Politika

Što god tko mislio o izlaznosti i pandemiji COVID-a 19, HDZ je uvjerljivo trijumfirao i pokazao da ima najorganiziraniju bazu u zemlji. Njihovi glasači uvijek izađu na birališta, ne propitkuju – oni zaokružuju. I tu treba tražiti genezu HDZ-ove pobjede. Plenković nije samo teško porazio glavnog političkog suparnika, SDP i Restart koaliciju, on je pokazao kako je jedini u stanju prezentirati se kao lider i netko tko može u teškim vremenima broditi nemirnim morem, po mišljenju birača.

Ono što je možda prošlo ispod radara, a također je velika pobjeda Andreja Plenkovića, eliminiranje je unutarstranačke oporbe. Miro Kovač i Stevo Culej dobili su priliku ući preferencijalno u Sabor, međutim, biračka baza odbacila ih je poput stare cipele. Nitko sutra neće moći Plenkoviću spočitnuti da nije demokratski i uključivi lider. Dao je priliku, birači nisu htjeli. Priča je time zatvorena. Ono što hrvatskim građanima pobjedom HDZ-a visi nad glavom je možebitno HDZ-ovo shvaćanje pobjede kao legitimiranje brojnih afera u koje su bili umočeni HDZ-ovi vlastodršci.

Stoga će biti vrlo zanimljivo koga će Plenković potvrditi za ministre, odnosno kome će se zahvaliti. Po tome ćemo vidjeti kakav je smjer HDZ zauzeo u najavljivanoj borbi protiv korupcije. Najviše preferencijalnih glasova u 9. izbornoj jedinici Božidaru Kalmeti ne daje puno razloga za optimizam. Ipak, Plenković je taj koji vuče poteze, ostvario je maestralnu pobjedu i sve je na njemu.

Sve ono što je Plenković loše radio na europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, sada je popravio. Što se nikako ne bi moglo reći za, sad već bivšeg lidera SDP-a, Davora Bernardića. Najveću pljusku Bernardić je doživio u svojoj izbornoj jedinici.

“Lider” oporbe dobio je manje glasova od Tomislava Tomaševića, novog lica na političkoj sceni koji je bez ikakve infrastrukture na terenu preokrenuo Zagreb naopačke. Bernardićevi kadrovi koje je postavio na liste iznimno su loše prošli, a dva njegova najveća kritičara, Siniša Hajdaš Dončić i Peđa Grbin ostvarili su spektakularne rezultate s posljednjeg mjesta na listi. Ti rezultati zapravo su kontraglasovi Bernardiću, kao što mu je to poruka i onih 55% birača koji su ostali doma jer nisu vidjeli smisla u SDP-ovom bauljanju. Iznimno loša kampanja, poruke o fašizmu, reciklirani nositelji lista bez ijedne žene (osim nametnute Sabine Glasovac), okupljanje koalicijskih partnera koji ne vrijede ukupno za jedan pravi mandat, srozali su SDP na najniže grane još od 2003.

Urbane i moderne birače ljevice više očito ne zanima drug Tito i (anti)fašizam, ne zanimaju ih prazne floskule o tome kako radnik zaslužuje veću plaću i kako u Hrvatskoj vlada diskriminacija. Točno je, u Hrvatskoj radnik zaslužuje veću plaću i postoji diskriminacija u društvu, ali SDP biračima nije ponudio ništa čime bi se to promijenilo. SDP treba restart. Nove ljude, nove politike i okrenutost biračima. Stranački teren je totalno devastiran, svi glavni ljudi SDP-a su toliko dosadni, da ih više ne žele gledati ni njihovi birači. Birači ne žele gledati Gordana Marasa koji je pernarizacijom svog djelovanja ogadio pristojnu ljevicu i njezin građanski šmek.

Političari poput Mišela Jakšića očito imaju utjecaj u bazi i dobro rade svoj posao. Možda je sada vrijeme da se SDP potpuno okrene novim ljudima i potjera političke dinosaure u mirovinu. SDP je potreban Hrvatskoj kao protuteža HDZ-u i oni moraju pronaći unutarnju snagu za novi početak.

Koalicija “zelene“, zapravo krajnje ljevice može biti zadovoljna svojim izbornim rezultatom. Istina, imali su solidnu podršku medija i svjetla pozornice na svim televizijama u kampanji što nije imala niti jedna nova opcija, ali svojim trudom i jalovošću SDP-a došli su lijepog broja mandata u Saboru. S obzirom na to da se radi o više različitih grupacija, moguće je da će između njih samih doći do razmimoilaženja. Oporbenu situaciju brusili su u zagrebačkoj skupštini, vjerojatno će isto činiti i u Saboru kako bi u svibnju 2021. mogli reći ono zbog čega su osnovani – Zagreb je naš!

Od pobjednika izbora valja još istaknuti Most kojemu su birači urbane i građanske desnice odlučili pokloniti svoje povjerenje. U svakom slučaju, u Sabor ulaze jaki pojedinci, ljudi koji imaju što reći o društvenim problemima, ali ostaje upitnik imaju li i rješenja za iste. Ovo im je veliki zalog za sljedeće lokalne izbore u koje idu neopterećeni i s novim ljudima.

Miroslav Škoro dobio je 16 mandata, a zapravo je sve izgubio. Njegov jedini cilj bio je vlast, a vlast mu je izmakla iz ruku ponajprije zbog katastrofalnog rezultata SDP-a. u Sabor je doveo suvereniste i ostale pojedince koji će mu vrlo brzo okrenuti leđa i krenuti u oporbenjaštvo u vlastitom aranžmanu. Kako je nastao, Domovinski pokret će tako i nestati. Brzo i naglo.

Stranke centra uspjele su se nametnuti biračima i 3 osvojena mandata proći u Sabor. Prilika je to za građenje političkog centra i jasnih liberalnih odrednica koje nedostaju Hrvatskoj. Ne bi bilo loše stvoriti i jednu, politički homogenu stranku građanskog centra koja bi mogla zaintrigirati i ostale birače centra.

Svi koji nisu podržavali HDZ, morat će se naučiti živjeti s njegovom politikom sljedeće 4 godine. Isto kako ćemo morati saživjeti s koronom. Demokracija ima svoja ograničenja, ali je najbolji politički sustav. U njemu se vlast određuje postotkom glasova svih izašlih birača, ali i neizlaskom onih koji procjenjuju da nemaju koga birati. Na politici u Hrvatskoj je da ponovno zainteresira birače za vlastitu sudbinu jer ako se ovakav trend neizlaska na izbore nastavi, nitko od nas više se neće čuditi ovakvim izbornim rezultatima. U takvim okolnostima, da parafraziram jednu englesku poslovicu, izbori u Hrvatskoj bit će utakmica u kojoj uvijek pobjeđuje HDZ, donosi portal Otvoreno.

Prosvjed je započeo s tek nekoliko stotina sudionika, da bi se mnoštvo kasnije uvećalo, a nakon što je dio prosvjednika ušao u zgradu Skupštine, uslijedeili su incidenti i sukobi s policijom. U nastavku sukoba prosvjednici su policiju zaspiali jajima, kamenjem, plastičnim bocama i bakljama, zapaljeni su deseci kontejnera, a prema prvim izvješćima ozlijeđenih ima na obje strane.

Nakon što je policija dobila pojačanje rastjerala je prosvjednike suzavcem ispred Skupštine, a na ulice je izvedena i policijska konjica i postrojba s psima. Kamere televizije N1 su u izravnom prijenosu svjedočile napadima na policiju, ali i brutalnosti policije u civilu i privođenju i batinanju prosvjednika.

Zapaljena su najmanje dva policijska automobila, intervenirali su vatrogasci, a policija je dva sata poslije ponoći potisnula prosvjednike sa platoa ispred Skupštine Srbije ka Bulevaru kralja Aleksandra i okolnim ulicama. “Neće biti mira ako ne bude pravde”, poručio je jedan od prosvjednika, predstavljajući se kao poljoprivrednik iz Stare Pazove.

Prosvjed je počeo nešto prije 21 sat kada se okupilo nekoliko stotina prosvjednika, da bi im se nakon poziva na društvenim mreža pridružilo joj nekoliko tisuća, a jedna skupina prosvjednika provalila je vrata i ušla zgradu državnog parlamenta.

Zastupnik Skupštine Srbije Đorđe Vukadinović ocijenio je da “ovakva, nepotrebna, brutalnost policije i toliko ispaljenog suzavca nije zabilježeneo od 5. listopda 2000. godine” kada je u prosvjedima srušen režim Slobodana Miloševića.

Policija je oko dva sata poslije ponoći dobila dodatno pojačanje potiskujući prosvjednike. Direktor policije Vladimir Rebić izjavio je da policija “kontrolira situaciju” ispred Skupštine Srbije.

– Predsjednik Vlade obavio je inicijalni krug konzultacija sa svim izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, HNS-om te Reformistima. Oni daju jasnu potporu novoj parlamentarnoj većini i Vladi HDZ-a, koju će predvoditi Andrej Plenković, stoji u tweetu glasnogovornika Vlade Marka Milića.

HDZ-u su za sastavljanje parlamentarne većine dovoljni glasovi koje je osvojio (66), glasovi manjinaca (8), Reformista (1) te HNS-a (1). Nije isključeno da im se priključi i još poneki zastupnik koji je u sabor ušao na listi neke druge stranke.

Za 17 sati je najavljena sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj će, prema najavama, analizirati izborni uspjeh te pripremiti strategiju za pregovore o sastavljanju buduće Vlade. No sudeći po izjavi glasnogovornika Vlade problema oko toga ne bi trebalo biti.

Potporu Plenkoviću već su najavili Reformisti. Narodna stranka Reformisti, koja je na parlamentarnim izborima osvojila jedan mandat, podržat će HDZ-ovu vladu Andreja Plenkovića, potvrdio je predsjednik stranke i varaždinski župan Radimir Čačić. Svoj jedini mandat Reformisti su osvojili u 3. izbornoj jedinici gdje je izabran upravo Čačić.

I predstavnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin kazao je da će podržati HDZ-ovu Vladu ukoliko se ona neće sastavljati pomoću ekstremne desnice i Domovinskog pokreta, te da Plenković ima njegovu podršku za kandidaturu.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac potvrdio je da je razgovarao s predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem, no istaknuo je da će o idućim koracima odlučivati sutra predsjedništvo SDSS-a koji je na izborima osvojio sva tri mandata srpske nacionalne manjine. Ipak je naglasio kako su “svi izgledi da će nas to, što nas je približilo prije četiri godine, približiti i sada”.

Predsjednik HNS-a Predrag Štromar na pitanje je li već razgovarao s predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem o mogućoj suradnji, rekao da se još u stranci nisu dogovorili hoće li podržati novu potencijalnu Vladu. Odluku će donijeti na Predsjedništvu i Središnjem odboru stranke.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković zahvalio je u ponedjeljak svima koji su glasali na parlamentarnim izborima i odredili smjer Hrvatske poručivši kako ih takav rezultat obvezuje da nastave odgovorno i odvažno raditi za bolju i sigurnu Hrvatsku.

– Hvala svima koji su jučer glasali i odredili smjer Hrvatske. Ovakav rezultat nas obvezuje da nastavimo odgovorno i odvažno raditi za bolju i sigurnu Hrvatsku, napisao je Andrej Plenković na svom Twitteru.

Pobjedu na parlamentarnim izborima je odnio HDZ, koji je, prema neslužbenim rezultatima DIP-a, osvojio 66 saborskih mandata, pobjedivši u 8 izbornih jedinica te dijaspori. HDZ već danas kreće u pregovore o sastavljanju nove Vlade.

Savjetnik Andreja Plenkovića Mario Kapulica rekao je da su izborni rezultati čak i iznad njegovih očekivanja. Najavio je da će HDZ-ova buduća vlada imati komotnu većinu. Rekao je da će vodstvo stranke već danas krenuti s razgovorima o formiranju vlade.

– Moramo vladu što prije oformiti s obzirom na stanje kakvo jest. Danas će vodstvo stranke krenuti s razgovorima, najavio je Kapulica dodavši kako vjeruje da će formiranja nove vlade biti vrlo brzo.

– Vlada će se sastaviti relativno brzo. Ja ne mogu sada govoriti o terminima, mi ćemo i danas oko toga imati sastanke. Predsjednik i vodstvo stranke će odrediti temeljne odrednice svih razgovora koje ćemo voditi obzirom na rezultate izbora i na poziciju Hrvatske demokratske zajednice koja više ne ovisi ni o kome. Hoće li oni revidirati svoje stavove i podržati većinsku volju biračkoga tijela i shvatiti da ovo nisu bili samo izbori između pojedinih političkih opcija nego da su hrvatski građani jasno poslali poruku da žele da Andrej Plenković vodi u idućem mandatu hrvatsku Vladu. Mislim da je to svim hrvatskim ljudima jasno zbog toga što je Hrvatska pred ozbiljnim vremenima, izazovima i nemamo puno vremena za gubljenje, kaže Kapulica.

– Gotovo sam siguran da će do kraja srpnja to biti gotovo, poručio je.

Čelnik Udruge Glas poduzetnika (UGP) Dražen Oreščanin izjavio je u ponedjeljak za Hinu da izborna pobjeda HDZ-a znači nastavak Vladine politike te da u programu te stranke ima dosta toga s čime se poduzetnici slažu, a istaknuo je i da u Sabor ulazi 29 zastupnika stranaka koje su podržale UGP-ove zahtjeve.

U izbornom programu HDZ-a puno je stvari koje su u skladu s ciljevima UGP-a, kao što je poticanje poduzetništva, povećanje broja radnih mjesta, smanjenje broja ministarstava, kao i broja lokalnih dužnosnika, a tu su i projekti digitalizacije i transparentnosti, kaže Oreščanin. “Vjerujemo da će se pokrenuti puno više reformi i da će Hrvatska, u skladu s našim zahtjevima, krenuti naprijed”, ustvrdio je Oreščanin.

Bitnim smatra rješavanje preostalih kratkoročnih problema vezanih za mjere za očuvanje radnih mjesta, kredite poduzetnicima, kao i otplatu leasinga. Kako navodi, ostale su nedefinirane mjere potpore za očuvanje radnih mjesta za srpanj i kolovoz, a nada se da će biti omogućene kao što je bilo najavljeno. Naime, riječ je o četiri tisuće kuna neto po radniku, koje se od lipnja isplaćuju samo u najpogođenijim sektorima, odnosno s padom prihoda od najmanje 50 posto, kao što su turizam i ugostiteljstvo, prijevoz putnika, kao i djelatnosti vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje.

Tu je i pitanje moratorija na otplatu leasinga, kaže Oreščanin. Vjeruje da će se u sljedećih nekoliko tjedana to pokrenuti, a napominje da su leasing kuće spremne odobriti moratorije, no otvorenim ostaje kako će se riješiti pitanje plaćanja kamata.

Iz rezultata izbora je vidljivo, kaže Oreščanin, da SDP “neće biti konkretna oporba”, no ističe da s lista stranaka koje su u potpunosti podržale zahtjeve UGP-a, u Hrvatski sabor ulazi 29 zastupnika. Tu je Domovinski pokret sa 16 zastupnika, Most s osam, koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus s tri zastupnika, kao i dva zastupnika HSLS-a.

UGP je nedavno objavio popis 30 svojih članova koji se nalaze na listama političkih stranaka na parlamentarnim izborima, a kako trenutno stvari stoje, od njih u Sabor ulaze Mario Radić i Milan Vrkljan iz Domovinskog pokreta te predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak.

Izgledan je saborski mandat za još jednog člana, najvjerojatnije Roberta Pauletića, drugog na listi Domovinskog pokreta u 10. izbornoj jedinici, s obzirom da je Ruža Tomašić, nositeljica liste DP-a u najjužnijoj jedinici, ujedno i zastupnica u Europskom parlamentu, no kako napominje Oreščanin, za to treba pričekati formiranje Sabora.

“Zadovoljni smo, očekivali smo da će s lista koje nas podržavaju u Sabor ući 30-ak ljudi, kao i nekoliko direktnih članova UGP-a. Mislim da imamo dobru osnovu da se naš glas i dalje čuje”, zaključio je Oreščanin.

Gospodarstvenici od nove Vlade očekuju kontinuitet gospodarskih i financijskih politika, daljnje olakšavanje uvjeta poslovanja, smanjenje poreznog opterećenja poslovanja i rada i daljnje uklanjanje birokratskih prepreka poslovanju, kazao je u ponedjeljak predsjednik HGK Luka Burilović. “Očekujem kontinuitet vrlo učinkovite i kvalitetne prakse mjera i aktivnosti koje su provođene posljednjih mjeseci za vrijeme trenutne krize, kao i kontinuitet gospodarskih i financijskih politika koje su nas dovele do stabilne financijske pozicije i pred ulaz u euro zonu”, istaknuo je Burilović.

Najavljene nove mjere borbe protiv mogućih ekonomskih šokova, posebice u vidu skraćenog radnog tjedna, kako navodi, predstavljaju odličan temelj za očuvanje našeg gospodarstva s posebnim naglaskom na potrebu očuvanja likvidnosti cijelog sustava. Burilović vjeruje da se mogu očekivati daljnja olakšavanja uvjeta poslovanja, smanjenje poreznog opterećenja poslovanja i rada i daljnje uklanjanje birokratskih prepreka poslovanju.

Također, smatra ključnim i vjeruje kako postoje kapaciteti i kompetencije za ciljano i kvalitetno programiranje korištenja sredstava EU-a u idućim godinama. Najavljena su nam velika sredstva, na čemu je potrebno posebno čestitati svima koji su za to zaslužni, te koncentracija na privatni sektor i na razvoj temeljen na digitalnim i zelenim ekonomijama, kazao je.

“To je mogućnost koju moramo iskoristiti kako bi ne samo spasili postojeće tvrtke od propasti, već ih gurnuli i nekoliko koraka naprijed u tehnološkom razvoju. Na taj način bismo potaknuli razvoj znanja, kompetencija i konkurentnosti ne samo naših tvrtki nego i cijelog društva”, ističe Burilović u komentaru.

Nužnim smatra usku suradnju sustava i institucija s privatnim sektorom u programiranju i planiranje korištenja tih EU sredstava kako bi se ona iskoristila na najučinkovitiji mogući način.

Američki predsjednik Donald Trump se nalazi usred predizborne kampanje. Tako je i najvažniji američki praznik, Dan neovisnosti, koji je u pravilu potpuno oslobođen dnevne politike, iskoristio za žestoke napade na političke protivnike. “Američki junaci su pobijedili naciste, fašiste, komuniste i teroriste, spasili američke vrijednosti i obranili principe”, poručio je Trump u subotu navečer na jednoj proslavi u vrtu Bijele kuće. I dodao: “Mi pobjeđujemo radikalne ljevičare, marksiste, anarhiste, širitelje nemira i pljačkaše”.

Tako to zvuči kada 4. srpnja govori Donald Trump. Njegovi prethodnici u Bijeloj kući, bez obzira na stranačku pripadnost, su se uvijek trudili na ovaj najveći američki praznik ujediniti naciju. Donald Trump se u potpunosti usredotočio na svoju predizbornu kampanju. Aludirajući na prosvjede protiv rasizma i policijskog nasilja koji već tjednima potresaju SAD i koji su potaknuli raspravu o odnosu prema povijesnom bremenu ropstva, Trump je iznova odaslao tvrdokornu poruku u smjeru svih onih koji ne misle kao on. “Mi nećemo nikada dopustiti da bijesna bagra sruši naše kipove i izbriše našu povijest”. Trumpu je trn u oku činjenica što neki gradovi postavljaju pitanje oko toga koliko je još u duhu vremena ustrajati na simbolima iz mračne prošlosti. On isto tako odbija preimenovanje nekih vojnih baza nazvanih po povijesno spornim osobama.

I oko druge važne teme koja trenutno u šaci drži američko društvo, pandemije koronavirusa, Trump ostaje pri svom mišljenju. Usprkos rekordnom broju zaraženih i umrlih, američki predsjednik poručuje: “Mi smo postigli velike napretke, naša strategija djeluje” i: “99 posto zaraza u SAD-u protječe potpuno bezopasno”. No u istom dahu najavljuje do kraja godine cjepivo i lijek za bolest koja je “bezopasna”.

Pritom je SAD zemlja s najvećim brojem zaraženih i umrlih na svijetu. Virus se trenutno munjevito širi na jugu i zapadu zemlje, do sada je zabilježeno 2,8 milijuna zaraženih i preko 130.000 umrlih od posljedica zaraze koronavirusom.

Trump je i prošle godine zloupotrijebio nacionalni praznik organizirajući vojnu paradu ali se barem suzdržao od napada na protivnike. No ni ove godine proslava nije prošla bez pokazivanja vojne moći. Pitanje je, s obzirom na to da je aktualni američki predsjednik prosvjednicima već prijetio vojskom, komu je ta prijetnja sada uperena, piše DW.

“Plenković je očito dobio mandat da bez koalicijskih partnera, samo u suradnji s manjinskim zastupnicima formira Vladu. Takvu situaciju nakon 2003. godine nikada nismo imali, tu se pokazuje da je po ovom izbornom zakonu Plenković ostvario najbolji rezultat HDZ-a u njegovoj povijesti”, kaže Gjenero.

Raos je ocijenio da se za uvjerljivu pobjedu HDZ-a, koja nije bila očekivana nakon predizbornih anketa, pokazala isplativom kalkulacija Plenkovića da se ide na ranije izbore prije očekivanog drugog vala korone, ali i prije ekonomskih negativnih efekata karantene.

Baketa dodaje da je i izlaznost birača, koja je ostala ispod 50 posto, išla na ruku HDZ-u. Analitičari smatraju kako će se Vlada formirati relativno brzo, a Baketa kaže da je, ako bude potrebe za koalicijskim pregovorima, 66 mandata lagodna pozicija za pregovore. “Za Hrvatsku bi bilo jako dobro da Vlada ima stabilnu većinu u Saboru, upravo zbog teške situacije koja slijedi. Bilo bi dobro da HDZ osigura i dodatne mandate, ne nužno sudjelovanjem u Vladi, nego i programskom suradnjom s nekim strankama”, smatra Baketa.

Gjenero je istaknuo da ovakav SDP ne može funkcionirati kao ozbiljna opozicija, oni su potkapacitirani da obavljaju ozbiljnu opozicijsku ulogu, a predsjednik SDP-a Davor Bernardić trebao bi “napustiti sedlo”, sa čime se slaže i Baketa. Raos smatra da je za loš izborni rezultat Restart koalicije kriv loš redoslijed kandidata na listama, ali i kampanja koja nije motivirala birače lijevo od centra. Također smatra da su televizijska sučeljavanja dodatno demotivirala birače lijevog centra da poklone povjerenje Restart koaliciji.

Baketa smatra da su uz Restart koaliciju najveći podbačaj na izborima bili Domovinski pokret, koji je očekivao rezultat od 20 do 30 mandata i jako sudjelovanje u Vladi.

Raos smatra da je Hrvatska otišla u desno zbog 16 mandata Domovinskog pokreta, međutim, također je prihvatila status quo time što je dala tako snažnu podršku HDZ-u i Plenkoviću. Analitičari su ustvrdili da je zeleno-lijeva koalicije okupljena oko platforme Možemo! polučila jako dobar rezultat na izborima. Gjenero je ocijenio da je ta skupina profesionalaca iz sfere civilnog društva sjajno upotrijebila svoje vještine u kampanji. “Naravno, za Možemo!, kao i za sve nove opcije, uvijek je izazov naučiti se usuglašavati u Saboru. Doduše, oni su i u Gradskoj skupštini dolazili iz različitih opcija pa su imali zajednički klub i tu su dobro funkcionirali, tako da poučeni tim primjerom možemo reći da oni neće imati problema i neće se cjepkati između sebe”, mišljenja je Raos.

Baketa smatra da je zeleno-lijeva koalicija iskoristila političku pozornicu koja im se nudila u zagrebačkoj Gradskoj skupštini da se predstavi građanima kao nova opcija, te da nisu pridobili samo birače Restarta ili SDP-a, nego i dosta onih koji su bili neodlučni ili do sada nisu izlazili na izbore.

Gjenero je ustvrdio da je Most, koji je očekivao manje mandata nego ih je dobio, odlučio postati klerikalna stranka, platforma za koju postoji određeni broj glasova i infrastruktura Željke Markić, koja pomaže popuniti to biračko tijelo. Vezano za veliku razliku rezultata koje su predviđale predizborne ankete i onih u izbornoj noći, Baketa je rekao da ankete ne služe za predviđanje rezultata samih izbora, već daju sliku u trenutku kada su provedene.

Raos dodaje kako je u pitanju i niska izlaznost birača, ali i to što ankete slabije zahvaćaju biračko tijelo desno od centra, što ih se većina radi na nacionalnoj razini, dok ih je samo par bilo na razini izbornih jedinica.

Također, problem je i u relativno malom broju anketa, od siječnja do danas je bilo svega dvadesetak anketa od tri agencije. “Stranke koje si to mogu priuštiti vode interne ankete. HDZ je tvrdio da po internim anketama puno bolje stoji, čini se da je bio u pravu”, tumači Raos.

Gjenero pak smatra da HDZ-ovi pristaše s vrlo jakom zadrškom govore o svojim političkim prioritetima i to dovodi do devijacija. “Naši istraživači ne rade izborne prognoze, nego samo predstavljaju rezultate nalaza istraživanja javnog mnijenja, za izbornu prognozu trebalo bi puno više od toga”, rekao je.

Gjenero smatra da je važna tema o kojoj se ne govori u Hrvatskoj ta da Hrvati nemaju svoga predstavnika u srpskom parlamentu, a to bi morali imati prema bilateralnom ugovoru. “Unatoč ugovoru o bilateralnoj zaštiti manjina, Hrvati neće imati svoga zastupnika. Za razliku od drugih manjina koje imaju svoje predstavnike u parlamentu, hrvatska manjina je zakinuta”, rekao je Gjenero i napomenuo da bošnjaci imaju šest mandata u parlamentu, Albanci , a savez vojvođanskih Mađara devet.

U prethodnom Sazivu, hrvatski predstavnik bio je izabran na listi koalicije oporbenih zastupnika, odnosno Hrvati nemaju zagarantiranog predstavnika u parlamentu kao što imaju druge manjine u Srbiji.

Gjenero izbore u Srbiji u ovakvim uvjetima smatra rubno legitimnima i “fingiranima” te ilustracijapodsjeća da je oporba izbore bojkotirala, dok je u Beogradu izlaznost bila samo 35%. “Izrazito niska izlaznost pokazuje da Vučić nema takvu podršku kakvu smatra, ali njegov parlament sada će imati apsolutnu moć. Srbija nije demokratska zemlja, već se radi o hibridnom režimu nalikom na bjeloruski. Oporba je bojkotom samo pomogla Vučiću, a ono što je nevjerojatno je kupovima birača donacijama od po 100 eura. To nije nikad viđeno”, rekao je analitičar.

Gjenero smatra da veliki dio Zapada i europskih političara podržava Aleksandra Vučića zbog dogovora s Kosovom koje mora doći na dnevni red te zbog puta Srbije prema Europskoj Uniji. “Dio zapadnih političara na Vučićevu pobjedu gleda kao nešto dobro zbog sporazuma sa Kosovom, odnosno situacije u kojoj Vučić ima gotovo preko 2/3 zastupnika u Saboru i mogućnost provesti što god želi. Zapad smatra da će zbog puta Srbije prema Europskij Uniji, Vučić sad lakše provesti neki oblik sporazuma s Kosovom i problemom nepriznavanja te države od strane Srbije”, zaključio je Davor Gjenero za Otvoreno.hr.

“Dan antifašističke borbe spomen je na jedinstveni ustanak iz 1941. godine, ustanak naših ljudi koji su bili spremni reći – ne, i to reći prije svih drugih u – od fašista i nacista uništavanoj i porobljavanoj Europi. Jedinstven događaj koji je sudionicima tog ustanka i onda svima onima koji su mu se priključili u mjesecima i godinama koje su slijedile dao za pravo da se zovu hrvatska, narodna, antifašistička vojska.

Bili su vojska koja se borila za slobodu, vojska koja je rat završila na pravoj strani što je i najvažnije, a ujedno i na pobjedničkoj strani što je bilo važno za opstanak hrvatske države. Dobro je tada pobijedilo zlo, izabrali smo težak put ali, ponovit ću, pravu stranu kao puno puta ranije i kasnije.

To je naša, hrvatska povijest koju i mi i naša djeca moramo znati, o kojoj možemo raspravljati ali koju nitko ne bi smio negirati i koju ne može osporiti. Današnja moderna i demokratska Hrvatska, država hrvatskog naroda koja poštuje sve svoje građane bez obzira kojoj manjini pripadali, država obranjena u Domovinskom ratu, ne bi postojala bez antifašističke borbe.”

Trump, koji je najavljivao da će prvi skup u nekoliko mjeseci biti epski, požalio se da su mediji obeshrabrivali građane na dolazak, vani okupljene prosvjednike prozvao je za loše ponašanje, no nije izričito priznao činjenicu da su mnoga od 19 tisuća mjesta BOK centra u Tulsi u Oklahomi bila prazna, piše Reuters.

Prvi predizborni skup republikanskog predsjednika nakon prekida njegove kampanje na terenu zbog pandemije COVID-a 19, početkom ožujka, potaknuo je oštru polemiku jer su se mnogi zapitali kakve će biti zdravstvene posljedice tako velikog skupa ljudi pristiglih iz svih dijelova SAD-a, organiziranog u zatvorenoj dvorani u jeku pandemije.

Oklahoma, konzervativna savezna država na jugu koja je sve dosad bila razmjerno pošteđena, sada bilježi nagli porast oboljelih, a između ostalog, Trumpov stožer nekoliko sati prije početka skupa objavio je da je šest organizatora skupa pozitivno na COVID-19.

Iako je najavljeno da će svi sudionici skupa dobiti gelove za dezinfekciju ruku i maske, tek ih je nekolicina okupljenih nosila unutar arene. Trump je pokušao iskoristiti skup kako bi vratio zamah svojoj kampanji, nakon što je snažno kritiziran zbog svojih odgovora na koronavirus i smrt Georgea Floyda, Afroamerikanca preminulog u Minneapolisu prilikom brutalnog policijskog privođenja, piše Reuters.

Trump je odbacio kritike zbog svoje odluke da prvi skup u nekoliko mjeseci održi u Tulsi, mjestu najkrvavijeg izbijanja rasističkog nasilja nad crnim Amerikancima prije nekih sto godina. S druge strane, uputio je i oštru kritiku nekima od prosvjeda.

– Nesretna ljevičarska rulja pokušava uništiti našu povijest, oskrnaviti naše spomenike. Oni ruše naše statue te kažnjavaju i progone sve koji ne udovoljavaju njihovim zahtjevima za apsolutnom i potpunom kontrolom, poručio je Trump.

Aktualni predsjednik SAD-a u anketama zaostaje za predsjedničkim kandidatom Demokratske stranke Joeom Bidenom, koji je između ostalog napao Trumpa zbog njegovog odgovora na pandemiju koronavirusa.

Trump je pak u Tulsi izjavio da više testiranja na Covid-19 dovodi i do identificiranja više slučajeva.

– Kad provodite testiranja u toj mjeri (…) pronaći ćete više slučajeva. Dakle, rekao sam svojim ljudima: Usporite testiranja, molim vas, kazao je Trump, a jedan dužnosnik Bijele kuće je ustvrdio da je očito da se Trump šali.

Neobično, Trump je sugerirao da njegov govor u djelomično praznoj areni nije na najvišoj razini.

– Večeras sam za sada prosječan, rekao je Trump.

Trump je i poručio da će, ukoliko ne bude ponovno izabran za predsjednika, svi Amerikanci trpjeti “kaos koji se sada viđa u gradovima gdje je na vlasti Demokratska stranka”.

– Kad vidite te luđake po cijeloj ulici, prokleto je lijepo imati oružje, rekao je Trump, obećavajući zaštititi pravo građana na nošenje oružja.

– Naši ljudi nisu ni približno nasilni, ali ako ikad budu, to bi bio strašan, strašan dan za drugu stranu, izjavio je Trump.

Dužnosnici Trumpove kampanje prije skupa izjavljivali su da je potražnja uvelike nadmašila kapacitet mjesta u areni, no naposljetku Trump i potpredsjednik SAD-a Mike Pence otkazali su obraćanje pristašama izvan arene.

Glasnogovornik kampanje Tim Murtaugh izjavio je da su se prosvjednici “pomiješali s pristalicama”, nastojeći ući na skup. S druge strane, Reuters piše da nije primijećeno da je ijedan Trumpov pristaša spriječen da uđe na skup, a da se pak na vanjskom prostoru predviđenom za tisuće okupilo tek nekoliko desetaka pristaša.

Došlo je i do tučnjave između antirasističkih prosvjednika pokreta “Black Lives Matter” i Trumpovih pristaša, dok se izvan događaja mogla vidjeti mala skupina naoružanih ljudi, koji su kazali novinarima da su tu u slučaju da se “antifa” prosvjednici pokažu nasilnima.

Policija je prijavila uhićenje jedne žene koja je nosila majicu s natpisom “Ne mogu disati”, uz obrazloženje da je odbila napustiti privatni posjed. Trump je u petak zaprijetio neodređenom akcijom protiv bilo kojih “prosvjednika, anarhista, agitatora, pljačkaša” koji su putovali u Oklahomu, upozoravajući kako se to ne odnosi na mirne demonstrante, zbog čega su ga kritičari optužili da pokušava izazvati sukob.

Na izborima je glasalo oko 50 posto birača. Izborno povjerenstvo konačne službene rezultate treba objaviti do četvrtka u 20 sati.

Prema uzroku od 70 posto glasačkih listića, Srpska napredna stranka osvojila je 179 mandata u skupštini, a Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića 30 posto, a u parlament ulazi i Srpski patriotski savez Aleksanda Šapića, aktualnog čelnika Novog Beograda. U parlament bi, prema Vučićevu objašnjenju, trebale ući i manjinske partije vojvođanskih Mađara, sandžačkih Bošnjaka te Albanca s juga Srbije.

– Mi u ovom trenutku imamo 63,4 posto osvojenih glasova, a očekujemo više od 64 posto kada stignu glasovi s Kosova i iz inozemstva. Nikada Srbija nikome toliko povjerenja nije dala kao što ga je dala nama. To je za nas ogromna obveza, a za mene osobno teret od tisuću kilograma “, rekao je Aleksandar Vučić i obećao da će se “svim srcem, znanjem i energijom” boriti za Srbiju. Obraćanje je završio pokličom “živjela Srbija”.

Politička zastupljenost oko 58.000 Hrvata u Srbiji ovisila je o mandatu u republičkoj skupštini za koji se DSHV s kandidatom Tomislavom Žigmanovom, čelnikom DHSV-a. Žigmanov se na nedjeljnim izborima borio u sklopu pokreta Vojvođanska fronta i dio je šire proeuropske koalicije Ujedinjena demokratska Srbija (UDS), ali je ta koalicija ostala ispod izbornog praga od tri posto. Osim toga, DHSV je imao kandidate i u šest lokalnih samouprava u Vojvodini.

Dio opozicije bojkotirao je izbore. Vučića optužuju za uzurpiranje institucija, medijsku cenzuru i autokraciju, dok neki u tome vide i strah od potpunog izbornog debakla. Vođa Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas, jedan od čelnika oporbenog Saveza za Srbiju (SZS), koji je bojkotirao izbore, ocijenio je da izbori nisu uspjeli jer je glasovalo manje od 50 posto upisanih birača. Na tiskovnoj konferenciji za novinare oporbe koja je bojkotirala izbore rekao je da je, prema podacima SZS-a, na izbore izišlo 42 posto birača, a u Beogradu samo 36 posto.

Građani Srbije glasali su za izbor 250 zastupnika Skupštine Srbije, 120 zastupnika parlamenta Vojvodine, te za vijećnike općina i gradova. Republičko izborno povjerenstvo (RIK) konačne bi rezultate trebalo objaviti najkasnije 96 sati od završetka izbora, do 25. lipnja u 20 sati.

Srbija je društvo s dva duboko ukopana politička, ali i društvena rova. Dokaz toga je i bojkot ovih izbora velikog dijela opozicije, očito svjesne da se Vučića, koji je ovu zemlju u mnogočemu napravio taocem, ne može srušiti na biralištima i oni su računali na izvaninstitucionalne akcije i energiju s ulica nakon objave izbornih rezultata, kao i na međunarodnu podršku zbog demokratskih deficita Vučićeve vladavine.

Ali to bi se ipak moglo pokazati kao pravljenje računa bez krčmara. Jer bojkot su kao lošu opciju ocijenili i europski parlamentarci koji posreduju u srbijanskom političkom rašomonu i američki veleposlanik u Beogradu. Međunarodna zajednica igra na Vučića jer on mora odraditi priču oko Kosova do kraja.

Ideološki nepomirljiva srbijanska oporba, po pitanju Kosova inače znatno desnija od Vučića, u potpunom je rasulu. Neki oporbeni prvaci priznaju kako je projekt ujedinjavanja srbijanske oporbe mrtav, da Savez za Srbiju praktički više ni ne postoji. Ako je tome doista tako, taj bi poraz zapravo bio veći i dugoročno značajniji od neizbježnog izbornog poraza opozicije danas.

Mislim, kaže Nikolić, da je Vučić likovao i nakon vijesti s današnje sjednice Glavnog odbora Demokratske stranke, stranke koja je imala vlast u rukama prije naprednjaka, imala premijera Đinđića i predsjednika Tadića. Sjednica Glavnog odbora DS-a je prekinuta, nakon što je imala uvertiru s gotovo fizičkim obračunom članstva. Dio članova stranke ne priznaje izvještaj aktualnog predsjednika Lutovca, raspisali su izbore za novog čelnika stranke, vjerojatno slijede međusobne tužbe suprotstavljenih struja u DS-u.

Birači nisu imali alternativu, rekao je Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose gostujući u Temi dana. Čak i da je ovo što se zove “Savez za Srbiju” izašao na izbore to nije alternativa Vučiću, rekao je te istaknuo da potreba za alternativom postoji. Dodao je da je moguće da Vučić dobije i oko 60 posto, što znači 2/3 mjesta u parlamentu.

Božo Kovačević, politički analitičar Visoke škole za međunarodne odnose rekao je da opozicija koja je dolazila do izražaja kroz pokret “1 od 5 milijuna” nije uspjela artikulirati nikakvu političku platformu i nije uspjela dezavuirati Vučića i osporiti mu legitimitet.

– Europska unija i ostatak Zapada odlučili su se protiv tih demokratsko liberalnih stranaka u Srbiji kad su vidjeli da mandat predsjednika Tadića nije bio uspješan i odlučili su da trebaju podržati tada Nikolića, a sada Vučića jer ostvarujući utjecaj na njih provesti će svoje interese, rekao je.

Na pitanje koja je suštinska razlika Slobodana Miloševića i Aleksandra Vučića kada govorimo o odnosu unutar Srbije, Janjić je rekao da je generalna suštinska razlika što se Vučić uklapa u suvremeni populizam širom svijeta i Europe.

– On je populist koji vodi neoliberalnu ekonomsku politiku. Međunarodna zajednica želi takvog lidera, ali bitna je razlika da Vučić može s onim što ima u parlamentu i rukama, a to nisu samo mediji već i novac, kapital, da ostavri ono što postigne. Dodao je i da je mandat Vučića vrlo jasan i da on više ne može manevrirati kao do sada.