Slovenija

 Savudrijskim ribarima stigle su u ponedjeljak prve kazne od strane slovenskih institucija za, kako tvrdi Slovenija, “kršenje crte razgraničenja u Savudrijskoj vali”, potvrdio je to Hini predsjednik Ceha ribara Istarske županije Robert Momić.
“Tijekom dana pristilo je četrnaest kazni od kojih je savudrijski ribar Diego Makovac, zajedno sa suprugom Frankom dobio čak trinaest kazni od Slovenije, odnosno on sedam i njegova supruga šest dok je jednu kaznu dobio i ribar Ecio Kocijančić”, rekao  je Momić.

 Riječ je o novčanim kaznama u iznosu od 500 eura, koje mogu biti umanjene za 50 posto odnosno njihov je iznos 250 eura ukoliko se kazna plati u roku od osam dana, dodao je.

 Predsjednik Ceha ribara Istarske županije Robert Momić ističe kako hrvatski ribari, shodno dogovoru s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, te kazne neće platiti već će one biti proslijeđene nadležnom Ministarstvo

 “Kako je dogovoreno i na prošlotjednom sastanku u Bašaniji s resornim ministrom, kazne će biti proslijeđene načelniku sektora za granicu Policijske uprave istarske  ili umaškoj policijskoj postaji”, rekao je Robert Momić.

 Potvrdio je da je ribolovna sezona pri kraju te kako hrvatski ribari iz Savudrijske vale rijetko ovih dana izlaze na more. Uostalom, ističe Momić,  naša država podupire ribare, a radit se mora, jer mnogim ribarima je ribarenje jedini izvor prihoda.

 Inače, slovenska policija u subotu, 27. siječnja, je priopćila da je poslala prvih 14 kazni hrvatskim ribarima iz Savudrije i Umaga te da će idućeg tjedna nastaviti na sličan način provoditi zakon.

 Na te slovenske prijave iz hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova u subotu popodne je priopćeno kako je hrvatska policija u Savudrijskoj vali zabilježila  osam slovenskih ribara koji učestalo prelaze državnu granicu izvan graničnog prijelaza bez odobrenja te će na njihove adrese uputiti prekršajne naloge.

 “Hrvatska policija stalnom nazočnošću na području Savudrijske vale i upotrebom tehničkih sredstava (radara i kamera) ima dokumentiran svaki prekršaj iz domene Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o morskom ribarstvu počinjen od strane slovenskih ribara”, istaknuli su u subotu iz MUP-a RH.

 Republika Hrvatske se povukla iz sporazuma o arbitraži sa Slovenijom i ne priznaje odluke arbitraže zbog kompromitiranosti arbitražnog postupka, tj. pokušaja slovenskih predstavnika da utječu na odluku o utvrđivanju pomorske granice dviju država u Savudrijskog vali.

 Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u više navrata su pozivali Sloveniju da se suzdrži od jednostranih poteza već da se problem oko granice riješi konstruktivnim dijalogom i bilateralnim dogovorom.

 Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u izjavi novinarima subotu je izrazila žaljenje zbog slanja prvih kazni hrvatskim ribarima, naglasivši kako je riječ o neodgovornom ponašanju Slovenije. Komentirajući odluku hrvatske policije koja je uslijedila, za upućivanje kazni slovenskim ribarima koji su prešli crtu razgraničenja u Savudrijskoj vali, rekla je kako je Hrvatska odgovorila istom mjerom, na jedini način što se u međunarodnom pravu može napraviti – reciprocitetom.

 “Nažalost, to je neodgovorno ponašanje Slovenije, početi slati kazne, a da se nije postigao dogovor. Hrvatska neprestano zagovara da razgovaramo, da se dogovorimo, dali smo i prijedloge rješenja za koje držimo da bi mogli biti Sloveniji prihvatljivi. Ovo može samo eskalirati stanje i naravno nije dobro da se u sve to uvlače naši i slovenski ribari”, kazala je Grabar-Kitarović.

 

Zbog velike ovisnosti o uvozu električne energije Slovenije i Hrvatske, drugi blok Krškog trebamo već danas, kaže direktor Gen energije Martin Novšak.
Grupa Gen energija prošle godine je po prihodima završila na drugom ili trećem mjestu u Sloveniji. S 2,3 milijarde eura prihoda i dobiti od 28 milijuna eura za tri milijuna su iznad plana, piše Poslovni dnevnik.

Sljedeća dva ulaganja grupe su Teb 7 (TE Brestanica) i HE Mokrice, dok ključni dugoročni plan ostaje Nek 2, odnosno drugi blok NE Krško, piše Delo. Iako će Gen energija ove godine uložiti oko 70 milijuna eura, ključna želja direktora Martina Novšaka za budućnost ostaje izgradnja drugog bloka nuklearne elektrane u Krškom. Prema njegovim riječima, Slovenija s 20% uvoza električne energije prošle godine i Hrvatska s dvostruko većom ovisnošću o uvozu trebaju je već danas.

“Vrijeme nas je preteklo. Mi smo u državnom vlasništvu, opskrba energijom je domena država. Predložili smo državi odgovarajuća rješenja, napravili studije i učinili ih dostupnima. Rješenja su djelomično uzeta u obzir u energetskom konceptu, koji je trenutno u fazi kada je premalo orijentiran prema ciljevima i premalo razumije energetsku situacije u široj regiji i činjenicu kako je strateški važno imati vlastitu energiju. Želimo da slovenska vlada shvati opskrbu energijom dovoljno ozbiljno, smjesti je u razvojne projekte u Sloveniji i ozbiljno se uključi u ovo područje”, kaže Novšak.

Proizvodnja elektrana Gen energije bila je prošle godine dva posto ispod planirane razine, uglavnom zbog loših hidroloških uvjeta. Poslovanje i dobit ipak su bili iznad postavljenih ciljeva. Porast trgovine u 2017., prema riječima direktora Gen energije, posljedica je nedostatka električne energije. “U regiji je bila loša hidrologija, a dogodio se i gospodarski rast i povećana potrošnju električne energije. Trgovali smo s 21 zemljom”, rekao je Novšak, a prenosi Poslovni dnevnik.

 Jednodnevni štrajk dijela javnog sektora održat će se u Sloveniji u srijedu, potvrdio je u utorak predsjednik sindikata javnih službenika Jakob Počivalšek rekavši da je štrajk neizbježan jer im vlada nije uputila poziv na pregovora o njihovim zahtjevima za povećanjem plaća.
Ministar za javnu upravu i glavni vladin pregovarač Boris Koprivnikar kazao je da je štrajjk neopravdan, a zahtjevi sindikata preveliki. Ti bi zahtjevi, kako je rekao, troškove za plaće javnih službenika na godišnjoj razini povećali za više od 990 milijuna eura, a planirani rast mase plaća u javnom sektoru za ovu godinu iznosi 4,4 posto.

Vlada vrijeme provedeno u štrajku zaposlenima neće platiti, kazao je Koprivnikar.

Sutrašnji štrajk prvi je od četiri štrajka djelatnika u javnom sektoru najavljena za kraj ovog i početak idućeg mjeseca. U srijedu se očekuje štrajk 20 granskih sindikata. Najviše restrikcija najavljeno je u zdravstvu zbog štrajka zaposlenih u 120 zdravstvenih ustanova, a ograničen rad bit će i u vrtićima, te na fakultetima, socijalnim službama i dijelu javne uprave.

U štrajku će biti i veterinari, farmaceuti, knjižnice, dio osnovnih i srednjih škola, te neke kulturne ustanove, poput kazališta i muzeja. Smanjenim tempom radit će i odjeli javne uprave po općinama i neke druge službe.

Zdravstvene ustanove objavile su da će unatoč štrajku punu zdravstvenu zaštitu pružati u hitnim slučajevima, te za maloljetne pacijente i osobe iznad 65 godina života.

Zbog štrajka zaposlenih službenika i pomoćnog osoblja u srijedu će stanku u zasjedanju imati i zastupnici u parlamentu. Sindikati u štrajku najavili su za srijedu popodne prosvjedno okupljanje u središtu Ljubljane, pred zgradom parlamenta i pred sjedištem vlade.

Premijer Miro Cerar izjavio je u parlamentu u ponedjeljak, odgovarajući na zastupnička pitanja, da je njegova vlada za povećanje plaća učinila više nego prijašnje, ali da ne može pristati na “enormne” zahtjeve za povećanje plaća, te da tijekom štrajka ne očekuje kaos ni nerede.

Mogućnost da se hrvatsko-slovenski granični prijepor rasplete do parlamentarnih izbora u Sloveniji početkom lipnja ove godine nisu velike, a otežava ga i indiskretnost hrvatskih medija koji su objavili pojedinosti iz okvirnog rješenja o kojemu se pregovaralo na tehničkoj razini, tvrde u subotu slovenski mediji.
“Javna objava sadržaja razgovora sa Slovenijom znatno je smanjila mogućnosti tihe diplomacije, makar se u Zagrebu možda nadaju da će na taj način svoje ideje i rješenja nametnuti političkoj i općoj publici”, navodi u svom komentaru tjedna ljubljanski list “Dnevnik”.

List navodi da je doduše na obje strane još mnogo onih koji su za dijalog, ali da je teško zamisliti da će jedna strana drugu prisiliti na rješenje koje ne želi, s obzirom na ukopanost pozicija i stanje na slovenskoj političkoj pozornici koje ulazi u mjesece koje će označiti predizborna kampanja.

 S obzirom na takvo stanje i “opravdan strah” Slovenije da bi i s Hrvatskom dogovoreno rješenje palo u vodu poput sporazuma Drnovšek-Račan prije 17 godina, možda je rješenje ipak u nekakvom “kompromisnom rješenju” za koje bi jamci bili EU, a možda i SAD, procjenjuje komentator Andrej Brstovšek.

– Mogući kompromisni dokument trebali bi potpisati EU, a bude li potrebno i SAD, čime bi dokazali da se bez njihova sponzorstva na ovim prostorima ne može riješiti nijedan problem, tvrdi se u komentaru, ali i podsjeća na vrlo rezervirane reakcije kojima je u Ljubljani dočekana izjava visokog dužnosnika State Departmenta Wessa Mtchella prigodom boravka hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića Washingtonu.

Neki su slovenski političari na mogućnost da se u rješavanje spora uključi SAD ako to dvije države ne riješe same i ako na to pristanu, reagirali suzdržano, a jedan je zastupnik u parlamentu izjavio da se SAD i bez poziva u svijetu miješa u stvari drugih država.

“Da bi Slovenija američko posredništvo oduševljeno prihvatila nije ni trebalo očekivati”, navodi komentator, podsjećajući da je SAD u izjavama do sada prema arbitražnom sporu izražavao neutralnije stajalište od Europske komisije na čiji “odlučniji angažman” u provedbi arbitražne presude računa Slovenija.

“Ne treba zanemariti da se to događa kad Washington u regiji pokušava ostvariti svoje ekonomske, strateške i vojne interese. Da je vezana trgovina u međunarodnim odnosima nešto uobičajeno nije tajna, a to sada na svoj prostodušni i ležerni način obznanjuje i američki predsjednik putem svog Twitter računa, navodi “Dnevnik”.

Sličnu tezu u svom subotnjem komentaru iznosi i ljubljansko “Delo” koje navodi da bi se slovensko-hrvatski spor trebao razriješiti po “europskom”, a ne “Trumpovu” modelu.

“Budući novi američki veleposlanik u Zagrebu jasno je najavio da će mu prioritet biti američki interesi u Hrvatskoj, a naravno da će voditi računa o tome da budu usklađeni s hrvatskim interesima. Dok se Slovenija poziva na vladavinu prava, Hrvatska se poziva na špijunske podatke, naručene medijske tračeve, obavještajne službe i spin doktore, navodi u komentaru o objavama u “Večernjem listu” u vezi tajne diplomacije Janez Markeš.

– Hrvatska pozivanjem na izjavu pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Wessa Mitchella riskira da njezina taktika postane sasvim prozirna. Takvo prizivanje američkog utjecaja protiv Slovenije i to u trenutku kad Donald Trump tone u svoju političku močvaru zajedno s prvom damom, djeluje više kao komedija nego nešto drugo, navodi komentator Janez Markeš. (Agencije)

U Crnoj Gori poskupljuju sve vrste goriva za dva do četiri centa, osim eurodizela 95, priopćila je crnogorska informativna agencija Mina.
Eurosupera 98 poskupio je za četiri centa i sad iznosi 1,34 EUR/l, a euraodizel za dva centa i sad je na 1,2 EUR/l. Lož ulje za veleprodaju skuplje je za tri centa i iznosi 1,18 EUR/l, dok će litra eurodizela 95 i u narednih 15 dana koštati 1,3 EUR. Cijene će biti važeće od 23. siječnja.

Slična situacija se događa i u Sloveniji, gdje su od utorka cijene goriva ponovno poskupile. Tako je 95-oktanski benzin poskupio za 0,7 centi (s 1,3 na 1,307 EUR/l ), a dizelsko gorivo za 13 centi (s 1,249 na 1,262 EUR/l). Prema tome, 50 litara benzina će biti 35 centi skuplje nego u prethodna dva tjedna, a ista količina dizela doći će 65 centi više

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u utorak u Bruxellesu da ne može zamisliti da bi itko mogao koristiti silu za provedbu arbitražne presude o granici između Hrvatske i Slovenije niti protiv provedbe te odluke.
Pahor je u utorak, drugi dan svog posjeta u Bruxellesu gdje traži potporu za provedbu arbitražne odluke o granici koju Hrvatska ne priznaje, razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Na upit jesu li razgovarali o hrvatsko-slovenskom sporu, obojica su odgovorili niječno.

“Nisam htio razgovarati o tome. To nije pitanje za NATO. Ne mogu zamisliti da bi itko, bilo koja zemlja koristila silu za provedbu pravorijeka arbitražnog suda, niti da bi netko koristio silu protiv provedbe arbitražne odluke”, rekao je Pahor na zajedničkoj konferenciji za novinare.

“To nije pitanje za NATO. Nije na meni da ulazim u sadržaj toga pitanja”, rekao je Stoltenberg.

Pahor je rekao da to pitanja ima odjeka u regiji s obzirom da on i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predsjedavaju Procesom Brdo-Brijuni. “U slučaju da se Hrvatska i Slovenija ne mogu dogovoriti oko provedbe arbitražne odluke, to bi imalo loše implikacije za moralni i politički autoritet našeg liderstva u toj važnoj inicijativi”, rekao je Pahor, dodajući kako se nada da će EU nešto poduzeti kako bi se olakšala provedba arbitražne presude.

Pahor je u ponedjeljak razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom od kojih je tražio da se uključe u rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije na temelju arbitražne presude, koju Hrvatska ne priznaje.

Juncker je u ponedjeljak rekao da Komisija ostaje spremna posredovati između dviju zemlje, ako to one žele. Rekao je da to nije samo “bilateralno pitanje, nego da utječe na cijelu EU-u”, zbog toga što može imati posljedice na daljnje proširenje na zemlje zapadnog Balkana.

Hrvatska pozdravlja izjavu predsjednika Europska komisije Jean-Claude Junckera na sastanku sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom kako je spor Hrvatske i Slovenije oko granice prije svega bilateralno pitanje dvije zemlje, rekla je u utorak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u ponedjeljak i da granični spor između Hrvatske i Slovenije nije samo bilateralno pitanje, već utječe na cijelu Europsku uniju koja nastavlja posredovati na temelju arbitražne presude.

Hrvatska ministrica smatra kako je Juncker tom izjavom potvrdio da je prvenstveno riječ o bilateralnom sporu između dviju zemalja.

“Pozdravljamo izjavu predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera kojom Europska komisija prije svega ostaje dosljedna stavu da se radi o bilateralnom pitanju između dviju članica Europske unije, što je na tragu ranijih izjava koje je Europska komisija dala, te podupire bilateralne razgovore i dijalog Hrvatske i Slovenije”, rekla je Pejčinović Burić za Hinu.

 

Predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je u ponedjeljak u Splitu da Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas jer na takav način “stječe svoje suverenističko pravo na gotovo 24.000 kvadratnih kilometara”, a u trenutku kad se proglasi pojas osim niza benefita koje će Hrvatska radi toga imati, ostale zemlje koje s nama graniče će sjesti za stol i početi dijaloge koje su trebale započeti davno prije.”
Most nezavisnih lista predstavio je u Splitu prijedlog odluke o izmjeni odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskome moru kojim traži da Hrvatski sabor proglasi isključivi gospodarski pojas u svim sadržajima iz dijela V. konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. godine i da primjena predloženoga pravnog režima počne godinu dana nakon uspostave gospodarskog pojasa.

“Europska unija je dala savjet svim svojim članicama da proglase isključivi gospodarski pojas iz razloga što se na takav način ostvaruje mogućnost kontrole i bolja uspostava pravila, da bude što je manje moguće otvorenih dijelova mora gdje se ne zna tko koji dio nadzire”, rekao je Petrov na konferenciji za novinare u Splitu.

Kako je istaknuo, ne radi se samo o kvotama za ribarenje, nego i o ekološkoj zaštiti našeg mora, o zaštiti arheoloških nalazišta i zaštiti eksploatacije prirodnih bogatstava. “Dok god nemamo proglašen isključivi gospodarski pojas, nismo u mogućnosti u potpunosti nadzirati more. U trenutku kad se proglasi isključivi gospodarski pojas, osim niza benefita koje će Hrvatska radi toga imati, ostale zemlje koje s nama graniče će sjesti za isti stol i početi dijaloge koje su trebale započeti davno prije”, rekao je Petrov. Istaknuo je da Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas, na takav način “stječe svoje suverenističko pravo na gotovo 24.000 kvadratnih kilometara”.

Hrvatska mora proglasiti isključivi gospodarski pojas, na takav način “stječe svoje suverenističko pravo na gotovo 24.000 kvadratnih kilometara”, rekao je Petrov. koji je dodao da ranije nisu išli s tom inicijativom jer su čekali ad arbitražni postupak sa Slovenijom završi. – Bez obzira što Slovenci misle ili netko drugi, Europska unija savjetuje svojim članicama da to naprave. To se mora napraviti bez obzira s kim smo u arbitražnom postupku – rekao je Petrov.

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja rekao je kako prijedlogom odluke o izmjeni odluke o proširenju jurisdikcije Hrvatske na Jadranskome moru ta stranka nastavlja rad na isti način kao što su zaključili prošlu godinu u kojoj su bili oporbena stranka s najviše zakonskih inicijativa, njih 21.

“Osim što smo bili žestoka oporba, bili smo i konstruktivni, a ovim nastavljamo i suverenističku politiku koju je Most zastupao cijelo vrijeme. U jeku rasprava i arbitraže sa Slovenijom Most je jedina parlamentarna opcija čije je vodstvo 2009. godine sudjelovalo u prikupljanju potpisa protiv arbitražnog sporazuma jer smo smatrali da ne treba pristajati na ucjene Slovenije, a ovom inicijativom nastavljamo svoju politiku”, izjavio je Grmoja.

Dodao je kako u vezi s prijedlogom odluke žele čuti mišljenje javnosti i stručnjaka, a podsjetio je kako je to bio jedan od uvjeta Mosta te da je Vlada na prvoj svojoj sjednici (listopad 2016) donijela odluku da počnu konzultacije o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa, ali s tim u vezi nije učinjeno ništa iako Hrvatska ima obvezu proglasiti taj pojas.

Na dobre odnose s Talijanima, koji su naši najveći gospodarski partneri, pozvao je Ante Čikotić, koji je rekao da se međusobno moramo uvažavati i poštovati, a sve mora biti utemeljeno na međunarodnom pravu i suradničkim odnosima.

redsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je u ponedjeljak da granični spor između Hrvatske i Slovenije nije samo bilateralno pitanje, nego da utječe na cijelu Europsku uniju i da je to puno važnije pitanje nego što mnogi u Sloveniji i Hrvatskoj misle.

“Nečinjenjem se odričemo 24 tisuća kvadratnih kilometara, a ekonomska računica je jednostavna. Prosječno treba oko sto eura po kvadratnom kilometru za nadzor. To je oko 2,5 milijuna eura koje bismo godišnje trebali izdvajati za očuvanje Jadrana, kontrolu plovidbe i ostalo, a Europska komisija je dala izraditi studiju po kojoj je moguće dobiti najviše 30 milijuna eura na hrvatskoj strani Jadrana od ribe, a ostalom eksploatacijom čak do 150 milijuna. Imamo višekratnu ekonomsku vrijednost i moramo preuzeti odgovornost. Težnja naše inicijative je da se ide prema zaštiti Jadrana, zaštita nam je na prvome mjestu, a na drugome mjestu nam je gospodarski interes, kontrola plovidbe i arheologija”, zaključio je Čikotić.

Miro Bulj ocijenio je da bi Hrvatska odavno proglasila isključivi gospodarski pojas na Jadranu da sve hrvatske politike do sada nisu bile sluganske i da nisu vodile dodvorničku politiku. Pozvao je sve saborske zastupnike, bez obzira na to iz koje opcije dolazili, da podupru njihov prijedlog. “Naša je obaveza prema budućim generacijama da zaštitimo Jadran po pitanju gospodarskih i ekoloških resursa”, istaknuo je.

“Dosta je dodvorništva i sluganstva, dosta je onih koji se klanjanju briselskim činovnicima, dosta je onih koji rješavaju probleme između Rusije i Ukrajine, vrijeme je da riješimo naše suvereno pravo na Jadranu i cijelom teritoriju Hrvatske. Ne vjerujem da će bilo koji saborski zastupnik biti protiv ovoga zakonskog prijedloga”, istaknuo je Bulj.

Europska komisija u srijedu je pozvala Hrvatsku i Sloveniju da nastave dijalog na svim razinama i izbjegavaju bilo kakve poteze koji bi mogli naškoditi bilateralnim razgovorima te ponovila svoju spremnost da pomogne u provedbi arbitražne presude.
“Komisija traži od obje strane da nastave dijalog na svim razinama na konstruktivan, primjeren i nedvosmislen način i izbjegavaju bilo kakav potez koji bi naškodio bilateralnim razgovorima koji su u tijeku”, rekla je na konferenciji za novinare glasnogovornica EK Mina Andreeva, odgovarajući na upit novinara da komentira situaciju u vezi s graničnim sporom između Hrvatske i Slovenije.
 “Komisija ostaje spremna pridonijeti ili olakšati proces kako bi se što bolje primijenio konačni pravorijek Arbitražnog suda”, dodala je Andreeva, najavivši da bi Komisija mogla još jednom raspravljati i razmotriti kako pridonijeti implementaciji arbitražne presude.

Ona je dodala da Komisija “pohvaljuje liderstvo koje su pokazali premijeri Hrvatske i Slovenije Andrej Plenković i Miro Cerar, koji su se 19. prosinca prošle godine sastali u uzvratnom Cerarovu posjetu Zagrebu”.

Hrvatska i Slovenija nisu tada uspjele približiti stajališta o načinu rješavanja graničnog spora, jer je Slovenija i dalje inzistirala na stajalištu da je arbitražna odluka obvezujuća za obje države i da se treba provesti, što Hrvatska ne želi, ali je zato Ljubljani ponudila pravni okvir za rješavanje tog pitanja.

O hrvatsko-slovenskom graničnom sporu Komisija je raspravljala 20. prosinca. Nakon toga, prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je da je sastanak Plenkovića i Cerara dan prije u Zagrebu “dobar znak”.

“Kako sam optimist, moram reći da je dobar znak što je premijer Cerar otputovao u Zagreb i razgovarao s premijerom Plenkovićem. Priznajem, još nema rezultata. Što se tiče Komisije i uloge koju mi je predsjednik (Jean-Claude) Juncker sada dao, pokušat ću vidjeti mogu li približiti stajališta ako je to želja obiju strana”, rekao je Timmermans na konferenciji za novinare 20. prosinca.

“Mislim da je naša najvažnija dužnost spriječiti bilo kakve incidente u kratkom roku ako u kratkom roku ne dođe do dogovora. Trebamo ostaviti iza nas granični spor između država članica EU-a. Moramo moći riješiti to. Vi znate poziciju Komisije o tome, podržali smo arbitražu, bili smo vrlo jasni oko odluke. To je naravno bilateralno pitanje i tamo gdje možemo mi ćemo pomagati dvjema zemljama da postignu dogovor u interesu građana obiju zemalja”, rekao je Timmermans.

Hrvatski i slovenski premijer tri sata su razgovarali u Zagrebu 19. prosinca.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare koja je uslijedila Cerar je rekao da dvije zemlje nisu približile stajališta o rješavanju graničnog spora. “Jedini put za rješavanje graničnog spora je primjena arbitražne odluke”, rekao je.
Naglasio je kako razumije stajalište premijera Plenkovića da ta odluka za Hrvatsku nije obvezujuća, ali se s njome ne može složiti. “Slovenija smatra da je odluka obvezujuća za obje države i da se mora implementirati”, rekao je.

Hrvatski je premijer naglasio da granica mora biti određena na način da je mogu prihvatiti obje zemlje i oba parlamenta, te stoga smatra da je potrebna neka mjera fleksibilnosti. (Agencije)

Pravnik i politolog, Goran Bandov, komentirao je situaciju u Piranskom zaljevu i slovensku odluku da provede arbitražnu odluku.

Kakva je situacija između Hrvatske i Slovenije?

Mi smo u pat poziciji, krivnjom obiju strana. Iz te pozicije treba izaći što prije. Sigurno se na susretu premijera dogovorilo što će se događati na ovom području.

Vjerojatno se dogovorilo da neće dolaziti do klasičnih incidenata jer to ne odgovara nijednom premijeru. Zabilježit će se brodice i to je to. Ovo je potpuno očekivan razvoj situacije.

Postoje kompromisna rješenja i win win pozicije. Gdje god da se crta povuče, mora se dogovoriti kako će se upravljati zaljevom,. Najlogičnije rješenje je kondominij.

Nije logično da Slovenija kreće s implementacijom samo na moru.

Slovenska strana je najavila određene mjere što se tiče kopna. Nude određene iznose za kompenzaciju građanima. Nije veliki broj tih ljudi, stotinjak To je poznata međunarodno prava mjera, zove se “opcija”. Postoje i drugi načini. Bitno je to da Slovnija ako želi implementaciju arbitraže bi trebala povući simbolične geste, primjerice Svetu Geru. To pitanje za obje zemlje nije bilo nikad sporno, samo se nije znalo kako izvršiti tu predaju.

Hrvatska arbitražu ne priznaje zbog propusta slovenske strane. Najmanje što se može napraviti je jedan promišljan i simboličan potez slovenske strane, kaže Bandov za N1.

Prva tura hrvatskih ribara u Savudrijskoj vali jutros je isplovila oko četiri sata i po povratku u luku su za N1 kazali da incidenata nema, ali napetosti ima kao i prošlih mjeseci. Potvrdili su to N1 i u istarskoj policiji. S obzirom na to da je počela jaka bura, danas ribari više neće izlaziti na more, a svojevrsna “igra živaca” slijedi sutra.

Hrvatski ribari isplovili su rano jutros u Savudrijsku valu. Pritom ih je pratilo sedam policijskih plovila, kako neslužbeno doznajemo, dok su slovenske strane bila tri policijska plovila.

Slovenska policija upozoravala je hrvatske ribare da su u slovenskim teritorijalnim vodama. Pritom bi hrvatsko policijsko vozilo stalo između hrvatske ribarice i slovenskog policijskog vozila te bi se sva vozila povukla u roku od par minuta. Incidenata nije bilo, a ovakve napetosti s upozorenjima svakodnevica su otkako je donesena arbitražna presuda.

Hrvatske ribarice danas više neće isplovljavati jer puše jaka bura. Mozda neće ni sutra ujutro zbog bure, a vjerojatno sutra neće prema crti razgraničenja, već na jug jer je nestalo ribe u Piranskom zaljevu, kazali su ribari za N1.

U razgovoru za N1 ribari su kazali da ih obično prate jedan do četiri broda – i kažu da incidenata nema, ali da se napetost osjeća, ali kao i prošlih mjeseci. Slovenska policija pokušala je prići jednoj hrvatskoj brodici i rekla je ribarima da se nalaze u slovenskom teritorijalnom moru te da ga što prije napuste, a oni su dalje nastavili ribariti pod pratnjom hrvatske policije, javili su ribarima kolege.

Ribari ističu da priželjkuju da ostane mirno, da ne bude nikakvih represivnih aktivnosti i daljnje eskalacije Kažu, svjesni su da je to nakon toliko godina isključivo politički projekt Slovenije na štetu hrvatskog teritorija i nadaju se da će hrvatski političari biti toliko mudri da zaštite integritet hrvatskog teritorija.

Arbitražna presuda odrazit će se i na položaj Luke Koper

“Luka Koper je ovog trenutka najvažnija luka u Europi. Sva roba stiže željeznicom do luke Koper. Ima se namjera graditi još jedan željeznički trak do luke Koper. Europska unija ulaže u luku Koper. Promet će se povećati za još 50 posto. Sada je na 800.000 godišnje. Njima je jako bitno da imaju pod kontrolom da imaju prolaz brodova. To je bit priče. Nitko o tome ne govori. Velik novac je u igri. Dosad nije bilo nijednog incidenta i nitko ne sprječava ulazak brodova. Daleko kvalitetnije bi bilo imati zajedničku upravu nego ovo raditi godinama. U pozadini problema je strateški interes da Koper postaje najvažnija europska luka”, kazala je Vesna Škare Ožbolt za N1.

Dekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, stručnjakinja za međunarodno pravo Vesna Crnić Grotić izjavila je za HRT-ov Studio 4 da bi problem s provedbom arbitražne presude mogao nastati pri implementaciji onoga dijela u kojemu je potrebna suradnja s Hrvatskom.

“Slovenija u svom zakonodavstvu predviđaju prilagodbu katastarskih granica u skladu s arbitražnom odlukom. Tu katastarsku granicu trebalo bi prenijeti na teren. Međutim, da bi se prenijela na teren, potrebna je mješovita komisija”, kazala je Crnić Grotić za HRT.

Napominje da je u jednoj od posljednjih izjava slovenskog premijera Mire Cerara bilo da se fizička granica neće pomicati bez suradnje s Republikom Hrvatskom. To je osobito naglasio s obzirom na Svetu Geru koja je prema odluci arbitražnog sporazuma pripala Hrvatskoj, a na kojoj Slovenija ima određene vojne objekte.

“Ono što će se možda događati na moru je jedan potencijalni rizik za sve. Tu bi moglo doći do nekakvih incidenata vjerojatno u smislu intervencija policijskih brodova. Nadajmo se da će pamet prevladati pa da incidenata neće biti”, rekla je Crnić Grotić.

“Sada, kada je arbitraža donijela svoju odluku, proizlazi da je Hrvatska ta koja ne poštuje međunarodno pravo jer ta odluka postoji i ne možete je ignorirati. Također, odluke arbitražnih sudova nemaju svoj način prinudnog izvršenja za razliku od npr. međunarodnog suda u Haagu za koji je odgovorno Vijeće sigurnosti”, objasila je.