Politika

Vidović je kazao kako još nisu definirali koji im je cilj na Europskim izborima. Dodao je da su sve županijske organizacije dobile analitičku podlogu koja pokazuje koliko je stranka dobivala na tim izborima u prethodna dva izborna ciklusa i ta bi podrška trebala biti polazna točka za predstojeće izbore.

To će biti temelj na kojemu ćemo se dogovoriti koliko više, manje ili jednako u odnosu na taj broj, trebamo osigurati, kazao je Vidović, ocijenivši da će SDP financijski moći izdržati te izbore i za njih neće dizati kredit. SDP je u aktualnom mandatu Europskog parlamenta ima dvoje zastupnika, Biljanu Borzan i Tonina Piculu.

Predsjedništvo SDP-a 4. listopada poslalo je dopis svim predsjednicima županijskih organizacija i Gradskog odbora Grada Zagreba kojim ih poziva da sazovu sjednice županijskih odbora i da do 26. listopada predlože potencijalne kandidate za zastupnike u Europskom parlamentu. Prema Statutu, kandidate za zastupnike u Europskom parlamentu utvrđuje Glavni odbor na prijedlog predsjednika stranke.

Predsjednik izbornog stožera za europarlamentarne izbore je potpredsjednik stranke Rajko Ostojić, a u SDP-u su najavili da će na te izbore izaći samostalno Predsjednik Davor Bernardić prošli tjedan je kazao da neće biti kandidat na listi za europske izbore.

Politički tajnik SDP-a Davorko Vidović, uoči sutrašnjeg utvrđivanja mirovinske reforme na Vladi, najavio je u utorak da SDP neće podržati mirovinsku reformu jer po njoj sadašnji umirovljenici neće dobiti ni lipe.

Diljem Europe jačaju pokreti protiv prava na izbor, odnosno za povećanje restriktivnih mjera kojima bi se dostupnost i sigurnost abortusa dovela u pitanje, upozoreno je na Okruglom stolu, stoji u priopćenju. Protivnici prava na izbor dio su široke zajednice prisutne diljem Europe koja koristi različite strategije kako bi dovela u pitanje vrijednosti poput prava na brak LGBT zajednice ili prava na pristup abortusu.

“I ja sam vjernik ali sam, prije svega, za slobodu. Ne smije se ulaziti u tuđe živote i sudbine jer to pripada sferi privatnog i osobnog. A ultrakonzervativci čine baš to-žele ograničavati ljudska prava i slobode. Mi, koji smo za slobodu, borit ćemo se protiv takvih nastojanja”, istaknuo je Jakovčić.

“Ultrakonzervativni pokreti i udruge su glasne ali nisu snažne. Stoga nema razloga za pesimizam na strani nas koji se borimo za ljudska prava i slobode. Ali žalim što mi, kada smo bili u poziciji da upravljamo Hrvatskom, nismo poduzeli radikalnije poteze protiv onih koji ugrožavaju stečenu razinu sloboda”, poručio je zastupnik IDS-a.

“Na predstojećim izborima ultrakonzervativnim udrugama treba jasno poručiti: nemate što tražiti u političkom životu Hrvatske”, zaključio je Jakovčić, navodi se u priopćenju.

Ministar uprave bio je u Toplicama Sv. Martina na regionalnoj konferenciji Međimurske županije. Tom je prilikom izjavio da sa zajednicom županija radi na prijedlogu novog zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi kako bi se uprava još više približila građanima. Očekuje da će Vlada krajem godine dobiti taj zakon, da će ga Sabor prihvatiti početkom sljedeće godine, nakon čega slijedi njegova primjena.

“Mi mislimo da je potrebno našu uslugu što više približiti građanima na terenu. Decentralizacija je pravi put prema kojemu Hrvatska treba ići i vjerujem kako će županije te nove povjerene poslove kvalitetno obavljati”, rekao je Kuščević i dodao da će građani brže i jeftinije rješavati predmete te da će se time poboljšati kvaliteta usluga.

Međimurski župan Matija Posavec podsjetio je kako se proteklih 25 godina pokazalo da su županije itekako opravdale svoju svrhu te da imaju ključnu ulogu u državi. “Važno je regionalno se povezivati i izmjenjivati primjere dobre prakse, i zbog toga je održana ova konferencija s naglaskom na razvoj sjevera Hrvatske jer smatram da su naši ljudi vrlo produktivni, a to se ne vrednuje adekvatno s razine implementacije projekata u ta područja”, poručio je Posavec. Smatra kako županije, gradove i općine najviše usporava provedba natječaja jer su pripremljeni mnogobrojni projekti, a ne mogu se realizirati.

Govoreći o želji za razvojem, ocijenio je kako bilo kakvo miješanje središnje vlasti nije dobro jer lokalni čelnici znaju što njihovu kraju treba.

Varaždinski župan Radimir Čačić pohvalio je novi prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj upravi jer će omogućiti da županijske uprave budu znatno brže i djelotvornije jer pod svojom kontrolom imaju sve procese u županijama. “Nestala bi dvovlast, a dvovlast je uvijek opasna”, istaknuo je Čačić i naveo primjer izdavanja građevinskih dozvola s kojima je gotovo sve učinjeno vrlo dobro.

“Država je na županije prebacila ovlasti, ljude i plaće, ali je nakon tri godine prestala plaćati plaće”, rekao je. Osim o spajanju ureda državne uprave sa županijama, raspravljalo se i o povlačenju novca iz europskih fondova radi razvoja lokalnog poduzetništva, promidžbe regionalnih gospodarskih i turističkih potencijala i posebnosti te o potrebama jačanja fiskalnih kapaciteta i širenja područja odgovornosti regionalnih samouprava.

On je, govoreći o svojim nedavnim susretima s najvišim velikodostojnicima Ekumenske patrijaršije u Istanbulu i Ruske patrijaršije u Moskvi, naglasio kako nije bio „u nekoj specijalnoj pomiriteljskoj misiji“. „Ali sam, u ime SPC, činio sve što sam mogao da se izbjegne najgori scenarij“, rekao je patrijarh Irinej.

On podsjeća da su i Sabor i Sinod SPC apelirali da carigradski patrijarh „ne prenagljuje” u odlukama i da “ide putem dijaloga i svepravoslavnog konsenzusa“.

Stajalište SPC je da „treba potpuno i neizostavno poštovati stoljetni crkveni poredak i svete kanone“, kaže Irinej, uz ocjenu da „naša majka crkva u Carigradu, nažalost, po mišljenju ogromne većine episkopa i teologa SPC, sada ne čini“. „Mi nismo na klackalici ’za i protiv’. Mi smo za jedinstvo Crkve, slogu, odgovornost, vjernost kanonskom poretku, a protiv svega što dijeli i vodi u opasnost raskola“, poručio je vrhovni poglavar SPC.

Ruska pravoslavna crkva odlučila je u ponedjeljak prekinuti suradnju s Ekumenskom patrijaršijom u Istanbulu zbog odluke ekumenskog patrijarha Vartolomeja da ukine osudu šizmatičke ukrajinske crkve, čime su stvoreni uvjeti za neovisnost ukrajinske crkve od Moskovske patrijaršije, kojoj kanonski pripada. Srpska pravoslavna crkva objavila je na svojoj internetskoj stranici odluku Moskovske patrijaršije da „prekine euharistijsko općenje s Carigradskom patrijaršijom“, ali se SPC o tome još nije službeno očitovala.

Prema posljednim rezultatima, dostupnim od utorka na mrežnim stranicama Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP), Komšić je na izborima 7. listopada dobio povjerenje više od 220 tisuća birača koji su glasovali za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a njegov glavni rival i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović nešto više od 141 tisuće glasova.

To znači kako je za Komšića glasovalo 54 posto birača, dok je Čović dobio 20 posto glasova manje. Šefik Džaferović i z Stranke demokratske akcije (SDA) i dalje vodi u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, no s osvojenih 207 tisuća glasova on ima znatno “tanju” prednost u usporedbi s vodećim kandidatima za hrvatskog i srpskog člana državnog vrha, jer je dobio tek 16 tisuća glasova više od njegovog glavnog rivala Denisa Bećirovića iz SDP BiH.

Posljednji izborni rezultati potvrdili su uvjerljivu pobjedu Milorada Dodika u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, koji je dobio 351 tisuću glasova, a njegov protukandidat Mladen Ivanić 280 tisuća, što je 54 posto glasova za Dodika, a oko 43 posto za Ivanića.

Komentirajući Dodikov izbor Petritsch je kazao kako bi to mogla biti “nepodnošljiva situacija” za BiH i kočnica na putu te zemlje ka članstvu u euroatlantskim integracijama. “Dodik je na crnoj listi SAD-a, a to ozbiljno ograničava obujam njegova političkog djelovanja. On također neće biti u stanju uraditi bilo što za Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji, koja financira i građane u Republike Srpske ali od njega (Dodika) doživljava uvrede. On je već sada, dakle i prije nego što je počeo raditi na toj dužnosti, jedan slab faktor”, ocijenio je austrijski diplomat koji dobro poznaje stanje u BiH.

Petritsch je na dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH bio od kolovoza 1999. do svibnja 2002. godine. Taj mandat uključuje i razdoblje velike krize u BiH, obilježeno pokušajem uspostave tzv. hrvatske samouprave nakon izbora 2000. godine na kojima su povjerenje birača dobile lijeve političke snage predvođene SDP-om BiH. Ta je epizoda u kojoj je HDZ BiH pokušao blokirati provedbu izbornih rezultata okončana smjenom Ante Jelavića s pozicije člana Predsjedništva BiH.

Što ili tko su to Slobodni birači?

Freie Wähler (FW) iako mreža političara lokalne razine, koje djeluje još od 1950-tih godina, globalnu pažnju zadobiva tek na zadnjim izborima, kad se nameće u treću stranku po broju glasova, ali i kao vrlo vjerojatni partner CSU u upravljanju Bavarskom u narednom razdoblju. Do sadašnje izjave čelnika FW pokazuju da bi stranka mogla biti ugodniji partner od drugih potencijalnih koalicijskih partnera poput primjerice Zelenih, koji od CSU neće tražiti izmjene u vodstvu stranke te svojom koalicijom neće diretno utjecati na veliku koaliciju u Berlinu.   FW djeluju na području cijele Njemačke, a kao inicijativa se pojavljuju još 1950tih godina kao mreža lokalnih političara, koji se sredinom 60tih godina prošlog stoljeća udružuju u Savezno udruženje FW, koje na narednom nizu izbora ne polučuje zamjetnije rezultate na višim razinama, ali ostvaruje solidne rezultate u pojedinim lokalnim sredinama. Izbori za pokrajinski parlament u Bavarskoj 1998. godine imaju snažniji utjecaj na profilaciju tada još samo mreže političara FW iako zapravo ne ulaze u parlament s 3,7%, ali se pokazuju kao ozbiljna organizacija, koja jasno zagovara određene ideološki ne obojane politike, koje zadobivaju podršku građana.

Nakon tih izbora FW izlaze kao mreža lokalnih političara i na niz drugih pokrajinskih izbora, ali uvijek uz određena negodovanja dijela članova, kao što je bilo i u slučaju Bavarske 1998. godine, ali s značajno slabijim rezultatima. Ključna zamjerka članova, koji su bili protivni izlasku na pokrajinske izbore da bi se mogao izgubiti lokalni karakter udruženja, te bi se udruženje moglo profilirati u samo još jednu stranku u nizu, što su svakako željeli izbjeć, jer su se željeli nametnu kao njihova alternativa na lokalnoj razini.

Unatoč tom prigovoru, FW se sve snažnije angažira u visokoj politici, te se nakon vrlo uspješnih izbora 2008. godine u Bavarskoj gdje se zadobiva podrška 10,2% birača izašlih na izbore, kreće u formiranje političke stranke 2009. godine, koja bi djelovala na nivou cijele države, ali bi imala jaki lokalni karakter. Uspjeh bavarskih kolega, bio je snažni zamašnjak i za druge kolege, ali se nisu uspjeli dostatno nametnuti svojim biračima. Bavarski FW je već na narednim izborima 2013. godine neznatno izgubio potporu koja je pala 9%, ali su i s tim rezultatnom postali treća najsnažnija politička grupacija u pokrajinskom parlamentu te i nadalje djeluju kao oporbena stranka.

Kako bi mogli ostvariti značajniju ulogu na državnoj razini, 2012. godine započinju suradnju s Wahlalternative 2013, političkom platformom, koja zapravo pokreću članovi CDU, koja promiče konzervativnije vrijednosti društva, ali i traži alternativu dotadašnjem upravljanju Njemačkom stilom velike koalicije, koja je prema njihovom mišljenju obilježena nizom nepotrebnih kompromisa i nedovoljno definiranih politika. Ipak, jaka niska podrška toj zajedničkoj političkoj inicijativi, završava raspadom suradnje, a političari CDU, koji su bili dio Wahlalternative 2013, prelaze u AfD, čiji su i izvorni osnivači također iz sličnog kruga političkog djelovanja.

Na zadnjim izborima u Bavarskoj (2018.) zadobili su snažnu podršku birača 11,6% boreći se za niz tema od lokalnog značaja, ali i kao alternativa CSU. FW je postao kroz treći uzastopni mandat etablirana stranka u Bavarskom pokrajinskom parlamentu, zalaže se za konzervativnije vrijednosti, ima jasne lokalne politike, čvrsta stajališta vezano za pitanje migracija, donekle slična i samom CSU, ali ipak oštrija i preciznije definirana, te se kao takav nametnuo kao primjerena alternativa CSU.

Ideološki su bliže konzervativnom krugu, no ipak nisu odviše definirani, a to pokazuje i njihovo djelovanje u dvije političke grupe u Europskom parlamentu. Iako imaju samo dvije zastupnice – jedan izvorno dobiveni zastupnički mandat Ulrike Müller, koja djeluje unutar ALDE grupe liberalnih i progresivnih stranak, te jedno pridruženo mjesto zastupnika Arne Gericke, koji se odlučio pridružiti FW tek nakon europskih izbora, koji je to mjesto osvojio kao član Obiteljske stranke, a 2017. godine prelaskom u FW, ostaje i dalje aktivan u Europskom parlamentu kao član grupacije Europskih konzervativaca i reformista, rekao je za naš portal profesor Bandov.

Dodao je da se uvjeti za ubrzavanje sudskih postupaka stvaraju svakim novim paketom zakona koji su reformskog karaktera, a među kojima je “implementaciji digitalne tehnologije kako bi bili čim brži”. Osvrčući se na zahtjeve iznesene na nedavnom vukovarskom prosvjedu Bošnjaković je kazao da “nitko ne može biti zadovoljan sve dok zadnja žrtva ne dobije sudski epilog”. “Međutim, to je jedno teško područje gdje su vrlo često i policija i sudovi suočeni s problemima da su svjedoci ili osumnjičenici u drugim državama i suradnja s njima nije na najvišoj razini”.

Kazao je da Hrvatska zbog toga želi osnažiti svoje institucije, materijalno, ali i kadrovski. “Mi i dalje imamo mogućnosti koje možemo iskoristiti, vrijeme koje je pred nama mislim da će donijeti rezultate”, zaključio je Bošnjaković. Ponovio je i podatke prema kojima je od oko 3,500 otvorenih postupaka, njih više od 600 završilo s osuđujućim presudama. Još toliko ih je u tijeku, a 1200 je završilo obustavom. “Određeni broj postupaka vodi se i pred tijelima u Srbiji, vođeni su i pred Haškim sudom. Vjerujem da će statistika biti bolja”, poručio je Bošnjaković.

U BiH su u nedjelju 7. listopada održani opći izbori, pa iako se glasovi još broje, potpuna je nepoznanica kako će se popuniti gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH, u kojemu tri naroda imaju jednak broj izaslanika te mogu jednako utjecati na uspostavu vlasti i donošenje odluka. S obzirom da su bošnjačke stranke u više navrata uspostavljale vlast u Federaciji BiH tako što su u hrvatski klub birani Hrvati iz županija u kojoj zapravo i ne žive, reagirao je Ustavni sud te izbrisao te odredbe Izbornog zakona. Prije izbora bošnjačke stranke su pokušale donijeti neustavni entitetski izborni zakon kako bi pokušale provesti presudu po apelaciji Bože Ljubića, no u tome su ih spriječile hrvatske stranke.

U međuvremenu je na proteklim izborima za hrvatskog člana BiH Predsjedništva izabran Željko Komšić, za kojega hrvatske stranke tvrde da je izabran apsolutnom većinom bošnjačkih glasova. “To se više nikada neće dogoditi i nadam se da imamo dovoljno instrumenata da to zaživi kroz zakonodavstvo BiH, Ustav BiH, do kraja poštujući odluku Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju”, rekao je Čović. Na konferenciji za novinare u Kupresu nakon sjednica vodstva HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dodao je kako njegova ocjena da se vlast ne može izabrati bez provedbe odluke Ustavnog suda ne znači nikakvu blokadu.

“I dalje kao stožerna stranka Hrvata u komunikaciji s drugim strankama želimo tražiti rješenja. Kao što smo izbjegli bilo kakav očekivani plan blokada, kako se tumačio moj plan B, mi smo rekli da idemo u izborni proces svjesni da mora doći do preobrazbe prije svega kroz izborno zakonodavstvo”, kazao je. Po njegovim riječima, izmjene Izbornog zakona najmanje ovise od HDZ-a BiH, te da je sada odgovornost na bošnjačkim i srpskim strankama oko provedbe odluke Ustavnog suda BiH.

Upitan kako komentira medijske interpretacije po kojima je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić usporedio izbor Željka Komšića i nacističkog lidera Adolfa Hitlera, predsjednik HDZ-a BiH je rekao kako to nisu riječi vrhbosanskog nadbiskupa. “Kada je u pitanju uzoriti kardinal, jednako kao što ne komentiram bilo čije istupe, jednako tako neću niti ovaj komentar. Ali, siguran sam kako on to nije rekao kako ste vi to interpretirali. On je dao jednu usporedbu u općem procesu, a nikako ne vezujući uz bilo čije ime”, pojasnio je Čović.

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić ocijenio je u nedjelju kako se Hrvatima u toj zemlji oduzimaju prava te se to predstavlja zakonitim, na što je poručio kako je i Hitler na zakonit način stigao na vlast.

Mnogi Seehofera, koji ujedno obnaša i funkciju saveznog ministra unutarnjih poslova, smatraju jednim od glavnih uzroka slabog izbornog rezultata. Seehofer je svojim sukobima s koalicijskim partnerima, Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) te posebice CDU-ovom predsjednicom i kancelarkom Angelom Merkel, koaliciju u nekoliko navrata doveo do ruba raspadanja, što je među građanima naišlo na negativan odjek.

Istodobno svi signali ukazuju na to da bi CSU sljedećih pet godina u Bavarskoj mogao koalirati sa strankom Slobodnih birača, koja je također izrazila spremnost za početak koalicijskih pregovora i koja je na nedjeljnim izborima osvojila 11,6 posto glasova i tako postala treća politička snaga u Bavarskoj.  „Mi ćemo na kraju biti ti koji će ući u vladu“, rekao je predvodnik Slobodnih birača Hubert Aiwanger.

Slobodni birači je savez koji je na nacionalnoj razini osnovan 1978. i okuplja neovisne birače, no kao stranka se uspjela etablirati jedino na jugu zemlje u pokrajinama Baden-Wuerttembergu i Bavarskoj.

Slobodni birači zastupaju umjerena stajališta političkog centra i sebe smatraju prosvjednom strankom s ulogom „korekcije“ politike velikih stranaka. Već uoči mogućih pregovora Aiwnager je ulazak u koaliciju s CSU-om uvjetovao odustajanjem bavarskih demokršćana od, kako je rekao, „megalomanskih projekata“. Slobodni birači se zalažu za socijalnu pravednost, zaštitu okoliša i bavarske tradicije i skeptični su naspram useljavanja.

Na izborima u nedjelju demokršćani i socijaldemokrati su doživjeli velike gubitke, dok je stranka Zeleni sa 17,5 posto osvojila svoj povijesno najbolji rezultat u Bavarskoj. Zbog prevelikih političkih razlika koalicija CSU-a i Zelenih se ne doživljava kao moguća opcija.

Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je u ponedjeljak da će vratiti povjerenje glasača nakon što su razmirice unutar njezine koalicije triju stranaka utjecale na izborne poraze u Bavarskoj.

U osvrtu na turbulentnih godinu dana od općih izbora 2017., nakon kojih su uslijedili bolni koalicijski pregovori uz oštre prepirke oko imigracije, kancelarka je priznala kako je “mnogo povjerenja izgubljeno”.

Naglasila je kako se očekuje da će njezina Kršćansko-demokratska unija (CDU) i sestrinska bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) “djelovati na jedinstven način”, ukazujući na prijepor sa CSU-ovim Ministrom unutarnjih poslova Horstom Seehoferom.

Njezini koalicijski partneri CSU i SPD pretrpjeli su na izborima u Bavarskoj održanim u nedjelju velike gubitke, zbog čega je Merkel zaključila da “kao kancelarka mora učiniti više kako bi osigurala povjerenje”.

Vladajuće su stranke bile šokirane rezultatima regionalnih izbora na kojima je CSU pao na 37 posto, izgubivši apsolutnu većinu u Bavarskoj kojom su vladali još od 1960-ih. Socijaldemokratska stranka Njemačke, Merkelin drugi koalicijski partner, pala je na 9.7 posto, čime je prepolovila svoju potporu i dosegla najgori izborni rezultat ikad na regionalnim izborima.

Još gore je prošla Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) koja je na ovim izborima ostvarila najslabiji rezultat ikad na nekim pokrajinskim izborima u poslijeratnoj Njemačkoj. SPD je s 9,6 posto izgubio više od pola glasova u usporedbi s posljednjim izborima.

Kazna za stranke vladajuće koalicije

Time su drastično kažnjene stranke koalicije na saveznoj razini kojoj na čelu stoji Angela Merkel. “Politika u Berlinu nije pomogla snagama u Bavarskoj. Mislim da svojom politikom na saveznoj razini i nismo pomogli SPD-u u Bavarskoj“, rekla je nakon povijesno najlošijeg rezultata socijaldemokrata u Bavarskoj glavna tajnica stranke Andrea Nahles.

I bavarski premijer Markus Soeder je indirektno okrivio saveznu vladu za neuspjeh koalicijskih stranaka u Bavarskoj. “Berlin mora biti stabilniji, konstruktivniji i jači jer svi mi sjedimo u istom čamcu“, rekao je Soeder.

On je odbacio izjasniti se o posljedicama izbora po karijeru predsjednika CSU-a i ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera koji se istaknuo po brojnim sukobima s Angelom Merkel i čija su radikalna razmišljanja, posebice kada je useljenička politika u pitanju, posljednjih mjeseci uvijek iznova dovodila do žestokih sukoba unutar vladajuće koalicije zbog čega se vlada u nekoliko navrata nalazila na rubu raspada.

Zbog sukoba s kancelarkom Merkel oko useljeničke politike u pitanje je u lipnju doveden i opstanak demokršćanske Unije CDU/CSU. Seehofer se ujedno među građanima percipira kao glavni uzrok nesuglasja unutar savezne vlade.

Korijene skretanja udesno treba tražiti u rezultatima saveznih izbora prošle godine kada je CSU izgubio mnoge glasove na uštrb desno populističke Alternative za Njemačku (AfD). Seehofer, koji je tada obnašao funkcije premijera Bavarske i predsjednika CSU-a, najavio je orijentaciju stranke na pitanje useljavanja i sigurnosti te se sve više odmicao od zajedničke useljeničke politike CDU-a i SPD-a.

Uspon Zelenih

Najveći dobitnik ovih pokrajinskih izbora je stranka Zeleni koja je osvojila 18,3 posto glasova što je 9,7 posto više nego na posljednjim izborima. Zeleni su tako postali druga po redu najjača stranka u Bavarskoj. Analize javnog servisa ARD pokazuju da je najviše glasova stranci Zeleni došlo iz oba gubitnička tabora, demokršćanskog i socijaldemokratskog.

Ispostavilo se da populistička kampanja koju od prošlogodišnjih saveznih izbora provodi CSU nije pomogla demokršćanima u Bavarskoj nego Zelenima kojima su se priklonili birači kojima teme poput useljavanja i migracija nisu primarne.

Nedjeljni rezultat ne neki način odražava i dvojnost ove južne njemačke pokrajine. S jedne strane tu je tradicionalno biračko tijelo izvan većih urbanih središta koje bira desno-konzervativne snage a s druge sve jače stranke poput Zelenih koje zastupaju građansko lijevu opciju kojima su teme poput održivosti važnije od očuvanja tradicije.

Jačanje Zelenih na tradicionalno konzervativnom njemačkom jugu izraženo je i u susjednoj pokrajini Baden-Wuertemberg gdje stranka koja je na zapadu zemlje nastala tek početkom osamdesetih, od izbora 2011. najjača politička opcija.

Ovdje se kombinacija zelenih i demokršćana pokazala kao uspješna, što su potvrdili i posljednji izbori 2016.

Najvjerojatnija koalicija CSU-a i Slobodnih birača

Alternativa za Njemačku, koja se profilirala na kritici izbjegličke politike savezne vlade, osvojila je u Bavarskoj 10,9 posto, što je znatno slabije od očekivanog. Unatoč tomu AfD ulazi i u bavarski parlament te je tako zastupljen u svim njemačkim parlamentima osim u Hessenu gdje se za dva tjedna održavaju pokrajinski izbori.

Ulazak u parlament u Muenchenu pošao je za rukom i liberalima (FDP) koji su osvojili 5,1 posto glasova. Stranka Ljevica koja na saveznoj razini igra značajnu ulogu, nije prešla izborni prag. CSU će u koalicijske razgovor najvjerojatnije ući sa strankom Slobodnih birača, koja okuplja skupinu neovisnih birača koji bi se po orijentaciji mogli svrstati u politički centar.

Glavni kandidat Slobodnih birača Hubert Aiwanger najavio je spremnost za pregovore s CSU-om a slični signali su stigli i iz vrha bavarskih demokršćana. No koalicija CSU-a i Slobodnih birača imala bi tijesnu prednost.

Izlaznost na izborima u Bavarskoj je sa 71,8 posto bila osjetno veća nego prije pet godina kada je na birališta izišlo 63,5 posto birača. O budućnosti opstanka savezne vlade odlučivat će se i na izborima u Hessenu gdje bi slab ishod za demokršćana mogao ojačati glasove unutar Unije CDU/CSU koji traže promjene na vrhu. Vodeći njemački dnevnici s pesimizmom gledaju na daljnji rad savezne vlade Angele Merkel. “Izbori u Bavarskoj pokazuju da koliko god ministri bili uspješni u onom što rade, to ne može neutralizirati zasićenost građana velikim politički strankama“, piše minhenski Sueddeutsche Zeitung.