Slovenija

Stranke koje podržavaju slovenskog premijera Marjana Šarca u srijedu su najavile osnivanje parlamentarnog istražnog povjerenstva koje treba ispitati navodno sporno financiranje sredstvima iz inozemstva najveće oporbene stranke koju vodi nekadašnji premijer Janez Janša.
To će biti prvo takvo povjerenstvo u mandatu sadašnjeg parlamentarnog saziva, a njegov budući predsjednik Jani Moederndorfer izjavio je da će se posvetiti spornom financiranju Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) i medija s kojima je povezana sredstvima iz Mađarske i iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. „Povjerenstvo će tražiti odgovore na pitanja je li dolazilo do zakonskih prekršaja nelegalnim financiranjem stranaka iz inozemstva i kakvu su ulogu u tome imali mediji“, kazao je prilikom podnošenja zahtjeva za osnivanje povjerenstva Moederndorfer.

U kampanji pred parlamentarne izbore održane u lipnju ove godine sadašnji premijer Marjan Šarec kazao je da neće ulaziti ni u kakvu koaliciju s Janšinom strankom, koja je važila kao favorit za osvajanje relativne parlamentarne većine, ustvrdivši da se ona netransparentno financira iz inozemstva, pa ni vlada u kojoj bi bi se ta stranka našla, po Šarčevim riječima, ne bi donosila suverene odluke.

Janšina je stranka je početkom godine za financiranje predizborne kampanje namjeravala uzeti kredit od anonimne poduzetnice iz BiH i to prijavila nadležnom slovenskom kontrolnom tijelu, ali je od toga kasnije odustala. No, potvrdila da je u vlasničku strukturu privatne televizije koju su osnovali članovi stranke i u vlasništvo njoj bliskih portala i tiskanih medija ušla skupina poduzetnika iz Mađarske sa svojim kapitalom. Riječ je o poduzetnicima za koje se smatra da su bliski mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, a koji su financirali i neke medije sličnog profila u Makedoniji, čije se je izvješćivanje temeljilo na antimigrantskoj platformi.

Reagirajući na najavu o osnivanju istražnog povjerenstva o financiranju njihove stranke u zadnjih šest godina, otkako je financiranje inozemnim izvorima striktnije regulirano, iz Janšine su stranke poručili da nemaju ništa protiv takvog istražnog povjerenstva ukoliko se ono bude bavilo i praćenjem novca iz kampanja svih ostalih stranaka, te financiranjem medija koje smatraju sklonim strankama ljevice, među kojima je, po njima, i jedna velika komercijalna televizija i renomirani tjednik, ali i velika većina tiskanih medija.

Iz oporbenih stranaka desnice i centra u srijedu su najavili i inicijativu za osnivanje više drugih istražnih povjerenstava, primjerice povjerenstva za utvrđivanje političke odgovornosti za loše stanje u zdravstvenom sustavu i povjerenstvo o korupcijskim mrežama u nabavama materijala za bolnice.

Uz to, Janšina stranka u srijedu je u parlamentu ponovo pokrenula raspravu o odgovornosti za bankarske gubitke iz ranijih godina koje je pokrila država, ali i najavila osnivanje posebnog istražnog povjerenstva kako bi se utvrdilo zašto je prilikom nedavne prodaje Nove Ljubljanske banke (NLB) inicijalnom javnom prodajom postignuta minimalna cijena dionice, čime su kako tvrde, oštećeni porezni platiše odnosno državni proračun.

U parlamentarnoj raspravi zastupnici iz te stranke tvrdili su da je tajming prodaje, kao i način na koji je izvedena, bio pogrešan i da je tako državi nanesene šteta od 500 milijuna eura te zahtijevali da odgovornost za to preuzme prijašnja vlada Mire Cerara.

Europska komisija snizila je u svojoj u četvrtak objavljenoj prognozi očekivanja rasta slovenskog gospodarstva za 2018. na 4,3 posto s 4,4 posto.
U redovnom jesenskom izvješću Komisije za Slovenjiju se u ovoj godini prognozira rast BDP-a od 4,3 posto, dok je u zadnjem iz lipnja ove godine prognoza bila 4,4 posto, dok je za iduću godinu rast s prijašnje ocjene 3,5 posto smanjena na 3,3 posto, a za 2020. predviđa rast od 3 posto.

Zadnje objavljene procjene rasta slovenskog BDP-a u ovoj godini ureda za makroekonomske analize i središnje banke nešto su veće i kreću se od 4,4 do 4,6 posto, ali također uz očekivani pad slijedeće godine.

U izvješću se takđer upozorava na slabljenje strukture javnih financija, zbog čega bi se strukturni deficit s lanjskih 0,4 potencijalnog BDP-a mogao povećati na 0,8 posto u ovoj i 1 posto u slijedeće dvije godine. Zbog prihoda od privatizacije dviju državnih banaka slovenski javni dug mogao bi do 2020. pasti na 62,6 posto BDP-a, sa 70,2 posto koliki se očekuje na kraju ove godine.

Slovenska vlada još uvijek podržava Marakešku deklaraciju koja bi sljedeći mjesec trebala biti politički prihvaćena, ali je moguće i da na njega iznese određene rezerve, javili su u utorak slovenski mediji, dok je vodeća oporbena stranka zatražila da o deklaraciji raspravlja parlament.
Vladajuća koalicija premijera Marjana Šarca odlučila je da će Globalni kompakt o zakonitim migracijama postignut u UN-u biti još jednom predmet rasprave i to zbog “promijenjenih međunarodnih okolnosti“, kako bi se utvrdilo može li se provođenje Marakeške deklaracije negativno odraziti na Sloveniju koja ove godine bilježi povećani migrantski tok. Pri tome je, kako navodi javni radijski servis, moguće da Slovenija na dokument iznese svoje zadrške iako ga i dalje načelno podržava, a jedan od razloga je i odluka Austrije da ne pristupi dogovoru iako je trenutno predsjedavajuća članica Europskoj uniji.

O tome će, kako navode slovenski mediji, biti riječi i prilikom sutrašnjeg posjeta ministra vanjskih poslova Mire Cerara Austriji, gdje će se sastati s austrijskom ministricom Karin Kneissl. Premijer Šarec u utorak je kazao da sam neće prisustvovati konferenciji u Marakešu na kojoj bi Globalni kompakt trebao biti prihvaćen na političkoj razini. Pri tome je upozorio da se oko Marakeškog dokumenta koji nije pravno obvezujući za države koje mu pristupaju podiže „mnogo prašine“ zbog unutarnjopolitičkih razloga.

Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša u utorak je kao vodeća oporbena stranka zatražila izvanredno zasjedanje parlamenta zbog ilegalnih migracija, pri čemu je kao razlog navela i Marakešku deklaraciju koju ne smatra pravim načinom rješavanja te problematike.

U zahtjevu za održavanje izvanredne sjednice Janšina stranka navodi da je Slovenija ugrožena velikim priljevom migranata koji iz BiH preko Hrvatske dolaze u Sloveniju i idu dalje prema srednjoj i zapadnoj Europi, da je sve više migranata koji zlorabe institut zaštite izbjeglica i traže azil iako ne dolaze iz ratom ugroženih država. Umjesto da Europska unija u koju masovno dolaze migranti nešto napravi na području ilegalnih migracija na globalnoj se razini donose deklaracije i dokumenti “mimo javnosti“, navode u vodećoj oporbenoj stranci u Sloveniji, u svom zahtjevu za održavanje sjednice.

Janšina stranka na izborima početkom lipnja osvojila je relativnu većinu u parlamentu, ali nije uspjela sastaviti vladu koju je sastavio Marjan Šarec, povezavši šest stranaka ljevice i centra. Tu stranku su optuživali da je u neodmjerenoj predizbornoj kampanji koristila netolerantan i ekstremistički javni diskurs i u središte kampanje postavila migracije, te se po stajalištima o toj temi jako približila stranci mađarskog premijera Viktora Orbana – koji je pred izbore bio u Sloveniji kao Janšin gost, a ne glavnoj struji europskih demokršćana i pučana (EPP) kao svojoj nominalnoj političkoj obitelji.

U prvih devet mjeseci ove godine Slovenija je isplatila 104,8 milijuna eura za poticaje obnovljivim izvorima energije, što je sedam posto manje nego u istom periodu godinu ranije.

Prosječna veličina isplaćene potpore je 152,03 eura/MWh, što je nešto niže nego lani. Razlog manje isplaćenih sredstava su nepovoljne vremenske prilike koje su dovele do niže proizvodnje iz Sunčanih elektrana, za koje je isplaćeno 6,6 milijuna eura manje potpora nego lani, dok je proizvodnja iz malih hidroelektrana u tom periodu rasla za čak 30%. Za Sunčane elektrane isplaćeno je 51% potpora, slijede kogeneracije na fosilna goriva sa 17,6%, postrojenja na biomasu s 13% i bioplin s 10,7%. Krajem rujna u sustavu potpore bilo je 3.866 proizvođača nominalne snage 409,5 MW.

Budu li kineska poduzeća zainteresirana za velike infrastrukturne projekte u Sloveniji, morat će poštivati europske normative i slovenske propise, tvrdi bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek, koja je u novoj koalicijskoj vladi premijera Marjana Šarca preuzela dužnost ministrice zadužene za promet i infrastrukturu.
U razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA, Bratušek je rekla da je ne brinu informacije da su Kinezi zainteresirani za ulazak u Rijeku i Trst kao luke koje konkuriraju slovenskoj luci Koper. „To me ne brine, ako se to i dogodi, to neće izazvati promjene u smislu konkurentnosti“, rekla je Bratušek, dodavši kako se nada da bi u slučaju kineskih investicija u Trst i Rijeku hrvatske i talijanske vlasti poštivati europske direktive glede radnog zakonodavstva i ljudskih prava.

„Ja osobno nikad ne bih pristala da ljudi u našoj luci rade na kineski način, što znači jeftinu radnu snagu i rad 25 sati dnevno“, rekla je Bratušek, dodavši da po njenom mišljenju infrastruktura i upravljanje u luci Koper moraju ostati u rukama države.

Dopustila je, međutim, da bi se na natječaj za gradnju nova strateške pruge Koper-Divača, koja će povećati kapacitete transporta iz Kopra i njegove veze sa zaleđem i Europom, mogle javiti i kineske tvrtke, ali da bi one i u tom slučaju morale poštovati europske norme i direktive.

Te direktive bi morala poštovati i kineska poduzeća koja bi se mogla javiti na tender, rekla je Bratušek, dodavši kako bi osobno željela da se u projekt vrijedan skoro milijardu eura uključi i što više slovenskih izvođača, iako oni zbog lošijih međunarodnih referenci neće moći biti nosilac projekta gradnje.

Prema sadašnjim projektima, temeljenim za zakonu koji je prihvatila prijašnja vlada Mire Cerara, gradnja 27 kilometara duge pruge Koper-Divača koštala bi skoro milijardu eura. Zbog teškog terena te mnogo tunela, vijadukata i mostova na njegovoj trasi, gradnja će trajati više godina. Nekadašnja vlada koju je vodio Borut Pahor, koja je prva pokrenula taj plan, predviđala je 2011. godine da bi pruga bila završena 2017., ali su planovi kasnije pomaknuti u budućnost.

Slovenski parlament odbio je u utorak za novog guvernera središnje banke imenovati sadašnjeg viceguvernera Primoža Dolenca kojega je predložio predsjednik države Borut Pahor.
Za imenovanje je bilo potrebno najmanje 46 glasova, a Dolenc je na tajnom glasanju dobio 30 glasova. Tom prilikom se je pokazalo i nejedinstvo nove lijeve koalicije premijera Marjana Šarca. Zastupnici njegove stranke glasali su protiv, a isto su unaprijed najavili i zastupnici Ljevice (L) koja manjinsku vladu podržava iz opozicije, dok su imenovanje Dolenca podržavali zastupnici triju stranaka iz ranije vlade Mire Cerara.

Protivnici Dolenčeva imenovanja u raspravi su navodili da je on član vodstva koje je pod prijašnjim guvernerom Boštjanom Jazbecom, koji je proljetos dao ostavku, zagovaralo dokapitalizaciju slovenskih banaka u vrijeme dužničke krize koja se po njihovu mišljenju pokazala pretjeranom i protivio se reviziji poslovanja središnje banke iz tog vremena koju je zahtijevala vlada.

Do imenovanja novog guvernera svoje središnje banke Slovenija neće moći glasovati na sjednicama vijeća Europske centralne banke u kojemu su guverneri svih nacionalnih centralnih banaka eurozone, a predsjednik Pahor, kako se očekuje, morat će objaviti novi javni poziv za prijavu kandidata za to mjesto.

Slovenski premijer Marjan Šarec izjavio je u utorak nakon susreta s glavnim tajnikom NATO saveza Jensom Stoltenbergom, koji boravi u radnom posjetu Sloveniji, da će se zauzimati za povećanje vojnih izdataka svoje zemlje sljedećih godina, ali da se to ne može dogoditi preko noći.
Slovenija trenutno za obranu izdvaja jedan posto svog BDP-a, što je među najmanjim izdvajanjima u okviru članica NATO saveza i daleko od cilja da se za te namjene u članicama izdvaja dva posto, a u zadnjih je deset godina zbog štednje i ekonomske krize izdvajanja za obranu smanjila za 40 posto pa je ta tema bila među glavnima u razgovorima Stoltenberga sa slovenskim domaćinima.

Šarec je nakon uvodnog razgovora sa Stoltenbergom na Brdu kod Kranja rekao da će se osobno zauzimati za postupno povećanje vojnih izdataka, ali da se cilj o izdvajanju dva posto BDP-a ne može postići preko noći. „Nastojat ćemo u nekoliko godina doći na jedan i pol posto ako to bude dopuštala situacija, ali da preko noći dođemo do dva posto je isključeno“, kazao je novi slovenski premijer, dodavši da je Slovenija sigurna država te da nastojanja za očuvanje mira ostaje temelj njenog djelovanja u Savezu.

Povećanje izdataka ne tiče se samo naših obveza u NATO savezu jer smo svjesni da naš obrambeno-sigurnosni sustav treba modernizirati zbog nas samih i naše sigurnosti, dodao je Šarec. Stoltenberg je zahvalio na sudjelovanju Slovenije u misijama za održavanje mira pod okriljem NATO saveza, posebno u misijama u Afganistanu, na Kosovu i u Latviji, dodavši da savezništvo od Slovenije očekuje više kad je riječ o pravednoj raspodjeli tereta koje financijski podnose članice koje izdvajaju više postotke BDP-a za obranu i sigurnost zbog promijenjenih sigurnosnih prilika.
Stoltenberg će popodne, kako je najavljeno, govoriti u slovenskom parlamentu, a navečer imati razgovore s predsjednikom Borutom Pahorom.

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u utorak u Ženevi kako je siguran da će “prije ili kasnije” granica između Hrvatske i Slovenije biti onakva kakvu je odredio arbitražni sud, a hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio stajalište da je aribtraža kompromitirana i da treba tražiti obostrano prihvatljivo rješenje.
“Siguran sam da će prije ili kasnije granica između Hrvatske i Slovenije biti onakva kakvu je odredio aribtražni sud”, rekao je Borut Pahor na zajedničkoj konfernciji za novinare po završetku strateškog dijaloga o zapadnom Balkanu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma u Ženevi. Plenković i Pahor su kratko razgovarali na marginama sastanka na kojem su sudjelovali predsjednici država ili vlada ili ministri iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske. 

“Mi smo se kratko sastali, razgovarali smo i dobro je da vodimo dijalog. Hrvatska pozicija je sasvim jasna, želimo riješiti pitanje granice na prihvatljiv način za obje države”, rekao je Plenković. Ponovio je hrvatska stajališta da je arbitraža nepovratno kompromitirana, da je Sabor donio jednoglasnu odluku o izlasku iz postupka arbitraže. “Sada želimo u vremenu koje je pred nama da smireno, uz dobru volju i ozračje obje zemlje postignu rješenje s kojim će moći živjeti. To je naša glavna poruka, a što se tiče slovenske pozicije ona nije za mene iznenađenje niti mi je nepoznata”, rekao je Plenković.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je u utorak u Ženevi da čeka poziv premijera Andreja Plenkovića da posjeti Hrvatsku i da će, kada do toga dođe, posjetiti i Krk, odakle potječe dio njezine obitelji.

“Na Krku nisam bila već dvije godine. Čekam poziv premijera Plenkovića da me pozove u posjet i čim ga dobijem doći ću u Zagreb i onda na Krk”, odgovorila je Brnabić na novinarski upit kada će posjetiti Krk, odakle joj potječe po obitelj po očevoj strani.

Premijerki Brnabić je postavljeno i “lagano pitanje” hoće li njezina zemlja ove godine priznati Kosovo. “Na lagano pitanja, lagani odgovor. Ove ćemo godine priznati Kosovo kao ono što jest – autnomna pokrajina Srbije”, rekla je.

Brnabić je u Ženevi sudjelovala na sastanku u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma na kojem su sudjelovali predsjednici država ili vlada ili ministri iz Hrvatske, Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Makedoniju, slovenski eurozastupnik Ivo Vajgl, pozvao je u ponedjeljak makedonske političare da se ujedine oko projekta europske i euroatlanske budućnosti Makedonije, nakon jučerašnjeg referenduma na kojemu je 91 posto birača podržalo sporazum s Grčkom o promjeni ustavnog imena Makedonije koji bi omogućio napredak države prema eurointegracijama, no na koji je izašlo samo nešto više od trećine onih s pravom glasa.
„Sada je važno da međunarodna zajednica, EU i NATO i dalje podržavaju Makedoniju na putu u integracije. Ostalo će morati obaviti makedonski političari koji bi morali biti svjesni da se radi o dugoročnom interesu ili čak o sudbini makedonskog naroda i države. Ta je činjenica veća i važnija od stranačkih interesa i vjerojatnih ucjena kojima je cilj da se zaboravi na nezakonite postupke prijašnje vlade“, naveo je Vajgl u izjavi za javnost.

Kako je istaknuo, većina stanovnika Makedonije podržala je projekt sadašnje vlade o sporazumu s Grčkom, no „oko pola milijuna“ potencijalnih birača iz Makedonije koji žive u inozemstvu „praktično se je pridružilo bojkotu, svjesno ili zbog obmanjujućih informacija“, čime su, navodi Vajgl, doprinijeli činjenici da na referendumu nije postignuta predviđena zakonska kvota o najmanje polovičnoj izlaznosti.

Tako je rezultat referenduma zapravo razotkrio “kontradiktornu situaciju u današnjoj makedonskoj politici”, u kojoj se svi deklarativno izjašnjavaju za europsku i euroatlantsku budućnost države, a u isto vrijeme na bojkot referenduma pozivaju i najveća oporbena stranka i predsjednik države, iako je jučerašnje savjetodavno referendumsko izjašnjavanje bilo „jedna od značajnih postaja na putu Makedonije do cilja“, navodi Vajgl.

Samo 36,5 posto birača s pravom glasa izišlo je na referendum u nedjelju kako bi odgovorili na pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Da bi referendum bio valjan, odziv je trebao biti 50 posto plus jedan glas, iako je 91 posto onih koji su izišli glasalo za promjenu imena države. Makedonski premijer Zoran Zaev sada će pokušati ratificirati sporazum s Grčkom o promjeni imena države u nacionalnom parlamentu. Referendum nije bio obvezujući, ali zbog njegovog neuspjeha teško će dobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za ratifikaciju.

Slovenski premijer Marjan Šarec sastat će se uoči redovitog listopadskog sastanka Europskog vijeća sredinom mjeseca u Bruxellesu s predsjednikom Vijeća Donaldom Tuskom, ali i s predsjednikom Europske komisije Jeanom Claudeom Junckerom, u zadnje vrijeme u Ljubljani često kritiziranom zbog navodne pristranosti u arbitražnom sporu s Hrvatskom, najavili su u petak slovenski mediji.
Sastanak s Junckerom potvrdili su i u Bruxellesu, navevši da će to biti prvi “radni posjet” novog predsjednika slovenske vlade, prenijeli su mediji.

Kako navodi Slovenska tiskovna agencija STA, iz Komisije je također potvrđeno da će ona odgovoriti na pismo koje joj je u četvrtak uputila skupina slovenskih eurozastupnika, a u kojemu su Komisiju i Junckera kritizirali zbog navodne pristranosti u arbitražnom sporu s Hrvatskom, “ignoriranja” neslužbenog stajališta svojih pravnika da Hrvatska neprovođenjem arbitraže krši europsko pravo, čime se, kako navode slovenski eurozastupnici iz stranaka uključenih u Šarčevu manjinsku vladu, daje “loš primjer” drugim državama jugoistočne Europe o tome kako treba poštovati vladavinu prava i međusobne dogovore.

Sređivanje stanja u zdravstvu, porezna reforma te javna administracija neke su od glavnih tema koje je Šarec prilikom stupanja na dužnost naveo kao svoje prioritete, a teškoće za njegovu vladu najavljuje i obnova teških pregovora s javnim sektorom o povećanju plaća, koje je naslijedio od prijašnje vlade. Zato će on neke od tema koje su dominirale u prijašnjoj administraciji, a među njima i problematiku međunarodnih odnosa, prepustiti koalicijskim partnerima, stranakama iz bivše vlade, a odnose sa susjednim državama novom ministru vanjskih poslova Miri Ceraru, prijašnjem premijeru čija je vlada pred kraj mandata tužila Hrvatsku sudu EU-a, te po nekim ocjenama tako smanjila manevarski prostor za smirivanje tonova u međusobnoj komunikaciji sa Zagrebom.

Premijer Planković imao je nedavno na neformalnom sastanku lidera članica EU-a u Salzburgu susret sa Šarcem, poručivši da je važno da se odgovorno i zrelo pristupi rješavanju dugogodišnjih problema i da hrvatska vlada za to ima “dobru volju”, dok je Šarec naveo da se radilo o kratkom susretu upoznavanja, a ne prilici za rješavanje teških pitanja. Šarec je već ranije najavio kontinuitet pozicije Ljubljane u odnosima sa Zagrebom pa i kad je riječ o arbitraži, na čemu je inzistirao i Cerar, no ima i mišljenja da se time neće posebno baviti i da zbog pritiska koalicijskih partnera inzistira na poziciji izraženoj u tužbi Cerarove vlade protiv Hrvatske odnosno na kontinuitetu.

Mišljenja koja bi u ovom trenutku išla protiv toga u javnosti je malo. Oštrim kritikama Junckerove navodne “pristranosti” u arbitražnom sporu nisu pridružili eurozastupnici iz oporbenih stranaka, bivši premijer Janez Janša te čelnik demokršćana Matej Tonin, što je naišlo na žestoke kritike u javnosti. Prilogom u kojemu dovodi u sumnju Šarčevo ignoriranje složenosti arbitražnog pitanja ovih se dana oglasio nekoć jedan od najuglednijih slovenskih menadžera Janez Pergar, umirovljeni direktor i bivši vlasnik ljubljanskog Kompasa.

U članku koji je u rubrici “Pisma čitatelja” objavilo “Delo”, Pergar navodi da se je nadao kako će Šarec kao novo lice u slovenskoj politici suzdržati od javnih izjava o arbitraži na diplomatskom parketu te da o tome u Salzburgu nije trebao niti govoriti. Susret s europskim liderima u Salzburgu trebao je iskoristiti za jak stisak ruke kako bi stvorio dojam da iz Slovenije ne dolazi čovjek s kratkom političkom kilometražom, a ne otvarati pitanja vezana na sporazum o arbitraži, piše Pergar.

Na žalost, to se nije dogodilo, te je tako novi slovenski premijer na europski stol, ionako prepun važnih pitanja za budućnost Europe, stavio i naš granični spor kojega rješavamo već 27 godina. To je šteta jer je već na svom prvom susretu s europskih čelnicima izgubio djevičanski politički rejting. To se je dogodilo prvenstveno zbog iracionalnog pritiska takozvane javnosti, a u prijevodu zapravo svojih koalicijskih partnera i medija, navodi Pergar, te dodaje da su stalnim obnavljanjem “balkanskih” sporova pa i trivijalnih pitanja oko vina teran i sličnih “zamorili” Europsku komiisju i Junckera umjesto da vlade dviju država jednom već riješe svoje granično pitanje, što bi, kako dodaje, već morale davno učiniti kad bi imale sposobne političare. “Slovenci žele da ih Europa i svijet poštuju pa je krajnje vrijeme da se počnemo ponašati zrelo. To naši građani (od političara) i očekuju, očekuju li i previše?”, pita se retorički Pergar.