Slovenija

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da bi “bio red” da se slovenski premijer Miro Cerar drži dogovora i dođe u Zagreb na razgovore o spornoj graničnoj arbitraži, prekinute krajem rujna nakon Plenkovićeva govora u UN-u u kojem je Sloveniju prozvao za nepoštivanje međunarodnog prava.
“Mislim da bi bio red da kolega Cerar dođe u Zagreb jer smo se tako i dogovorili. Ja samo odmah početkom ljeta otišao u Ljubljanu i naš je dogovor da dođe, a to je bila i svrha pisma koje sam mu uputio”, rekao je Plenković novinarima u Bruxellesu.

“Dakle, onaj tko stalno poziva na dijalog cijelo vrijeme je Hrvatska”, dodao je hrvatski premijer koji sudjeluje na na dvodnevnom sastanku členika EU-a.

Cerar je u rujnu otkazao dogovoreni zagrebački susret s Plenkovićem nakon govora hrvatskog premijera na zasjedanju Opće skupštine UN-a u kojem je još jednom odbacio arbitražnu odluku i pred međunarodnim auditorijem prozvao Ljubljanu za kršenje međunarodnog prava.

Hrvatska ne prihvaća presudu ad hoc arbitraže o granici jer su slovenski dužnosnici nezakonito komunicirali sa sucima i umetali dokumente na temelju kojih je sud u Den Haagu donio presudu prije dva mjeseca. Slovenija, pak, ustraje na primjeni arbitražne presude i odbija ponudu Zagreba da spor iznova riješe bilateralnim pregovorima

Plenković se uoči summita sastao s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom, a u 13 sati razgovarat će s predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom.

“Razgovrat ću i o ključnim pitanjima za Hrvatsku. Za nas je posebno pitnje nastavak izgradnje Pelješkog mosta te odnosi sa Slovenijom u kontekstu dijaloga koji imamo s kolegom Mirom Cerarom, da pojasnimo pozicije Hrvatske i da vidimo kakav je stav Europske komisije”, rekao je Plenković.

Na summitu koji počinje u četvrtak popodne, čelnici EU-a razgovarat će o migracijama, digitalnoj agendi, vanjskopolitičkim pitanjima i liderskoj agendi koju je pripremio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji sadrži hodogram rada Europskog vijeća do polovice 2019.

Slovenski premijer Miro Cerar kazao je u četvrtak da je hrvatski premijer Andrej Plenković izbjegao odgovore na konkretne prijedloge koje mu je Cerar dao početkom tjedna u pismu o mogućem nastavku dijaloga o graničnom pitanju.

U odgovoru hrvatskog premijera nema konkretnog odgovora na neke moje prijedloge, primjerice o osnivanju zajedničkog povjerenstva za demarkaciju granice, a izbjegao je odgovoriti i na neke druge prijedloge, kazao je Cerar za slovenske medije pred početak današnjeg summita EU-a u Bruxellesu, dodavši da dijalog o implementaciji arbitražne odluke mora biti dio nastavka dijaloga predsjednika dviju vlada.

Cerar je u rujnu otkazao dogovoreni zagrebački susret s Plenkovićem nakon govora hrvatskog premijera na zasjedanju Opće skupštine UN-a ,u kojem je još jednom odbacio arbitražnu odluku i pred međunarodnim auditorijem prozvao Ljubljanu za kršenje međunarodnog prava.

Slovenska vlada ima potporu parlamenta za svoju aktivnost na implementaciji presude arbitražnog suda, kazao je u srijedu slovenski premijer Miro Cerar, nakon završetka višesatne sjednice parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, koja je održana iza zatvorenih vrata.
“Jednoglasno su podržani zaključci odbora da je djelovanje vlade na implementaciji arbitražne odluke pravilno usmjereno te da s tim aktivnostima treba nastaviti”, kazao je Cerar, dodavši da je time pokazano političko jedinstvo. Vlada je dobila i ovlasti za dijalog s Hrvatskom oko implementacije arbitražne presude pa će se u tom okviru aktivnosti nastaviti, dodao je Cerar.

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Jožef Horvat, član oporbene stranke Nova Slovenija (NSI), kazao je da se u konstruktivnoj raspravi uspjelo doći do zaključaka koji su bili svima prihvatljivi. Potvrđeno je da presuda arbitražnog suda s aspekta međunarodnog prava u jednakoj mjeri obvezuje i Sloveniju i Hrvatsku. Vladi je preporučeno da se pri implementaciji i dalje zauzima za dosljedno poštovanje međunarodnog prava i prava EU-a, kazao je Horvat, sumirajući zaključke.

Dodao je kako ponuda hrvatske vlade za nove bilateralne pregovore o granici ne može biti prihvaćena jer “nije vjerodostojna”, jer su do nacrta bilateralnog sporazuma jednom već bili došli, prije 15 godina, tadašnji premijeri Drnovšek i Račan, ali ga je hrvatska strana odbila, iako je prijedlog na tehničkoj razini bio usklađen. Odbor je vladi preporučio dijalog s hrvatskom stranom o implementaciji arbitraže te očekuje da će ga o tome i o provedbi presude arbitara redovno informirati, kazao je Horvat.

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je nakon sastanka da je zadovoljan raspravom u kojoj je bilo više prijedloga, no ustvrdio je da je ponovno iskazano jedinstvo parlamenta i političkih stranaka. Prema njegovim je riječima to jedinstvo vrlo važno s obzirom na to da Hrvatska odbija “surađivati na primjeni arbitražne presude”.

Oporbeni SDS predlagao kraj arbitražnog procesa i povratak na stanje iz 1991.

Oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) pred zasjedanje odbora objavila je svoj prijedlog zaključaka za koji slovenski mediji navode da iskazuju različite poglede vodeće oporbene stranke o arbitraži i načinu primjene arbitražne presude. Predsjednik odbora Jožef Horvat potvrdio je da je tijekom rasprave izneseno više prijedloga i sugestija vladi, ali je rekao da su predlagači od nekih odustali, dok su neki prijedlozi uneseni u izmijenjene zaključke koje je predložila vlada.

U svom prijedlogu zaključaka, objavljenom uoči današnje sjednice, oporbena stranka koju vodi Janez Janša navela je da arbitražnu presudu, iako formalno obvezuje obje strane, nije moguće implementirati jednostrano i bez privole Hrvatske te da zato treba usvojiti stajalište kako obveze obiju strana prestaju s krajem ove godine, ako do tada presuda ne bude implementirana.

Nakon toga, prema prijedlogu najveće oporbene stranke, Slovenija bi zauzela stajalište da na granici na moru i kopnu vrijedi stanje s danom osamostaljenja obiju država od 25. lipnja 1991., da Slovenija kontrolira cijeli Piranski zaljev i ima pravo na teritorijalni izlaz na otvoreno more i pravo na proglašenje posebnih morskih zona u otvorenom dijelu Jadrana.

Uz to, ova stranka, kojoj ispitivanja javnog mnijenja daju znatno veću biračku potporu pred Cerarovom Strankom modernog centra (SMC), predlagala je da se zaključi da je presuda arbitražnog suda s kraja lipnja ove godine za Sloveniju nepovoljna te da njome nisu ispunjuni slovenski vitalni interesi niti mandat koji je arbitražnim sporazumom pred arbitre bio postavljen.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec boravit će u četvrtak i petak u Rusiji, u dvodnevnom radnom posjetu, a prvog će dana najprije razgovarati s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom, objavljeno je u srijedu u Ljubljani.
Erjavec i Lavrov će prema službenoj najavi posjeta razgovarati o bilateralnoj političkoj suradnji, odnosima Europske unije i Rusije te aktualnim međunarodnim pitanjima. U slovenskom ministarstvu vanjskih poslova ističu “tradicionalno dobre odnose” s Rusijom, ali i pad gospodarske suradnje zadnjih godina zbog međunarodnih sankcija.

O konkretnim mogućnostima poboljšanja ekonomske suradnje govorit će se u Moskvi na zasjedanju mješovitog odbora dviju vlada, kojim predsjedaju Erjavec i ruski ministar za komunikacije Nikolaj Nikiforov, što je i formalni povod radnog posjeta.

Vladu slovenskog premijera Mire Cerara, a osobito ministra vanjskih poslova Erjavca, oporbena politika optužuje za “neizbalansiranu” vanjsku politiku pa i “proruska stajališta”, što iščitavaju iz čestih bilateralnih posjeta na visokoj razini.

Predstavljajući vanjskopolitički program Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša, njen je “ministar vanjskih poslova uz sjeni”, eurozastupnik Milan Zver, u rujnu kazao da “težina” slovenske vanjske politike u međunarodnom i euroatlantskom prostoru već više godina stagnira i pada zbog strateških pogrešaka, zbog čega je doživljavaju kao neizbalansiranu i “prorusku”, posebno kad je riječ o sadašnjem ministru vanjskih poslova koji je tu dužnost obnašao u tri zadnje vlade, a nijednom nije bio u posjetu SAD-u, dok je više puta boravio u Rusiji.

U Rusiji je više puta bio i sadašnji predsjednik države Borut Pahor, a boravio je i u posjetu Turskoj i Iranu, što slovenska oporba također drži pogrešnim političkim porukama prema Europskoj uniji i euroatlantskom partnerstvu.

Nadzorni odbor Mercatora u utorak je na prijedlog uprave potvrdio prekid ugovora o najmu 83 lokala trgovačkkih centara u BiH Konzumu, te podmirenju neplaćene najamnine putem preuzimanja opreme u tim trgovinama u korist Mercatora, priopćila je Uprava te tvrtke.
Time je formaliziran već ranije postignut sporazum u okviru koncerna Agrokor da trgovine koje je prilikom kupnje Mercatora u BiH preuzeo Konzum ponovo postanu dio Mercatorove mreže, odnosno brenda Mercator.

Reagirajući na nove objavljene podatke o poslovanju Agrokora koji slijede iz revizije njegova poslovanja, slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek kazao je u utorak novinarima da ga negativni rezultati Agrokora koji je 2014. godine kupio Mercator ne iznenađuju jer se hrvatski koncern nije širio na zdravim temeljima, a ponovio je da će slovenska vlada i u sadašnjkoj krizi Agrokora nastojati zaštititi slovenski javni interes.

“Nećemo dopustiti da se kriza u Agrokoru prenese na Sloveniju kao zarazna bolest i vjerujem da će vlada u slučaju takvih pokušaja aktivirati sva moguća pravna sredstva da se to spriječi”, kazao je Počivalšek na konferenciji za novinare u Ljubljani.

U razgovoru za mariborski list “Večer” Počivalšek je, pak, rekao da je posebni zakon što ga je slovenska vlada donijela nakon što je u Hrvatskoj donijet “lex Agrokor” zaštitio javni interes u Sloveniji jer je slovenskim zakonom “suspendirano” pravilo po kojemu matična vlasnička kompanija može diktirati ovisnim tvrtkama poslovne odluke.

Na taj je način spriječeno financijsko iscrpljivanje Mercatora od strane vlasnika, kazao je Počivalšek.

Slovenski mediji u vezi krize Agrokora i njegova odnosa s Mercatorom navode da bi slovenska vlada voljela da u Mercatoru dođe do nove vlasničke strukture i promjena u poslovnoj politici, kako bi Mercator dugoročno mogao opstati na tržištu u jakoj konkurenciji stranih trgovačkih lanaca, budući da je kompanija od velike važnosti kao kanal prodaje slovenskog prehrambeno-industrijskog sektora, ali i za tržište rada s obzirom da Mercator samo u Sloveniji zapošljava desetak tisuća radnika.

Arbitražnu presudu o granici s Hrvatskom potrebno je implementirati, pri čemu treba surađivati s Europskom unijom i Hrvatskom, smatra Borut Pahor slovenski predsjednik.
U pisanoj izjavi za Slovensku tiskovnu agenciju (STA), manje od dva tjedna uoči predsjedničkih izbora na kojima je, prema svim ispitivanjima, glavni favorit za osvajanje svog drugog mandata, Pahor je kazao da su dvije države arbitražnim sporazumom iz 2009. svoj dugogodišnji spor riješile na miran način i da će Slovenija nastojati da se na miran način provede i odluka arbitara.

“To je moguće samo u dijalogu s Hrvatskom i uz jasno očekivanje da će EU podržati stajalište da se treba dogoditi u razumnom roku”, naveo je Pahor, koji navodi da je uloga EU bila “izuzetna” i kad je on kao tadašnji premijer 2009. dogovarao arbitražni sporazum s Hrvatskom u procesu njenog ulaska u integraciju.

“Slovenija i Hrvatska sada su zajedno u EU-u. To im omogućava da nađu način za primjenu presude arbitražnog suda jer je zbog zajedničkog članstva lakše naći adekvatna rješenja za život ljudi na jednoj i drugoj strani granice”, naveo je u odgovoru Pahor.

Pitanje graničnog spora Hrvatske i Slovenije bilo je prilično istaknuto u dosadašnjoj kampanji pred slovenske predsjedničke izbore. Pri tome je aktualni predsjednik zastupao stajalište da s Hrvatskom treba surađivati i voditi dijalog, ali uz pretpostavku da arbitražnu presudu treba implementirati na miran način, kako Slovenija ne bi izgubila diplomatsku naklonjenost nekih vodećih članica Europske unije.

U dosadašnjim sučeljavanjima na temu arbitraže Pahorov glavni protukandidat Marjan Šarec, gradonačelnik Kamnika, kritizirao je kontradiktorne izjave premijera Mire Cerara i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca oko eventualne jednostrane implementacije arbitražne presude kao “neprihvatljive”. “Na silu nećemo napraviti ništa. Trebamo instrumente prava i diplomaciju koja mora biti važnija od neusklađenog vođenja dnevne politike”, kazao je Šarec, a kritizirao je i česte susrete Pahora s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, za koje je ocijenio da ništa ne rješavaju, premda Pahor stalno ističe važnost toga dijaloga.

“Hrvatskoj treba jasno reći da je jedina mogućnost da se implementacija provede, pri tome nisu potrebni nikakvi protokolarni poljupci i zagrljaji”, ironična je primjedba Pahorova protukandidata.

Treća u anketama pred izbore slovenska eurozastupnica Romana Tomc, koju je kandidirala oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, u tv debatama isticala je kako je iluzija Cerarove vlade da arbitražnu presudu može implementirati jednostrano, bez suradnje s Hrvatskom. Prema njezinim riječima, arbitražna presuda nikako nije razlog za slavlje, jer je Slovenija “izgubila dio slovenskog teritorija” te nije dobila teritorijalni pristup međunarodnim vodama. Ona smatra da je arbitraža bila “velika pogreška” slovenske politike u vrijeme kad je Pahor bio premijer, zbog čega, kako kaže, nije dobro niti žuriti s implementacijom.

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je da Slovenija treba nastojati da Hrvatski sabor opozove svoju odluku o izlasku iz arbitraže, u dijalogu s hrvatskom vladom, ali i uz pomoć Europske komisije.
Pitanje arbitraže o granici s Hrvatskom bilo je jedno od tema u studiju Slovenskog radija, tijekom predizbornog sučeljavanja s ostalim kandidatima za predsjednika države na izborima koji se održavaju 22. listopada.

Pahor je oponirao ostalim kandidatima u njihovoj prevladavajućoj ocjeni da je arbitražna presuda za Sloveniju nepovoljna, da bi se u novim pregovorima moglo postići više i da je, kao predsjednik vlade 2009., prerano deblokirao pristupne razgovore Hrvatske s EU. Oni koji tako misle u velikoj su iluziji, kazao je Pahor, koji arbitražni sporazum smatra svojim velikim uspjehom i stoji na poziciji sadašnje vlade da arbitražnu presudu treba implementirati.

Pahor je kazao da je kao predsjednik vlade 2009., u dijalogu s Hrvatskom i dogovorom s političkim strankama u Sloveniji, uspio u nastojanju da Hrvatski sabor, koji je najprije glasovao protiv toga, prihvati tzv. drugi prijedlog tadašnjeg europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna, što je onda dovelo do arbitražnog sporazuma. “Tada je Hrvatski sabor promijenio svoju raniju odluku i mislim da ni sada neće ići drukčije, iako će biti teško”, kazao je Pahor, dodavši da bi u taj način rješenja provedbe arbitražne presude trebalo uključiti i Europsku uniju.

“Mislim da je u obostranom interesu Slovenije i Hrvatske da to pitanje što prije zatvore, jer se u Europskoj uniji otvaraju nova pitanja koja predstavljaju faktor sigurnosnog rizika”, kazao je Pahor.

Slovenski predsjednički kandidati o abitražnoj presudi

Na pitanje o tome čine li razlike koje u vezi s provedbom arbitražne presude iskazuju slovenski premijer Miro Cerar i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec slovensku poziciju slabijom, Pahor je kazao da to svakako ne doprinosi postizanju rezultata koji se želi postići. Komentirajući razlike koje oko načina provedbe arbitražne presude postoje u slovenskoj vladi, gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec, koji bi prema anketama mogao biti najozbiljniji Pahorov izazivač, kazao je da Slovenija u diplomaciji i politici treba nove ljude i da je političarima u nekim situacijama bolje da šute nego da govore.

Slovenska eurozastupnica Romana Tomc, predsjednička kandidatkinja oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS), kritizirala je izjave nekih predstavnika vlade da se arbitražna presuda može implementirati jednostrano, rekavši da to nije moguće i da je potrebno napraviti “korak natrag” kako bi se granično pitanje riješilo u dijalogu s Hrvatskom.

Sadašnja vlada, po njenoj ocjeni, to nije u stanju riješiti, a hrvatska je strana presudom arbitara zapravo zadovoljna, dok Slovenija njome ne može biti zadovoljna jer nije dobila teritorijalni izlaz na otvoreno more, ni ostalo što je od arbitara tražila.

Predsjednička kandidatkinja Nove Slovenije (NSI) Ljudmila Novak kazala je da i sama misli kako Slovenija presudom nije dobila ono što je mogla dok Hrvatska nije bila u Europskoj uniji, ali da je vrlo skeptična u pogledu mogućnosti da bi Hrvatska u bilateralnim pregovorima pristala dati nešto više pa je zbog toga za implementaciju sadašnje presude, makar i jednostrano.

Na implementaciji presude, ali “strpljivim dijalogom” i “bez užarenih glava” u istoj se predizbornoj debati na prvom programu Slovenskog nacionalnog radija izjasnila i Maja Makovec Brenčič, sadašnja ministrica obrazovanja, koju je kao svoju kandidatkinju za predsjednicu države nominirala stranka premijera Mire Cerara.

U prvih osam mjeseci Slovenija je proizvođačima energije iz obnovljivih izvora isplatila 103,7 milijuna eura za poticaje.
Taj novac isplaćen je za proizvedenih 654 901 243 kWh, a samo u ljetnim mjesecima isplaćeno je 39,1 milijun eura potpore, što je 1 posto više nego lani u istom periodu.

Razloge povećanim isplatama treba tražiti u sezonskoj proizvodnji iz fotonapona, koji je i najskuplji, a taj iznos je ove godine porastao s prosječnih 177 eura/MWh u 2016., na prosječno 186 eura/MWh. U kolovozu je najviše porasla proizvodnja iz fotonapona, dok je proizvodnja iz hidroelektrana bila niža 40% u odnosu na 2016., dok je Slovenija i dalje zemlja bez vjetroelektrana, objavio je Borzen

Tri stranke u slovenskoj koalicijskoj vladi u srijedu popodne na zatvorenom sastanku opet razmatraju neka od otvorenih pitanja, među kojima je arbitraža s Hrvatskom jedna od glavnih tema.
Premijer Miro Cerar pred početak sastanka nije davao izjave, no Simona Kuster Lipicer, koja vodi zastupnički klub njegove stranke u parlamentu, kazala je da će sastanak potrajati više sati te potvrdila da će biti riječi i o provedbi arbitražne presude.

Vlada zajedno s međuresorskom skupinom intenzivno radi na svemu što je potrebno za početak implementacijskih procesa vezanih na arbitražu. Pri tome je bitno da pozivamo na državotvorno, odgovorno i demokratski zrelo ponašanje, navela je novinarima pred sastanak.

Potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede Dejan Židan komentirao je nedavnu polemiku između premijera i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koja možda otkriva njihove različite poglede na implementaciju presude arbitara i odnos prema Hrvatskoj. “Na sjednicama smo stopostotno usklađeni, a kad izađemo sa sjednice neki pojedinci to pokušavaju koristiti za promociju svojih stranaka”, kazao je Židan, predsjednik Socijalnih demokrata, trećeg koalicijskog partnera u Cerarovoj vladi, dodavši da se to ne bi smjelo događati nego da svi akteri i prema vani moraju iskazivati jedinstveno stajalište.

“Arbitraža je i previše važna da bi je stranke koristile kao svoje promidžbeno gradivo”, kritički se na neslaganja Cerara i Erjavca osvrnuo Židan uoči sastanka koalicije.

Cerar je krajem prošlog tjedna javno kritizirao svog šefa diplomacije, navevši da otkrivanjem nekih pojedinosti sa zatvorenih sastanaka vlade “više koristi Hrvatskoj nego Sloveniji”, a zamjerio mu je i njegovu oštru nediplomatsku retoriku u kojoj zagovara “odlučnost” i skeptičnost u razgovorima s Hrvatskom jer smatra da Slovenija ne djeluje dovoljno odlučno kako bi provela arbitražu.

Erjavec je novinarima uoči početka popodnevnog sastanka koalicije kazao da da će danas Cerar i njegovi partneri vjerojatno “pregledati” nove zemljovide Piranskog zaljeva koji su “usklađeni” s odlukom arbitražnog suda, a ponovo je odbio mišljenja da svojim izjavama šteti poziciji Slovenije u arbitražnom sporu.

“Premijerova izjava da ministar vanjskih poslova šteti Sloveniji nije točna i tu on nije u pravu, ali s predsjednikom vlade ne želim polemizirati jer nismo u školskoj učionici”, kazao je Erjavec novinarima.

 

 

Sve slovenske i hrvatske energetske agencije, konkretnije njih ukupno 12, na listi svojih prioriteta za predstojeće razdoblje imaju i jedan zajednički cilj – to je suradnja, i on je konkretiziran po novome i kroz zajednički nastup i to kroz slučaj zahtjeva koji zajednički potpisuju prema nadležnim tijelima. Trenutno iščekuju što će im odgovoriti službena Ljubljena, Zagreb i Bruxelles, piše Poslovni dnevnik.
Otvorili su, naime, jedno ključno pitanje u svojoj inicijativi da im se omogući zajedničko djelovanje na projektima jer to između ostalog donosi financijske uštede koje premašuju i 30 posto.

Inicijativa prema vlastima vezana je uz produbljivanje i okrupnjavanje suradnje na projektima održivog korištenja energije na europskoj i nacionalnim razinama, a izražava je zahtjev prema hrvatskoj i slovenskoj Vladi te Europskoj komisiji da projekti obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti dobiju više prostora u programu Prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska.

Pitanje glasi: zar nije to ujedno prirodni i prvi instrument koji EU nudi, za razliku od nacionalnih i regionalnih programa? Njihov je zahtjev reakcija na problem koji već duže traje: suradnja u okviru navedenog programa pod svojevrsnom je blokadom, što se ogleda i kroz prizmu da je zadnji natječaj raspisan isključivo za projekte iz područja turizma i kulturne baštine. Posljedica je to čini se klasičnog propusta na koji oni i ukazuju, a kako se nagađa do njega je došlo zbog manjka informiranosti i znanja od strane resora zaduženih za EU projekte te energetsku učinkovitost i OIE.

Naime, riječ o temi koja je izrazita agenda Komisije, s očekivanim reflektiranjem i na programe prekogranične suradnje, zbog čega čelnici 7 slovenskih i 5 hrvatskih energetskih agencija kako doznajemo i očekuju da će greška ‘u koracima’ biti ispravljena kroz osmišljavanje nove komponentne programa za prekograničnu suradnju. Očekivanja su i usmjerena i prema Komisiji s ciljem kako bi prepoznala problematiku i najvjerojatnije kroz Europsku investicijsku banku stavila na raspolaganje tehničku pomoć u vidu 10 milijuna eura koja sredstva bi se koristila za pripremu tehničke dokumentacije, idejnih rješenja i financijskih analiza. Za to navodno može poslužiti i Fond Elena koji je namijenjen za regionalne projekte u EU.

U potkontekstu ove inicijative, osim što je dijametralno suprotna recentnim političkim razmiricama između Slovenije i Hrvatske, nalazi se zajednički interes za suradnjom na konkretnim programa, u prilog čega govori i podatak da su do sada zajednički proveli investicijske projekte u vrijednosti od 200 milijuna eura. Pritom su razvijene spoznaje i stručna znanja koju danas čini hvale vrijedna baza od 120 eksperata za navedena područje, što je ujedno najveća stvorena vrijednost, piše Poslovni dnevnik.

Za izbor slovenskog predsjednika bit će potrebna dva kruga glasovanja pa bi se tek 12. studenog moglo znati hoće li na toj dužnosti ostati Borut Pahor ili će ga zamijeniti gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec, a sudeći po većini anketa Pahorov glavni izazivač, pokazala je nova telefonska anketa na 500 ispitanika koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko “Delo”.
Na izborima koji će se održati 22. listopada Pahor bi dobio 35 posto, a Šarec 23 posto glasova pa bi o tome koga žele za poredsjednika birači ponovo mogli odlučivati tri tjedna kasnije. Anketa istog lista od prije dva mjeseca, kad svi kandidati za predsjedničke izbore još nisu bili poznati, davala je Pahoru 36, a Šarecu 22 posto glasova, s prednošću Pahora da u drugom krugu osvoji svoj drugi mandat.

Nakon dva vodeća kandidata, najviše bi glasova na izborima 22. listopada mogle dobiti Ljudmila Novak, predsjednica demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI), za koju bi glasovalo 10,6 posto birača, te Romana Tomc, slovenska eurozastupnica, kandidatkinja Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše.

Za sadašnju ministricu obrazovanja u vladi premijera Mire Cerara, koju je ta stranka i predložila, glasovalo bi samo dva posto glasača, dok bi ostalih četiri kandidata i kandidatkinja dobili zanemariv broj glasova, rezultat je ankete “Dela”.

Neki tvrde da na rezultate dosadašnjih anketa treba gledati s malom dozom rezerve jer predizborna suočavanja kandidata i kandidatkinja još nisu ni počela, a ona bi mogla snažno djelovati na konačan rezultat i ukazati na trendove rasta ili pada potpore.

Pahor se za svoj drugi mandat kandidira kao nezavisni kandidat uz potporu Socijalnih demokrata (SD), stranke kojoj je 15 godina bio na čelu, a nešto mlađeg Šareca, koji se zauzima za “smjenu generacija”, podržava njegova regionalna stranka s kojom ima većinu u općinskom vijeću Kamnika.

Prema ocjeni većina slovenskih analitičara, Pahor je i dalje favorit za osvajanje drugog mandata jer ga birači doživljavaju kao političkog centrista iako dolazi iz krugova ljevice, dok neki upozoravaju i na moguća iznenađanja ako bi došlo do drugog kruga izbora. Pri tome se pozivaju na 2007. godinu kad je u prvom krugu predsjedničkih izbora najviše glasova dobio konzervativni kandidat i nekadašnji premijer Alojz Peterle kojega je u drugom krugu uvjerljivo pobijedio kandidat ljevice Danilo Tuerk.

Sličan fenomen dogodio se i pet godina kasnije kada je, nekoliko mjeseci nakon što je izgubio mjesto predsjednika vlade i predsjednika stranke, Pahoru uspjelo u drugom krugu uvjerljivo pobijediti dotadašnjeg predsjednika Tuerka koji se smatrao favoritom.