slider

Investitori uzbuđeni

Današnji dan s pravom se može nazvati povijesnim za tržište kriptovaluta. Dugo očekivani ETF ProShares ponudit će izloženost bitcoin terminskim ugovorima.

‘ETF predstavlja prekretnicu u onome što je do danas bilo dostupno na tržištu’, rekla je Karen Sood, izvršna direktorica i generalna direktorica Cboe Vesta, platforme za financijsko savjetovanje u McLeanu u Virginiji.

‘To je ono što investitore uzbuđuje.’

Trenutačno ulagači mogu kupiti bitcoin putem mjenjačnica digitalnih valuta, ali postoje sigurnosni problemi jer neki brinu o potencijalnim hakerskim napadima ili gubitku takozvanih privatnih ključeva koji im omogućuju pristup njihovoj imovini, piše tportal.

Druga mogućnost, tzv. bitcoin zaklade, nude lakši način dodavanja bitcoina u portfelje putem posredničkih računa ili mirovinskih računa. No, ta bi imovina mogla imati veće naknade, a vrijednosti možda ne odražavaju promjene cijena digitalne valute.

Iako ETF-ovi za bitcoin bitke ne nude ono što industrija zapravo želi – sredstva koja izravno ulažu u digitalnu valutu – pružaju novu mogućnost izbora jer se tvrtke bore za zeleno svjetlo Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC) za pokretanje redovnih bitcoin ETF-ova.

Cijena bitcoina skočila je u ponedjeljak više od 2 posto na 61.958,24 dolara, prema Coin Metricsu, donosi Tportal

Analiza Plattsa

Uza sve loše vijesti s europskih energetskih tržišta koje pristižu od ljeta na ovamo, sada ozbiljna upozorenja stižu i s američkog plinskog tržišta, što bi moglo dodatno usložniti ionako ozbiljno stanje po pitanju globalne opskrbe tim važnim energentom. Naime, predviđa se rast njegove cijene u SAD-u radi sprječavanja izvoza.

Ove bi zime cijena plina u Sjedinjenim Državama mogla porasti dva do tri puta, prema predviđanjima analitičara Platts Analytics-a, koji takve prognoze objašnjavaju činjenicom da naftne i plinske tvrtke u SAD-u ne povećavaju proizvodnju, a rast cijena će zadržati izvoz tijekom najveće potrošnje energenta.

“Ako se ponašanje tvrtki proizvođača (nafte i plina) ne promijeni, tada možete govoriti o plinu od 12 do 14 dolara po MMBtu (425-500 USD po tisuću kubičnih metara) kako biste potaknuli smanjenje izvoza LNG-a ili smanjenje opskrbe Meksika”, izjavio je voditelj odjela za proizvodnju goriva i Analytic Platts Simon Thorne.

Sada se plin u američkom čvorištu Henry Hub s isporukom sljedećeg mjeseca prodaje po cijeni od oko 180 dolara za tisuću kubičnih metara. Istodobno se u Europi i Aziji može prodati za više od 1000 dolara.

U tom kontekstu tvrtke ne žure povećati proizvodnju plina u zemlji, kao što su to činile prije. Proizvođači su promijenili strategiju i sada radije ulažu u naplatu duga i isplate dioničarima. Osim toga, nakon energetske tranzicije, velike tvrtke u SAD-u više ne nastoje ulagati u dugoročne projekte za vađenje plina iz škriljevca, a njegova proizvodnja također ovisi o razini proizvodnje nafte.

Američka industrija zahtijeva pauziranje ne samo budućih LNG projekata, već i ograničavanje postojećih. U zemlji, uoči sezone grijanja nema dovoljno plina, a troškovi mu rastu.

“Tražimo hitne mjere u skladu sa Zakonom o prirodnom plinu (NGA) kako bismo spriječili krizu opskrbe i skok cijena ove zime”, objavila je Američka udruga potrošača industrijske energije (IECA). Smatraju kako bi vlada trebala obvezati izvoznike LNG-a na smanjenje količina opskrbe u inozemstvu kako bi riješili problem s niskim rezervama u samoj zemlji i napunili skladišta barem na prosječnu razinu u posljednjih pet godina. Štoviše, predstavnici američke industrije uvjereni su da je potrebno obustaviti dozvole za sve projekte u izgradnji i planirane LNG projekte kako bi se provjerilo jesu li u skladu s nacionalnim interesima. “Vjerujemo da im ne odgovaraju”, objavila je IECA, a prenosi Geopolitika.news.

Semafor koalicija

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), stranka Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP) nakon završetka pripremnih razgovora kreću u pregovore oko sastavljanja njemačke koalicijske vlade, priopćeno je u petak u Berlinu.

“Mi smo uvjereni u to da možemo sastaviti ambiciozni i održivi koalicijski ugovor”, stoji u priopćenju koje je izdano nakon završetka pripremnih razgovora u petak prije podne.

U sljedećih nekoliko dana predsjedništva triju stranaka bi trebala prihvatiti prijedlog o početku koalicijskih pregovora.

“Razgovori su prošli u izrazito ugodnoj i konstruktivnoj atmosferi”, rekao je nakon pripremnih razgovora socijaldemokratski kandidat za kancelara i budući kancelar u slučaju uspješnog okončanja koalicijskih pregovora, Olaf Scholz

“Radi se o najopsežnijoj industrijskoj modernizaciji u Njemačkoj u posljednjih 100 godina”, rekao je Scholz koji je u dosadašnjoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju vicekancelara i ministra financija.

Predsjednik FDP-a Christian Lindner je rekao kako je tzv. semafor-koalicija, nazvana tako po bojama stranaka: crvena (socijaldemokrati), žuta (liberali) i zelena, jamstvo za temeljnu modernizaciju njemačkog društva.

“Već dugo vremena Njemačka nije imala usporedivu šansu za modernizaciju društva, gospodarstva i države”, rekao je Lindner.

Dopredsjednica stranke Zeleni Annalena Baerbock je istaknula potrebu za temeljnom modernizacijom Njemačke.

“Za to nam je potreban čvrsti konsenzus, a ne samo nekoliko dodirnih točaka”, rekla je Baerbock.

Kako javljaju njemački mediji, stranke su tijekom pripremnih pregovora uspjele postići dogovor oko nekoliko spornih tema.

Tako bi minimalna satnica, za što su se zalagali SPD i Zeleni a protivio se FDP, treba biti podignuta na 12 eura.

Zeleni su odustali od zahtjeva za uvođenjem opće maksimalne brzine u Njemačkoj na 130km/h, a SPD i Zeleni su, kako bi izišli u susret FDP-u, odustali od podizanja poreza za više platne skupine.

Pregovarači su najavili kako će se s konkretnim pregovorima i sastavljanju koalicijskog ugovora započeti “što je prije moguće”, vjerojatno već sljedećeg tjedna.

Nakon parlamentarnih izbora 26. rujna na kojima je SPD tijesno pobijedio ispred demokršćanske Unije CDU/CSU u obzir su dolazile koalicije SPD-a, zelenih i liberala te Unije, zelenih i liberala, od čega se nakon početnih razgovora odustalo.

Moskva je objavila kako od studenog Rusija prekida sve diplomatske veze s NATO-om. Kremlj je objavio kako će kompletno suspendirati svoje sudjelovanje u misijama NATO-a.

Govoreći u ponedjeljak, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također je otkrio da će se Informacijski ured NATO-a u Moskvi biti prisiljen zatvoriti u sklopu odmazde. “Sada, ako blok pod vodstvom SAD-a želi razgovarati s Rusijom, mora se pozabaviti veleposlanstvom u Belgiji”, rekao je Lavrov.

LNG

Skok cijena plina na azijskom spot tržištu za pet puta istaknuo je važnost dugoročnih ugovora. Kina kreće u veliki zaokret što se tiče dobavljača energenata – namjerava snažno povećati uvoz američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Kako doznaje Reuters, vodeće kineske energetske kompanije u uznapredovalim su pregovorima s izvoznicima LNG-a iz SAD-a o dugoročnoj isporuci tog energenta s obzirom da skok cijena plina te nestašice struje u Kini sve više naglašavaju (ne)sigurnost tamošnje energetske opskrbe.

Reutersovi upućeni izvori ističu da je najmanje pet kineskih kompanija uključeno u pregovore, među njima i državni divovi Sinopec i CNOOC.

S druge je strane pregovaračkog stola Cheniere Energy te Venture Global. Početkom prošlog tjedna ugovor o opskrbi na 13 godina sklopio je CNOOC sa Cheniereom. To je ujedno i prvi veliki ugovor o kineskoj kupnji američkog LNG-a od 2018. godine.

Potencijalni dogovori ostalih uključenih mogli bi dovesti do kupnje američkog LNG-a vrijedne desetke milijardi dolara što bi označilo skok kineskog uvoza plina iz SAD-a.

Izvjestio operator

Prva linija plinovoda Sjeverni tok 2 napunjena je tehničkim plinom i osposobljena za transport, objavila je u ponedjeljak kompanija koja će upravljati isporukama ruskog plina u energetskom krizom uzdrmanu Europu.

U cjevovod je upumpano oko 177 milijuna postornih metara tehničkog plina, potrebnog za održavanje tlaka koji sada iznosi 103 bara, izvijestio je operator plinovoda sa sjedištem u Švicarskoj.

Plinovod sada čeka dozvolu njemačkih regulatora, a postupak njezinog izdavanja mogao bi potrajati i nekoliko mjeseci, napominje Reuters.

Sjeverni tok 2 trebao bi udvostručiti 2 ruske isporuke u Europu na 110 milijardi prostornih metara, a financirali su ruski Gazprom i njegovi partneri austrijski OMV, francuski ENGIE, britanski Shell i njemački Uniper i Wintershall Dea.

SAD mu se usprotivio, tvrdeći da će povećati ovisnost Europe o ruskoj energiji. Završni su se radovi otegnuli, a Europa se ove jeseni suočila s nestašicom plina zbog velike potražnje gospodarstva koje se oporavlja od koronakrize.

Cijene plina naglo su porasle a Međunarodna agencija za energetiku (IEA) i pojedini zastupnici u Europskom parlamentu optužili su Rusiju da nije uložila dovoljno napora kako bi povećala isporuke u Europu.

Moskva pak odbacuje te tvrdnje i poručuje da bi Sjeverni tok mogao ublažiti pritisak na europsko tržište plina.

Analiza Željka Marušića

Prodavači goriva prestat će nuditi premium goriva, koja osiguravaju bolje performanse te povećavaju trajnost vitalnih dijelova motora… Na gubitku će biti svi, jer je ova odluka vlade protivna stručnim, ekonomskim i tehničkim kriterijima, u funkciji političkog marketinga.

Kvaliteta goriva na našim crpkama je dobra, za razliku od situacije početkom 2000-ih kad domaće gorivo nije bilo usklađeno s europskim normama i novim turbodizelskim motorima s direktnim ubrizgavanjem. Ispunjavaju Europske norme EN 228 i 590. No oni koji češće voze u inozemstvu potvrdi će vam da kad se tankira Austriji i Njemačkoj, pa čak i Sloveniji, automobil s količinom goriva iz spremnika može prijeći pedesetak kilometara više, osjeća se da i ljepše radi i bolje vuče.

Službeno, kvaliteta goriva na domaćem tržištu jednaka kao i u razvijenijim zemljama EU-a, jednako kao i kvaliteta brendiranih čokolada, konzervirane hrane, praška za pranje rublja… Službeno da, ali stvarno postoje razlike, što je poznato svima i o tome postoje čak i relevantna istraživanja. Usto, kad je u Hrvatskoj posljednji put napravljeno opsežno istraživanje kvalitete goriva? Pod pritiskom medija bilo je to 2014., a prije toga 2006. Kakva goriva točimo na našim crpkama, pogotovo izvan turističke sezone i kako će na kvalitetu naših goriva utjecati odluka Vlade o limitiranju cijena benzinskog i dizelskog goriva na našim crpkama?

Kvaliteta goriva, a to se tiče energetske vrijednosti, čistoće i aditiva važna je za performanse i potrošnju goriva, te pouzdanost, odnosno trajnost vitalnih dijelova i sklopova, u sustavima napajanja i izgaranja. To je posebice važno kod novih motora, benzinskih, dizelskih i hibridnih, koji su odreda opremljeni turbopunjačima, složenim sustavima visokotlačnog ubrizgavanja te pročišćavanja ispušnih plinova. Zbog toga se na našim tržištima nude i goriva premium kvalitete, Premium, Class, Q Max, Ecto…

Posljedice točenja goriva neodgovarajuće kvalitete ne osjete se odmah (osim ako nije riječ o velikim poremećajima kvalitete, većem udjelu nečistoća i vode). Kod benzinskog goriva je usto važan i oktanski broj – svi suvremeni benzinski motori imaju kompresijski omjer 10:1 i viši, usto s turbopunjačem i za njih je znatno bolje koristiti skuplje 100-oktansko gorivo. Štiti motor od opasnog detonantnog izgaranja, a usto smanjuje potrošnju goriva za 1 do 2 posto, što kompenzira višu cijenu.

Vitalni dijelovi motora, poput visokotlačnih brizgaljki, turbopunjača, pročistača krutih čestica (dizelskog DPF i benzinskog GPF) projektirani su izdržati 250.000 km. Kod nas se to često događa nakon 100.000 km, ponekad i ranije. A samo jedna brizgaljka goriva stoji 2500 do 4000 kn, turbopunjač 10.000 do 20.000 kn, DPF 8000 do 12.000 kn. U porastu je biznis servisa koji čiste DPF, premda u razvijenijim zemljama to nije potrebno, a servisnim protokolom suvremenih automobila nije ni predviđeno (jedino izmjena).

Problem je kod nas riješen jer su premium goriva na hrvatskim crpkama nudila ono što je na bogatijim tržištima standard. A standard bi se, slikovito, mogao usporediti s “budget” proizvodima – čokoladom s manjim udjelom kakaoa, ribljim konzervama s manje ribe, mesnim okruglicama s manje mesa, praškom za rublje s manje najvažnije i najskuplje supstance. Tako je, budimo realni i s gorivom.

Država je, umjesto smanjenja trošarina i poreza, pribjegla smanjenju trgovačkih marži. Pritom je, uvođenjem jedinstvenog ograničenja cijene, za benzinsko, odnosno dizelsko gorivo, poništila važne efekte, odnosno koristi premium goriva. Naravno da će distributeri sada prestati nuditi kvalitetnije i skuplje premium gorivo, odnosno plasirat će samo onu količinu koju ne mogu skladištiti, kako bi pričekali ukidanje ove odredbe. A vlasnici najsofisticiranijih, dakle i specifično najopterećenijih motora automobila, moći će kupovati samo osnovno gorivo, čiju kvalitetu odavno nitko nije kontrolirao, piše Autoportal.

Na gubitku će biti svi, jer je ova odluka vlade protivna stručnim, ekonomskim i tehničkim kriterijima te je u funkciji političkog marketinga. Eto, vlada vodi računa o interesima građana, odnosno vlasnika automobila… Zbog toga su nužne sljedeće mjere:

  1. Kratkoročno: omogućiti distributerima da uz obično gorivo po ograničenoj cijeni, nude i premium gorivo po tržišnim uvjetima, čak i po cijenu manjka ponude običnog goriva.
  2. Dugoročno: trošarinu goriva mijenjati ovisno o socijalnim, gospodarskim i turističkim prilikama. Nije nam u interesu da naši građani odlaze tankirati u istočna susjedstva, a itekako nam je nacionalni interes, kao dominantno cestovnoj turističkoj destinaciji, turiste privlačiti i za nekoliko postotaka nižom cijenom goriva nego u turističkom okruženju.

Potpredsjednik ruske vlade

Rusija ne isključuje mogućnost nove krize s plinom u Europi i poziva EU na pregovore, izjavio je u subotu Aleksandar Novak, potpredsjednik vlade zadužen za energetska pitanja.

Po Novaku, u europskim spremištima nedostaje oko 25 milijuna prostornih metara plina i on smatra da bi se “po tom pitanju, nešto trebalo učiniti”. Svjetska energetska super sila opetovano odbacuje odgovornost za rast cijena i, kako tvrdi Novak, Rusija ispunjava svoje ugovorne obveze.

Isporuke na svjetska tržišta su porasle za čak 15 posto u odnosu na prethodnu godinu te je i sama Rusija u 2021. potrošila više plina nego inače. Novak to pripisuje hladnoj zimi i oporavku gospodarstva.

Nedavno je predsjednik Vladimir Putin pozvao na hitno puštanje u rad plinovoda Sjeverni tok 2 koji bi prirodni plin dovodio iz Rusije preko Baltičkog mora u Njemačku.

Novak smatra da bi isporuke tim plinovodom umanjile zabrinutost na usijanom plinskom tržištu.

Plinovod je dovršen, no njemačke vlasti tek trebaju izdati uporabnu dozvolu.

Krajem rujna, neki njemački mediji, poput Deutsche Wellea, izvijestili su da su Rusi želeći prisiliti Bruxelles na prihvaćanje Sjevernog toka 2, umjetno izazvali nezapamćeni rast cijena plina na svjetskom tržištu koje su odletjele u nebo na fantastičnih gotovo tisuću dolara za tisuću prostornih metara plina.

Time se, upozorili su njemački mediji, stvara umjetni deficit plina, a, s druge strane, azijske zemlje su ovog ljeta kupile velike količine ukapljenog plina pa ga je u Europi bilo puno manje, a ovdašnji LNG terminali uglavnom su radili smanjenim ili nikakvim kapacitetom.

Propusna moć Sjevernog toka 2 je 55 milijardi prostornih metara plina godišnje.

Petrokemijska industrija

Rok za prijavu za dokapitalizaciju pančevačke Petrohemije istekao je, a Ministarstvo gospodarstva još nije priopćilo je li se netko prijavio. Zna se da je Naftna industrija Srbije (NIS), koja je u vlasništvu ruskog Gazpromnjefta, otkupila natječajnu dokumentaciju, piše Politika.

No to Ruse ne obvezuje da upute službenu ponudu za stjecanje 90% vlasničkog udjela u Petrohemiji tako što će je dokapitalizirati sa 150 milijuna eura.

Da su Rusi u igri potvrdio je prije nekoliko dana i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kada je poslije sastanka sa Sergejom Lavrovom, ruskim ministrom vanjskih poslova, rekao da se do kraja godine očekuje rješenje za Petrohemiju.

Natječaj za strateškog partnera raspisan je u rujnu, a prema zadanim uvjetima strateški ulagač može biti domaća ili strana pravna osoba, ali u postupku privatizacije nije dopušteno sudjelovanje konzorcija.

Od budućeg strateškog partnera traži se da se kao svojom poslovnom djelatnošću, u razdoblju od najmanje tri uzastopne poslovne godine koje prethode godini objave javnog poziva za privatizaciju Petrohemije, pretežno bavio proizvodnjom plastičnih masa u primarnim oblicima ili proizvodnjom nafte i naftnih derivata.

Zatim, da je ostvario poslovni prihod od najmanje 1,2 milijarde eura u svakoj od posljednje tri poslovne godine, kao i poslovnu dobit. Od strateškog partnera očekuje se i da izgradi tvornicu polipropilena.

Kada je riječ o broju radnika, u zaključku vlade Srbije o raspisivanju javnog poziva za strateškog partnera navedeno je da se u prvoj godini neće moći otpustiti više od 5% radnika, što je broj osoba koji će umirovljenjem napustiti kompaniju.

Srbija se obvezala MMF-u da će pronaći kupca za jedinog proizvođača petrokemijskih proizvoda u zemlji, i na to je ta financijska institucija podsjeća u svakom izvješću.

U Petrohemiji je na kraju 2020. bilo zaposleno 1306 radnika. Provođenjem tzv. unaprijed pripremljenog plana reorganizacije dugovi Petrohemije pretvoreni su u vlasničke udjele.

Država u toj kompaniji ima 75,2% dionica, NIS 20,85%, Lukoil 3,08%, Dioničarski fond 0,58% i Beogradska banka 0,2%.

Na kraju 2018. Petrohemija je ostvarila dobit od 37,9 milijuna dinara (oko 311.000 eura), ali je kraj 2019. dočekala s gubitkom od 2,2 milijarde dinara (oko 18 mil. eura).

Prošlu godinu završila je u plusu, s dobiti od 160 milijuna dinara (oko 1,3 mil. eura).

Analiza HRT-a

Počela je sezona grijanja. Porasla je potrošnja prirodnog plina, a strelovito rastu i cijene jer, plina jednostavno nema dovoljno. Čak trećina ga Europskoj uniji dolazi iz Rusije. Moskva tvrdi da bi u rješavanju krize pomoglo odobrenje za protok plina kroz kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj.


Bude li zima duga i hladna, računi za grijanje mogli bi biti visoki. Cijena plina nikad u povijesti nije rasla tako nekontrolirano, naglo i u dugačkom razdoblju. Prije nekoliko dana dosegnula je povijesni rekord – vrtoglavih 1937 dolara za 1000 kubičnih metara. Drastično poskupljenje prirodnog plina građani diljem Europe već osjećaju na kućnim režijama.

Na početku godine troškovi su iznosili 192 eura, sad su na 235 eura, a na kraju godine to će biti 296 eura. Skoro 50-postotno poskupljenje u jednoj godini. Ne mogu to razumjeti jer se moja potrošnja nije promijenila, kaže David Garcia iz Francuske.

Europska unija, jedno od najvećih energetskih tržišta na svijetu, zimu dočekuje energetski nespremna, sa spremnicima plina popunjenima manje od 70 posto. Budući da Europska unija 90 posto svojih potreba za prirodnim plinom pokriva iz uvoza, dramatično poskupljenje ključnog energenta izazvalo je zabrinutost među europskim čelnicima. Problem se, kažu ne može riješiti na nacionalnoj razini – potreban je jedinstveni odgovor koji može pokriti različita rješenja.

Više od 70 posto plina na tržištu Europske unije dolazi iz tri zemlje: Rusije, Norveške i Alžira. Iako je najveći dobavljač plina s 37 posto udjela na tržištu Europske unije, Moskva odbacuje sumnje o manipulaciji tržištem. Ruski energetski div Gazprom upozorava da je uzrok nekontroliranom poskupljenju plina liberalizacija tržišta i odustajanje od dugoročnih ugovora.

One zemlje koje su odbile potpisati dugoročne ugovore i odlučile kupiti plin na tržištu danas imaju problema, poručio je izvšni direktor Gazproma Viktor Zupkov.

Mađarska je nedavno potpisala 15-godišnji ugovor s Gazpromom. Budimpešti nije smetalo što plin u Mađarsku više neće stizati preko Ukrajine, nego novim pravcem – Turskim i Balkanskim tokom. Turski tok sagrađen je upravo kako bi se izbjegao tranzit preko Ukrajine, preko koje je svojevremeno stizalo 80 posto ruskog plina u Europu.

Poštujem Ukrajinu, želim sreću ukrajinskom narodu, ali što se tiče pitanja plina, moramo gledati interes mađarskog naroda. I ti ugovori su nam potrebni, a plin nam treba. Budući to nije osigurano sa strane Ukrajijne – idućih 15 godina uvozit ćemo plit s juta, poručio je tada mađarski premijer Viktor Orban.

Još jedan ruski plinovod čeka odobrenje – Sjeverni tok II. Završen je početkom rujna i u posljednjoj je fazi ispitivanja, ali s obzirom na to da još nije dobio potrebne dozvole njemačkih regulatora, pojedini analitičari smatraju da Rusija nije punila svoja skladišta u Europi kako bi ubrzala izdavanje dozvola. Nakon što je Vladimir Putin odobrio dodatne isporuke, cijena plina pala je za 600 dolara.

Uvjek smo tvrdili da je trgovanje plinom rizično i neučinkovito. Ne radi se o satovima, kravatama i donjem rublju. Čak ni nafta se ne može proizvoditi i skladištiti bilo gdje kako bi se dočekala određena situacije na tržištu. Plin naročito, poručio je ruski predsjednik.

Globalna potražnja za plinom u porastu je još od lipnja, kad se ekonomija počela oporavljati, a istočna Azija i Kina počele masovno kupovati svjetske zalihe ukapljenog plina koji u pravilu odlazi onomu tko više plati. Tako je cijenu plina u Europskoj uniji počelo diktirati tržište, baš onako kako je to Europska komisija i priželjkivala, premda nije očekivala tako dramatično poskupljenje.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen napominje kako cijena plina vrtoglavo raste, ali i da pada cijena obnovljivim izvorima energije. Stoga je za EU važno ulagati u obnovljive izvore, dodaje. Procjenjuje se da će se potražnja za plinom povećavati s porastom gospodarske aktivnosti i dolaskom hladnijih dana. Stabilizaciji cijene moglo bi pridonijeti puštanje Sjevernog toka II u promet, koji bi trebao udvostručiti izravni izvoz u Njemačku i osigurati plin za 26 milijuna ljudi.

Europska unija razmišlja o zajedničkim mjerama, zajedničkoj nabavi i zajedničkim skladištima, što nije jednostavan zadatak, pogotovo bez dugoročnih ugovora. Sve analize i dalje upućuju na ovisnost o ruskom plinu u budućnosti, prije svega zbog europske politike prelaska na obnovljive izvore energije, zamjene termoelektrana plinskim te postupnog smanjenja proizvodnje nuklearne energije, donosi HRT.