkališta Slovenja vas. Pri tome će biti ugrađeno gotovo 6000 FN modula ukupne nazivne vršne snage 2,7 MW, što će omogućiti proizvodnju oko 3000 MW h električne energije godišnje.

Postrojenje će graditi tvrtka HTZ Velenje, specijalizirana za zapošljavanje invalida, koja je također dio HSE-a. Pri izvođenju radova morat će se posvetiti posebna pozornost zaštiti na radu zbog opasnosti od pada osoba ili opreme u kanal u kojem protok doseže i 550 m3/s. Posebnost nove elektrane bit će kontejnerska izvedba središnjeg izmjenjivača s trafostanicom i srednjonaponskim rasklopnim postrojenjem. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 2 mil. eura.

No, zapravo se radi o samo jednom od dijelova većeg postrojenja (točnije, o Segmentu 5, kako mu glasi službeni naziv) koje bi, kada u cijelosti bude dovršeno trebalo imati vršnu snagu 30 MW i proizvoditi 37 000 MW h električne energije godišnje. Ono će u narednim godinama biti izgrađeno uz dovodne i odvodne kanale HE Zlatoličje i HE Formin.

Ipak, ni to nije sve jer HSE i njegove sastavnice grade sunčane elektrane i na drugim mjestima. Tako je u izgradnji SE Prapretno, čija očekivana godišnja proizvodnja također iznosi 3000 MW h, objavio je HSE, a prenosi energetika-net

Tomislav Ćorić

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić održao je danas konferenciju za medije nakon što je sudjelovao na neformalnom sastanku EU ministara za okoliš u Sloveniji. Među ostalim, govorio je i o mogućem poskupljenju plina, NE Krško…

Na sastanku Eu ministara okoliša tema je bila novi zakonodavni paket za klimu.

“Naši dojmovi su još jednom da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije, međutim takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo”.

“Neke zemlje bit će znantno pogođenije poskupljenjem plina”
Na pitanje o nejednakosti i kako će siromašniji podnijeti poskupljenje, kaže:

“Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualnu socijalnu frakturu koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi zagrijanje.

Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo 5 godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25%, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice”.

Koliko je to izazov za Hrvatsku?

“Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako.

Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori”.

Na pitanje o Krškom, kaže:

“Izgradnja nuklearne elektrane, ukoliko ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.

Gradnja novog bloka zahtjeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10% svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu.

To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura”, veli.

“Što se tiče skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada, imamo svoje planove i njihova realizacija ide svojom dinamikom. Nedavno smo imali sastanak s bosanskohercegovačkom stranom po pitanju lokacije Čerkezovac. Razmišljati o tome gdje će se skladištiti gorivo za 15 ili 20 godina iz novog bloka koji bi bio gotov za desetak godina, u ovom trenu se ne razmišlja. To nije tema”, rekao je.

Drugi blok

Slovenska Vlada izdala je energetsku dozvolu tamošnjoj javnoj energetskoj kompaniji Gen energija za gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško. Slovensko ministarstvo infrastrukture izdalo je energetsku dozvolu Gen energiji, slovenskoj državnoj energetskoj kompaniji, za drugi blok nuklearnih elektrana Krško .

Za proširenje je zainteresirana i Hrvatska čiji su dužnosnici već u nekoliko navrata istaknuli da se ne protive planovima Slovenije, a da će se o konkretnom hrvatskom interesu za dolazak u investiciju 2. blok NE Krško izjasniti tek kad taj projekt dobije sve “blagoslove” u Sloveniji te u Europskoj uniji.

Kako navodi portal, prema riječima ministra infrastrukture Jerneja Vrtovca, ovo nije konačna odluka o ovoj investiciji, već prvi korak kako su postupci mogli započeti. Točna lokacija još nije poznata. “Energetskim dozvolom otvaramo najširu moguću javnu raspravu, ne samo na stručnoj razini, već i među građanima”, rekao je danas ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec na konferenciji za novinare u Ljubljani. Tijekom njenog pokazivanja slažemo se i težinu istim ciljevima – odnosno čistoću i sigurnu energetsku budućnost Slovenije.

Tek nakon postizanja socijalnog konsenzusa uslijedit će daljnji postupci, poput smještaja u prostoru, ishođenja građevinskih dozvola, odabira dobavljača i istog gradnje. Točno mjesto proizvodnog pogona utvrdit će se tek usvajanjem državnog prostornog plana, rekao je Vrtovec, dodajući da će njegov ukupni kapacitet električne energije biti na pragu od 1100 MW, godišnja proizvodnja električne energije nešto ispod 9000 GWh i životni vijek 60 godina.

U Prevljama

Slovenska tvrtka TAB, sa sjedištem u Mežicama, proizvođač baterija za pokretanje automobila i industrijskih baterija, osnovala je zajedničku kompaniju TAB-Haidi s kineskim partnerom zbog pokretanja proizvodnje litij-ionskih baterija u Prevaljama.

Početak proizvodnje očekuje se na proljeće 2022. godine, izjavio je Bogomir Auprih, direktor TAB-a, javlja agencija STA. Kompanija TAB-Haidi u prvoj fazi će zaposliti gotovo 300 radnika.

Slovenska tvrtka osnovala je kompaniju TAB-Haidi zajedno s kineskom tvrtkom Haidi Energy Technology koja je počela s radom 2011. godine i ima oko 800 radnika u četiri proizvodna pogona. TAB ima 74% udjela u novoj kompaniji, a kineski partner 26%.

Tržišni potencijal za prodaju litij-ionskih baterija proizvedenih u Prevaljama vide uglavnom u raznim skladištima energije (u kućama, industrijskim objektima), ali nadaju se i prodoru na dio tržišta električne mobilnosti.

Kineski partner će osigurati tehnologiju, znanje i razvoj, dok će TAB financirati proizvodne pogone i opremu, osigurati obrtni kapital i uspostaviti poslovanje nove kompanije.

Urednički komentar

Dirljivo je gledati portale i analitičare, osobito poznate po širenju defetističkih analiza o tome kako se preuzimanje OMV-ovih crpki u Sloveniji od strane INA-e neće dogoditi, kako se natječu u pohvalama toga poteza.

Vjerojatno računajući na činjenicu kako prosječni hrvatski konzument informativnog sadržaja na večer ne zna što je pročitao ujutro, uvaženi odličnici misle kako smo zaboravili što se sve pisalo iz “dobro obaviještenih izvora iz INA-e I MOL-a” o tome poslu te tko je sve, u klasičnim medijskim egzekucijama prozivan, uz topničku potporu pojedinih analitičara koji su, doduše, najčešće sakriveni iza komfora anonimnosti.

Suprotno, naime, njihovim dosadašnjim porukama i optužbama, INA i MOL, kako smo na ovom portalu, u više navrata, javljali, preuzeli su 120 benzinskih crpki iz poslovanja OMV-a za oko 300 milijuna eura. Bio je to logičan potez zbog zajedničke povijesti INA-e i OMV-a na tom tržištu, zajedničkih kompanija, koji su INA-i i MOL-u garantirali pravo prvokupa.

Sada, grupa posjeduje više od 170 benzinskih crpki na slovenskom tržištu i postala je jedan od najvažnijih investitora u Sloveniji, kako je jučer javio slovenski dnevni list Delo u sklopu tekst koji analizira poslovnu ekspanziju mađarskih kompanija u toj zemlji, koje su spremno ušle na tržište prilikom izlaska drugih multinacionalnih kompanija.

Dobra je to vijest za INA-u jer ugovor o preuzimanju sadrži dogovor kako će se sve crpke iz grupe opskrbljivati derivatima iz Rafinerije Rijeka, koja se nalazi pred investicijom u modernizaciju, koja je možda najveća investicija u Hrvatsku do sada, u iznosu nekoliko vrijednosti Peljeških mostova

Ostaje za vidjeti kako će se to logistički izvesti, no planirana modernizacija Luke Rijeka I modernizacija pripadajuće željezničke infrastrukture mogla bi biti vrlo dobra vijest za taj logistički pothvat.

EnergyPress je već u ožujku 2020. godine pisao kako OMV napušta Sloveniju do kraja 2021. godine u sklopu deinvesticijske kampanje. Tako je ta kompanija izašla iz posla u plinskoj logistici u Austriji, prodala je upstream poslovanje u Kazakhstanu te je prodala benzinske crpke koje je imala u Njemačkoj.

Kompanija svim tim izlascima iz investicija želi postići razduživanje u visini većoj od milijarde eura.

Podaci za 2019. godinu, godinu prije pandemijske krize, ali i povijesnog događaja u kojemu je nafta početkom prošle godine dosegla negativne iznose, pokazuju kako je OMV Slovenija, kao drugi po veličini igrač u Downstreamu imao 803 milijuna eura prihoda te nešto manje od 25 milijuna eura dobiti.

Također, lokacije OMV-ovih crpki u Sloveniji su iznimno atraktivne pa bi ovdje trebalo očekivati rast prihoda, poručuju burzovni analitičari u razgovoru za portal EnergyPress.

Komentar Dela

Finalizacijom dvaju kupoprodajnih ugovora, nakon što ih odobre državni regulatori, Mađarska će po izravnim investicijama u Sloveniji “preskočiti” Hrvatsku, a u sektoru bankarstva i energetike biti jedan od glavnih aktera na tržištu.

Čini se da zazor od mađarskog kapitala kopni, makar se njegov prodor od lani povezivao s vezama slovenskog i mađarskog premijera. Ljubljansko “Delo” tako navodi da Mađarima “ništa nije prodao (slovenski premijer Janez) Janša” jer je mađarska banka OTP kupila mariborsku NKB banku od američkog fonda Apollo, a MOL slovenske benzinske servise od privatnih austrijskih investitora, pa su bespredmetni mogući politički prigovori kako su poslu kumovali Janša i Orban.

Obje transakcije ukupno vrijedne više od 1,3 milijarde eura zbog kompleksnosti posla trebaju biti finalizirane iduće godine, uz odobrenje državnih regulatora, a odraz su širih regionalnih ambicija mađarskih ulagača, navodi vodeći slovenski list.

Finalizacijom posla MOL će s Inom nakon ljubljanskog Petrola postati drugi dobavljač naftnih derivata s gotovo 200 benzinskih servisa, dok će OTP imati nešto veći tržišni udio u bankarsko-financijskom sektoru od do sada dominantne Nove Ljubljanske banke (NLB).

Prema lanjskom stanju, Mađarska sa 460 milijuna izravnih investicija u Sloveniji nije bila na vrhu zemalja ulagača, što se sada jako mijenja, dok Hrvatska po podacima slovenske središnje banke imala investicije u visini 1,2 milijarde eura.

Prema “Delu”, mađarska poduzeća su spretno iskoristila povlačenje međunarodnih korporacija u Sloveniji jer su “među rijetkima” koja imaju velik kapital i interes da toliko investiraju na slovensko tržište, a imaju i ambicije regionalnog širenja.

“Novi vlasnici su previše novca uložili da bi te investicije uništili, misle ih razvijati i ostati u Sloveniji, pa ćemo se na to morati nekako naviknuti, navodi ljubljansko “Delo”, komentirajući povlačenje austrijskog OMV-a iz Slovenije i dolazak mađarskih investitora.

Ina i MOL jučer su izvijestili da su postigli dogovor o stjecanju OMV-ovog 92,25-postotnog udjela u OMV-u Slovenija, a transakcija od 301 milijuna eura uključuje 120 maloprodajnih mjesta u Sloveniji i veleprodaju preuzete kompanije.

Ina već drži 7,75 posto udjela u OMV-u Slovenija, a sukladno dogovoru namjerava ga povećati na 33 posto.

OMV Slovenija d.o.o. upravlja drugom po veličini maloprodajnom mrežom u Sloveniji od 120 maloprodajnih mjesta, koje posluju pod četiri brenda: OMV (108), Euro Truck (4) i Avanti/DISKONT (8). Nakon akvizicije Ina i MOL će postati stopostotni vlasnici te imovine.

Zahvaljujući kupnji OVM-a Slovenije, MOL i Ina, odnosno MOL Grupa, imat će 173 maloprodajna mjesta u Sloveniji.

Hrvatska Vlada u utorak je pozdravila objavu Ine o namjeri stjecanja dodatnih udjela u OMV-u Slovenija, izražavajući zadovoljstvo što je Ina prepoznala poslovni interes i priliku za širenje na slovensko tržište.

Početkom lipnja mađarska OTP banka potpisala je ugovor o kupnji 100-postotnog udjela u Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), čime će dobiti gotovo 30 postotni udio na slovenskom bankarskom tržištu i biti jača po bilanci i tržišnom udjelu od do sada dominantne Nove Ljubljanske banke (NLB).

Cijena po kojoj je druga najveća slovenska banka prodana OTP-u nije objavljena, a procjene se po navodima medija kreću oko milijarde eura.

Kupnjom NKBM stvara se najveća bankarska grupacija u Sloveniji, veća od NLB-a. Spajanjem Nove KBM i SKB banke OTP grupa imala bi dobrih 29 posto tržišta.

U Sloveniji

Ina i MOL postigli su dogovor o stjecanju OMV-ovog 92,25-postotnog udjela u OMV-u Slovenija, a transakcija uključuje 120 maloprodajnih mjesta u Sloveniji i veleprodaju preuzete kompanije, izvijestila je Ina u utorak.

Ina već drži 7,75 posto udjela u OMV-u Slovenija, a sukladno dogovoru namjerava ga povećati na 33 posto, kaže se u Ininim priopćenju, u kojemu se ne navodi vrijednost transakcije.

OMV Slovenija d.o.o. upravlja drugom po veličini maloprodajnom mrežom u Sloveniji od 120 maloprodajnih mjesta, koje posluju pod četiri brenda: OMV (108), Euro Truck (4) i Avanti/DISKONT (8). Nakon akvizicije Ina i MOL će postati stopostotni vlasnici te imovine.

“S 48 MOL-ovih i pet Ininih brendiranih maloprodajnih mjesta u Sloveniji, MOL Grupa trenutačno je treći igrač na slovenskom maloprodajnom tržištu. Zahvaljujući potencijalnoj transakciji, MOL i Ina, odnosno MOL Grupa, bi mogla imati 173 maloprodajna mjesta u Sloveniji”, kaže se u priopćenju.

Naime, transakcija podliježe odobrenju koncentracije.

Glavni dobavljač goriva za sva postojeća i novostečena maloprodajna mjesta Ine i MOL-a u Sloveniji bit će Ina, ističe se.

“Ovime je ostvaren pristup ključnom tržištu za našu Rafineriju nafte Rijeka čime je osigurana i dugoročna budućnost rafinerije u kojoj je u tijeku implementacija strateškog projekta izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka. Ova akvizicija pokazuje da zajedno s MOL-om nastavljamo ostvarivati svoje strateške ciljeve jačanja prisutnosti Ine i MOL Grupe u regiji”, izjavio je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.

Komentar Ivana Brodića

Slovenski list Finance objavio je kako su stigle konkretne ponude za preuzimanje dvadeset postotnog udjela na slovenskom tržištu, koji sada drži austrijski OMV, a koji je još početkom godine najavio prodati. U igri su, prema slovenskom listu PKN Orlen, Socar, MOL, ali i grčki Coral, koji je kupnjom Apiosa, ove godine, na hrvatsko tržište doveo brand moćne nizozemske kompanije Shell. Prema tom listu cijena preuzimanja trebala bi biti između 250 i 360 milijuna eura.

Početkom godine na stranicama ovog portala donijeli smo vijest, potvrđenu iz dva neovisna izvora, kako je najozbiljniji kandidat za preuzimanje OMV-ova slovenskog poslovanja mađarski MOL, koji u toj zemlji drži pedesetak benzinskih crpki. Prema nekim informacijama, već se obavljalo dubinsko snimanje.

Međutim, još prije nekoliko tjedana je jedan tjednik insinuirao kako bi se transakcija za kupnju OMV-ova poslovanja u Sloveniji trebala odigrati preko hrvatske naftne kompanije, u sastavu MOL grupe, INA-e. Ne samo radi toga što je INA-i obećano prilikom ulaska MOL-a u tu kompaniju kako će se njen brand razvijati na području bivše Jugoslavije, što u Sloveniji i Srbiji nije slučaj, nego i zbog drugih čimbenika.

Nekoliko portala u Hrvatskoj danas piše o tim činjenicama. Naime, povijest dobre suradnje INA-e i OMV-a daje nam naslutiti kako raniji ugovori, poglavito suvlasništvo u kompaniji OMV Istrabenz, našoj kompaniji daje pravo prvokupa OMV-ova poslovanja u Sloveniji.

“OMV je na slovensko tržište ušao 1992. godine, kada je osnovao tvrtku OMV Istrabenz, zajedno s Istrabenzom i INA-om, da bi 2004. preuzeo od INA-e preostalih 50% udjela u tvrtki. No, ono što je zanimljivo u tvrtki OMV Slovenija d.o.o. je da je hrvatska INA Industrija nafte d.o.o. udjeličar u tvrtki, i to sa 7,75% udjela, dok preostali dio drži OMV Downstream, koji sada prodaje 92,25% udjela. To se vidi i u sudskom registru tvrtke”, piše autor teksta na portalu energetika- net.

U telefonskom razgovoru s izvorom iz INA-e autor ovih redaka je pokušao provjeriti priču, ali iz kompanije poručuju kako ne žele komentirati tržišne glasine i kako niti do sada to nisu činili. Slično su iz OMV-a komentirali na upit portala Energetika-net. Bila to koincidencija ili ne, gdje ima dima ima i vatre.

A kako je tome tako potvrđuju Energypressu još nekoliko izvora. Neovisno o izvorima iz kompanije, nekoliko bivši decision makera, iz INA-e i hrvatskog energetskog sektora, spomenute informacije smatraju izglednima. Smatraju kako ugovori iz prošlosti INA-i daju mogućnost u ovom slučaju povećati svoj vlasnički udio i kako kompanija ima pravo prvokupa.

Kupila 120 crpki INA, koja sada u Sloveniji ima šest crpki, ili MOL- koji ih ima 53, akvizicija bi značila kako bi grupa povećala svoj udio na 30 posto. Uklapalo bi se to i u strategiju kompanija koja do kraja 2030. godine želi povećati broj svojih crpki u Europi s dvije tisuće za dodatnih tri stotine.

U prilog im ide i nalaz regulatora u Poljskoj koji je PKN Orlenu naložio prodati većinu crpki kompanije Lotus, zbog pretjerane koncentracije, a koje želi kupiti mađarska kompanija, potvrdili su Energypressu prije nekoliko mjeseci izvori iz MOL Grupe. Uostalom to se uklapa u njihovu strategiju povećanja novčanog tijeka i EBIDTDA-e tijekom sljedećih nekoliko godina.

Nije tajna kako je INA-ina strategija širenja pod pritiskom vlasničkih odnosa u kompaniji, ali transakcija kojom bi se INA prvi puta širila, nakon preuzimanja MOL-ovih udjela u Energopetrolu, imala bi smisla i u vidu investicije u rafineriju Rijeka. Budući Slovenija nema rafineriju, opskrba iz Rijeke, grupe koja bi potencijalno držala trećinu slovenskog tržišta, imala bi smisla. A možda i ubrzala investiciju.

Finance

U veljači je austrijska naftna kompanija OMV najavila da će prodati 120 benzinskih servisa širom Slovenije. Tvrtka je tada rekla da je odluka bila optimizirati investicijski portfelj, piše slovenski list Finance.

OMV je vrlo zastupljen u Sloveniji, dapače, na drugom su mjestu po zastupljenosti, odmah iza Petrola. Drže 20 posto slovenskog režišta.

Kao što smo pisali, početkom godine najavljena je prodaja, a Finance sada donose neobvezujuće ponude koje su pristigle. Konkretne su ponude dali poljski fond PKN Orlen, azerbejdžanski Socar, mađarski MOL, koji u Sloveniji ima pedesetak pumpi, ali i grčki Coral, vlasnik franšize za brand Shell, koji je ranije ove godine kupio hrvatski Apios.

Cijena preuzimanja mogla bi se kretati između 252 i 360 milijuna eura, navodi list.

Potražuju osam milijuna eura

Petrol je jučer podigao tužbu tešku više od osam milijuna eura protiv bivše uprave, koju je vodio Tomaž Berločnik. Na jučerašnjoj skupštini Uprava Petrola, koju vodi Nada Drobne Popovič, također su dioničari izviješteni o aktivnostima vezanim uz nalaze posebne revizije poslovanja bivše Uprave.

Obuhvaćeno je trideset transakcija iz različitih područja i u osam su utvrđene nepravilnosti. Na temelju analize koju su stručnjaci proveli u prvim mjesecima ove godine, Petrol je zaključio da su pretpostavke odgovornosti za štetu ispunjene pri stjecanju i dokapitalizaciji mBulla i nekoliko manjih tvrtki. Prema sadašnjoj upravi šteta je iznosila više od osam milijuna eura, rekla je Nada Drobne Popovič, dodajući da je tužba podnesena danas.

Na Glavnoj skupštini dioničari su obaviješteni i o ostavci Branka Bračeka, člana uprave Uniora, koji je u prosincu prošle godine imenovan Petrolovim nadzornikom, a potom je dao ostavku prije nego što je započeo nadzornički mandat. Umjesto Bračeka, dioničari su danas većinom glasova za nadzornika potvrdili predsjednika Uprave Slovenskog državnog holdinga Janeza Žlaka.

Također su većinom glasova odobrili prijedlog o raspodjeli raspodjeljive dobiti tvrtke. Od prošlogodišnje ukupne raspodjeljive dobiti od 45,36 milijuna eura, Petrol će za dividende izdvojiti 45,22 milijuna eura, što iznosi 22 eura bruto po dionici.