Politika

Odlazi u Sabor 
Ministar državne imovine Goran Marić podnio je u ponedjeljak neopozivu ostavku poručivši kako ju podnosi “u nastalim okolnostima i atmosferi teške medijske difamacije statusa i opstrukcije normalnog rada i djelovanja Ministarstva državne imovine” i njega kao ministra.

Marić je izjavio da je podnio ostavku u Novom Vinodolskom tijekom potpisivanja ugovora o darovanju nekretnina, kazavši da mu je to zadnji ugovor koji će potpisati. U pisanoj ostavci koju je uputio premijeru Andreju Plenkoviću, Marić ističe kako neopozivu ostavku podnosi “u nastalim okolnostima i atmosferi teške medijske difamacije statusa i opstrukcije normalnog rada i djelovanja Ministarstva državne imovine” i njega kao ministra.

Također kaže kako je jednako tako nepojmljiva i neprihvatljiva vrijednosna zamjena činjenica pri kojoj je “medijska orkestracija i stvaranje atmosfere linča prioritetnije od mirnog i razumnog uvida u vrijednost, domet i učinke državne imovine” u političkom, gospodarskom i društvenom prostoru Hrvatske.

Pri tome je, dodaje Marić, neshvatljivo da je ozbiljan rad i procesi oživljavanja desetljećima zapuštene i otete državne imovine postao nebitan pred ciljanim rušiteljskim i dirigiranim medijskim pritiskom.

Bivšeg ministra državne imovine mediji su sumnjičili zbog poslova s nekretninama – kupoprodaje stanova te ulozi u obnovi dijela franjevačkog samostana u Zagrebu koji je prije osam godina pretvoren u studentski dom. Marića je počeo provjeravati i Uskok nakon otkrića portala Index o tome kako je Marić došao do stana u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu.

Posavec kritizirao
Iz HNS-a su kao već poznate stavove, koje legitimno komunicira u kontekstu nadolazećih unutastranačkih izbora, u nedjelju prokomentirali ocjene svoga člana i međimurskog župana Matije Posavca koji se ispričao javnosti zbog ulaska HNS-a u koaliciju s HDZ-om.

Posavec je u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” – uz ispriku zbog HNS-ove koalicije s HDZ-om i svega što je potom uslijedilo – ocijenio kako HNS treba novi početak i smjer i da je on osobno spreman biti predvodnikom promjene.

“Matija komunicira svoje već dvije godine poznate stavove i posve je legitimno, osobito u kontekstu nadolazećih unutarstranačkih izbora, da iznosi svoje viđenje smjera HNS-a i aktualne političke situacije”, odgovorili su na upit Hine iz HNS-a.

Iz stranke su poručili i da “o ključnim političkim odlukama poput sklapanja koalicija odluku donose tijela stranke, prije svega Središnji odbor HNS-a”.

Penava upitao
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u nedjelju je ocijenio kako su dijalog i suradnja građana Vukovara, pripadnika hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine, na zadovoljavajućoj razini, a da bi svako povećanje opsega prava pogoršalo međunacionalne odnose te poručio da u Vukovaru prvo treba riješiti neriješena pitanja iz 1991.

Najprije treba riješiti probleme i pitanja nastala 1991. godine, a tek onda ona iz kasnijih godišta, rekao je Penava na konferenciji za novinare u Vukovaru.

“Pustiti, zaboraviti, prijeći preko ogromne nepravde iz ’91. ne možemo, a zna se kako nepravdu možemo ispraviti: pravednim odnosom, pravednim kaznama i osuđivanjem odgovornih za ono što nam se dogodilo”, poručio je Penava u emotivnom istupu komentirajući odluku Ustavnog suda o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Vukovara kojom je određeno da se prava srpske nacionalne manjine u tom gradu moraju unaprijediti.

Rekao je i kako nema potrebu, a ni snage, ispričavati se nikome “tko čeka u redu” dok se ne ispravi nepravda počinjena Vukovaru i Vukovarcima 1991.

Penava: Vukovarski stradalnici 28 godina strpljivo čekaju pravdu

Penava je istaknuo kako stradalnici Domovinskog rata 28 godina strpljivo čekaju na pravdu, a mnogi od njih je nikada nisu dočekali.

“…onda u ovoj državi, u kojoj se kunemo u Domovinski rat, hrvatske branitelje i Vukovar, doista razumijte i shvatite da svi drugi morate sačekati dok naši ljudi ne naiđu na pravdu i Vukovar ne nađe svoj mir, a naći će ga kada oni koji su ga tukli, bombardirali i razarali budu za to i odgovarali”, poručio je gradonačelnik Penava.

Zahvalivši se Ustavnom sudu na “razumjevanju za Vukovar”, Penava je podsjetio kako su temeljne vrijednosti hrvatskog Ustava ljudski život, sloboda i dostojanstvo koja su, kako je rekao, narušene uslijed velikosrpske agresije na hrvatsku državu, kada su Vukovarci masovno ubijani, mučeni, ponižavani, silovani.

“Bilo je to davne 1991. godine i bio je rat….Međutim, što smo kao država tim ljudima osigurali u ovih 28 godina? Gdje su ustavna prava tih ljudi, silovanih žena, članova obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja? Kada će njihova temeljna ustavna prava doći na red?”, pitao je Penava rekavši kako bi se trebala prvo rješavati pitanja iz 1991., a tek onda prava koja se potražuju od 2016., 2017. ili 2019.

Ocijenio je i da trenutačna situacija u Vukovaru nije zrela i neće biti zrela za iskorake u bilo kojem smjeru koji će značiti nadograđivanje ljudskih prava, ne zato što to Vukovraci ne žele, “već zato što ne možemo prijeći preko ogromne nepravde iz 1991.”.

Penava smatra i da je nakon Domovinskog rata u Vukovaru postignut zadovoljavajući stupanj snošljivosti, komunikacije i suživota što je, po njegovim riječima, ugroženo nerazumnom odlukom i pokušajem Vlade Zorana Milanovića uvođenja dvojezičnih natpisa.

Podsjetio je da je u želji da osobnim primjerom pokaže da mu je stalo do mira i tolerancije u Vukovaru, za pravoslavni Usrks posjetio crkvu sv. Nikolaja u Vukovaru gdje je sa Vukovarcima pravoslavne vjeroispovijesti proslavio pravoslavni Uskrs.

Iz vukovarskog proračuna 100.000 kuna za tiskanje materijala na ćirilici

Po riječima predsjednika vukovarskog Gradskog vijeća Tomislava Šote, do sada još ni jedan građanin srpske nacionalnosti u Vukovaru nije zatražio nikakav prijepis na srpski jezik i ćirilično pismo.

“Prava pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru nisu ugrožena”, ustvrdio je Šota te rekao da je Gradsko vijeće Vukovara 2016. raspravljalo o pravima srpske nacionalne manjine u Vukovaru na inicijativu gradonačelnika Penave i da se za tiskanje materijala gradskim vijećnicima na srpskom jeziku i ćirilčnom pismu iz gradskog proračuna izdavaja oko 100.000 kuna na godinu.

Predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna rekao je kako se već iz odluke Ustavnog suda vidi kolika prava u Vukovaru koriste građani srpske nacionalnosti, a ona su, ustvrdio je, uređena po najvišim svjetskim standardima. Novinarima se obratio i hrvatski branitelj i ratni stradalnik Zlatko Zaoborni koji je rekao da već 28 godina čeka pravdu za zločine koji su počinjeni nad njime i njegovom obitelji.

Tko će otići?
Danas po povratku iz Dubrovnika u Zagreb premijer Plenković trebao bi se susresti s najbližim suradnicima i razgovarati o ministrima koje će smijeniti, kao i o novim imenima.

Nakon što odluči tko će biti novi čalnovi njegove vlade trebao bi ih predstaviti članovima Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, a potom i koalicijskim partnerima, pa tražiti njihovu potvrdu u Saboru. Još je nejasno hoće li smijeniti sve ministre koje traži oporba.

Imena koja se najčešće spominju u krugovima HDZ-a za koje se kaže da bi mogli postati bivši su: Gabrijela Žalac, Goran Marić, Milan Kujundžić i Marko Pavić. Za Kuščevića je nasljednik poznat. Prošloga tjedna premijer je predložio Ivana Malenicu, mladog HDZ-ovca iz Šibenika. “Odlučio sam da za novog ministra uprave predložim Ivana Malenicu, dekana Veleučilišta u Šibeniku. Mlad čovjek, odličan izbor i osvježenje”, kazao je premijer u četvrtak.

Još uvijek je nepoznata zamjena za ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić koja u rujnu preuzima čelno mjesto Vijeća Europe. Petak se spominje kao dan kada bi novi ministri mogli biti izglasani u Saboru, no vrh HDZ-a to još nije u potpunosti odlučio.

Prije današnjeg sastanka s najbližim suradnicima, premijer će u Dubrovniku sudjelovati na Konferenciji Hrvatske narodne banke i Međunarodnoga monetarnog fonda na kojoj će se raspravljati o ključnim temama, poput budućnosti tržišta rada i demografskih izazova te politika potrebnih za podršku rastu u regiji.

Intervju koji je Davor Ivo Stier u subotu dao Jutarnjem listu nije prošao nezamijećeno u HDZ-u.

“Preduvjet svih reformi je politička stabilnost zemlje, bez nje ne bi bilo rasta plaća i mirovina, gospodarskog rasta, rasta zaposlenosti, investicijskog rejtinga, ni snažnog međunarodnog položaja Hrvatske. Tko ni danas ne razumije koji su bili politički ciljevi bivšeg partnera Mosta, može jedino jamčiti biračima HDZ-a dugotrajan boravak u oporbi. Uostalom Stier je imao priliku biti dio borbe za promjene u Hrvatskoj, ali je odlučio povući se i ostati sa strane. Odgovorni su političari oni koji svojim angažmanom pridonose boljitku naših građana umjesto da sa strane dijele savjete i preuzimaju teze onih koji se svim silama trude srušiti HDZ”, poručio je premijerov blizak suradnik.

U okruženju Andreja Plenkovića Stiera praktički optužuju da govori po špranci onih koji žele rušiti HDZ. Svi su iz intervjua iščitali da će se kandidirati za predsjednika HDZ-a, ali većina sugovornika Večernjeg lista upozorava da Stier u HDZ-u nema svoju bazu. Međutim, za šefa HDZ-a glasa se po principu “jedan član – jedan glas”, pa je sasvim moguće da Stier privuče nezadovoljne Plenkovićevom politikom. Stieru neki zamjeraju i da nema karizmu te da nije lider.

 “Može on biti pametan, načitan, razumjeti politiku, ali ne može široko zagrabiti. Ne možemo vraćati desnicu, a izgubiti centar, pa i malo lijevo. HDZ je uvijek birao predsjednike koji su mogli obuhvatiti što više birača, od Tuđmana, Sanadera do Plenkovića, jedino je Karamarko otišao predesno”,. komentirao je jedan član predsjedništva. Drugi izvor ističe da je za predsjedničku utrku podrška stranačkih struktura na terenu neophodna i tvrdi da Stier nema čvrstu bazu ni u Samoboru.

“Kada bi Plenković imao samo jednog protukandidata, dakle samo Stiera, to bi bila žestoka borba, ali glasovi će se rastepsti između njega, Kovača i Miloševića koji isto ima ambicije. Među tom trojicom nema poveznice koja bi ih mogla ujediniti”, zaključio je sugovornik Večernjeg lista.

Prankeri
Ruski prankeri su tijekom jučerašnjeg dana nazvali premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva i predstavili se kao Jens Stoltenberg. U jednosatnom razgovoru im je priznao zanimljive stvari. 

Politički analitičar iz Skopja, kojega smo kontaktirali za komentar, izjavio je kako očekuje ostavku premijera nakon ovakvih priznanja.

Pogledajte video

Cro Demoskop
Novi CRO Demoskop, redovnom mjesečnom istraživanju RTL-a i Promocije plus, donosi neka iznenađenja u poretku stranaka.

Treća snaga, ispred MOST-a i raspadnutog Živog zida i dalje je nezavisna lista Mislava Kolakušićam, dok HDZ ostaje vodeća stranka koju bira nešto više od četvrtine ispitanika. Njihov negativan trend nastavlja se i ovoga mjeseca.

Kontinuirano, proteklih pola godine HDZ bilježi pad. U odnosu na lipanj pali su za postotni poen. Slučaj HDZ-ova političkog tajnika i ministra u Vladi sigurno je imao utjecaja. Na krilima rezultata EU izbora SDP nastavlja rasti i treći mjesec zaredom. Sada ih bira 21,5 posto ispitanika. Ovo je najbolji rezultat SDP-a u proteklih godinu dana.

Lista bivšeg suca Mislava Kolakušića uživa 7,2 posto potpore, nešto više od prošlog mjeseca kada se prvi put pokazala trećom opcijom među biračima. Svjetonazorski, znatno češće njegovu listu biraju ispitanici koji se svrstavaju na desnicu ili desni centar. Most, koji je podbacio na EU izborima i ostao bez mandata, nešto raste pa je s potporom od 4,7 posto preskočio Živi zid.

Nakon nevjerojatnog javnog iznošenja stranačkog prljavog rublja i napuštanja stranke Živi zid nastavlja padati i sada je na 4,3 posto. Istu potporu ima i stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koja je zadržala istu potporu kao i prošlog mjeseca. Rastu HSS i HNS. Obje su stranke iznad tri posto, a HNS je poene skupio na javnoj prozivci ministra Kuščevića, iako su i dalje s njim u koaliciji i Vladi.

Ostale su stranke ispod 2 posto. HRAST raste na 1,9 posto, a stranka Ruže Tomašić pada s lipanjskih 2,2 posto na 1,7 posto. Zajedno bi se kao Suverenisti mogli približiti pragu.

Ostalih je 3.4 posto, a ima i neodlučnih gotovo 12 posto.

Promjena ima i kada je u pitanju popularnost, odnosno nepopularnost političara. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja čeka sa službenom kandidaturom za drugi mandat na Pantovčaku, i dalje je prvi izbor najpozitivnije političarke. No bilježi pad od tri postotna poena u odnosu na lipanj, a sadašnjih 12,2 posto najslabiji je rezultat Grabar-Kitarović u posljednje dvije godine.

Blago pada i premijer Andrej Plenković, ali je i dalje na drugom mjestu. Kandidatura za Pantovčak Zorana Milanovića dovela je na treće mjesto, ali vidimo da s potporom od 5,9 posto kaska i za predsjednicom i za premijerom.

Ivanu Pernaru, koji je napustio Živi zid i namjerava privući birače svojom strankom, značajno je narastao rejting – 4 posto ispitanika njega bira kao najpozitivnijeg političara.

Bivši sudac i više nego ambiciozni političar Mislav Kolakušić na sličnoj je razini kao u lipnju, baš kao i šef SDP-a Davor Bernardić (2,8 posto). Zlatka Hasanbegovića i Ružu Tomašić bira nešto iznad 2 posto ispitanika.

A u top deset našao se i ministar financija Zdravko Marić, ali i službeni kandidat za Pantovčak Miroslav Škoro, no on je najpozitivniji za 1,7 posto birača. A ‘Nitko’, on je i dalje najčešći odgovor. Da baš nitko od političara nije pozitivan, smatra više od petine ispitanika.

Na ljestvici najnegativnijih prvi je premijer Andrej Plenković (21 posto). Slučaj s nekretninama, imovinom i poučci kako do njih doći, dovelo je prvi put Lovru Kuščevića na vrh ove ljestvice (8,3 posto). No, iako je treći najpozitivniji, Zoran Milanović očito i dalje dijeli ispitanike, pa je na istoj poziciji i na ovoj ljestvici (7,3 posto). Narastao mu je postotak negativnog doživljaja u odnosu na lipanj. Tu je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s 4,5 posto.

Baš kao i Ivan Vilibor Sinčić, i dalje čelnik urušenog Živog zida (3,2 posto). Nešto manje birača negativno ocjenjuje Milorada Pupovca (3,1 posto), aktualnu predsjednicu (2,5 posto) i Davora Bernardića (2,4 posto), ali i dalje su u top deset najnegativnijih. Tu su i Milijan Brkić (2 posto) i Goran Marić (1,8 posto) koji je ovoga tjedna i premijeru morao objašnjavati imovinske odnose. 13,3 posto ispitanika smatra da su svi političari negativni. Zanimljivo je i kako među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara pet je iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, te tri iz oporbe (od čega dva iz SDP-a).

Prije odlaska na ljetni odmor građani nisu naklonjeni Vladi, Pantovčaku i Saboru. Ne bi baš pali, ali nema ni petica, a ni četvorki. Najvišu ocjenu, čistu trojku, građani daju radu Ureda Predsjednice, ali u odnosu na lipanj petica je manje, pa je i ova prosječna ocjena nešto slabija. Prema biračkom tijelu HDZ-ovci je najbolje ocjenjuju i to s vrlo dobar četiri. Blagi pad bilježi i Vlada, a ocijena ostaje dovoljan dva.

Prema biračkom tijelu HDZ-ovci daju najbolje ocjene, ali rad koalicijske Vlade ocjenjuju s dobar tri. Sabor ostaje tradicionalno najlošije ocijenjen, mršava dvojka, ali uoči skorašnje ljetne stanke čak nešto i podebljana.

Raspad koalicije
Izvor iz vrha HNS-a rekao je da će HNS izaći iz Vlade ako Lovro Kuščević i dalje ostane ministar.

“HNS s Lovrom Kuščevićem koji je koristio politički utjecaj radi osobne financijske koristi, koji nema nimalo političke i moralne odgovornosti, koji je današnjom bezobraznom i licemjernom izjavom uvrijedio sve građane Hrvatske, sve medije i sve koalicijske partnere, HNS s takvim čovjekom u ovoj Vladi na ovaj ili onaj način neće sjediti”, poručio je izvor iz vrha HNS-a u Večernjem listu nakon što je danas ministar uprave rekao da su svi njegovi poslovi s nekretninama čisti te da ne odlazi iz Vlade.

Ministar uprave, podsjetimo, izjavio je u srijedu da premijer Andrej Plenković nije na sastanku Vladina užeg kabineta tražio njegovu ostavku niti se o tome razgovaralo, već je Plenkoviću detaljno i dokumentirano izložio sve informacije o svojem imovinskom stanju.

Referendum
Predsjednički kandidat Miroslav Škoro na RTL-u je otkrio neke nove detalje iz svog programa.

“Da ne bi bilo ozlijeđenih, ponovit ću ukratko… Naveo sam pet točaka koje žele birači prema istraživanjima. Direktan izbor predsjednika 90 posto, 64 posto njih je tražilo da predsjednik ima veće ovlasti. Moj prijedlog proizlazi iz prvog članka Ustava, koji kaže da vlast proizlazi iz naroda i da je za narod. Mislim da netko tko dobije oko milijun glasova na izborima ima neka prava”, kaže Škoro.

“Činjenica jest da svi zakoni, kako ih ja vidim, protrčavaju kroz Sabor tako da se u 13 sati u petak okupe članovi parlamentarne većine i da odobre zakone koji su na drugom mjestu prodiskutirani i predloženi. Ovo što imamo je, u principu, kancelarski sustav tako da je moja želja da se povećanjem ovlasti predsjednika narod uključuje u upravljanje zemljom. Netko tko ima milijun glasova, trebao bi imati mogućnost, primjerice, raspisivanja referenduma”, kazao je Škoro pa je prokomentirao i želju imenovanja Ustavnih sudaca.

“Predložio sam situaciju u kojoj bi predsjednik inicirao neke stvari, ali odlučivanje bilo od strane naroda na referendumu, od strane parlamenta kod izbora i od strane Ustavnog suda. Očito nisu dobro razumjeli. Nisam samo tražio pravo da se predlažu kandidati za Ustavni sud već sam tražio i vetiranje zakona jer se znalo dogoditi da netko “zaglavinja” u neki zakon pa uvede PDV na tiskane medije po principu broja riječi. Sve su to plaćali građani. Da je netko to mogao vetirati, ne bi se dešavala silna blamaža. Ono na čemu ću inzistirati je da predsjednik u onom trenutku kad nekom od ustavnih sudaca istekne mandat, sa stručnjacima predloži pet novih vrhunskih stručnjaka pa Sabor odabere jednog od njih. Ovako su članovi Ustavnog sudaca možda prosječni pravnici, a ne vrhunski stručnjaci”, rekao je.

Osvrnuo se i na referendume, a otkrio je i koje bi referendume volio vidjeti.

“Već smo to imali, ovo je pokušaj da narod participira u vlasti. Imamo nekoliko problema koji tište građane, a netko drugi odlučuje o njima. Iako nije zakonodavni referendum, volio bih čuti što građani misle o uvođenju eura, gospodarskom pojasu, izbornom sustavu…”

Kratko je prokomentirao svoje protukandidate.

“Još nisam ni od koga čuo program, tek se moraju iskazati. Uvjeren sam u to da bez obzira kakav rezultat bude, ostat ću u Hrvatskoj”, kaže Škoro.

Osnažiti parlament
Svo četvero kandidata za čelno mjesto u Europskom parlamentu, koje je u srijedu na prvoj sjednici 9. saziva EP-a predstavio dosadašnji predsjednik Antoni Tajani, pozvali su na jačanje uloge Parlamenta kao autonomnog tijela, bez zakulisnih i lobističkih igara oko izbora njegova predsjednika.

Zastupnici će u prvom krugu glasovanja danas birati između Njemice Ska Keller, kandidatkinje Zelenih, kandidatkinje ljevice (GUE/NGL), Španjolke Sire Rego, Talijana Davida Marie Sassollija iz redova socijaldemokrata (S&D) i Čeha Jana Zahradila iz iz redova Europskih konzervativaca i reformista (ECR).

U petominutnom izlaganju, Ska Keller je pozvala na jačanje uloge parlamenta i odabir njegovog predsjednika neovisno od pregovora netom vođenih u Bruxellesu o raspodjeli čelnih funkcija u ključnim europskim institucijama. “Osnažimo Europski parlament. (…) izaberimo neovisnog kandidata. Ne možemo dopustiti da se predsjednik Parlamenta bira u sklopu nekih zakulisnih pregovora”, kazala je čelnica Zelenih, podsjetivši da su birači na posljednjim izborima poslali poruku da je europski projekt živ i da se za njega treba boriti.

“Ovaj dom se već godinama bori da osnažimo ulogu Parlamenta, da povećamo pravo zastupanja građana koji su nas izabralu i kako bismo dalje radili na snaženju Parlamenta kandidiram se za ulogu predsjednice i bila bih vam zahvalna na vašoj potpori”, nastavila je kandidatkinja Zelenih.

Kao posebne europske vrijednosti istaknula je ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava, jednakost. Socijaldemokrat David Sassolli je kazao da će se, ukoliko bude izabran, boriti za “moderan i transparentan parlament, pristupačniji građanimai održiviji na ekološkom planu”. Prema njegovim riječima, “svu će ambiciju i hrabrost usmjeriti kako bismo se nosili s velikim izazovima vezanim za klimatske promjene, socijalnu pravdu, upravljanje migracijskim politikama i gospodarskim rastom”. Nije zaboravio istaknuti da će zastupati i poštivati “sve naše razlike”.

Kandidatkinja ljevice u Europskom parlamentu, Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), Španjolka Sira Rego u svom je istupu kritizirala ekonomske politike EU-a ocijenivši da su uništile cijele države, poput Grčke, Portugala i Španjolske te istaknula da parlament treba biti na strani radnika, naroda i ljudskih prava. Založila se da se u središte europskih politika stavi pitanje klimatskih promjena i feminizam.

Upozorila je na rast ekstremne i ksenofobne desnice u Europi okrivivši za njihovu pojavu neoliberalne ekonomske politike koje su kako je rekla “stvorile neofašističko čudovište” i podsjetila da se kriminaliziraju oni koji pomažu migrantima, primjerice u Salvinijevoj Italiji.

Čeh Jan Zahradil, kandidat Europskih konzervativaca i reformista (ECR), pozvao se na svoje dugogodišnje iskustvo rada u Europskom parlamentu . Istaknuo je da je u institucijama EU-a potrebno uspostaviti ravnoteže, primjerice između nacionalne i europske razine te ukazao kako je on jedini kandidat novih članica, odnosno zemalja središnje i istočne Europe, kao i zemalja manje i srednje veličine.

Pučani u Europskom parlamentu pozdravljaju dogovor o podjeli vodećih funkcija u Europskoj uniji, postignutog na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, no žale što nije ispoštovan princip spitzenkandidata, rekao je u utorak Manfred Weber, spitzenkandidat pučke stranke (EPP) i vođa pučana u Europskom parlamentu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je nakon završetka summita EU-a u utorak u Bruxellesu izrazio zadovoljstvo dogovorenim paketom imena za nove čelnike europskih institucija. “Mislim da s ovakvim rezultatom i kompromisom možemo biti zadovoljni. S aspekta hrvatske pozicije i naših nacionalnih interesa, mislim da je svatko od ovih kandidata, a osobito predložena predsjednica Komisije, izrazito dobro rješenje za Hrvatsku”, rekao je Plenković.

Nakon sastanka sa premijerom
Ministar uprave Lovro Kuščević nije u srijedu odgovorio na novinarski upit hoće li dati ostavku na svoju dužnost istaknuvši da se sva njegova imovina nalazi transparentno na imovinskoj kartici, te da nema nikakvog prekršaja niti nikakvih sumnji u časne radnje.

“Sva moja imovina je transparentno na imovinskoj kartici, apsolutno nema nikakvog prekršaja i nema nikakvih sumnji u časne radnje. Nastavljam dalje”, rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom HDZ-ova saborskog kluba Brankom Bačićem.

Kazao je da će u četvrtak u Saboru vidjeti kako će izgledati SDP-ov zahtjev za njegovom smjenom te imaju li ikakve ozbiljne kritike. “Mislim da će to biti također niz prepiski, lažnih opužbi koje smo ovih dana mogli vidjeti u medijima”, ocijenio je.

Na upit ne misli li da je prevelik teret Vladi i da koalicijski partner (HNS) traži njegovu ostavku odgovorio je kako stranke koje imaju 2,5 posto “nisu te koje će kreirati sastav hrvatske Vlade”.

O tome što će se događati na našoj političkoj sceni, kakav će biti dogovor oko europskih funkcija, slijedi li rekonstrukcija Vlade, u Studiju 4 su komentirale bivša premijerka Jadranka Kosor i Smiljana Leinert Novosel, komunikologinja i profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

– Gospodin Kuščević je osobni izbor premijera Plenkovića i zato očito premijer odugovlači s bilo kakvom odlukom, smatra Kosor.

Nadodaje, kako će se vjerojatno ići na rješenje da ministar Kuščević sam da ostavku kako bi se izbjegla saborska rasprava koja bi mogla otvoriti brojna pitanja. Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu također se osvrnula na stav premijera Plenkovića u vezi afera koje se vežu uz ministra Kuščevića.

– On zapravo želi poslati poruku kako vlada situacijom i kako želi sve analizirati s užim krugom suradnika a tek onda obznaniti odluku javnosti. rekla je.

Također, smatra da aktualne afere u zemlji utječu na imidž u Bruxelles-u posebno kada je aktualna tema preraspodjele europskih funkcija.