Slovenija

Slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek izjavio je u utorak da će vlada u roku 15 dana odlučiti o tome hoće li se žaliti na odluku koju je u vezi s Mercatorom u petak donio ljubljanski okružni sud.
Sud je hrvatskom koncernu Agrokoru priznao status stranog pravnog subjekta koji je u postupku insolventnosti, što prema tumačenju slovenskih pravnika znači da se nad njegovom imovinom, među kojima je i većinski udio u slovenskom trgovačkom lancu Mercator, ne može provoditi ovrha.

No, budući da je sud takvo rješenje izdao na zahtjev Ante Ramljaka, privremenog upravitelja hrvatskog koncerna Agrokor, u Sloveniji su se u medijima pojavila tumačenja da Ramljak tako praktično preuzima Mercator, da će rasprodavati imovinu slovenskog lanca i njegove filijale u Srbiji i BiH.

Slovenska vlada toi demantira. “Ta mjera koju je donio sud  na određeni način predstavlja zaštitu od jednostranih poteza pojedinih banaka i neće utjecati na poslovanje i rad uprave Mercatora”, rekao je Počivalšek na konferenciji za novinare.

No, položaj ostalih banaka i vjerovnika i sadržaj odluke suda moramo još temeljito proučiti i “djelovati u pravcu zaštite slovenskog javnog interesa”, dodao je. Na odluku okružnog suda slovenska vlada ima pravo žalbe do kraja ovog mjeseca, a Počivalšek je rekao da će odluku o tome donijeti u roku 15 dana.

Počivalšek je istaknuo da na snazi ostaje slovenski “lex Mercator”, koji je zbog stanja u Agrokoru slovenskoj vladi omogućio imenovanje posebnog člana uprave Mercatora kako ne bi došlo do njegova “financijskog iscrpljivanja”.

Po njegovim riječima. negativne priče o Mercatoru i njegovu vlansiku ne djeluju dobro na budućnost kompanije koja samo u Sloveniji zapošljava više od 11.000 ljudi. “Prestanimo već jednom govoriti o stečaju, Mercator je poduzeće koje uspješno radi i posluje, odgovorna uprava nastoji ga restrukturirati kako bi  postao još uspješniji”, poručio je slovenski ministar.

NE Krško je u lipnju 2017. proizvela 513144,1 MWh bruto električne energije na izlasku generatora, odnosno 487255,1 MWh neto električne energije.

U tom je mjesecu proizvodnja bila za 0,5 % iznad planirane (485000 MWh). Faktor raspoloživosti bio je 100-postotni, kao i faktor iskorištenja. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija. Svi su sigurnosni sistemi bili operabilni.

U lipnju se rijeka Sava zagrijavala zbog rada NEK prosječno za 2,7 ºC, a najviše za 3 ºC od dozvoljena 3 ºC. Najveća ukupna dopusna godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq. Od toga je udio za tritij u lipnju iznosio 1,82 %, a ukupni godišnji udio do kraja lipnja 2,80 %. Za ostale radionuklide, čija je dopusna godišnja radioaktivnost 100 GBq, udio u proteklom mjesecu iznosio je 0,00133 %, a godišnje 0,00335 %.

Cjelogodišnji utjecaj na stanovništvo zbog ispuštanja radioaktivnih tvari ograničen je godišnjom dozom od 50 μSv za pojedinca iz kritične skupine stanovništva. Ocijenjeni utjecaj u lipnju iznosio je 0,24 % i 0,99 % godišnje doze od dopusne doze na udaljenosti od 500 m. U tom je mjesecu uskladišteno 6 paketa (1,248 m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada, priopćeno je iz NEK-a.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u ponedjeljak je kazao da ovaj tjedan očekuje “ozbiljnu raspravu” u okviru vladajuće koalicije o “jednostranim potezima Hrvatske” u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali i da bi vlada Mire Cerara o tome trebala obavijestiti Bruxelles.
“Hrvatski jednostrani potezi nisu šala, to je neposredno kršenje suverenosti Slovenije i schengenskog prostora u Piranskom zaljevu”, kazao je Erjavec tijekom sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, kako ga citira Slovenska tiskovna agencija STA.

Slovenija će, kako je najavio, o preko 50 “incidenata” koje je od donošenja presude arbitražnog suda prije 15-ak dana počinila Hrvatska poslati pismo Europskoj komisiji. “Nakon što je donesena arbitražna odluka došlo je do 52 jednostrana incidenta od strane Hrvatske, pri čemu je od izuzetne važnosti da to nije samo kršenje međudržavne granice nego i povreda schengenske granice i kršenje pravnog poretka EU-a”, kazao je Erjavec, dodavši kako više nema smisla o incidentima prosvjedovati kod hrvatske vlade nego bi o svemu trebalo obavijestiti Bruxelles.

“Hrvatski jednostrani potezi nisu šala nego ozbiljna stvar, očekujem da će na to reagirati Europska komisija kad je o tome obavijestimo”, kazao je Erjavec koji od vlade očekuje službeno očitovanje i pismo za Bruxelles.

“Na te stvari više nema smisla svaki put upozoravati Zagreb i slati diplomatske note”, naglasio je slovenski šef diplomacije.

Uprava Mercatora zanijekala je u ponedjeljak medijske navode kako odluka kojom je Okružni sud u Ljubljani u petak Agrokoru priznao status strane pravne osobe u insolventnom postupku, znači da Mercator de facto dolazi pod odredbe Lexa Agrokor.

Rješenje koje je u petak donio sud u Ljubljani odnosi se na hrvatski koncern Agrokor i njegove tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj, dok se status Mercatora ni u čemu ne mijenja, navela je Uprava Mercatora.

“U Mercatoru ćemo odluku suda još proučiti, ali još jednom naglašavamo kako Mercator ostaje samostalno i stabilno poduzeće i da odluka suda u tom smislu nije ništa promijenila”, naveli su u Mercatoru.

Slovenski portal Siol.net kojega su prenijeli svi vodeći slovenski mediji, u ponedjeljak ujutro je naveo kako odluka suda u Ljubljani zapravo znači da Mercator, suprotno od onoga što se prije tvrdilo u slovenskoj vladi, dolazi pod odredbe hrvatskog posebnog zakona o Agrokoru, koji bi ga zato mogao “financijski iscrpljivati” u korist matične tvrtke i njenih vlasnika, te prodavati “zdrave” kompanije Mercatora u BiH ili Srbiji, ili čak – kako su navodili neki mediji – poslati Mercator u stečaj.

Popodne je umirujućom izjavom reagiralo slovensko Ministarstvo gospodarstva, praktički navevši da se za Mercator odlukom suda ništa ne mijenja.

“Za sada je poznato da Agrokor ne smije namjerno financijski iscrpljivati Mercator”, piše u izjavi slovenskog Ministarstva gospodarstva. Ministar Zdravko Počivalšek svoju izjavu je s danas odgodio za sutra.

Neki slovenski mediji međutim i popodne navode kako rješenjem Okružnog suda u Ljubljani Agrokor stječe “snažnu pravnu polugu” kojom bi Mercator mogao prodavati po dijelovima ili poslati u stečaj, te da je moguće da se slovenska vlada na odluku Okružnog suda žali, jer je on u rješenju vodio računa o “formi”, a ne o sadržaju odluke koju je donio na traženje izvanrednog upravitelja Agrokora Ante Ramljaka kako i da o mogućoj žalbi treba odlučiti do kraja ovog mjeseca, kad za to istječe rok.

Iz Agrokora su u ponedjeljak izvijestili kako se odlukom Okružnog suda u Ljubljani o priznavanju postupka zbog insolventnosti ništa ne mijenja u dosadašnjoj praksi upravljanja Mercatorom, kao ni u pravima i ovlastima izvanrednog povjerenika Agrokora u odnosu na Mercator.

“Jedina promjena koju ova odluka donosi je podizanje razine zaštite Mercatora u smislu da štiti kompaniju od eventualnih pokušaja vjerovnika da svoj dug naplate iz Agrokorovog vlasništva u Mercatoru u Sloveniji”, ističu iz Agrokora.

Dodaju i kako odluka ne utječe na primjenu slovenskog Zakona o uvjetima imenovanja izvanrednog člana uprave u poduzećima od sistemskog značenja za Sloveniju na temelju kojeg je u Upravu Mercatora imenovan jedan izvanredni član koji nadgleda sve poslovne transakcije s matičnim koncernom Agrokorom.

Iz Agrokora su u ponedjeljak izvijestili kako se odlukom Okružnog suda u Ljubljani o priznavanju postupka zbog insolventnosti ništa ne mijenja u dosadašnjoj praksi upravljanja Mercatorom, kao ni u pravima i ovlastima izvanrednog povjerenika Agrokora u odnosu na Mercator.

“Odlukom Okružnog suda u Ljubljani o priznavanju postupka zbog insolventnosti ništa se ne mijenja u dosadašnjoj praksi upravljanja Mercatorom, kao niti u pravima i ovlastima izvanrednog povjerenika Agrokora u odnosu na Mercator. Jedina promjena koju ova odluka donosi je podizanje razine zaštite Mercatora u smislu da štiti kompaniju od eventualnih pokušaja vjerovnika da svoj dug naplate iz Agrokorovog vlasništva u Mercatoru u Sloveniji”, ističu iz Agrokora.

Dodaju i kako odluka također ni na koji način ne utječe na primjenu slovenskog Zakona o uvjetima imenovanja izvanrednog člana uprave u poduzećima od sistemskog značenja za Sloveniju temeljem kojeg je u Upravu Mercatora imenovan jedan izvanredni član koji nadgleda sve poslovne transakcije s matičnim koncernom Agrokor.

“Mercatorom kao i do sada upravlja Uprava toga društva, sa svim ovlastima i odgovornostima, a izvanredni povjerenik kao predstavnik vlasnika predsjeda Nadzornim odborom Mercatora”, navodi se u komentaru Agrokora.

Prema pisanju slovenskog portala Siol.net, Okružni sud u Ljubljani je prihvatio zahtjev izvanrednog povjerenika Agrokora Ante Ramljaka i donio odluku o priznavanju stranog postupka zbog insolventnosti. To je institut koji omogućava slovenski zakon o financijskom poslovanju, postupcima zbog insolventnosti i prisilnom raspuštanju.

Slovenski portal tu vijest objavljuje pod naslovom “Ramljakov udarac: Mercator potpada pod Lex Agrokor”, te tumači da će glavnu riječ u upravljanju Mercatorom, najvećim slovenskim poduzećem, imati Ramljak.

Odluka suda znači, piše Siol.net, da je insolventnost Agrokora, većinskog vlasnika Mercatora, priznata kao glavni postupak, te da će izvanredni upravitelj Agrokora imati prvu i zadnju riječ u odlučivanju o imovini tog koncerna u Sloveniji. On može upravljati Mercatorom ili po potrebi prodati Mercator ili dio njegove imovine te kao izvanredni upravitelj Agrokora odlučivati o mjerama izvršenja i drugim mjerama za osiguranje imovine Mercatora, piše Siol.net.

Slovenski mediji objavili su u ponedjeljak da privremeni upravitelj Agrokora Ante Ramljak može prodavati udjele u Mercatoru, nakon što je sud u Ljubljani odobrio njegov zahtjev da se Agrokoru prizna status stranog pravnog subjekta u postupku insolventnosti.

ortal Siol.net tvrdi da su Ramljaku time dane ovlasti da može prodavati udjele u Mercatoru, slovenskom trgovačkom lancu s više od 10.000 ranika koji je Agrokor kupio 2014.

No, slovenski pravnici bliski vladi kažu da odluka suda na pravni položaj Mercatora u Sloveniji nema nikakva utjecaja, izvijestio je javni radio.

O posljedicama sudske odluke na Mercator izjavu za novinare dat će u ponedjeljak poslijepodne ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek.

P

Mediji prenose da spornom sudskom odkukom cijeli Mercator “de facto” dolazi pod hrvatski “lex Agrokor” iako je Slovenija donijela sličan zakon “lex Mercator” i u Mercatorovu upravu imenovala svog posebnog povjerenika kako bi spriječila “financijsko iscrpljivanje” te kompanije.

Njegova zadaća bila bi onemogućiti eventalne novčane transakcije prema Agrokoru na štetu Mercatorove likvidnosti, ali pritom povjerenik slovenske vlade u upravi nema ovlasti miješati se u druge poslove Mercatora i njegovih kompanija.

Opasnost odluke koju je slovenski sud donio u petak i na koju je do kraja srpnja moguća žalba je u tome što Mercator praktično prelazi pod “lex Agrokor” i moguće je njegovo “financijsko iscrpljivanje”, prenosi Slovenska televizija.

Zbog velike trgovačke konkurencije, turistička sezona u Hrvatskoj neće moći spasiti Agrokorov maloprodajni lanac Konzum, a jedan od ključnih razloga zašto se Ramljak obratio sudu u Ljubljani je možda pokušaj da se spasi Konzmova maloprodaja u BiH, navode mediji.

Dodaju da bi Agrokor zbog svoje insolventnosti mogao početi prodavati i zdrave dijelove Mercatora u Srbiji, a Ramljak dobiva i ovlasti raspolaganja Mercatorovom imovinom u Sloveniji, pa je nejasno kakav će nakon toga biti položaj sadašnje Mercatorove uprave na čelu s Tomislavom Čizmićem i izvanrednog povjerenika slovenske vlade.

Neki pravnici, međutim, ističu da je sud na zahtjev Ramljaka samo priznao da je Agrokor, kao vlasnik većinskog dijela Mercatora u Hrvatskoj, u stanju insolventnosti, pa se zbog toga nad njegovom imovinom u Sloveniji ne mogu voditi ovršni postupci.

Nakon odluke Arbitražnog suda kojom je Slovenija dobila većinu Savudrijske vale, ali i pristup otvorenom moru, većina građana, točnije njih 56 posto, misli kao je Slovenija prošla bolje. Da je odlukom Suda Hrvatska prošla bolje, misli pak 12 posto građana, da su obje zemlje prošle podjednako, misli 5 posto ispitanika, a da nijedna nije prošla dobro, misli njih 8 posto. Ne zna njih 19 posto.

Hrvatsko “ne” odluci suda podržava velika većina Hrvatske

Hrvatska se 2015. odlukom Hrvatskog sabora odlučila povući iz arbitraže i ne prihvaća odluke Suda. A nakon izricanja presude, 66 posto ispitanika podržava odluku političkog vrha zemlje da se ne prihvate odluke o arbitraži. Istodobno, njih 23 posto ne podržava takav stav hrvatske politike, a njih 11 posto ne zna.

Hrvatska i Slovenija će postići kompromis – iako dio zemalja EU traži da se prihvate odluke suda

Iako Europska komisija, ali i Njemačka traže provođenje odluke Suda, većina građana, točnije njih 39 posto, misli kako će Hrvatska i Slovenija postići novi kompromis i naći novo rješenje. No 31 posto ispitanika misli kako će Hrvatska popustiti i pristati na odluke Arbitražnog suda. A da neće popustiti i priznati arbitražu, misli pak njih 21 posto. Nešto drugo misli pak 2 posto ispitanika, a njih 7 posto ne zna.

Slovenija bolje lobirala nakon odluke Arbitražnog suda

Velika većina građana, njih 67 posto, misli kako je Slovenija bolje lobiralanakon odluke Arbitražnog suda među državama članicama Unije u objašnjavanju svoje pozicije. A da je Hrvatska bolje lobirala, misli pak 14 postoispitanika. Da su obje zemlje podjednako lobirale, misli njih 1 posto, a da niti jedna nije lobirala, smatra njih 2 posto. Ne zna 16 posto ispitanika.

Tko je više lobirao za Hrvatsku – predsjednica ili premijer

Građani su podijeljeni oko pitanja tko je od hrvatskih političara više lobiraopojašnjavajući hrvatsku poziciju i stajališta oko arbitraže. Njih 29 posto misli kako je to radila predsjednica, a njih 26 posto misli da je to radio bolje premijer. Da su podjednako lobirali i predsjednica i premijer, misli 16 postoispitanika, a da niti jedno od njih nije lobiralo, misli 15 posto ispitanika. Ne zna 14 posto građana. Istraživanje je za Novu TV provela agencija Ipsos na slučajnom uzorku od 612punoljetnih građana Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno od 13. do 14. lipnja, a pogreška mjerenja je +/-4%.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, slovenski predsjednik Borut Pahor i austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen sastaju se u utorak u Salzburgu na već tradicionalnom, četvrtom po redu skupu šefova država spomenutih zemalja u cilju razmjene i usuglašavanja stavova o regionalnoj suradnji, zajedničkoj europskoj budućnosti i međunarodnim izazovima.
Prema najavama, središnja tema razgovora neformalnog summita troje čelnika u Mozartovom gradu bit će budućnost Europske unije, s posebnim osvrtom na Rimsku izjavu koju su krajem ožujka u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora potpisali čelnici 27 zemalja članica, ističući u tom dokumentu jedinstvo i nedjeljivost nakon izlaska Velike Britanije.

Deklaracija kao prioritete u idućih 10 godina navodi sigurnu Europsku uniju, EU blagostanja i trajnog razvoja, socijalnu Uniju i snažniju EU na globalnoj razini. Također se upozorava da se Unija suočava s dosad nezabilježenim izazovima – regionalnim sukobima, terorizmom, migracijskim pritiskom, protekcionizmom i gospodarskim nejednakostima.

Predsjednici će o tim temama raspravljati u svijetlu lipanjskog sastanka Europskog vijeća i početka pregovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije. Predsjednici Grabar-Kitarović, Pahor i njihov domaćin Van der Bellen posebnu će pozornost dati i stanju u jugoistočnoj Europi te će u okviru toga razgovarati o europskoj perspektivi država u regiji, spriječavanju miješanja vanjskih čimbenika u regiju te očuvanju šire dinamike na europskoj razini.

Predsjednice Grabar-Kitarović sa svojim aktivnostima počinje u ponedjeljak navečer kada će se u hrvatskoj katoličkoj župi blaženog Alojzija Stepinca na poznatom Mirabellplatzu sastati s predstavnicima Hrvatske zajednice u Salzburgu, a potom će održati bilateralni sastanak s austrijskim šefom države Van der Bellenom.

Prvi trilateralni sastanak predsjednika triju država održan je u ožujku 2014. u Beču, kada su Borut Pahor i Heinz Fischer razgovarali s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. Potom je 2015. godine u Logarskoj dolini održan sastanak Pahora i Fischera s novom hrvatskom predsjednicom, a trećem susretu je domaćin bila Hrvatska. Tada je u ožujku 2016. predsjednica Grabar-Kitarović u Varaždinu ugostila Pahora i Fischera.

Premijer Vlade Andrej Plenković u srijedu je u Trstu rekao kako će tijekom večeri s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarati o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu te joj iznijeti hrvatsku poziciju, nakon što je Berlin uoči arbitražne presude pozvao Hrvatsku da poštuje i provede odluku arbitražnog suda.
“Vjerujem da je ona jako dobro upoznata s našom pozicijom. Tu smo trenutno svatko na svom stajalištu, no ono što je za Hrvatsku od iznimne važnosti je to što postoji dobra volja za bilateralne razgovore kojim bi se riješilo to pitanje”, kazao je Plenković novinarima po završetku 4. summita Berlinskog procesa u Trstu na kojem su čelnici zapadnog Balkana razgovarali o regionalnoj suradnji i napretku prema članstvu u EU-u.

Njemačka je vlada uoči presude Arbitražnog suda 29. lipnja pozvala Hrvatsku da poštuje i provede odluku arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije. U priopćenju njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, objavljenom nekoliko sati prije presude, ističe se da vlada u Berlinu smatra važnim “načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštivati te da ih stranke moraju implementirati”.

Plenković, koji se tijekom jutra u Ljubljani sastao sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom kako bi prvi puta nakon presude razgovarali o tom pitanju, novinarima je u Trstu istaknuo kako je okvir odluke hrvatskog Sabora iz 2015. godine jasan.

Najavio je da će Merkel upoznati sa stajalištima Hrvatske kako bi se taj kontekst hrvatsko-slovenskih odnosa kada je riječ o granici stavio u jedan širi europski kontekst. Naime, drži Plenković, Hrvatska i Slovenija nisu jedine zemlje koje imaju otvorena pitanja granice, već ih ima jako veliki broj koji rješavaju ta pitanja na jedan gotovo diskretan i nevidljiv način. “Moramo sada svi skupa to staviti u realne okvire normalnog djelovanja. Osobno sam jako zadovoljan kako su hrvatska javnost i politički akteri odgovorno reagirali, nema pretjerane uzbuđenosti s obzirom na ovu temu”, istaknuo je Plenković najavivši za rujan novi susret sa slovenskim premijerom Cerarom.

“Namjera je vrlo jasna. Premijer Cerar i ja uspostavili smo jedan gotovo prijateljski odnos, vidimo se svaka dva mjeseca, razgovaramo na svakom Europskom vijeću, uspostavili smo povjerenje. Moja je želja da u razgovorima sa Slovenijom nakon dugo vremena stavimo na stol sva otvorena pitanja, od štednje u Ljubljanskoj banci, nuklearne elektrane Krško, a granica je jedno od tih pitanja. Naša je početna pozicija po pitanju granica jasna, dok je pozicija Slovenije ona koja je definirana arbitražnom presudom iz postupka iz kojeg je Hrvatska izašla, ali krivnjom Slovenije”, poručio je premijer Plenković.

Plenković i Cerar potvrdili su u srijedu u Ljubljani različite pozicije oko granične arbitražne, ali su istaknuli da će se unatoč tome nastaviti dijalog između dviju susjednih zemalja.

Frustracija lidera iz regije

Govoreći o važnosti summita u Trstu Plenković je kazao kako se on odražava u velikom broju konkretnih projekata infrastrukturnog karaktera, u potpisivanju dogovora o prometnoj zajednici, te unaprijeđenju regionalne gospodarske suradnje. “Ono što EU radi na svom unutarnjem planu kroz ovaj Berlinski proces nastoji se približiti u ovom vrlo specifičnom formatu državama jugoistočne Europe na način da njihove reforme gospodarskog i socijalnog karaktera idu u korak s onim što će ih čekati u daljnjoj fazi integracije. Osjeća se mala frustracija lidera iz regije kojima je cijeli proces u institucionalnom smislu jako dug. Strpljenje je dobro imati ali ako traje previše godina nije lako upravljati njime”, poručio je Plenković.

Na summitu je dogovoren akcijski plan o zajedničkoj gospodarskoj suradnji, te neki konkretni infrastrukturni projekti. Plenković je rekao kako je cilj ovog summita bio se u ovom mandatu u Europskoj komisiji i parlamentu, kada očito nema novih proširenja, na jedan konkretan način pokrene suradnja i prometno povezivanje kroz infrastrukturne projekte, te također kako bi čelnici zemalja jugoistočne Europe imali mogućnost u jednom užem krugu razgovarati primjerice s njemačkom kancelarkom ili francuskim predsjednikom.

Na upit novinara bi li Hrvatska ikada pristala na koncept građanske BiH, što je navodna inicijativa njemačke administracije kojom bi se u BiH ukinula konstitutivnost triju naroda, Plenković je istaknuo da je hrvatska pozicija “vrlo jasna a to je da je ustav BiH koncipiran na načelu jedna država, dva entiteta i tri konstruktivna naroda. Mi želimo da se ta ravnopravnost osobito u Hrvata, kojih prema zadnjem popisu ima nešto više od 15 posto u BiH, vidi i u svim segmentima funkcioniranja zemlje”.

Poručio je kako su hrvatska očekivanja da će se kroz izmjene izbornog zakona osigurati ta ravnopravnost i uoči izbora 2018. godine. Na pitanje je li se sastao s novom srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, Plenković je odgovorio kako se u Trstu upoznao s njom ali kako nije imao nikakav bilateralni sastanak.

Davorin Rudolf, hrvatski znanstvenik i političar te redoviti član HAZU-a, u programu N1 televizije komentirao je aktualne političke događaje.
Jedna od tema razgovora bio i sastanak slovenskog i hrvatskog premijera, Mire Cerara i Andreja Plenkovića koji su razgovarali u Ljubljani o graničnom problemu nakon presude Arbitražnog suda.

Na pitanje je li se premijer Andrej Planković dobro postavio oko arbitražne presude, Rudolf je odgovorio: “Mislim da je. Ja sam očekivao ovakve riječi, posebice nakon komentiranja uplitanja Europske komisije. Drago mi je da su se složili da diplomatski rade, siguran sam da Hrvatska neće poduzimati ništa što bi pogoršalo odnose. Odluka arbitražnog suda za nas ne postoji. Ne može biti jednostrane implementacije. Slovenci stalno naglašavaju da treba poštivati međunarodno pravo, a Hrvatska od prvog dana poštuje i pravo i institucije.”

Mišljenja je da bi za Savudrijski zaljev dobro rješenje bio kondominij. “Mi smo se sastali 15. svibnja ’91. u Ljubljani na tajnom sastanku i dogovarali smo o proglašenju neovisnosti. Predlagao sam da zbog prijateljskih odnosa između Hrvatske i Slovenije ne bude carinskih postaja, Slovenci to nisu prihvatili. Predlagao sam i da diplomatska predstavništva budu zajednička radi štednje, ni to nisu prihvatili. Za Savudrijski zaljev bi prihvatili kondominij, ideju slovenskog ministra vanjskih poslova, da on bude zajednički. To je bio dobar prijedlog, no Slovenci su odustali od toga”, kaže Rudolf.

“Kopnena granica, Savudrijska vala i Tršćanski zaljev je najlošiji dio, ja bih rekao diletanski, to je crta prema kojoj 2/3 pripada Sloveniji. Objašnjenje suda zašto je tako, da je primjenio pravila razgraničenja na kopnu, a ne ona koja se primjenjuju na moru. Brkaju se pojmovi u međunarodnom pravu, jedno je jurisdikcija, a drugo je suverenost. Po svemu sudeći, suci su išli za tim da Slovenija dobije maksimalno”, dodaje.

Rudolf istče da mu je najveće iznenađenje “crta” povučena na Savudriji. “Granica je loše pojašnjena. Za mene je najveće iznenađenje granica koja je povučena na dijelu Savudrijske vale. U Istri je dogovoreno da je granica rijeka Dragonja. Ta rijeka ide i blizu mora skreće prema sjeveru, 1954. godine je izgrađen kanal koji je skrenuo njezin tok. Kada rijeka mijenja tok postupno, mijenja se i granica, ali kada se ona mijenja naglo granica ostaje na njezinom prirodnom koritu. Kada sam proučavao odluku, ja sam se zaprepastio jer je Hrvatska prihvatila granicu na kanalu. Ne znam što se dogodilo, samo piše da je Hrvatska pristala na kanal Svetog Odorika. Ako se dogodi da idemo pred Međunarodni sud pravde mi smo to prihvatili i reći će nam da na tome ne inzistiramo. Mi imamo školu međunarodnog prava mora i nitko iz Splita nije sudjelovao u ovome”, upozorava stručnjak.

Mnogi sporovi su ubačeni da Hrvatska nešto dobije

“Govori se o Svetoj Geri, nismo mi dobili Geru, ona je uvijek bilo hrvatska. Bio sam prisutan kad je rečeno da je Gera hrvatska, nije to sporno. Kopneni dio je onaj dio koji je bio utvrđen između slovenskih i hrvatskih stručnjaka”, rekao je akademik Rudolf koji je bio upitan da prokomentirao novu granicu na moru.

“Sporazum Račan-Drnovšek je vrlo loš sporazum i služio je sudu kao model. Mi bi odustali od 165 četvornih kilometara mora. Mi bi u našem teritorijalnom moru tolerirali prolazak brodova, ribara, aviona… Bilo je ranije prijedloga da mi Sloveniji damo koridor na moru, a da Slovenija nama da koridor za prolazak do Austrije. Ja sam zadovoljan da smo se svi okupili i da smo se uhvatili za ovaj jedan štap. Dok smo mi pregovarali nismo imali plan uzeti ni metar slovenskog teritorija, kako ni mi ne bi dali drugima svoj teritorij… Kondominij je jedan krasan model. Kada bih mogao pitao bih Merkel da li bi pristala na ovakvu presudu”, odlučan je Rudolf.

Može li išta iz ove presude biti iskoristivo?

Upitan može li nešto od ove presude ostati iskoristivo Rudolf smatra da će granica na kopnu ostati nepromijenjena, te da Savudrijsku valu mogu koristiti kao i do sada. A prijedlog preseljenja ljudi ga posebno smeta. “Seljenje ljudi je necivilizirana gesta. Što se sad ne jave gospoda iz Bruxellesa? To je grozna ideja, bezobrazluk prema građanima”.

Što je s granicom s BiH?

Upitan je i da komentira granicu s BiH koja je reagirala i zbog Pelješkog mosta. “Naši nositelji državnih funkcija kažu da je sporna granica na Prevlaci, ali je sporna granica na moru. Problem je što smo sve ugovore zatvorili na štetu Hrvatske, spor s Crnom Gorom je blamaža. Kada je Sanader bio premijer ugovor je potpisan u Sarajevu i otkrilo se da su dva škoja otišla u BiH. Granica novostvorene države je ona koju ste zatekli na dan neovisnosti. Sanader mi je rekao ‘ajmo tužit BiH-a’ i ja sam mu rekao da ćemo izgubiti spor. To je pitanje političke odgovornosti”, rekao je akademik i dodao kako je sve o moru uređeno u Konvenciji UN-a. “Hrvatska je dužna trpiti neškodljive prolaske po moru. Most na Pelješcu nije sporan. Granica svih država je ona zatečena na dan neovisnosti. Stručnjaci to određuju. Zlatno pravilo kod razgraničenja je da ona mora biti pravična za obje strane”, zaključio je akademik Davorin Rudolf za N1

Premijeri Hrvatske i Slovenije Andrej Plenković i Miro Cerar sastali su se prvi put nakon donošenja odluke Arbitražnog suda o graničnom sporu u Savudrijskoj vali, a uoči summita zemalja zapadnog Balkana u Trstu.
Plenković je u Ljubljanu u radni posjet stigao na poziv svog slovenskog kolege premijera, a bio je to njihov prvi sastanak nakon objave arbitražne odluke razgovarao o otvorenim pitanjima između dvije države. Razgovor je, kako su obojica kazali, bio vrlo prijateljski i konstruktivan, ali obojica su i ostala pri svojem stavu – Hrvatska odluku ne smatra obvezujućom jer je istupila iz procesa zbog njegove kontaminiranosti od strane Slovenije, a Slovenija očekuje implementaciju odluke.

Nakon razgovora Cerar je poručio da su u Sloveniji otvoreni za dijalog i da se nadaju da će on dovesti razumnih rješenja. Glavni izazov za obje države je kako supostaviti veće povjerenje i kako ga još više ojačati. Arbitražna presuda nudi nam mogućnost napraviti korak naprijed, ustvrdio je Cerar.

Važno je da izgradimo povjerenje i riješimo otvorena pitanja, nadovezao se Plenković. Danas smo razgovarali o našim otvorenim pitanjima. Pozicija Slovenije za provedbom odluke o arbitraži je jasna, kao i naša, a to je ono što sam rekao već i ranije da je za nas taj proces bio nažalost djelovanjem sa slovenske strane kompromitiran i korumpiran.

Ova presuda za nas nije obavezujuća i ne kanimo je primijenjivati. Ali spremni smo na političkoj, diplomatskoj stručnoj razni razgovarati da se riješi to pitanje – poruka dijaloga, jasno da ne želimo nikakve jednostrane poteze, već na tragu dogovora kao i nakon postroženih šengenskih kontrola da u pravu utemeljenih i vrlo svrovitih rješenja nađemo Na tragu takvoga pristupa želimo staviti u mjesecu rujnu za kada sam pozvao Miru u Zagreb staviti katalog svih otvorenih pitanja između dvije zemlje i da Vlade pokušaju to riješiti, kazao je Plenković.

Na prvom sastanku smo vrlo precizno definirali stajališta, nismo ulazili u meritum, za nas je važno da u otvorenom dijalogu stavimo na stol sve što se odnosi na granicu i da se nađe prihvatljivo rješenje što bi bilo signal političke zrelosti. Koliko će kompromis biti sličan rješenjima iz prošlosti, to ne bih prejudicirao, kazao je Plenković.

Razgovor je bio prijateljski i konstruktivan, išao je u smjeru traženja rješenja, ali ostali smo pri svom stavu oboje. Plenković nije želio govoriti o implementaciji odluke, ali ne radi se više o pitanju odnosa između dvije države, riječ je o vladavini prava i poštivanju prava koje je temeljna civilizacijska vrijednost koju poštujeposebno EU i mislim da obje zemlje kao članice EU moramo slijediti i poštivati odluke međunarodnog prava. Tražit ćemo točke približavanja, ali za nas je jasno da želimo implementaciju arbitražne odluke. Obojica vjerujemo da sami možemo riješiti to pitanje, kazao je Cerar i najavio da ako to neće moći biti moguće, tada će se obratiti i EK, poručio je Cerar.

Slovenija neće u vezi primjene arbitražne odluke prouzročiti nikakve napetosti, kazao je Cerar na pitanje hoće li Slovenija stvarati probleme pri ulasku RH u Schengen. Važno je da imamo dijalog. Vlada Slovenije će i dalje jasno iznositi svoja stajališta, poručio je Cerar.

Sastanak od kojega nitko previše ne očekuje

U Ljubljani se ne očekuju neki veliki pomaci kada je riječ o ovom sporu. Plenković dolazi na ovaj sastanak s idejom da se razgovara o ukupnosti odnosa i stavom da Hrvatska ne priznaje arbitražu što će i službeno ponoviti svojem kolegi.

Iako je taj stav RH poznat i više puta izrečen, ovo je prvi sastanak na kojem će biti izrečen kao stav državne politike, kazala je naša reporterka Nataša Božić u javljanju iz Ljubljane. Nitko u Sloveniji ne očekuje neki veliki pomak, rekla je, ali se nada da će Plenković biti otvoren za pokretanje nekakvog dijalog, da se dvije zemlje dogovore oko toga da se se priznaju oni dijelovi arbitraže koji su nesporni za obje države.

Vidjet ćemo, dodala je, što će donijeti sastanak koji je počeo u 12 sati u Vili Podržnik, a na kojemu su prvo 25 minuta oči u oči bila dvojica premijera, a zatim je uslijedio ručak kojemu je domaćin Cerar.