Slovenija

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u utorak na Brdu kod Kranja da unatoč prijeporima odnosi sa Slovenijom nisu u dramatičnoj fazi, komentirajući odnose sa susjednom državom u svjetlu pravnih postupaka koje je ona povela oko arbitraže o granici i pitanja stare devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci.
Plenković je rekao u izjavi za novinare nakon sastanka na vrhu država uključenih u Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) da u sadašnjoj situaciji sa Slovenijom oko graničnog pitanja, ali da mu je žao kad se otvorena pitanja mogu preliti na ljude, kao što je sada slučaj s ribarima iz obje države koji ribare u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu.

Glede traženja Slovenije da se u rješenje pitanja za staru deviznu štednju svojim posredovanjem uključi Europska komisija i najava da bi Slovenija mogla tužiti Hrvatsku ako ne obustavi postupke protiv Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima, premijer je kazao da je takav stav pogrešan jer “u Hrvatskoj sudovi djeluju neovisno od vlade Republike Hrvatske”.

Što se tiče graničnog pitanja vezanog uz arbitražno rješenje i najavu Slovenije da će Hrvatsku tužiti sudu EU-a ako ne pristane na implementaciju arbitražne presude, Plenković je ponovio da je Hrvatska “na čvrstoj poziciji” i da je iz arbitražnog postupka izašla zbog njegove kompromitiranosti, iako je u taj proces ušla u dobroj vjeri.

Plenković je podsjetio da je Hrvatska lani Sloveniji ponudila okvir za bilateralni dogovor o tom “zapravo jedinom pravom otvorenom pitanju” i da je u tom okviru bilo moguće naći “pravedno i za obje strane prihvatljivo rješenje”.

Na pitanja u vezi s najavama moguće slovenske blokade hrvatskog ulaska u Schengenski prostor, ako Hrvatska ne pristane na primjenu arbitražnog rješenja, Plenković je odgovorio da blokade nisu dobar način za rješavanje pitanja, te da takav način ne bi koristio ni Sloveniji čiji bi interes i zbog nadzora nad ilegalnim migracijama trebao biti da Hrvatska što prije uđe u Schengen.

Premijer je dodao da će Hrvatska ispuniti sve tehničke kriterije za ulazak u Schengen i da je cilj da u njega uđe do 2020. godine, kad će preuzeti šestomjesečno predsjedanje EU-om.

Plenković je zahvalio slovenskom premijeru Miri Ceraru, s kojim se samo nakratko sastao na marginama sastanka, na dobroj organizaciji skupa i dobrim temama koje je Slovenija kao predsjedavajuća te inicijative istaknula, posebno pomoć državama u regiji na putu prema euroatlantskim integracijama.

Cerar je kazao da je s Plenkovićem razmijenio nekoliko riječi, no da nije bilo prilike za temeljitiji razgovor o problematičnim pitanjima.

Izjavu za javnost o tvrdnjama gospodina Ivana Vrdoljaka u utorak je u Krškom dao član Uprave NEK-a Hrvoje Perharić.
Hrvoje Perharić je na početku konferencije za medije naveo da mu nije uobičajeno komuniciranje preko medija te da je njegov današnji istup motiviran istupima Ivana Vrdoljaka u zadnjih nekoliko dana.

Vezano za podnesenu kaznenu protiv Vrdoljaka, a vezano za prijetnje, kazao je: “Važno je da ponovim da mi je gospodin Vrdoljak 2015., dok je bio ministar gospodarstva, u telefonskom razgovoru prijetio na način kako su to prenijeli mediji pozivajući se na dokumentaciju DORH-a.

Odbacujem insinuacije gospodina Vrdoljaka da je kaznena prijava potaknuta od bilo koga sa slovenske strane. Kaznena prijava temeljena je na istinitom iskazu i podnesena je isključivo mojom osobnom odlukom.”

Podsjetimo, nakon što je prošloga tjedna u javnost procurila vijest kako je potvrđena optužnica protiv predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka zbog prijetnji koje je 2015. kao ministar gospodarstva uputio hrvatskom članu Uprave NE Krško Hrvoju Perhariću, Vrdoljak je na konferenciji za medije govorio o detaljima prijave.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Novoosnovana slovenska stranka Novi socijaldemokrati (NSD) podnijela je u ponedjeljak kaznenu prijavu protiv predsjednika države Boruta Pahora kojega terete zbog navodne veleizdaje jer je kao nekadašnji predsjednik vlade 2009. godine potpisao arbitražni sporazum o rješenju graničnog prijepora s Hrvatskom.
Stranka je osnovana prošlog tjedna i namjerava nastupiti na parlamentarnim izborima koji se održavaju 3. lipnja, a po mišljenju slovenskih analitičara ovim potezom nastoji privući pažnju javnosti jer će arbitražni spor s Hrvatskom biti jedna od tema koju će u kampanji istaknuti i velike stranke koje se bore za mjesta u 90-članom parlamentu.

U vezi sa podnošenjem kaznene prijave protiv predsjednika, čelnik NSD-a Milan Balažic kazao je da je Pahora prijavio zbog njegove uloge u sklapanju arbitražnog sporazuma s Hrvatskom jer se nakon objave arbitražne presude pokazalo da je Sloveniju na taj način doveo u “podređeni položaj” prema Hrvatskoj i da je Slovenija na taj način izgubila neposredan kontakt s otvorenim morem.

Umjesto neposrednog izlaza na otvoreno more dobili smo samo točku kontakta, odnosno koridor do otvorenog mora hrvatskim vodama, kazao je Balažic.

Nekadašnji diplomat i glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u vrijeme kad je Pahor (od 2008. do 2011.) bio predsjednik vlade, Balažic je lani objavio knjigu u kojoj je arbitražni sporazum za Sloveniju ocijenio katastrofalnim rješenjem. Ustvrdio je da je zbog tadašnjih graničnih zavrzlama skoro došlo do otvorenog rata između Slovenije i Hrvatske, a sada svoj diplomatski kapital želi kapitalizirati na izborima.

Reagirajući na prijavu koju ni policija vjerojatno neće shvatiti ozbiljno, Pahor je u ponedjeljak za Slovenski radio kazao da je ponosan na svoju ulogu pri sklapanju arbitražnog sporazuma i da je zadovoljan ishodom arbitraže.

Slovenska vlada u ponedjeljak je od Europske komisije zatražila da se uključi u rješavanje njenog spora s Hrvatskom oko tzv. neprenesene štednje hrvatskih građana u bivšoj Ljubljanskoj banci Zagreb, navevši u pismu predsjedniku Komisije Jean-Claudeu Junckeru i drugim njenim visokim predstavnicima da je  nastavak sudskih postupaka pred hrvatskim sudovima oko tog pitanja u suprotnosti s europskim i međunarodnim pravom.

“Vlada je danas Europsku komisiju zamolila za medijaciju u predmetu prenesenih deviznih depozita. Slovenija od početka naglašava da je to sukcesijsko pitanje koje treba rješavati u okviru pregovora o sukcesiji. S druge strane u Hrvatskoj se, u suprotnosti s prihvaćenim obvezama, nastavljaju sudski postupci zbog kojih  Ljubljanskoj banci (LB) i Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) nastaje šteta. Budući da je Europska komisija u prošlosti već imala aktibvnu ulogu u sklapanju memoranduma slovenske i hrvatske vlade iz Mokrica o Ljubljanskoj banci, Slovenija očekuje da će Komisija poziv na medijaciju prihvatiti”, navedeno je u izjavi slovenske vlade.

Kako je prenio vladin ured za informiranje (UKOM), pismo Europskoj komisiji potpisali su premijer Miro Cerar i ministrica za financije Mateja Vraničar Erman.
Pismo s pozivom na posredovanje upućeno je predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, potpredsjednicima Fransu Timmermansu i  Valdisu Dombrovskisu, te povjerenici za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.

U pismu slovenske vlade se tvrdi da je Slovenija ispunila svoje obveze iz memoranduma iz Mokrica koji su pred ulazak Hrvatske u EU potpisali tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša, što je omogućilo da se Hrvatska priključi Europskoj uniji, dok Hrvatska, kako se navodi, svoje obveze nije ispoštovala, pa su sudski postupci protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke (NLB) pred hrvatskim sudovima nastavljeni.

“Do sada su pravomoćnom presudom okončana 4 takva postupka, od toga tri na štetu Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke. Time se bankama nanosi šteta, među ostalim i zato jer se tako snižava vrijednost državne investicije u Novoj Ljubljanskoj banci”, navodi se u pismu slovenske vlade.

U pismu se također navodi da takvo postupanje u suprotnosti s pravom EU-a i međunarodnim pravom te slovenskim ustavom i zakonima.

“Hrvatska svojim postupcima krši slobode i pravila iz ugovora EU-a, te njene temeljne vrijednosti, kao što su vladavina prava, poštovanje međunarodnog prava, dužnost lojalne suradnje među državama članicama te temeljna ljudska prava”,  navodi se u izjavi povodom pisma koje je iz Ljubljane poslano Europskoj komisiji.

U slovenskoj vladi tvrde da su se na Europsku komisiju morali obratiti nakon što Hrvatska nije reagirala na više poziva da se postupci protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima obustave, pa niti na nedavnu prosvjednu notu u vezi s tom problematikom.

Isto tako, u priopćenju povodom obraćanja Europskoj komisiji, u slovenskoj vladi navode  da je medijacija koju sada traže od Europske komisije uvriježeno diplomatsko sredstvo traženja diplomatskog rješenja za neki spor preko treće strane, te da je riječ o neformalnom ali učinkovitom postupku kojim bi se konkretni spor, u ovisnosti “od dinamike pregovora”, mogao friješiti “u roku nekoliko mjeseci”.

Zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo (ODO) optužilo je predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka da je kao ministar gospodarstva prijetio članu uprave Nuklearne elektrane Krško Hrvoju Perhariću, neslužbeno se doznaje iz izvora bliskih istrazi. 
Evo koliko milijuna se 2017. slilo u proračun od USKOK-ovih nagodba s optuženicima Vrdoljak je jutro nakon objave o prijavi odmah sazvao konferenciju za medije:

– Želim objasniti stvari, u pitanju je prijava na temelju lažnog iskaza i to ću dokazati. Institucije su temelj demokratskog sustava. Prijavu odbacujem, nikada nisam prijetio, posebno obitelji, i meni je obitelj najveća vrijednost – izjavio je Ivan Vrdoljak.

Vrdoljak je kazao kako je htio ‘zaštititi Hrvatske interese’ jer je, kako kaže, ‘u mandatu Perharića Hrvatska izgubila više od 2 milijarde kuna. – Istina je da je čovjek dao lažni iskaz jer sam ga pozvao na odgovornost. Dao je lažni iskaz da me se diskreditira i zadrži poziciju i brine o slovenskim interesima – rekao je vrdoljak. Poručio je i kako je on imao tri svjedoka, a Perharić jednog.

– Moji svjedoci nisu pozvani – izjavio je Vrdoljak. Dodao je kako prijavu odbija te da je to ‘lažna prijava na lažnom iskazu’. Navodna prijetnja krajem 2015. godine Prema neslužbenim informacijama riječ je o optužnici iz studenoga 2017. koja je ovih dana potvrđena na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu. Prema pisanju medija, razlog prijetnji navodno je bila Vrdoljakovo inzistiranje da Perhanić podnese ostavku na mjesto člana uprave Nuklearne elektrane Krško. Optužnica je podignuta nakon što je Perhanić Vrdoljaka prijavio zbog prijetnje koju mu je navodno izrekao krajem 2015. kada je bio ministar gospodarstva. Nakon informacije o optužnici Vrdoljak je na svojem Facebook profilu objavio da je “kao ministar gospodarstva, štiteći interese Republike Hrvatske”, tražio odgovornost hrvatskog člana uprave Krškog Hrvoja Perharića zbog “nepoštivanja državnog ugovora na hrvatsku štetu”.

“Prema mojim informacijama, na preporuku slovenskih odvjetnika i slovenskog člana Uprave, predloženo je podizanje lažne kaznene prijave. Prijava se temelji isključivo na lažnom iskazu Hrvoja Perharića s ciljem očuvanja isključivo slovenskog interesa. Zbog ponašanja slovenske strane, uz podršku Hrvoja Perharića, Hrvatska gubi stotine radnih mjesta. Sutra ću ujutro iznijeti detalje na izvanrednoj konferenciji za medije”, objavio je Vrdoljak u četvrtak predvečer.

U okviru konferencije o pametnim selima koja su se održavala u Bledu, službeno je pokrenuta i globalna platforma SunContract. Platforma se temelji na tehnologiji blockchaina i otvara potpuno nove mogućnosti i usluge na tržištu za kućanstva koja proizvode električnu energiju, naglasio je direktor platforme Gregor Novak.
Platforma će povezati proizvođače i potrošače električne energije i stvoriti tržište na kojem sudionici mogu razmjenjivati ​​električnu energiju i trgovati međusobno bez posrednika (peer to peer). SunContract platforma tako daje moć pojedincima koji su slobodni kupiti, prodati, trgovati električnom energijom ili je razmjenjivati ​​po cijeni koju unaprijed postavljaju.

Tvrtka planira platformu ponuditi za inozemna tržišta. Kao što je Novak rekao teško da bi se to prije par godina moglo očekivati, da ćete odlučiti o energiji na ovaj način. Razvoj ovog poslovnog modela podudara se s razvojem i rastom obnovljivih izvora energije i procesima decentralizacije opskrbe energijom. S druge strane, blockchain tehnologija podataka pokazala se idealnom za razvoj novih poslovnih modela u energetskom sektoru. Trenutačno većina ograničenja propisuje zakonodavstvo, a zajedno s njima rade na tome da donesu relevantne izmjene i izmjene koje bi omogućile daljnji razvoj novih poslovnih modela.

Ipak, po njegovom mišljenju, spremni smo da napravimo sljedeći korak, uzmemo stvari u svoje ruke i postanemo energetski samodostatni. EK je za projekte koji podupru blockchain tehnologiju do 2020. osigurala 83 milijuna eura, što će se uvećati na dodatnih 340 milijuna.

 Hrvatska će argumentima pokazati da ne krši pravo Europske unije neprihvaćanjem i neprovedbom kompromitirane arbitražne odluke o granici sa Slovenijom – to će, među ostalim, biti sadržaj pisma kojim će MVEP odgovoriti na slovensku pritužbu Europskoj komisiji.
Europska komisija pozvala je, naime, Hrvatsku da se do 17. travnja pismeno očituje o slovenskom pismu kojim Ljubljana traži mišljenje Komisije o svom stajalištu da Hrvatska odbijanjem primjene arbitražne odluke krši europsko i međunarodno pravo.

Slovenci su ujedno najavili tužbu pred sudom Europske unije ako ne dođe do implementacije presude arbitražnog suda. MVEP je na upit Hine u ponedjeljak je li poslan odgovor Europskoj komisiji, odgovorio da će to biti učinjeno na vrijeme.

“U svojemu pisanom očitovanju Hrvatska će argumentirano odgovoriti na sve slovenske navode, i iznijeti stajalište da Hrvatska, svojim neprihvaćanjem i neprovedbom arbitražne odluke koja je rezultat arbitražnog postupka koji je Slovenija kompromitirala i oduzela mu vjerodostojnost, ne krši pravo Europske unije”, poručio je MVEP.

Slovenija je pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. lipnja 2017., krši pravo Europske unije. Time je formalno pokrenut postupak u okviru Europske komisije, koji traje tri mjeseca, i u kojem obje strane trebaju razmijeniti pisane podneske i održati usmenu raspravu u Europskoj komisiji.

Komisija je za 2. svibnja predložila usmenu raspravu o tome. Na kraju postupka Europska komisija može iznijeti svoj stav o navodnoj povredi prava EU, ali ne mora. Neovisno o tome hoće li Komisija dati svoje mišljenje ili ne, Slovenija po isteku tog tromjesečnog razdoblja može Sudu EU podnijeti tužbu protiv RH.

Relativnog pobjednika slovenskih parlamentarnih izbora, koji će se održati 3. lipnja, teško je predvidjeti s obzirom na minimalne razlike između triju stranaka koje su trenutno u vodstvu pa se ne zna hoće li predsjednik države Borut Pahor težak mandat za sastav nove vlade povjeriti socijaldemokratu Dejanu Židanu, predstavniku desne oporbe Janezu Janši ili “novom licu” slovenske politike Marjanu Šarecu.
a su izbori održani ove nedjelje Židanovi Socijalni demokrati (SD) dobili bi najviše – 12,2 posto glasova, na drugom je mjestu Lista Marjana Šareca (LMŠ) s 11,9 posto, a na trećem Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) s 11,6 posto glasova, pokazuje najnovija anketa objavljena u ponedjeljak, koju je za ljubljanski list “Dnevnik” krajem prošlog tjedna napravila agencija Ninamedia.
D

Mjesečna istraživanja biračkog pulsa koju provodi “Dnevnik” pokazuju da je Janšina stranka bila u vodećoj poziciji zadnjih mjeseci prošle godine, dok se u vodstvu od početka godine izmjenjuju Židanovi socijaldemokrati te skupina koju je okupio gradonačelnik Kamnika i izazivač Boruta Pahora na lanjskim izborima za predsjednika države, dok su ostale stranke u popriličnom zaostatku.

S obzirom da prava predizborna kampanja, sa sučeljavanjima aktera na terenu i u medijima, počinje tek nakon prvosvibanjskih praznika, realnije prognoze izbornog rezultata tek trebaju uslijediti, a neizvjesne su i zato jer sve ankete ukazuju na velik broj glasača koji su još nisu odlučili tko je njihov izborni favorit.

Bez obzira na to koja će stranka dobiti relativnu većinu u budućem sastavu 90-članog parlamenta, o čemu ovisi koga će Pahor imenovati mandatarom za sastav nove vlade, nova će vladajuća koalicija, s obzirom na raspršenost glasova na različite stranke, po svoj prilici morati okupiti najmanje tri stranke, a vjerojatno i više.

U tom smislu pojedini slovenski analitičari više koalicijskog potencijala daju strankama lijevog centra ako kao relativni pobjednik izađe Židan, a manje su sigurni u rasplet postizborne situacije ako se na prvo mjesto opet probije “populistički” Šarec, čiji program i stranačka baza još nisu stabilizirani. “Budući da je Šarec već više puta izjavio da u vladu koju bi vodio Janez Janša ne bi ušao te da isto govori i Miro Cerar, čija će Stranka modernog centra (SMC) osvojiti mnogo manje glasova nego prije četiri godine, čini se da je stvaranje neke buduće vlade desnog centra nemoguća misija”, piše u ponedjeljak ljubljanski “Dnevnik”, koji u sadašnjoj situaciji kao jedinog izglednog partnera u vladi koju bi eventualno formirao Janša vidi kršćansko-demokratsku Novu Sloveniju (NSI), Mateja Tonina, ali ne i stranku umirovljenika DESUS, koju vodi Karl Erjavec, iako je Erjavec već bio u dvije vlade što ih je vodio Janša.

S druge strane, kako najavljuje desnoj oporbi bliski tjednik “Reporter”, u nastojanju da dobije relativnu većinu kampanja koju će voditi Janša sastojat će se u isticanju vlastitog političkog iskustva i pozivanju birača da ne “nasjednu” po treći put na “trik” ljevice iza koje stoji “duboka država” i oni koji političkim procesima upravljaju “iza kulisa”. Riječ je o teoriji po kojoj utjecajni lobiji pred svake izbore oforme novu stranku za privlačenje glasova onih koji su razočarani vladajućima i politikom općenito, kako bi klasičnoj desnoj opoziciji “ukrali” izbornu pobjedu.

Nakon Zorana Jankovića i njegove Pozitivne Slovenije (PS), koja je pobijedila na izborima 2011. godine, i Cerarove stranke, kojoj je isto uspjelo 2014., politički trik s napoznatim političkim novajlijama odnosno “novim licima” ne bi trebao uspjeti i treći put sa “Šarčevom listom”, tvrdi “Reporter”.

Interesni krugovi koje simbolizira bivši predsjednik Milan Kučan i na ovim izborima imaju više svojih aduta i nisu stavili sva jaja u jednu košaru. Najradije bi vidjeli da pobijedi Židan, Šarec im je tek na drugom mjestu, ali niti Miru Cerara nisu još u cijelosti otpisali, piše u ponedjeljak ljubljanski tjednik “Reporter”.

 Stanjem u svojoj državi općenito je zadovoljno 22 posto Slovenaca, dok je izrazito nezadovoljnih 47 posto, pokazala je anketa koju je u četvrtak objavila agencija Valicon.
To je znatno bolje nego prije četiri godine, kad je ista agencija registrirala da je nezadovoljnih bilo tri četvrtine građana, a zadovoljnih samo 6 posto.

Kako rezultat istraživanja tumače mediji, pokazalo se da su Slovenci manje od dva mjeseca pred skorašnje parlamentarne izbore osjetno sretniji i optimističnije raspoloženi nego uoči izbora 2014. godine, kad je uvođenje etičnosti u politiku najavio pobjednik tadašnjih izbora i sadašnji premijer Miro Cerar, ali da je istodobno jako prisutno nepovjerenje u državne ustanove i politiku.

Iako je anketa pokazala da se osobno raspoloženje birača popravlja i da je broj onih koji su zadovoljni općim stanjem u društvu veći nego prije četiri godine, njihovo se povjerenje u institucije sustava, sudeći po istraživanju, smanjuje i za deset posto je manje nego 2014. godine, prenijela je Slovenska televizija.

Među onima koji su izgubili raniji visok kredibilitet u javnosti su vojska, predsjednik države te zdravstvo, ali je prisutan i pad povjerenja u medije i velike korporacije. No, na dnu “ljestvice povjerenja” u istraživanju su se našli stranke vladajuće koalicije i sama vlada, a loše je i povjerenje u parlament i crkvenu hijerarhiju, pokazalo je istraživanje.