Politika

Zbog pandemije
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je odgodio referendum o ustavnim promjenama koje bi mu omogućile ostanak na vlasti zbog pogoršanja globalne situacije vezane za koronavirus.

Glasanje o izmjenama, koje uključuju ukidanje zabrane da se Putin 2024. ponovno kandidira za predsjednika, bilo je planirano za 22. travnja. Reformu su ranije odobrili parlament i ustavni sud. Po izmjenama bi se Putin, koji 20 godina dominira ruskom političkom scenom, mogao još dvaput kandidirati za šestogodišnji predsjednički mandat.

Bude li se Putin natjecao za predsjednika 2024., ustavne izmjene omogućit će 67-godišnjem bivšem agentu KGB-a da ostane na vlasti do 2036.

Ljudska priroda
Unatoč ponovljenim molbama zdravstvenih i državnih vlasti da se ostane kod kuće kako bi se usporilo širenje bolesti Covid-19, mnogi ljudi to jednostavno – ne žele.

Nastojeći objasniti ignoriranje upozorenja na opasnost od novog koronavirusa i to “tjeranje po starom”, psiholozi s kojima je razgovarao CNN nalaze niz objašnjenja koja se većinom svode na ljudsku prirodu.

Gordon Asmundson, profesor psihologije na Sveučilištu Regina u Saskatchewanu, proučavajući tu društvenu pojavu podijelio je ljude u tri grupe na osnovu odgovora na pandemiju: “prekomjerno poslušni”, “nedovoljno poslušni” i “oni između”.

“Prekomjerno poslušni” su panični kupci koji su odjednom nagomilali zalihe namirnica za više mjeseci. Oni se boje, te im zaliha, čak i samo gomila toalet papira, ublažava strah.

“Oni između” rade bez panike ono što se od njih traži i ne ponašaju se lakomisleno, što je tijekom pandemije blagotvorna “zlatna sredina”.

“Nedovoljno poslušni” su oni koji se ne pridržavaju uputstava zdravstvenih vlasti, smatrajući sebe neranjivim, ne drže se na propisanoj udaljenost od drugih jer vjeruju da se neće razboljeti, mada im se govori da udaljensot može spriječiti širenje zaraze.

Ti “nedovoljno poslušni” zato mogu biti krivi ako se virus nastavi širiti još mjesecima. Poput paničnih kupaca koji gomilaju toalet papir, i “nedovoljno poslušni” se u stvari osjećaju nemoćnim, ali oni time što ne paničare, već “prkose”, stvaraju sebi osjećaj da je rizik od virusa manji nego što jest, rekla je direktorica Kliničkih istraživanja Američkog psihološkog udruženja Vaile Wright,.

“Jedna od teškoća sa neizvjesnošću uopće je to što nas ona podsjeća na stvari koje su van naše kontrole”, rekla je ona.

“Mislim da oni koji prkose time pokušavaju povratiti kontrolu”, dodala je. Nekima se čini da je Covid-19 udaljen problem koji imaju stanovnici dalekih prenaseljenih gradova i drugih zemalja, te to, “mada tužno, je tamo njihova briga”.

Ljudi u zajednicama gdje infekcija nije rasprostranjena ili gdje vlasti nisu uvele ograničenje kretanja, manje su voljni distancirati se od drugih, rekao je Steven Taylor, klinički psiholog i autor knjige “Psihologija pandemije” – povijesnog pogleda na ljude u takvoj krizi.

Uz to, koronavirus, rekao je on za CNN, stvara “info-demiju”: u medijima, na društvenim mrežama i u razgovorima s drugima toliko je priče o virusu, da ljudi “jednostavno otupe” na tu temu. Preopterećenje informacijama doprinosi i nastanku zbunjujućih poruka.

“Recimo: više puta je rečeno da je rizik od zaraze niži među mlađim ljudima, te oni postaju skloni tome da se ne boje virusa. To nije samo generacijski problem jer zapadni svijet, a posebno SAD, već dugo cijene individualne slobode, ponekad čak i više nego dobrobit zajednice, a tijekom pandemije takav stav može biti poguban za najugroženije, rekao je Taylor.

Zato zdravstveni radnici, poznate osobe i drugi pozivaju građane da ostanu kod kuće ne samo radi sebe, već i radi svih drugih ljudi.

“Zajednički, društveni napor je jedini način upravljanja” pandemijom, rekao je Taylor, “svako mora uzeti u obzir više, ne samo samog sebe”.

Sva tri psihologa se slažu da ljudi žude za društvenim vezama i da ih boli ako im se to uskrati na duže vrijeme. To može biti posebno teško starijima koji su već izloženi većem riziku od smrtnosti, depresije i usamljenosti, a manje spremni da za komunikaciju koriste digitalna sredstva.

“Mi smo društvena bića”, rekao je Asmundson, “imamo i niz sloboda, te je u to teško unijeti promjene koje se od nas traže”.

Asmundson posebno proučava mogu li se ipak ljudi uvjeriti da ne izlaze van. On smatra da poruke kojima to službenici zahtjevaju treba preoblikovati oslanjajući se na psihološke faktore koji utječu na odaziv pojedinaca, bilo da su to oni koji pretjeruju ili oni koji se ne obaziru na zahtjeve. Psiholozi kažu da je prenošenje takvih poruka teško, prenosi N1.

Neki smatraju da ljude treba uplašiti da bi ostali kod kuće. Drugi, međutim, tvrde da upotreba straha može uzvratiti udarac, jer uplašeni ljudi ne donose odluke zasnovane na logici – otuda i panično kupovanje velikih količina namirnica. Asmundson je rekao da je teško postići jednak odaziv i “prekomjerno poslušnih” i “nedovoljno poslušnih”.

Ali u jednom se on i ostali stručnjaci slažu: ostajanje kod kuće je najbolje sredstvo protiv pandemije, zaključio je CNN.

Poslovni dnevnik
Broj potvrđenih slučajeva oboljelih koronavirusa u Rusiji je iznenađujuće je malen, unatoč tome što Rusija dijeli dugu granicu s Kinom, a svoj je prvi slučaj zabilježila još u siječnju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je, kako prenosi CNN, da je ovog tjedna njegova zemlja uspjela zaustaviti masovno širenje koronavirusa i da je situacija “pod nadzorom”, zahvaljujući preventivnim i agresivnim mjerama.

Ima li Rusija pod nadzorom koronavirus? Prema informacijama koje su objavili ruski dužnosnici, čini se da je Putinova strategija uspjela. Broj potvrđenih slučajeva oboljelih koronavirusa u Rusiji je iznenađujuće je malen, unatoč tome što Rusija dijeli dugu granicu s Kinom, a svoj je prvi slučaj zabilježila još u siječnju. Iako se broj oboljelih povećava, u ovom je trenutku, u zemlji koja ima 146 milijuna stanovnika, zaraženo samo 253 osoba. Dakle, Rusija ima manje potvrđenih slučajeva od Luksemburga koji ima samo 628.000 stanovnika, a prema CIA World Factbook-a, do subote je u toj zemlji zabilježeno 670 slučajeva koronavirusa s osam smrtnih slučajeva.

Ruske mjere ranog reagiranja, poput zatvaranja granice duge 2600 kilometara s Kinom već 30. siječnja i uspostave karantenskih zona, kažu neki stručnjaci, možda su pridonijele odgađanju potpunog izbijanja epidemije.

Predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije u Rusiji dr. Melita Vujnović, izjavila je za CNN da je Rusija testiranja na COVID 19 započela doslovno krajem siječnja. Istaknula je da je Rusija pored testiranja poduzela i širi niz mjera.

– Ispitivanje i identifikacija slučajeva, pronalaženje kontakata, izolacija, sve su to mjere koje Svjetska zdravstvena organizacija predlaže i preporučuje, i sve su bile na mjestu. Socijalna distanca je druga komponenta koja je također započela relativno rano, rekla je dr. Vujnović.

“Rospotrebnadzor”, ruski državni nadzornik potrošnje, rekao je da je ukupno obavljeno više od 156.000 testova na koronavirus. Za usporedbu, prema podacima CDC-a, SAD su tek u ožujku pocčele provoditi masovnija testiranja, dok Rusija kaže da je masovno testirala od početka veljače, uključujući zračne luke, usredotočujući se na putnike iz Irana, Kine i Južne Koreje.

To ne znači da nije bilo rupa u ruskoj obrani od korone. Rusija, primjerice, nije započela s testiranjem onih koji dolaze iz Italije ili drugih teško pogođenih zemalja EU, već je kontrolu prema građanima iz EU ograničila na mjerenje temperature i uvođenje dvotjedne karantene. Prema podacima zdravstvenih službeni, većina slučajeva koronavirusa zabilježenih u Rusiji stigla je iz Italije.

Ipak, Rusija se bori sa širokim javnim skepticizmom, nasljeđem svoje sovjetske prošlosti. Na društvenim medijima Rusi su pokrenuli pitanja koja se odnose na loše ocjene transparentnosti u zemlji, poput prikrivanja informacija oko nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine te odgovora zemlje na epidemiju HIV / AIDS-a u osamdesetim godinama prošlog stoljeća.

Vlasti su brzo krenule u obračun s onim što smatraju dezinformacijama. Početkom ožujka, Federalna služba sigurnosti i internetski nadzornik pokušali su ukloniti viralni post u kojem se tvrdi da je stvarni broj slučajeva koronavirusa iznosio 20 000 i da ga je ruska vlada prikrivala. Korisnicima Facebooka i Instagrama u Rusiji tada su se počela prikazivati upozorenja o podizanju svjesnosti o koronavirusu koja su povezana sa službenom web stranicom Rospotrebnadzor-a.

Skepticizam su potaknule i vijesti o nedostatku zaštitne opreme, a neki su stručnjaci postavili sumnju u pouzdanost ruskog sustava testiranja na koronavirus, koji ovisi o samo jednom laboratoriju. U izvještaj PCR.News-a, medija za medicinare i zdravstvene radnike, istaknuto je da jedini odobreni sustav za testiranje na koronavirus koji proizvodi Vector u Novosibirsku, ima nižu osjetljivost od ostalih testova na viruse, što izaziva zabrinutost zbog lažnih negativa.

David Berov, prvi potvrđeni pacijent s koronavirusom u Moskvi, napisao je na Instagramu da je njegov drugi test pokazao negativan rezultat, dok je u prvom i trećem testu bio pozitivan na koronavirus. Virus je potvrđen u mom trećem testu. Nije se vidio u mojoj krvi, već u mojoj slini. Kako su mi rekli, jedva su ga vidjeli, pa su zato sumnjali u to dugo, napisao je Berov 5. ožujka. Vector nije odgovorio na njegov zahtjev za komentar. Ruski ogranak WHO-a, međutim, izjavio je za CNN da je dobio specifikacije za Vector test setove i da je laboratorij stavljen na popis odobrenih institucija koje se koriste za potvrdu koronavirusa.

Anastasia Vasilyeva, liječnica ruskog oporbenjaka Alekseja Navalnyja i voditeljica sindikata Saveza liječnika, objavila je niz videozapisa u kojima tvrdi da vlasti prikrivaju stvarne brojeve koronavirusa koristeći pneumoniju i akutnu respiratornu infekciju kao dijagnozu.

– Vidite da su rekli kako je prvi pacijent s koronavirusom umro od tromboze. To je očito, nitko ne umire od samog koronavirusa. Oni umiru od komplikacija, tako da je time vrlo lako manipulirati, rekla je Vasilyeva za CNN.

Moskovski zdravstveni dužnosnici negirali su optužbe i rekli da testiraju pacijente s upalom pluća na koronavirus. Dr. Vujnović je također bila skeptična prema tvrdnjama dr. Vasilyeve.

– Ne vjerujem da se bilo što skriva, jer bi se to otkrilo u izvješćima, ali to ne znači da možda nećemo vidjeti porast broja slučajeva u sljedećem razdoblju, jer smo to vidjeli u mnogim zemljama, komentirala je dr. Vujnović.

Putin se također izrazio zabrinutost zbog statistika, rekavši kako vlada ne prikriva brojke, ali da možda nema cjelovitu sliku.

– Vlasti možda ne posjeduju potpune informacije, jer ljudi ponekad to ne prijavljuju, sami ne znaju da su bolesni, a latentno je razdoblje vrlo dugo, rekao je Putin u televizijskom obraćanju javnosti i dodao da su sve informacije koje izdaje Ministarstvo zdravlja objektivne.

Prošli je tjedan broj oboljelih u Rusiji porastao, svaki dan u zemlji je bilo 30 do 50 novih slučajeva, a ova uzlazna putanja će se u idućem razdoblju nastaviti jer Rusija širi svoje testiranje. Ipak, lokalni predstavnik za WHO kaže da Rusija i dalje radi relativno dobro, budući da prati slučajeve s epidemiološkim vezama na putovanja ili obiteljski prijenos. U subotu ujutro Rospotrebnadzor je objavio brojku koja je možda više zabrinjavajuća od broja potvrđenih slučajeva – 36.540 osoba prati se zbog moguće sumnje na koronavirus.

U međuvremenu, vlada je započela s uvođenjem još strožijih mjera, otkazivanjem javnih događaja i zatvaranjem ruskih granica, uz neke iznimke. Ali uobičajena Putinova politika se nastavlja. Ruski je predsjednik je potpisao uredbu o zakazivanju nacionalnog referenduma 22. travnja, o ustavnim amandmanima zbog kojeg bi mogao ostati na vlasti do 2036. Vlasti su se zaklele da će pratiti razvoj epidemije koronavirusa u zemlji, ali do sada nisu promijenile datum održavanja referenduma, donosi Poslovni dnevnik.

Index.hr
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je na Twitteru i Facebooku objavio da Hidroksiklorokin i Azitromicin, u kombinaciji, mogu postati jedan od najvećih preokreta u povijesti medicine.

Hidroksiklorokin je lijek za malariju, a Trump ga je u više navrata spominjao kao lijek koji bi potencijalno mogao izliječiti COVID-19. “FAD (američka agencija za lijekove) je pomaknula planine i hvala im na tome!” dodao je Trump u svojoj objavi. Nadam se da će oba lijeka (Hidroksiklorokin djeluje bolje u kombinaciji s Azitromicinom) odmah biti stavljena u upotrebu. Ljudi umiru, djelujte brzo, i Bog vas sve blagoslovio”, napisao je Trump na Twitteru.

Azitromicin koji Trump spominje je kao antibiotik razvijen u Hrvatskoj. Kod nas je poznatiji kao Sumamed. Otkriven je 1980. godine od strane farmaceuta Plive predvođenih Slobodanom Đokićem. U timu koji je razvio Sumamed bile su još i Gabrijela Kobrehel, Gorjana Radobolja-Lazarevski i Zrinka Tamburašev.

Trump je i na konferenciji za medije održanoj dan prije nego što je objavio ovaj tvit spominjao Hidroksiklorokin kao potencijalni lijek za COVID-19. “Lijek se, već više godina, propisuje protiv malarije i vrlo je učinkovit. To je moćan lijek. Možda upali, možda ne upali. Imam dobar osjećaj. No to je samo osjećaj. Ja sam pametan tip”, rekao je Trump na presici govoreći o lijeku za malariju.

No američki stručnjaci se ne slažu s Trumpom. Ravnatelj Nacionalnog instituta za zarazne bolesti Tony Fauci kazao je kako su dokazi o djelovanju Hidroksiklorokina na COVID-19 “vrlo tanki”. “Mnoge stvari koje čujete nazivam anegdotskim izvještajima”, kazao je Fauci. “Možda su istinite. … Predsjednik govori o nadi za ljude, a to nije nerazumna stvar.” Naglasio je kako postoji razlika između njegove uloge kao znanstvenika – koja je pronalaženje tretmana koji prolaze rigorozno testiranje sigurnosti i učinkovitosti – i uloge “drugih” koji žele ulijevati nadu ljudima.

Francuski znanstvenici objavili su studiju koja tvrdi da bi kombinacija lijeka protiv malarije i antibiotika Azitromicina mogla djelovati na oboljele od COVIDA-19. Studija je provedena na 36 oboljelih pacijenata od početka ožujka do 16. ožujka. Šest pacijenata nije pokazivalo nikakve simptome, 22 pacijenta imala su poteškoće s gornjim dišnim sustavom, dok je osam imalo poteškoće s donjim dišnim sustavom.

Znanstvenici su liječili 20 pacijenata (12 ih je odbilo liječenje) tako da su im svaki dan davali 600 mg Hidroksiklorokina. Ovisno o kliničkoj slici, dodavan je Azitromicin. Studija je pokazala da lijek protiv malarije kod 70 posto oboljelih odgađa pojavu simptoma i umnožavanje virusa, a kada se doda Azitromicin, taj postotak je još veći. “Dodavanje Azitromicina pokazalo se učinkovitim za eliminaciju virusa”, stoji u zaključku studije.

Vijest je prenio i Bloomberg, naglašavajući kako se s lijekovima ne smije eksperimentirati bez preporuke liječnika i da duplo veće doze ovih kombinacija lijekova mogu čovjeka ubiti. “To nije magični lijek koji nas štiti od virusa, ali odgađa pojavu simptoma i umnožavanje virusa. Jasno, ne smije se dopustiti korištenje tih lijekova izvan bolnica nekontrolirano jer još ne znamo pravi učinak ili moguće posljedice kod različitih bolesnika”, komentirao je studiju hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić, a prenosi Index.

WHO
Svijet, vlade i tvrtke bore se s najvećom javnozdravstvenom krizom od pandemije gripe 1918. dok globalna pošast koronavirusa izaziva paniku stanovništva i pad financijskih tržišta nesmiljenim brojkama: preko 246.000 zaraženih i više od 10.000 umrlih, na što vlade reagiraju sve većim ograničenjima kretanja.

Zemlje širom svijeta uvode sve jače restrikcije u pokušaju zaustavljanja širenja koronavirusa. Argentina je donijela odluku o stavljanju cijele zemlje u karantenu do 31. ožujka, kao prva latinskoamerička država koja je to učinila kako bi suzbila širenje opasnog virusa. Austrija je produžila karantenu, prvotno predviđenu samo na tjedan dana, do 13. travnja.

Guverner Kalifornije, najmnogoljudnije američke savezne države, donio je u četvrtak uredbu o strogom ograničavanju kretanja za 40 milijuna stanovnika, zatraživši da ostanu kod kuće u jeku pandemije koronavirusa, dok je Washington poručio Amerikancima da se hitno vrate u SAD jer se u suprotnom možda neće moći vratiti.  “Procjenjujemo da će otprilike 56 posto naše populacije – 25, 5 milijuna ljudi – biti zaraženo virusom tijekom idućih osam tjedana”, rekao je.

Kalifornija je među najteže pogođenim američkim saveznim državama, a do sada je umrlo 18 osoba od koronavirusa, prema podacima sveučilišta John Hopkins. Kod oko tisuću stanovnika Kalifornije potvrđen je koronavirus. Ukupno u SAD-u je dosad od koronavirusa umrlo 205 ljudi.

Drugi dan za redom, u Kini, otkuda je sve krenulo, nije bilo domaćeg slučaja koronavirusa, Španjolska je u međuvremeu postala četvrta zemlja koja je zabilježila više od tisuću mrtvih nakon Kine, Italije i Irana.

Čelnik finskog zavoda za javno zdravstvo u petak je poručio kako smjernice WHO-a, koji je pozvao države da testiraju što je više osoba moguće, nemaju smisla jer osobe koje imaju blage simptome te im ne treba liječnička pomoć nemaju nikakve koristi od testiranja, a troše se resursi. “Ne testiramo koliko bismo mogli, već onda kada je potrebno”, kazao je Salminen.

Multinacionalne kompanije u farmaceutskoj industriji obvezale su se u četvrtak da će proizvesti cjepivo za koronavirus za 12 do 18 mjeseci i da će ono biti dostupno “u svim dijelovima svijeta”. “Čak i ako se proizvede negdje drugdje, osigurat ćemo da cjepivo bude dostupno svima kojima je potrebno u bilo kojem dijelu svijeta”, rekao je Paul Stoffels, potpredsjednik izvršnog odbora Johnson&Johnsona na videokonferenciji koju je organizirala Međunarodna federacija farmaceutskih proizvođača (IFPMA).

Velika Britanija uključuje studente medicine u borbu? Britanija, koja je zatvorila u petak škole i sveučilišta, traži pomoć 65.000 umirovljenih medicinskih sestara i liječnika. moli ih da se vrate na posao kako bi pomogli u spašavanju života. Studentima završne godine medicinskog fakulteta također je ponuđeno da se priključe borbi protiv nevidljivog neprijatelja koji je odnio 137 života u Ujedinjenom Kraljevstvu. Zaraženo je 2.717 ljudi. Od petka više nema ni promjene kraljevske straže ispred Buckinghamske palače u Londonu.

U Njemačkoj 14.000 zaraženih i vlada razmatra potpuno ograničenje kretanja. U nekim gradovima poput Freiburga je već uvedeno ograničeno kretanje i napuštanje doma dopušteno je samo u slučaju odlaska u trgovinu živežnim namirnicama, apoteku ili k liječniku.

U većim gradovima poput Berlina ideja o potpunom ograničenju kretanja građana ne nailazi na plodno tlo. “Zabrana izlaska iz domova isto nije mjera koja sve rješava”, rekao je gradonačelnik Berlina Michael Mueller. Ona je najavio da će vlasti u njemačkoj metropoli, ako bude zatrebalo, energičnije postupati prema onima koji se ne pridržavaju mjera.

Vlada Haitija je u četvrtak proglasilo izvanredno stanje zbog koronavirusa te se zatvaraju granice i uvodi policijski sat, nakon prva dva potvrđena slučaja u najsiromašnijoj državi zapadne hemisfere. Sve zračne i pomorske luke te granice zatvorene su na Haitiju od četvrtka, izuzev za protok robe.

Škole, sveučilišta i industrijski parkovi zatvoreni su, a policijski sat vrijedi od 20 sati do 5 ujutro. Malezija će pak rasporediti vojsku u nedjelju kako bi se provela odluka o ograničenju prometa i kretanja, rekla je malezijska vlada koja se bori s najvećim brojem zaraženih koronavirusom u jugoistočnoj Aziji.

Malezija je u srijedu zatvorila granicu, škole i objekte koji nisu nužni te je zatražila od stanovnika da ostanu u svojim domovima, upozoriši ih da slijedi “cunami” novih slučajeva, ako se ne budu poštovale restrikcije. Ljudi su nastavili ići u restorane i parkove, usprkos zabranama, kazao je ministar obrane Ismail Sabri Yaakob u petak i dodao da su moguća uhićenja ako se nastave kršenja zabrane.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan uredbom je u petak odgodio sve događaje u sektorima znanosti, kulture i umjetnosti. U Turskoj su umrle do sada četiri osobe od koronavirusa, a u četvrtak je potvrđeno 359 slučajeva zaraze, nakon što je tek prošloga tjedna zabilježen prvi slučaj.

Broj zaraženih otprilke su udvostručivao svakoga dana od nedjelje. Ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu rekao je da se 9800 nalazi u karanteni, dok je Erdogan rekao da bi Turci trebali ostati u svojim domovima najmanje iduća tri tjedna.

Ankara je suspendirala letove za 20 zemalja, zatvorila škole, kafiće i barove te je zabranila mise i na neodređeno otkazala utakmice u glavnim sportskim ligama.

Vozače koji u vrijeme epidemije ne mogu izbjeći putovanje, Hrvatske autoceste (HAC) pozvale su da prilikom planiranja putovanja prate mjere zabrane i da se pridržavaju mjera samozaštite.

Najvažnije u planiranju putovanja jest kontinuirana informiranost, posebice praćenje preporuka Kriznog stožera Civilne zaštite, službene stranice o koronavirusu, prometnih informacija HAC-a, HAK-a ili praćenje mjera zabrane kretanja koje u izvanrednim okolnostima može izdati MUP.

Ako ne postoje ograničenja u kretanju, na put po mogućnosti krećite vlastitim vozilom čime ćete izbjeći mogućnost izlaganja zarazi, ali i skratiti trajanje putovanja, savjetuje HAC vozačima koji ne mogu izbjeći putovanje, primjerice zbog obiteljskih ili poslovnih razloga ili su profesionalni vozači.

Za vrijeme putovanja uputno je primijeniti nekoliko jednostavnih mjera samozaštite, poput korištenja jednokratnih rukavica tijekom punjenja goriva i dodirivanja površina na pumpama ili dezinfekcije volana, mjenjača i drugih površina unutrašnjosti vozila.

Mjere se mogu primijeniti upotrebom vlažnih maramica i sredstava za dezinfekciju ruku a iako se nalaze u asortimanu gotovo svake benzinske postaje na autocestama, korisno je na put krenuti opskrbljen s paketom maramica za dezinfekciju i jednokratnih rukavica.

Pojačanog održavanja osobne higijene treba se pridržavati i na odmorištima, benzinskim postajama i drugim javnim prostorima. U slučaju kvara vozila i potrebe za asistencijom djelatnika HAC-a ili vučne službe, preporuča se izbjegavanje rukovanja i bliskog kontakta. HAC savjetuje vozačima da na put ne kreću ako osjećaju moguće simptome zaraze i da prate preporuke nadležnih službi.

Vozačima koji cestarinu plaćaju gotovinom ili karticama i tako ostvaruju kontakt s djelatnicima na naplatnim kućicama HAC preporučuje da koristite ENC za beskontaktnu naplatu, koji mogu kupiti u HAC-ovim prodajnim uredima, uz poštivanje mjera socijalne udaljenosti.

Večernji list
Alemku Markotić šira hrvatska javnost do prije mjesec dana gotovo da nije poznavala. Tek će se s pojavom koronavirusa otkriti da se iza članice Nacionalnog kriznog stožera smirena nastupa krije vrhunska liječnica i znanstvenica s impresivnom karijerom.

Ta samozatajna specijalistica infektologije, koja ravna zagrebačkom Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” i upravo čini sve da Hrvatska suzbije epidemiju misterioznog virusa COVID-19, umirila je i osvojila građanstvo već svojim prvim javnim nastupom. I postala jedno od najomiljenijih lica u ratu protiv korone, piše Večernji list.

Kompetentnost, profesionalnost i stručnost priznaju joj i kolege, koji su njezina znanstvena istraživanja nagradili s čak sedam nacionalnih i devet međunarodnih nagrada. Međutim, unatoč svemu tomu, hrvatski akademici nedavno su odbili prijedlog da profesorica Markotić postane redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i stekne titulu akademkinje! O čemu je riječ?

Doktorica Markotić već je osam godina članica suradnica HAZU, a za prestižnu titulu akademkinje kandidirao ju je akademik Dragan Dekaris u prosincu 2019. godine. Osim nje, jedine žene, na listi kandidata za nove redovite članove Razreda za medicinske znanosti našlo se još sedam liječnika: Boris Brkljačić, Miro Jakovljević, Bojan Jelaković, Željko Kaštelan, Krešimir Rotim, Željko Sutlić i Siniša Volarević. Ukupno osmero kandidata, a spomenuti Razred, koji inače čini 16 akademkinja i akademika, imao je pravo na izbor samo triju novih članova.

Na izbornoj sjednici – koja je održana u veljači ove godine, u jeku priprema za rat protiv virusa koji je već harao Kinom, odnosno neposredno uoči osnivanja Nacionalnog kriznog stožera – okupilo se 15 od 16 akademika. Nakon tajnog glasanja ispostavilo se da su dovoljan broj glasova (najmanje devet) dobila samo dvojica liječnika s Rebra – Bojan Jelaković i Željko Kaštelan. Oni su time izabrani za kandidate za redovite članove Razreda, a akademici će postati odlukom Skupštine HAZU, koja u pravilu samo potvrđuje odluke svojih razreda. Doktorica Markotić osvojila je pet glasova te je, zajedno s kolegama Borisom Brkljačićem i Sinišom Volarevićem, ušla u drugi krug glasanja, u neizvjesnu „bitku” za preostalo treće mjesto u Razredu. No nijedno od njih troje nije osvojilo potrebnih devet glasova.

Štoviše, profesorica Markotić dobila je taj put samo četiri glasa. Time je treće mjesto ostalo nepopunjeno, a sljedeći izbor novih redovitih članova Razreda za medicinske znanosti dogodit će se tek za dvije godine. Zašto nije izabrana doktorica Markotić, nenametljiva žena koja je trideset godina živjela i školovala se u multikulturalnoj i multinacionalnoj Bosni i Hercegovini, u kojoj je prošla i ratne strahote? Zbog čega ta profesorica posvećena svome poslu nije poželjna u HAZU te još nema pravo na naziv „akademik”?

Prema Akademijinim kriterijima, „za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati”. Znači li to da njezini rezultati i dometi nisu općepriznati? Da njezini znanstveni članci u uglednim međunarodnim časopisima kao što su Nature medicine i The Lancet nisu odraz izvrsnosti?

Poznavatelji prilika u Akademiji kažu nam da razlozi njezina odbijanja nemaju veze s njezinom stručnošću, nego s odnosima u liječničkim krugovima te – s lobiranjem. Dakle, s vještinama koje profesorica Markotić u svojoj bogatoj karijeri nije uspjela svladati. Osim profesionalnih, u njezinu životopisu zapisane su neke sasvim druge vještine: svira pijanino, orgulje, usnu harmoniku, a bavi se i pisanjem i modeliranjem. Od ostalih vještina navela je (uz „smajlić”) – preživljavanje u ratnim uvjetima! Kao da je znala s kakvom ćemo pošasti biti suočeni.

Komentar Cicerona
U jeku je pandemija korona virusa kojoj se trenutno ne nazire kraj, a vrhunac u Hrvatskoj izgleda tek slijedi. Kako već danima možemo čitati po portalima, ali i vidjeti oko sebe, mnogi su se građani podijelili na dva tabora:

Tabor 1: ”Korona je obična gripa i proći će, sve je to prenapuhano.”
Tabor 2: ”Stiže smak svijeta, treba se opskrbiti hranom i toalet papirom za život u bunkeru.”

Naravno, ima puuuno onih (Tabor 3) koji smo negdje između. Onih koji razumiju da sami nismo stručnjaci koji mogu procijeniti situaciju i donositi odluke već da je za dobrobit društva pametnije slušati kompetentne pojedince. Onih koji razumiju da ovo nije kriza pojedinca već kriza društva te da je društvo u cjelini jedino može i zaustaviti. Onih koji razumiju da pandemija kao takva nije bezazlena. Oni koji razumiju da će neki ljudi virus preboljeti bez pola muke, ali da će neki od njega nažalost umrijeti. Onih koji razumiju da mi zdravi i bez simptoma igramo važnu ulogu u širenju zaraze jer možemo biti prenosioci virusa, a da nemamo ama baš nikakve simptome.

No, odakle nama u Taboru 3 te informacije i zašto smo uopće u Taboru 3?

Prvenstveno zbog velike četvorke Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu. Zbog toga što nam ministar zdravstva Vili Beroš, ravnateljica Klinike „dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović svojom komunikacijom, timskim radom i medijskim nastupom ulijevaju povjerenje. Ova je velika četvorka uspjela gotovo nemoguće, donekle vratiti davno izgubljeno povjerenje građana u institucije hrvatske države.

Nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odnosno Vili Beroš, Alemka Markotić, Krunoslav Capak i Davor Božinović počeli su pravovremeno, otvoreno i jasno komunicirati s građanima. I prije nego što je virus došao blizu Hrvatske, počeli su pripremati javnost i osvještavati građane o izazovu koji je pred nama. Jednostavno, informirali su nas na vrijeme i neumorno to rade iz dana u dan. Ova velika četvorka ulila nam je povjerenje pravovremenom i jasnom komunikacijom. Svojom smirenom i odmjerenom retorikom u kojoj se najviše ističe njihov ethos (stručnost, kompetencije i karakter govornika) te pathos (emocije, razumijevanje i identifikacija s publikom) građanima su pokazali da vladaju situacijom. I zato im vjerujemo i poručujemo neka samo tako nastave!

Svaka kriza izranja svoje junake, pa tako i ova. Čitamo i kritične komentare onih koji traže perfekcionizam kod javnih govornika u glasu, dikciji, tempu govora kod nekih od ovih ljudi. U mirnodoposkim vremenima to bi možda bilo važno, prvenstveno za struke od kojih očekujemo profesionalnost u javnom govoru – političari, spikeri, voditelji, moderatori… Mi smo prve koje ćemo na toj kvaliteti ustrajati kad se završi ovaj rat. Ali NE sad i NE kod ovih ljudi – liječnici, infektolozi, učitelji razredne nastave, stručnjaci raznih profila, ljudi koji su se našli prvi puta u situaciji da svakodnevno moraju stati pred kamere, izaći iz svoje zone komfora i poznatih uvjeta rada i bacili se u vatru osiguranja koliko-toliko mogućeg kontinuiteta života! Posebno se to odnosi na učiteljice i profesore koji na 3. programu HTV-a i Sportskoj televiziji svakodnevno unose radost i motivaciju djeci, naročito najmanjima. Ne možemo, a da ne pomislimo na film La vita è bella i povučemo paralelu. I sjajni su u tome!

Stoga, budimo zahvalni što ovog trenutka imamo te ljude, budimo im podrška a ne kritičari i zaplješćimo im u mislima.

Ciceronke ovim blogom zahvaljuju Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu; svim liječnicima, medicinskim sestrama i bolničkom osoblju; farmaceutima i farmaceutkinjama; svim učiteljicama i učiteljima koji na raznim platformama bodre svoje učenike i prenose znanje; svim prodavačicama u trgovinama koje i dalje neumorno rade i svima koji su ostali doma i brinu o zajednici. Hvala Vam!

Pišu na blogu Cicerona

Goran Bandov 
Stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Goran Bandov, na svom je FB profilu prokomentirao borbu hrvatskog zdravstva sa aktualnom zdravstvenom krizom.

“Iako nam se to nekad ne čini tako, često zbog neodgovornih ljudi na čelu sustava poput bivšeg ministra, koji svojim izjavama izazivaju neugodu ili dugih lista čekanja za neke pretrage, naš zdravstveni sustav, usprkos i unatoč svemu tome, funkcionira vrlo kvslitetno, i to se upravo pokazuje zadnjih dana.

Najnovije analize broja kreveta po bolnicama Europe, kako redovnih, tako i onih na intenzivnoj skrbi, pokazuju kako je Hrvatska u samom vrhu Europe. Daleko od prosjeka, iznad mnogih značajno ekonomski jacih država.

Istovremeno, kvaliteta medicinske izobrazbe u Hrvatskoj od srednje škole do specijalizacija nakon fakulteta izrazito je visoke razine i to uopće nije upitno. I nije slučajno kako su upravo oni među najtraženijim zdravstvenim radnicima na globalnom tržištu.

U krizi, ovoj ili onoj ratnoj, dolazi posebno do izražaja naša sposobnost prilagodbe, iznalaženja rješenja iz naizgled nemogućih situacija, ali i poštivanje protokola i procesa u doba krize. Samoizolacijom spašavamo sebe, svoje bližnje i u konačnici naše društvo. Budimo odgovorni! Budimo ljudi! Hvala svim zdravstvenim radnicima i svim ostalim koji ovu krizu čine manje grubom, bolnom i izdržljivijom”, piše Bandov na svom profilu.

 

Pogledajte grafove:

Al Jazeera Balkans
Bivši potpredsjednik SAD-a Joe Biden i senator iz Vermonta Bernie Sanders, demokratski kandidati za suparnika američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na izborima u novembru, pokušali su se tokom debate u Washingtonu predstaviti kao neko ko je u najboljoj poziciji da predvodi naciju kroz pandemiju.

Umjesto u Phoenixu, kako je prvobitno planirano, debata je održana u studiju u Washingtonu bez publike, što pokazuje kako je pandemija korona virusa utjecala na kampanju. Pandemija korona virusa bila je dominantna tema debate, a Biden i Sanders “prozivali” su Trumpa zbog njegovog odgovara na pandemiju.

Bidenov i Sandersov recept za suočavanje s krizom javnog zdravlja, ali i ekonomskom krizom, dodatno su naglasili ideološke razlike između dvojice političara koji se bore za demokratsku predsjedničku nominaciju, prenosi Tanjug.

Biden je tokom debate podijelio svoje iskustvo služenja u administraciji Baracka Obame, kada se 2014. godine suočio s epidemijom ebole. Prema njegovom planu, testiranje bi bilo besplatno i široko dostupno, uspostavio bi mobilne laboratorije u svakoj državi i pomogao male kompanije povrijeđene uslijed ekonomske krize.

Rekao je da je voljan pozvati vojsku da pomogne lokalnim dužnosnicima u izgradnji bolnica i poduzimanju drugih potrebnih koraka za oporavak zemlje. “Ovo je poput rata… U ratu činite sve što trebate učiniti kako biste se brinuli o svom narodu”, kazao je Biden.

Sanders je upotrijebio krizu da ponovo ponudi svoj dugogodišnji plan da se obavi sveobuhvatna reforma sistema zdravstvene zaštite. “Pandemija korona virusa otkriva nevjerovatnu slabost i nefunkcionalnost našeg trenutnog zdravstvenog sistema”, rekao je Sanders.

Biden je upozorio da bi u narednim mjesecima mogao biti neophodan još jedan vladin plan za ekonomsko spasavanje, dok je liberalno orijentirani Sanders predložio porez za najbogatije Amerikance.

Biden se prvi put obavezao da će, ako osvoji demokratsku nominaciju, izabrati ženu kao potpredsjedničkog kandidata, a Sanders je, odgovarajući na pitanje moderatora, kazao bi da vi najvjerovatnije i on uradio isto. Biden je trenutno favorit za osvajanje predsjedničke nominacije Demokratske stranke, nakon ubjedljivih pobjeda na unutarstranačkim izborima širom zemlje.

Bivši potpredsjednik ima prednost u odnosu na Sandersa po broju delegata, koji na stranačkoj konvenciji u julu zvanično biraju predsjedničkog kandidata demokrata. Debata je održana uoči primarnih izbora u utorak u Illinoisu, Ohiou, Arizoni i Floridi, donosi Al Jazeera Balkans.

Osamdeset posto
Andrej Plenković u nedjelju je ponovno izabran za predsjednika HDZ-a, a privremeni neslužbeni rezultati izbora, nakon 99,5 posto obrađenih biračkih mjesta, pokazuju da je dobio podršku 79 posto od ukupnog broja izašlih članova stranke.

Plenković je na unutarstranačkim izborima dobio potporu oko 58 tisuća članova HDZ-a za novi mandat na čelu stranke, priopćeno je iz HDZ-a.

Privremene i neslužbene rezultate nedjeljnih unutarstranačkih izbora, na kojima se birao predsjednik, zamjenik predsjednika i četiri potpredsjednika utvrdilo je Središnje izborno povjerenstvo HDZ-a. Kako pokazuje izvješće, medijima poslano u ponedjeljak rano ujutro, do nedjelje do 23,40 sati od ukupno 586 biračkih mjesta obrađeno je njih 563, odnosno 99,48 posto, pri čemu je glasovanju pristupilo 73.466 članova HDZ-a.

Biralo se po načelu jedan član-jedan glas, a to je imalo pravo 210.384 glasača, njih 206.976 u Hrvatskoj, kao i 3.408 u inozemstvu, koji su mogli glasovati na 19 biračkih mjesta.

Dosadašnji predsjednik HDZ-a i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, koji je predvodio tim “Odvažno za Hrvatsku”, na nedjeljnim izborima je tako dobio 57.810 glasova, odnosno 79 posto od ukupnog broja izašlih članova, dok je Miri Kovaču, drugom kandidatu za čelno mjesto HDZ-a i predvodniku “Opcije za promjenu” povjerenje iskazalo 15.582 člana.

Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja i član tima “Odvažno za Hrvatsku”, vrlo uvjerljivo, s 51.211 glasova ili 71 posto, postao je zamjenik predsjednika HDZ-a, ispred vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave iz “Opcije za promjenu” koji je osvojio 21.186 glasova ili 29 posto.

Članovi tima “Odvažno za Hrvatsku” pridobili su i veći broj glasova u izborima i za sva četiri potpredsjednička mjesta u stranci. Oleg Butković, aktualni ministar mora, prometa i infrastrukture, tako je dobio 44.572 glasova, osječko-baranjski župan Ivan Anušić 41.609 glasova, Branko Bačić 38.898 glasova, a Zdravka Bušić 34.265 glasova.

S druge strane, iz tima “Opcije za promjenu” kandidat za potpredsjednika Davor Ivo Stier dobio je 23.427 glasova, Milijan Brkić 19.343 glasa, a Tomislav Tolušić 18.899 glasova. Za potpredsjednike stranke kandidirali su se i neovisni kandidati Hrvoje Tomasović, koji je osvojio 8.477 glasova, i Ivan Kujundžić, koji je dobio 7.604 glasa, priopćeno je iz HDZ-a.

Politički analitičari ocijenili su u nedjelju da je pobjeda Andreja Plenkovića na unutarstranačkim izborima u HDZ-u bila očekivana, ali ne i pobjeda cijelog njegova tima, a takav rezultat pokazuje da je Plenković odvukao HDZ-ovo članstvo prema desnom centru.

“Nije se očekivalo da će hametice pobijediti cijeli njegov tim, nagađalo se da bi Plenković mogao uvjerljivo pobijediti, ali je Medved mogao imati daleko teži izborni posao. Pokazalo se da tome nije tako”, izjavio je Hini politički analitičar Davor Gjenero.

Smatra da su izbori koji se održavaju u vrijeme vrlo neugodne krize utjecali na homogenizaciju stranačkog članstva koje se okupilo oko svojeg vođe. “Puno je važnije što se pokazalo da je Plenković u svojem mandatu povukao, u ideološkom smislu, svoje članstvo za sobom u desni centar političke arene, jer se činilo da HDZ klizi prema desnici”, naglasio je Gjenero.

Usporedio je HDZ s dvjema njemačkim strankama, demokršćanskim CDU-om i strankom krajnje desnice AFD-om. “Pokazalo se da je taj AFD unutar HDZ-a marginalan, a da je desnocentristički, demokršćanski dio stranke dominantan, i to je za stranku strašno važno”, ističe Gjenero.

No, smatra kako je veliko pitanje kakvi će se procesi odvijati nakon izbora. “Nije nemoguće da bi veći dio ‘alternativnog tima’ svoju sreću mogao potražiti u konglomeratu koji nastaje na desnoj margini hrvatske političke arene. Nije isključeno da će ovaj izborni rezultat biti uvod za odlazak nekih ljudi iz stranke. Dobrovoljni odlazak bio bi daleko komotniji, nego opstanak unutar skupine s kojom ti ljudi ne dijele temeljne vrijednosti”, kaže Gjenero.

“Meni je posve zamisliva koalicijska vlada u kojoj bi Plenković surađivao sa svima koji spadaju u demokratski dio političke arene, pa tako i sa SDP-om. Naravno, prije izbora nitko takvu opciju neće najavljivati, ali to je jedna od opcija koja bi dovela do konačne demokratske konsolidacije hrvatske političke arene”, rekao je Gjenero.