Politika

Nacionalistička stranka Pravi Finci osvojila je tek nešto manjih 17,6 posto glasova. “Prvi put od 1999. godine mi smo najveća stranka u Finskoj… SDP daje premijera”, rekao je Rinne. Prema projekcijama socijaldemokrati će dobiti 40 mjesat u jednodomnom parlamentu od 200 mjesta, a Pravi Finci samo jedno mjesto manje 39.

Premijer kojemu istječe mandat Juha Sipila priznao je poraz kazavši “Mi smo najveći gubitnici ovih izbora”. Njegova Stranka Centra izgubila je 18 mjesta u odnosu na dosadašnji saziv i pala na četvrto mjesto, iza konzervativne Stranka narodne koalicije s kojom je bila u vladajućoj koaliciji.

Današnjom pobjedom, bivši ministar financija, 56-godišnji Rinne koji je preuzeo stranku 2014., postaje premijer socijaldemokrata koji su zadnji put bili u vodstvu nakon izbora 1999. godine. Nakon toga socijaldemokrati su sudjelovali u nekoliko vlada, ali nisu dobili vodstvo.

Vladajuća koalicija kojoj istječe mandat na vlasti je bila od 2015. i činile su je Stranka centra i Stranka narodne koalicije te euroskeptična Plava reforma. Politikom štednje Sipila i njegova vlada uspjeli su Finsku izvući iz recesije 2016.

“Proizlazi to iz razgovora s više HDZ-ovaca koji su odabir kandidata, redom osoba koje s iznimkom njih nekoliko nisu poznate široj javnosti, shvatili kao zadnje ‘lomljenje’ HDZ-a i svladavanje mogućeg unutarstranačkog otpora Plenkovićevu načinu vođenja stranke”, navodi dnevnik u broju od ponedjeljka.

“Ova je lista rezultat unutarstranačkih odnosa, njezina glavna poruka je usmjerena prema članstvu i nije rezultat nastojanja da se na izborima osvoji što više mandata. Stranački vrh je siguran da će HDZ na izborima osvojiti pet ili šest zastupnika u Europskom parlamentu i to neovisno o imenima koja će se naći na listi govori jedan od naših sugovornika, slikovito navodeći da je odnos između političkih stranaka takav da će HDZ dobiti pet mandata pa taman bili i konji na listi”, piše Jutarnji.

Dodaju da je atmosfera na Predsjedništvu i kasnije na Nacionalnom vijeću bila komorna. “Kad je Plenković pročitao imena onih koja će predložiti na usvajanje, nitko nije rekao ništa. Jednako je bilo i na Nacionalnom vijeću. Nitko nije imao nikakvu riječ kritike, nikakvo pitanje, ali ni pohvalu. To puno govori kaže drugi sugovornik koji nas uvjerava da odabirom kandidata nisu zadovoljni ni neki Plenkovićevi bliski suradnici u stranci koji su ga aktivno podupirali u dolasku na čelo HDZ-a”.

Ističu i da je problem liste to što imena koja su na njoj ne predstavljaju pravi politički profil HDZ-a, pri čemu se ne misli na to da su trebala biti desnija ili konzervativnija. “Lista jednostavno nije pogodila bit HDZ-ovaca i ne predstavlja ono što naši birači očekuju, bilo u ruralnim ili gradskim sredinama kaže osoba iz stranke koja je također odabir kandidata kojima je na čelu 30-godišnji Karlo Ressler, savjetnik premijera Plenkovića, doživjela kao poruku da pri kreiranju lista za Sabor predsjednik HDZ-a neće ulaziti u kompromise sa stranačkim strujama koje ne podržavaju njegovu politiku”.

HDZ-ovci koji su nezadovoljni izgledom liste kandidata njihove stranke za Europski parlament, dodaje Jutarnji, ne upiru prstom samo u predsjednika stranke Andreja Plenkovića koji im ovim, kako su shvatili, poručuje da ubuduće na pozicije mogu računati samo oni koji su mu lojalni, nego nezadovoljstvo projiciraju i prema glavnom tajniku stranke i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću. “HDZ-ovi s kojima smo razgovarali o kandidatima njihove stranke za Europski parlament postavili smo pitanje može li se dogoditi da se nezadovoljstvo koje je preplavilo HDZ pretoči u neku reakciju. Redom smo dobili negativan odgovor. Kažu kako Plenkovićevo preuzimanje i autokratsko vođenje stranke može ići do određene točke, ali ne vide mogućnost da mu se do skora suprotstavi bilo tko u stranci”, piše Jutarnji list.

Iako na vrhu ljestvice nema promjena u rasporedu, vidljivi su neki novi trendovi.

Da su parlamentarni izbori održani početkom travnja, HDZ bi ostao relativni pobjednik. 28 posto ispitanika bira upravo njih (prema 28,1 posto iz ožujka). SDP ostaje druga snaga u državi, s potporom od 16,9 posto (prema 17,0 posto iz ožujka). Iako je pobjednik uvjerljiv, uz HDZ i SDP zadnja dva mjeseca ima stabilnu podršku; čini se da je SDP barem zaustavio trend pada. No Živi zid nije. I dalje gube potporu, pa su prema podacima upravo oni gubitnici mjeseca jer su u odnosu na ožujak pali za dva postotna poena. Sada ih bira 8,5 posto ispitanika (prema 10,4 posto iz ožujka), pokazuje CRO Demoskop RTL-a.

Most je potporu ustabilio na 6,8 posto. START Dalije Orešković nešto je narastao, ali nisu se približili početnom boomu iz veljače. Potpora im sada iznosi 3,7 posto u odnosu na 3,4 posto iz ožujka. Od praga je jednako udaljena i stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića Neovisni za Hrvatsku (3,6 posto).

Nešto manju potporu uživa HSS s izborom od 3,4 posto (prema 3,6 posto iz ožujka), a prvi put u prvih deset je i nezavisna lista suca Mislava Kolakušića s gotovo 3 posto potpore (2,8 posto), dok slično kao i prošlog mjeseca ima stranka zagrebačkog gradonačelnika. Stranka Bandić Milan 365 bilježi potporu od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,7 posto).

Predsjednik Narodne stranke reformisti, Radimir Čačić, prijavio je listu kandidata za europske izbore.

“Mi izlazimo samostalno kao Narodna stranka reformisti, pojačani s najuspješnijim dubrovačkim gradonačelnikom, Androm Vlahušićem. Jasno je da je naša stranačka baza i po broju glasača i članova sjever, mi u suštini takvu poruku uspješnog i na razini županije i na razini gradova djelovanja posebno u odnosu na europske fondove želimo poslati biračima. Naša osnovna politička poruka je bila politika je mjerljiva disciplina, birajte ljude koji su kroz godine svog rada dokazali da znaju i mogu”, rekao je Čačić.

“Kad govorimo o europskim projektima, Varaždinska županija je daleko najuspješnija hrvatska županija i prošle i ove godine, o čemu govore službeni podaci Ministarstva financija, a ne medijski marketing”, rekao je Čačić.

“Zalažemo se za neke osnovne principe, kako se ponašati u Europi i što promovirati, a da je to istovremeno i interes Hrvatske”, dodao je.

“Sasvim sigurno ova mala zemlja, ako želi imati glasove u Europi, mora imati snažne pojedince. Ovo je test naše snage pred predstojeće predsjedničke, parlamentarne i lokalne izbore, a mogu garantirati da ćemo imati barem toliko zastupnika u parlamentu koliko Kolakušić, HNS i Pametno zajedno”, rekao je Čačić.

Na izborima za Europski parlament, a prije početka službene kampanje, vodi će se vrlo napeta borba i na lijevom i desnom krilu političkog spektra za mandate u budućem sazivu Europskog parlamenta.

Kada su u pitanju nadolazeći Europski izbori, prema najnovijem istraživanju CRO Demoskop, građani bi u Europski parlament, očekivano, najčešće poslali HDZ-ove kandidate, ali nešto manje nego što imaju u onim prvim, općenitim preferencijama koje smo vidjeli.

Listu HDZ-a u svibnju namjerava zaokružiti 26,9 posto ispitanika (prema 27,6 posto iz ožujka). Uz napomenu da je istraživanje provedeno tijekom ovog tjedna, a HDZ je tek u petak navečer službeno objavio svoju listu, pa tek treba vidjeti kako će odabrani kandidati utjecati na rejting HDZ-ove liste. SDP-ova EU lista je znana i nju bira 16,5 posto, nešto manje nego prošlog mjeseca (u ožujku 16,7 posto), dok onu Živog zida, antieuropske stranke, u Europu želi poslati 8,3 posto građana (1,2 postotnih bodova manje od rezultata u ožujku). Amsterdamska koalicija, unatoč imovinskoj kartici Anke Mrak Taritaš i dalje je iznad 8 posto (8,2 posto).

Imena za EU utrku predstavio je još prošlog tjedana i Most što podržava 6 posto ispitanika (u ožujku 6,5 posto). Nešto je narasla lista stranke Brune Esih i to na 4,5 posto (prema 4,2 posto iz ožujka). Slijede ih Suverenisti koje čini HRAST, stranka Ruže Tomašić i ostali. Ta lista bilježi najveći međumjesečni rast – s manje od 3 posto sada su na 4 posto (s prošlomjesečnih 2,9 posto na sadašnjih 4 posto). Istu potporu, baš kao i prošlog mjeseca, ima i START Dalije Orešković (3,4 posto).

I najvažnije, u mandatima HDZ osvaja 5, SDP 3, te po jedan mandat Živi zid, Amsterdamska koalicija i MOST. Ovo su sigurni mandati, a 12., koji će ionako morati čekati Brexit, najbliži su HDZ i Živi zid. Manje šanse za zastupnika imaju Neovisni za Hrvatsku, Suverenisti i START.

Ono što je vidljivo i što će nedvojbeno obilježiti kampanju je borba i na lijevom spektru kroz SDP, Amsterdamsku koaliciju i START, ali i na desnom; HDZ i stranke u koje su otišli njihovi biši partneri, Suverenisti i stranka Brune Esih. Živi zid i ovdje nastavlja pad.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najčešći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 15,7 posto (prema prošlomjesečnih 17 posto). Trend pada potpore nastavila je i u travnju. Istovremeno crvene strelice pokazuju da je svima u vrhu pala potpora u odnosu na ožujak, pa tako i premijeru Andreju Plenkoviću koji je ostao drugi izbor, ali s potporom od 10,3 posto (prije mjesec dana 10,7 posto). Svi ostali daleko su od toga. Bivšu šeficu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Daliju Orešković, bira manje od 4 posto ispitanika (prije mjesec dana 5 posto), a značajno je potonuo i Zoran Milanović. Kao najpozitivnijeg ocjenjuje ga gotovo dvostruko manje ispitanika nego u ožujku (3,4 posto u odnosu na prošlomjesečnih 6,1 posto).

Na prestižnoj ljestvici potporu gubi i čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić (3,2 posto izbora prema 4,5 posto iz ožujka), značajno pada i čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš (3,0 posto u odnosu na 5,5 posto u ožujku), a u prvih deset sada je i Mislav Kolakušić (2,9 posto). Popularni ‘nitko’ zapravo je i dalje najpopularniji, tako misli 17,1 posto ispitanika. Među 10 najpozitivnijih domaćih političara su Božo Petrov (2,3 posto), Ivan Pernar (2,1 posto), te Krešo Beljak i Miro Bulj (po 2,0 posto).

Na ovoj drugoj omraženoj ljestvici i dalje je prvi premijer Andrej Plenković kojeg najnegativnijim vidi 22,3 posto građana (u odnosu na 22,6 posto iz ožujka). Slijedi ga šef oporbe Davor Bernardić s izborom od 9,8 posto (u ožujku 9,6 posto), a iako ostaje treći, Milorad Pupovac bolje stoji (5,1 posto izbora u odnosu na 8,3 posto u ožujku). Manje ispitanika ga negativno ocijenjuje, a slično se događa i Milanu Bandiću (4,3 posto u odnosu na 7,9 posto u ožujku).

U top deset najnegativnijih prvi se put našla ministrica Gabrijela Žalac. Izazivanje prometne nesreće s nevažećom vozačkom dozvolom, pri čemu je ozlijeđena djevojčica, ali i aferu Mercedes dio građana joj je očito zamjerio (2,9 posto). Tu je i Gordan Jandroković (2,8 posto), šef Sabora i glavni tajnik HDZ-a koji se repajući ismijavao njezinim optužbama da joj se podmeće. U top deset ostao je ministar zdravstva Milan Kujundžić (2,7 posto), a tu je i Ivan Pernar (2,5 posto). Na listi najnegativnijih političara našla se i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (2,4 posto), kao i Ivan Vilibor Sinčić (2,3 posto), dok 11,4 posto ispitanika misli da da su negativni baš svi političari.

Prihvaćena je žalba tužiteljstva na nepravomoćnu presudu kojom je u slučaju Planinska Sanader osuđen na 4,5 godina zatvora. Ovom odlukom bivši premijer Sanader upućuje se u Remetinec, a zatim i na izdržavanje kazne zatvora. ”Nema dokaza. Ovo je smiješno, presuda je trebala pasti. Ovo je još jedna predstava. Tu su moji odvjetnici, ako dođu po mene, ja idem. To je besmisleno. To su laži, jedna do druge. Ja sam spreman na sve i dokazat ću svoju nevinost”, izjavio je Sanader.

Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić komentirao je presudu Ivi Sanaderu, odnosno daljnje postupke u slučaju bivšeg HDZ-ovog premijera. “Svakom osuđeniku, odnosno zatvoreniku, moraju se osigurati adekvatni uvjeti za liječenje. Također je pravo zatvorenika da zatraži prekid izvršavanja kazne o čemu odlučuje nadležni sudac izvršenja kazne, a o žalbi odlučuje nadležno Vijeće Županijskog suda. To može biti, s obzirom na činjenicu bude li u zatvoru u Remetincu ili zatvorskoj bolnici, Županijski sud u Velikoj Gorici ili u Zagrebu. Dakle, ako postoje razlozi za prekid izdržavanja kazne, može se dogoditi prekid izdržavanja kazne”, odgovorio je Ivan Turudić na novinarsko pitanje o tome postoje li manevri koje bi odvjetnici Ive Sanadera mogli izvesti s obzirom na zdravlje bivšeg premijera.

Turudić je kazao da bi, prema instruktivnom roku koji nije obvezujuć i za čije propuštanje nema posljedica, Sanader trebao biti upućen za izdržavanje kazne u roku od osam dana. “Radi se o obligatornom istražnom zatvoru koji može trajati najdulje do trajanja izrečene kazne zatvora. Kada okrivljenik dobije pravomoćnu presudu, nju dobije sudac izvršenja. On je dužan je uputiti ga na izdržavanje kazne u roku od osam dana. To je instruktivni rok, nema posljedica za njegovo propuštanje, kazao je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu.

Potvrdio je i da se vrijeme koje je Sanader proveo u istražnom zatvoru ne ubraja u obligatorni istražni zatvor.

Podsjetimo, u ovom slučaju bivši premijer u nepravomoćno je bio osuđen na četiri i pol godine zatvora, a mora, sa svojim suoptuženicima, vratiti 15 milijuna kuna. Oduzeto mu je i 17 milijuna kuna nepripadajuće imovinske koristi. USKOK je ustvrdio da je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, dok je ministar bio Petar Čobanković, kupilo zgradu u Planinskoj od Stjepana Fiolića koji je u to vrijeme bio saborski zastupnik HDZ-a.

Bivši premijer sve optužbe u ovom slučaju je odbacio rekavši da je USKOK ucjenjivao njegove suoptuženike. Uz Sanadera je u travnju 2017. nepravomoćno osuđen i Mladen Mlinarević za kojega je utvrđeno da je za bivšeg premijera izradio procjenu vrijednosti nekretnine i uvećanjem procjenjene vrijednosti pribavio Sanaderu nepripadajuću imovinsku korist. Mlinarević je osuđen na godinu dana uvjetno, a kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro. Na istu kaznu osuđen je i Stjepan Fiolić.

Većina izlaznih anketa u Ukrajini pokazala je da je diplomirani pravnik i glumac Volodimir Zelenski osvojio najviše glasova u jučerašnjem prvom krugu predsjedničkih izbora u Ukrajini, oko 30 posto, a daleko iza njega na drugom mjestu je aktualni predsjednik Petro Porošenko s oko 18 posto glasova. Bivša premijerka Julija Timošenko osvojila je oko 14 posto glasova, prema izlaznoj anketi Kijevskog međunarodnog sociološkog instituta i agencije za istraživanje javnog mnijenja Razumkov.

Po objavljivanju rezultata na osnovi izlaznih anketa Porošenko je izjavio da je njegov očito loš rezultat otrežnjujući. „Ne osjećam nikakvu euforiju. Kritički i trezveno razumijem signal koji je društvo danas dalo vlastima”, kazao je Porošenko.

Zelenski je izjavio da je načinio velik korak prema pobjedi i negirao da će njegov izborni stožer biti u koordinaciji s bilo kojim od 37 kandidata koji ne uđu u drugi krug. U intervjuu za agenciju AFP Zelenski je rekao da već uči kako bi mogao obavljati svoju moguću buduću funkciju: „Na kraju krajeva, ne želim izgledati kao idiot.”

I Porošenko i Zelenski žele ponovo uspostaviti teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Pored samoproglašenih republika Donjecka i Luhanska, pod kontrolu Kijeva žele staviti i poluotok Krim koji je anektirala Rusija.

Izborni stožer Julije Timošenko osporio je rezultate izlaznih anketa i naveo da je ona na drugom mjestu, prema podacima kojima raspolažu. Ukrajinska policija je priopćila da je tijekom izbornog dana primila više od 1.600 žalbi u vezi s nepravilnostima na izborima, uključujući pokušaje podmićivanja birača i odnošenje glasačkih listića s biračkih mjesta, donosi DW.

Britanska vlada ranije je najavila posebnu sjednicu parlamenta za petak posvećenu raspravi o brexitu, ali nije rekla hoće li to biti formalni pokušaj da se održi treće glasanje o sporazumu o razdruživanju kako bi ga se ratificiralo, pošto je već dva puta odbijen, pred zakonski rok za izlazak iz EU-a koji istječe u ponoć po srednjoeuropskom vremenu.

Britanska Laburistička stranka poručila je u međuvremenu da neće podržati sporazum o brexitu premijerke May ako ona zatraži od parlamenta da glasa samo o sporazumu o razdruživanju, bez dogovora o budućim odnosima. “Izišli bismo iz EU-a, a ne bismo imali apsolutno nikakvu ideju o tome kamo idemo. To ne može biti prihvatljivo i laburisti neće za to glasati”, reći će glasnogovornik stranke za brexit, Keir Starmer, u govoru na konferenciji u Britanskoj trgovačkoj komori u četvrtak.

“Kada bi se sada razdvojilo sporazum o povlačenju i političku deklaraciju, ostao bi nam brexit koji bi bio krajnje naslijepo”, kazat će. May je u srijedu izjavila da će dati ostavku ako njezin plan za brexit, koji je parlament dvaput odbacio, prođe treći put, u posljednjem pokušaju da pobunjenike u vlastitoj Konzervativnoj stranci uvjeri da podupru dogovor s Bruxellesom.

May je na sastaknu s konzervativnim zastupnicima rekla da će odstupiti ako njezin ‘razvod’ od Unije dobije zeleno svjetlo podijeljenog parlamenta, kako bi omogućila da neki novi premijer krene u novu fazu pregovora o budućim odnosima s EU-om.

Brojni konzervativci, koji žele radikalniji prekid veza s EU-om od onoga koji je May ispregovarala s Bruxellesom, jano su dali do znanja da će razmotriti mogućnost da podrže njezin plan ako im jasno obeća da odstupiti i kaže kada će to učiniti.

Britanski je parlament kasno u srijedu navečer odbio sve alternativne prijedloge za brexit. Radi se o nekoliko prijedloga koji su bili predstavljeni kao alternativa premijerkinu planu. Odbijeni prijedlozi bili su različiti, od izlaza bez sporazuma, preko očuvanja carinske unije, do dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ožujak u izbornoj godini završava nepopularnija od svog prethodnika Ive Josipovića. Rad Predsjednice tako odobrava 48 posto ispitanika, a ne odobrava njih 43 posto, dok 9 posto ne zna, što znači da ni u ovom mjesecu nema većinsku potporu građana za svoj rad na Pantovčaku. Njezin prethodnik Ivo Josipović je u ožujku 2014. za svoj rad mogao računati na potporu od 62 posto ispitanika. Predsjednica trenutačno može većinski računati na potporu birača HDZ-a s 88 posto, ali kod birača ostalih stranaka ta potpora svakog mjeseca pada, pokazuju rezultati Crobarometra koje donosi Dnevnik Nove TV.

Unatoč tome, predsjednica je i dalje najpopularnija u Hrvatskoj. O njoj pozitivan dojam ima 58 posto ispitanika, njih 36 posto ima negativan dojam, dok 6 posto ne zna. I opet, kad se vratimo u 2014. godinu, Ivo Josipović imao je potporu od 72 posto ispitanika, negativan dojam o njemu imalo je njih 24 posto, dok nije znalo 3 posto.

Čini se da je čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić podijelio građane, ali i blago popravio imidž u mjesec dana. O Sinčiću pozitivan dojam ima 44 posto, a negativan 41 posto birača.

Milan Bandić, koji trenutačno ima dvanaest saborskih zastupnika u svojim redovima, još nije odlučio hoće li u predsjedničku utrku, ali može računati da na 43 posto građana ostavlja pozitivan, a na njih 50 posto negativan dojam. Božo Petrov odavno ne računa na potporu većine građana, trenutačno o njemu pozitivno misli 38 posto ispitanika, a negativno njih 46 posto.

Osobni rejting popravio je i Andrej Plenković s 35 posto potpore birača koji o njemu imaju pozitivan dojam, dok negativan dojam ima njih 57 posto. Čelnik SDP-a, Davor Bernardić kao da je, ako se pitaju birači, „zacementiran“ s potporom, pozitivno ga ocjenjuje 23 posto, a negativno 58 posto birača, prenosi N1.

Oni će se održati u nedjelju 26. svibnja. Hoćemo li imati 11 ili 12 zastupnika ovisi o raspletu situacije oko Brexita, odnosno o izlasku Velike Britanije iz Europske unije do toga datuma.

U ponoć je počeo teći rok za predaju kandidakcijskih lista te se one mogu predavati u roku iduća dva tjedna. Nakon toga će Državno izborno povjerenstvo u dva dana provjeriti i objaviti konačne liste. Potom slijede 44 dana službene izborne kampanje. Prema posljednjem HRejtingu koji je objavio HRT, da su danas izbori HDZ bi dobio 5 mandata, SDP tri, a Živi zid jedan. Ostali mandati su granični, a za njih konkuriraju Most, Amsterdamska koalicija te drugi.

U Studiju 4 HRT-a o toj su temi razgovarali s prof.dr.sc Goranom Bandovom, politologom.

– Europski izbori zapravo nikako da postanu europski. Imamo porast tema poput populizma ili migracija, ali će nacionalne teme ipak imati glavnu ulogu, smatra politički analitičar Goran Bandov.

Sve analize govore da će Europski pučani te Socijalisti izgubiti dio mandata u odnosu na posljednje izbore, ističe, dodajući da će više dobiti populističke stranke te da bi mogla ojačati i liberalna skupina, prvenstveno zbog Macronovog pokreta koji je snažan u Francuskoj.

– Imamo i euroskeptike, vidjet ćemo kako će oformiti tu skupinu. Oni imaju cijeli niz tema oko kojih se ne mogu spojiti. Primjerice poljska Pravda ima potpuno drugačije stajalište prema Rusiji nego što to ima Fidesz Viktora Orbana ili Lega Mattea Salvinija.

Jedan od ključnih problema Europske unije jest neravnomjerna raspodjela socioekonomskih resursa, kako među državama, tako i unutar samih država.

Desne stranke sve više dobivaju na popularnosti, a Bandov smatra da je razlog tomu činjenica da za njih glasuju tzv. “gubitnici tranzicije”. Radi se o ljudima koji su razočarani potezima vladajućih stranaka vezano uz migrante i slično, pa daju glasove desnim strankama koje govore ono što žele čuti. Ističe kao primjer švedske demokrate i njihov vrtoglavi porast popularnosti.

Zaključuje da Europi nedostaje jakih političara poput Emmanuela Macrona ili Orbana, kako bi se raspravila “vizija buduće Europe”, a ne da se sve svodi na “birokratski aparat u kojem se samo dižu ručice”.

Što se tiče Brexita, Bandov kaže da je moguć i novi referendum, no pitanje je koje bi bilo pitanje.

– On bi morao biti slojevitiji. Trebalo bi postaviti pitanje je li ono što je May ispregovarala s EU-om nešto što je ljudima prihvatljivo. A drugo pitanje bi trebalo biti ostaje li se ili ne, rekao je Bandov za HRT 4.

Pječinović Burić bila je jedna od četvero kandidata za novu glavnu tajnicu VE, uz Reyndersa, bivšeg litavskog premijera Andriusa Kubiliusa i bivšu grčku ministricu vanjskih poslova Dore Bakojanis. Odbor ministara VE saslušao je sve kandidate prošli tjedan i suzio listu na hrvatsku ministricu i belgijskog ministra. O tome tko će biti novi glavni tajnik paneuropske organizacije odlučivat će Parlamentarna skupština VE tajnim glasanjem 25. lipnja u Strasborugu.

Mandat novog glavnog tajnika ili tajnice počinje 1. listopada. Sadašnji glavni tajnik Thorbjørn Jagland, bivši norveški premijer i predsjednik parlamenta, nema se pravo kandidirati nakon dva mandata. Predsjednik vlade Andrej Plenković kazao je prošli tjedan kako bi “bilo sjajno” kada bi Pejčinović Burić bila izabrana za glavnu tajnicu. “Prvo, ona je kvalitetna ministrica, a drugo, ima sve kvalitete da bude glavna tajnica Vijeća Europe”, dodao je.

U slučaju njezina izbora, naglasio je premijer, Pejčinović Burić bi bila tek druga žena na čelu te paneuropske organizacije i prva glavna tajnica iz zemalja srednje i istočne Europe. “Bila bi i najviša hrvatska dužnosnica ikada odabrana ‘trijažom’, dakle ne nekakvom kvotom nego odlukom parlamentarne skupštine”, kazao je Plenković.

Petrov je pojasnio i kako u Europski parlament ne namjerava ići, a priliku će, kaže, prepustiti ‘mostovcima’ s najviše preferencijskih glasova.

Na listi, iza Petrova, slijede Sonja Čikotić, Ivan Prskalo, Ines Strenja, Ružica Vukovac, Robert Podolnjak, Ljubica Ambrušec, Nizar Shoukri, Ivan Bekavac, Mato Tomljanović, Ivan Matić, dok je na posljednjem, 12. mjestu, Miro Bulj. “U Europski parlament će ići oni koji dobiju najviše preferencijskih glasova, neovisno o tome jesu li prešli preferencijalni prag ili ne. Smatram da je to korektno i prema građanima i prema kandidatima na listi”, izjavio je Petrov.

Time što listu nosi iako u Europski parlament ne planira želi, kaže, poslati političku poruku kako su europski izbori bitni za Hrvatsku.

Neću u EP jer nam predstoje važne bitke

“Bit ću na prvom mjestu liste ali neću ići u Europski parlament jer smatram da nam predstoje još određene važne bitke. Svojim mjestom na listi želim poslati poruku koliko su nam ovi izbori bitni za političku budućnost Hrvatske”, poručio je.

Čelnik Mosta građane je pozvao da izađu na izbore jer “svojim izlaskom ili neizlaskom pokazuju kakvoj Hrvatskoj pripadaju i kakvu Hrvatsku žele”. “Ili ste za ovakvu vladajuću politiku ili ste protiv. Nema između. Ako zamišljate Hrvatsku onakvom kakvu imate danas, gdje vam ponovno trebaju partijske iskaznice da biste našli zaposlenje ili gdje se jedna afera treba proizvesti da bi se sakrila prethodna, onda ne trebate ništa napraviti. Ostanite kod kuće, nemojte izaći na izbore, ostatak posla će doraditi njihova mašinerija”, rekao je Petrov.

Ako Hrvatsku vidite kao zemlju u kojoj mladi mogu pronaći posao, radnici mogu imati pristojne plaće, a umirovljenici ne moraju kopati po kontejnerima, te ako želite Hrvatsku u kojoj imate pravo reći što želite i što mislite i da zbog toga nećete biti kažnjeni, ako želite Hrvatsku u kojoj će se i vas pitati za vaše stavove, onda ćete izaći na izbore”, poručio je čelnik Mosta.

Most u predstojećoj izbornoj kampanji planira potrošiti 1,2 milijuna kuna što je, naglasio je Petrov, manje od dozvoljenog iznosa i po bivšem zakonu a kamoli po ovom, koji dozvoljava maksimalni iznos od 4 milijuna kuna, a koji je HDZ branio 39 sati ne bi li sebi namaknuo novac za kampanju. “Oni su iznos digli sa 1,5 na 4 milijuna kuna koje mogu potrošiti, a ja mogu reći – kamo sreće da se tako bore za bolesne i za potrebite”, zaključio je Petrov.