Politika

Britanski ministar za Brexit David Davis podnio je ostavku jer, kako je naveo, ne želi biti “nevoljki sudionik” u planovima premijerke Therese May za napuštanje Europske unije, čime je zadao snažan udarac premijerki koja nastoji prekinuti nesuglasice među svojim ministrima.
Ostavku su pozdravili zagovornici Brexita iz Konzervativne stranke koji smatraju da planovi May da zadrži što bliskije trgovinske veze s EU izdaju njihovu želju za potpunim prekidom s EU-om. Osim toga, Davisova ostavka nameće pitanje može li May dobiti podršku parlamenta za svoj plan izlaska iz EU i postoji li mogućnost njezina opoziva.

Ostavka je, kako se čini, potaknula i druge da krenu Davisovim putem, samo dva dana nakon sastanka održanog premijerkinoj rezidenciji Chequers na kojemu su trebale biti nadvladane duboke podjele zbog Brexita.

Devet mjeseci prije nego što bi Britanija trebala napustiti Uniju i samo tri mjeseca prije roka za postizanje sporazuma s EU, May se našla pod snažnim pritiskom EU-a i brojnih tvrtki koji od nje traže da pokaže svoje pregovaračko stajalište.

Davis, euroskeptik koji je prije dvije godine imenovan na čelo ministarstva osnovanoga nakon glasovanja Britanaca o napuštanju Europske unije, posljednjih je mjeseci nekoliko puta prijetio da će podnijeti ostavku zbog neslaganja s premijerkom May. “Opći smjer politike u najboljem će nam slučaju donijeti loš pregovarački položaj, koji će možda čak biti i neizbježan”, napisao je Davis u ostavci.

Kritizirao je premijerkinu odluku da zadrži “opća pravila” s Europskom unijom, koja održavaju pravila i propise unutar Unije, istaknuvši da bi time “Europskoj uniji predala kontrolu nad velikim dijelovima britanskoga gospodarstva te da time sigurno neće vratiti nadzor nad zakonima u britanske ruke”. Davis smatra da je u nacionalnom interesu da na dužnosti ministra za Brexit bude osoba koja čvrsto vjeruje u premijerkin pristup, a ne tek “nevoljki sudionik”. May je na pismo odgovorila ističući da se ne slaže s njegovom “ocjenom politike koja je dogovorena na sastanku kabineta u peta” te mu je zahvalila na njegovu radu.

Ostavku je podnio i Steve Baker, Davisov zamjenik koji je mnogim zagovornicima Brexita pružao vjeru u proces, potvrdili su izvori iz vlade, a mediji su izvijestili i o ostavci i zamjenice ministra Suelle Braverman. U petak je u premijerkinoj rezidenciji Chequesu održan sastanak na kojemu je May, kako se činilo, uvjerila najglasnije zagovornike Brexita u kabinetu, među kojima je bio i Davis, da podupru njezin plan da zatraži “slobodnu trgovinu robe” te da održi bliske trgovinske veze s EU.

May je dobila potporu drugoga istaknutoga zagovornika Brexita, ministra okoliša Michaela Govea koji je u nedjelju rekao da dogovoreno pregovaračko stajalište nije savršeno, ali kako vjeruje da se njime vraća kontrola u britanske ruke.

I drugi zastupnici Konzervativne stranke u parlamentu kritizirali su “mirovnih sporazum” i Chequersa, ističući da će po premijerkinim planovima Brexit biti samo nominalan, izdaja onoga što smatraju svojim obećanjem o potpunom raskitu s Europskom unijom.

Njihovi prigovori nameću pitanje može li May dobiti potporu parlamenta za svoje planove, bude li tijekom ove godine postignut ikakav sporazum s EU-om, a neki su čak i najavljivali da bi mogli protiv nje pokrenuti i opoziv. Voža zagovornika Brexita u Konzervativnoj stranci Jacob Rees-Mogg rekao je da Davisova ostavka dokazuje da je njihova zabrinutost utemeljena.

SDP od svog osnutka nikad nije bio u lošijem stanju. Unutarstranački izbori koji se upravo održavaju u najvećoj oporbenoj parlamentarnoj stranci i gubitak povjerenja u vodstvo predsjednika dovelo je do izražene pobune dijela vodstva protiv predsjednika te stranke Davora Bernardića od kojeg traže odlazak.
Govorilo se kako su njegov odlazak htjeli učiniti što lakšim pa mu čak srediti i fotelju eurozastupnika, međutim Bernardić nije htio pristati na podmićivanja i ucjene, uvjeren kako ga članstvo na terenu podržava. No navodno je u SDP-u nedavno došlo do preokreta. O odlasku Bernardića više se ne govori. Svi su postali svjesni da je voda došla do grla i sukobljene strane su se dogovorile: Davor Bernardić mora otići.

Piše: Marijan Opačak

Jedini prijepor kojeg sad sukobljene strane u SDP-u pokušavaju izgladiti je taj hoće li stranka nakon odlaska Bernardića ići na unutarstranačke izbore za sva tijela ili će netko voditi stranku do izbora. Međutim, s obzirom na to da bi taj netko bio SDP-ov senator i osoba po nekima još gorih osobina od njega, Zlatko Komadina, čini se kako do dogovora neće lako doći.

Izgleda kako je vodstvo stranke, do sad lojalno Bernardiću, shvatilo kako su izgubili bitku i sada samo spašavaju vlastite pozicije. Nakon što su pisma slala i potpisala vodstva dva najveća grada u kojima je SDP na vlasti, zatim više od pola ostalih gradskih organizacija, skupa s 21 saborskim zastupnikom, izgleda kako Bernardić stvarno više nema šanse održati se na čelu SDP-a.

Ako bi Bernardić i posegnuo za drastičnim mjerama, poput one koje je nedavno u medijima predložio politički tajnik SDP-a Davorko Vidović, poput izbacivanja iz stranke, to bi bio kraj SDP-a. Naime, s prethodno spomenutim 21 saborskim zastupnikom i njih još nekolicinom koji se lome na koju će stranu otići te trojicom nezavisnih (Zdravko Ronko, Mirando Mrsić i Tomislav Žagar) SDP bi ostao na eventualno sedam saborskih zastupnika, ako i toliko. Novi vođa odbjegle ili izbačene skupine zastupnika postao bi i novi vođa saborske oporbe, a Bernardić i njegov ostatak ostataka socijaldemokrata završio bi u bespućima povijesne zbiljnosti.

S obzirom na to kako nikome nije u interesu da se Partija raspadne, sigurno je kako će doći do kompromisa oko tranzicije među sukobljenim stranama. Kako je Komadina kompromitiran podrškom Bernardiću i nedavnim odbijanjem pučista za njegovom smjenom, vjerojatnije je kako će na kraju gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel preuzeti vođenje SDP-a do nove konvencije koja će ponovno birati sva tijela Partije. Mnogi smatraju kako bi takvo rješenje za SDP bilo bi i najbolje. Tako bi obje strane na stranačkim izborima potvrdile svoj legitimitet za vođenje SDP-a.

Novi unutarstranački izbori prilika su i Zoranu Milanoviću da se vrati u političku arenu. Iako je nekoliko puta u medijima rekao kako nema namjeru vraćati se u politiku, bolji poznanici lika i djela bivšeg premijera Hrvatske i predsjednika SDP-a kažu kako on zna biti nepredvidiv i da bi se, ako prepozna kako bi novo vodstvo SDP-a krenulo nekim drugim putem od ovog sadašnjeg, mogao ponovno aktivirati. Milanoviću bi aktivacija i ulazak u neko od stranačkih tijela svakako koristilo, s obzirom na to da je uvijek imao ambicije kandidirati se za predsjednika države.

Kako Hrvatska sada ulazi u trogodišnje izborno razdoblje u kojem ćemo na izborima birati hrvatske poslanike u Europarlament, predsjednika Republike, a zatim i zastupnike u Hrvatskom saboru, vrijeme je luksuz kojeg SDP nema, donosi Direktno.hr.

Austrija je u nedjelju preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom i u tom razdoblju naglasak kani staviti na sigurnost, odnosno pitanje ilegalnih migracija, digitalizaciju europskog gospodarstva te stabilnost i približavanje EU-u susjednih regija, posebice zapadnog Balkana.
“Preuzimamo predsjedanje Vijećem u razdoblju napetosti zbog migrantske krize, Brexita i međunarodnih kriza, a to je i posljednje puno predsjedanje Vijećem prije izbora za Europski parlament”, rekao je u lipnju austrijski kancelar Sebastian Kurz prigodom susreta s čelnicima Europskog parlamenta te najavio da će Austrija doprinijeti suradnji unutar EU-a.

Upravo je i posljednji summit prije austrijskog preuzimanja kormila Unije pokazao do koje je mjere Europska unija podijeljena oko pitanja migracija, bez obzira na činjenicu da je nakon gotovo cjelonoćnih rasprava u petak ujutro postignut kompromis.

Čelnici 28 država članica dogovorili su uspostavu zajedničkih centara za obradu zahtjeva za azilom na dobrovoljnoj bazi te ograničavanje kretanja migranata unutar EU-a. U zaključcima se kaže da bi migranti, koji su spašeni na moru u skladu s međunarodnim pravom, trebali biti primljeni “u kontrolirane centre u državama članicama”. Ti bi se centri uspostavili u onim članicama koje to žele, jedino na dobrovoljnoj osnovi.

Dogovoreno je i jačanje vanjskih granica i veća financijska sredstva za Tursku, Maroko i druge sjevernoafričke zemlje radi sprečavanja ilegalnih migracija prema Europi. Postignuti kompromis ne uključuje dogovor oko sustava azila, o čemu nema suglasnosti među članicama EU-a. Austrijsko će predsjedanje, kako je u razgovorima za medije rekao Kurz, fokus s “redistribucije izbjeglica unutar EU-a” preusmjeriti na “zaštitu vanjskih granica” Unije. Austrija, kako stoji na internetskim stranicama o njenom predsjedanju, svoju ulogu vidi kao onu “neutralnog posrednika” uslijed “svog zemljopisnog položaja u srcu Europe i tradicije graditelja mostova”.

Na meti kritika starih članica Unije našle su se nove države, poput Poljske i Mađarske, zbog odbijanja raspodjele useljenika među članicama. Taj je plan međutim propao na summitu 28. i 29. lipnja, te su članice Višegradske skupine koje se protive prihvatu migranata zbog toga izrazile veliko zadovoljstvo. Kurz, koji zagovara tvrđi pristup pitanju imigracije i održava dobre odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, najavio je kako će nastojati približiti stajališta starih i novih članica.

Beč podupire perspektivu eurointegracija zapadnog Balkana

Beč također najavljuje da će promicati snažne odnose Unije s njenim susjedima, posebice zemljama jugoistočne Europe, koje “pripadaju Europi i pokazale su se pouzdanim partnerom tijekom migrantske krize”. U interesu je Austrije, europske ekonomije i sigurnosti da budućnost tih zemalja bude u Europskoj uniji, te će Austrija zagovarati stvaranje konkretne europske perspektive za sve zemlje zapadnog Balkana na temelju jasnih kriterija za njihova individualna postignuća i mjerljiv napredak, najavljuje Beč.

Austrijsko predsjedništvo će se, u cilju snaženja Europske unije i povjerenja u nju, zalagati za jačanja načela supsidijarnosti. “Europska unija treba biti usredotočena na krupna pitanja koja traže zajednička rješenja a povući se u manjim gdje članice ili regije mogu donijeti kvalitetnije odluke”, smatra austrijsko predsjedništvo. Takvim pristupom će se pokazati da se ozbiljno shvaćaju moto Europske unije “Jedinstveni u različitosti” i rasprava o budućnosti koja je u tijeku, posebice scenarij “Činiti manje a učinkovitije”, poručuje Austrija.

Tijekom austrijskog predsjedanja trebao bi biti zaključen sporazum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i budućim odnosima dvije strane.

Među glavnim ciljevima predsjedanja Beč ističe da će ustrajavati na politikama digitalizacije i dovršenja jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se očuvala konkurentnost i održivost europskog gospodarstva.

U idućih pola godine vodit će se i pregovori o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje nakon 2020., a kako ono dolazi u razdoblju pred izbore za Europski parlament u svibnju iduće godine Beč priželjkuje da se u tom razdoblju zaključi što više legislativnih prijedloga a sebe u tom procesu vidi kao “poštenog posrednika”.

Brojna događanja u Austriji tijekom predsjedanja

U Austriji će se tijekom njenog predsjedanja održati oko 300 događanja, od ministarskih sastanaka do kulturnih priredbi, a povodom početka austrijskog predsjedanja u Beč 5. i 6. srpnja dolazi kolegij povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom.

Austrijski ministar kulture, umjetnosti i medija i odnosa s EU-om Gernot Bluemel predstavio je ovoga tjedna u Beču program kulturnih događanja u sklopu austrijskog predsjedanja EU-om. Program obuhvaća tristotinjak priredbi u Austriji i 17 kulturnih manifestacija u Bruxellesu.

Uz ostalo u Bruxellesu će gostovati izložba “Klimt nije kraj – Kretanja u srednjoj Europi, 1914.-1938.”. Uz djela Gustava Klimta, Egona Schielea, Otta Wagnera, Kolomana Mosera, izložba uključuje i djela hrvatskih umjetnika Ivana Meštrovića, Vilka Gecana i Milivoja Uzelca. Izložba će u Bruxellesu biti otvorena od 21. rujna 2018. do 20. siječnja 2019.

Treće austrijsko predsjedanje

Beč predsjedništvo Europske unije preuzima treći put, a prethodno je predsjedao 1998. i 2006. godine. Na čelu Vijeća članice Unije se izmjenjuju svakih šest mjeseci, a tijekom tog razdoblja predsjedaju svim sastancima na svakoj razini u Vijeću osiguravajući kontinuitet rada Unije. Članice koje predsjedaju usko surađuju u takozvanim”trojkama”. U sustavu “trojki”, ustanovljenom Lisabonskim ugovorom iz 2009., skupina od po tri članice utvrđuje dugoročne ciljeve i zajednički priprema program s glavnim pitanjima kojima će se baviti tijekom 16 mjeseci. Na temelju tog programa svaka od tri zemlje priprema svoj detaljniji šestomjesečni program.

Prije Austrije EU-om je predsjedala Bugarska, a prvi član aktualne “trojke” bila je Estonija. Nakon Austrije predsjedanje u 2019. preuzimaju Rumunjska, zatim Finska te u prvoj polovici 2020. Hrvatska.

Zastupnici SDP-a u četvrtak su u Hrvatskom saboru novinarima komentirali stanje u stranci koje je kulminiralo javnim zahtjevom dijela istaknutih članova da predsjednik SDP-a Davor Bernardić, odstupi.
“Stanje u SDP-u nije dobro i to već dugo traje. Vrijeme je da se pokrenu određeni procesi koji će dovesti do toga da se takvo stanje promijeni. Bit ću u prilici da razgovaram s Bernardićem i da ga pozovem da podnese ostavku i time omogući proces koji bi vodio ka boljem SDP-u”, izjavio je novinarima Ranko Ostojić.

“Davor je imao priliku i činjenica je da kao predsjednik nije uspio napraviti ono što je obećao i nakon toga trebao bi uslijediti onaj dio gdje se kaže ‘ok, nisam uspio’. U interesu stranke to bi bilo najbolje”, ustvrdio je.

Na primjedbu novinara da se Bernardića već nekoliko puta pokušalo rušiti, Ostojić je kazao da kritike nisu bile rušenje. “Ovo je situacija u kojoj će se ili dogovoriti ili će doći do raskola u stranci. Ovo više nije varijanta s kojom možemo ići naprijed”, ocijenio je. Ostojić je rekao da ne želi razgovarati bi li se ponovno kandidirao za predsjednika stranke. “Jedino je bitno da Bernardić mora potegnuti odgovoran potez i napustiti mjesto predsjednika”, poručio je Ostojić.

I Sabina Glasovac kaže da je “nezadovoljna stanjem u stranci i načinom na koji nas percipiraju naši birači”. “Mi smo tu zbog njih i ako vidimo da su ti trendovi negativni i da je percepcija među našim biračima loša, onda se trebamo duboko zamisliti nad time i napraviti sve što je moguće da se to promijeni. Ako to znači promjenu trenera ili cijelog tima, onda treba razmišljati i o tome”, istaknula je Glasovac.

“Svi recepti koje smo do sada upotrijebili nisu imali učinka i očito trebamo tražiti nove načine, a koji je taj novi recept, u ovome trenutku ne znam. No, sigurna sam da neću moći živjeti s tim da sam šutke i pasivno gledala nešto što odlazi u propast i ništa nisam učinila”, kazala je, napomenuvši: “Detektirali smo probleme, ali nismo detektirali rješenje, no, hoćemo”.

Sabina Glasovac nije htjela licitirati s imenima eventualnog Bernardićevog nasljednika, ali je dodala da ima dosta ljudi koji bi korektno radili posao predsjednika SDP-a. “Ja se, kao što sam puno puta do sada rekla, neću kandidirati jer smatram da nemam dovoljno iskustva i kompetencija da bih se u ovom trenutku prihvatila tako odgovorne uloge, no, sigurno mogu biti dio tima koji će pokušati SDP čupati iz krize. Ako i drugi tako misle, ja ću se toga rado prihvatiti”, poručila je Glasovac.

Igor Dragovan je “zabrinut stvarima koje se događaju u stranci, što nije od jučer”. “Pozvao sam kolegice i kolege na razum i otvaranje demokratskog dijaloga u stranci bez pritisaka, podmetanja, prijetnji i ucjena. To je ono što me kao socijaldemokrata i čovjeka koji je dugi niz godina sudjelovao u stvaranju stranke, prošao uspone i padove SDP-a, dobra i loša vremena, obvezuje da javno kažem. Smatram da postoji mogućnost i prostor u SDP-u da se otvoreno razgovara o svim starima i da svatko ima pravo reći što misli da je loše ili dobro u stranci. Na takav način svaka inicijativa je dobrodošla koja u tom pravcu otvara raspravu u stranci”, ocijenio je Dragovan.

“Mi smo ovdje svega zbog građana, a ne zbog sebe samih i naša obveza mora biti da se borimo za bolji život građana, a ne da se zatvorimo sami između sebe i da raspravljamo unedogled”, rekao je, pozvavši stranačke kolege da što prije sjednu za stol i otvoreno porazgovaraju.

“Osjećam da nemamo prostora, da ne razgovaramo ni u Klubu zastupnika SDP-a na način koji mislim da bi to trebali raditi, češće, intenzivnije i šire”, smatra Dragovan. Aktualna događanja u stranci ocjenjuje kao prvi korak prema ozbiljnom, dubokom razgovoru u SDP-u, ali, kako kaže, bez pritisaka, podmetanja i ucjena. Što se Bernardićeve sudbine tiče, Dragovan ističe da o tome odlučuje stranačko članstvo. Peticiju će potpisati jer je ona, po njegovu mišljenju, inicijativa koja vodi razgovoru, a na onima koji vode stranku je da pruže ruku za dijalog.

Na pitanje treba li Bernardić otići, Dragovan smatra da, “ako ne postoji mogućnost da se SDP promijeni, onda svi oni koji vode SDP moraju razmisliti vode li ga u pravom smjeru”. U četvrtak je održana i sjednica Kluba zastupnika SDP-a, a prije nje Bernardić nije htio odgovarati na novinarska pitanja, rekavši tek “o stranci u stranci”.

Nakon desetminutne sjednice predsjednik Kluba Arsen Bauk kazao je kako nije bilo riječi o sudbini Bernardića. “Klub zastupnika se bavi zakonodavnom i parlamentarnom djelatnošću, a stranačke stvari su stranačke stvari”, kratko je odgovorio Bauk. Dodao je da je njegov stav da o stranačkim stvarima ne priča javno nego u stranci i neće ga promijeniti dok je član SDP-a, pa makar ostao jedini koji tako razmišlja.

Predsjednik slovenskih demokršćana iz stranke Nova Slovenija (MSI) Matej Tonin, koji je prošlog tjedna izabran za privremenog predsjednika novog parlamenta, ne isključuje mogućnost da stalno ostane na tom položaju ako dođe do formiranja široke mješovite koalicije u kojoj bi sudjelovale stranke desnice i ljevice, makar se to trenutno čini malo vjerojatnim.
Ne isključujem mogućnost da na ovoj funkciji ostanem cijeli mandat, no to je stvar političkog dogovora i odnosa snaga u budućoj koaliciji”, kazao je Tonin u razgovoru za slovensku agenciju STA.

“Ako je moguće da sam ja postao predsjednik parlamenta, onda je moguća i takva nevjerojatna koalicija koja se danas možda čini sasvim nemogućom”, kazao je Tonin.

Njega su prošlog petka parlamentarni zastupnici velikom većinom izabrali za privremenog predsjednika parlamenta, kako bi se on mogao konstituirati i početi raditi, iako to mjesto po pravilu pripada prvoj ili drugoj najjačoj stranci u budućoj koaliciji, a oblikovanje parlamentarne većine tek je na početku.

Tonin je potvrdio da njegova stranka sa svojih 7 mandata u 90-članom parlamentu o mogućoj koaliciji razgovara i s Janezom Janšom, predsjednikom konzervativne Slovenske demokratske stranke (SDS) kao relativnim pobjednikom lipanjskih izbora, ali i s Marjanom Šarcem, predsjednikom Liste Marjana Šarca (LMŠ) drugom po broju osvojenih mandata. “Više sadržajnih razgovora imali smo s Janšom, no s obje smo strane još daleko od koalicijskog dogovora”, kazao je Tonin kojega su mediji proglasili “slovenskim Sebastianom Kurzom”, aludirajući na njegovu mladost i relativno nedavno preuzimanje stranke koju želi obnoviti i revitalizirati.

Tonin čija stranka u parlamentu ima samo 7 zastupnika mogao bi biti ključni igrač u formiranja mješovite vlade u kojoj bi sudjelovale desne i lijeve stranke, kako bi se unatoč programskoj različitosti došlo do stabilne vlade. Jednobojnu koaliciju bez suradnje desnice i ljevice bit će teško postići, a dosadašnji kontakti stranaka i razgovori o formiranju vlade daleko su od zaključka odnosno radi se samo o opipavanju terena, ocijenio je Tonin.

Slovenski predsjednik Borut Pahor najavio je da će početkom idućeg tjedna održati konzultacije sa strankama o tome koga će predložiti za mandatara nove vlade i da će za odluku vjerojatno trebati dva takva kruga savjetovanja, no da u svakom slučaju preferira da se u toj ulozi nađe izborni pobjednik Janez Janša, ali se o koaliciji sa strankama ljevice i liberalnog centra već dogovara i Marjan Šarec.

Nacionalno vijeće za demografiju, Vladino tijelo na čelu s premijerom Plenkovićem, zasjedat će idući tjedan, a uz Plenkovića i ministre na sjednici će biti i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. 
S obzirom na to da je premijer prije odbijao sve pokušaje predsjednice da iskoristi svoje ustavne ovlasti i sazove sjednicu Vlade na temu demografije, očito se radi o značajnom zatopljenju odnosa između Banskih dvora i Pantovčaka, no pitanje je radi li se o konačnom kraju sukoba ili tek o “ispuštanju pare” kako bi se smanjio pritisak koji, kako pokazuju ankete, nije donio ništa dobroga ni premijeru ni predsjednici.

Izvori bliski Banskim dvorima potvrđuju da su se u odnosima između “dvaju brda” posljednjih dana dogodili ozbiljni pomaci. Izvor Večernjeg lista prepričava da su se predsjednica i premijer u ponedjeljak našli na ručku i raspravili više tema i dogovorili na koji će način surađivati u idućem razdoblju.

Kada je riječ o demografiji, u Vladi ističu da im nikada nije bilo sporno da je riječ o temi u kojoj je sudjelovanje predsjednice itekako dobrodošlo, no pokušaj sazivanja sjednice preko medija nije im bio prihvatljiv  U krugovima bliskim Pantovčaku “ispuštanje pare” u odnosima između predsjednice i premijera ocjenjuju kao – normalan razvoj događaja.

– Riječ je o povratku u normalu, a ono što se u posljednje vrijeme događalo između njih nije bila normalna situacija, nego su neki bili zainteresirani za to da se njih dvoje svade – kaže jedan od upućenih te ističe da je sasvim primjereno da predsjednica toliko inzistira na temi demografije jer to i jest jedan od devet ciljeva nove Strategije nacionalne sigurnosti, a nacionalna sigurnost je jedno od područja koja po Ustavu pripadaju i predsjednici.

Da je stav predsjednice prema Vladi omekšao vidljivo je bilo još u utorak na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”, na kojoj je pozitivno govorila o nekim demografskim mjerama Plenkovićeve ekipe. No istodobno je dala do znanja da ne namjerava odustati od ideje da sudjeluje u kreiranju hrvatskog predsjedanja EU 2020. godine. U njezinu krugu pojašnjavaju da predsjednica po Ustavu “sukreira vanjsku politiku zemlje” i ističu da je njezina ambicija vezana uz “sudjelovanje u pripremama za predsjedanje”.

Mediji su, kažu, napuhali priču o namjeri predsjednice da i fizički predsjeda, a realnost je da njezin prvi mandat prestaje 18. veljače 2020., dakle mogla bi eventualno predsjedati mjesec i pol dana od šest mjeseci koliko će Hrvatska predsjedati EU. U tim kalkulacijama, naravno, nitko ne može jamčiti da će predsjedica osvojiti i drugi mandat, odluči li se kandidirati. Premda nervoza u HDZ-u raste s približavanjem predsjedničkih izbora, ne treba očekivati da će se predsjednica rano izjasniti o svojoj kandidaturi. Tako je bilo i uoči njezine kandidature za prvi mandat, kad su tek šest mjeseci uoči izbora bolje informirani saznali da će biti kandidatkinja HDZ-a, a sama kandidatura objavljena je u javnosti tek potkraj ljeta 2014., tri mjeseca uoči izbora.

Što se tiče HDZ-ove podrške predsjedničinoj kandidaturi, u krugovima bliskim Plenkoviću kažu da ta podrška nikada nije bila upitna te da će je predsjednica imati kada god odluči objaviti kandidaturu. I kada je riječ o predsjedanju EU ističu da je sudjelovanje predsjednice dobrodošlo, no samo u mjeri u kojoj to predviđaju njezine ustavne ovlasti.

– Naime, predsjednica je po Ustavu sukreatorica vanjske politike, no Vlada je osmišljava i provodi. Jednaku ulogu Vlada će imati i u predsjedanju Vijećem EU, koje je ogroman posao – kazao je naš izvor i dodao da prioriteti predsjedanja, među kojima predsjednica želi vidjeti tzv. Plavi rast, još nisu do kraja osmišljeni te se na njima radi.

 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u četvrtak je zatražio od saborske straže da iz sabornice udalji zastupnika Mosta Nikolu Grmoju nakon prepirke oko polusatne stanke zbog prosvjeda edukacijskih rehabilitatora.
“Za pola sata ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja započet će prosvjed edukacijskih rehabilitatora kojima su oduzeta prava i u ime Mosta tražim stanku od pola sata kako bismo se konzultirali oko tih događanja”, zatražio je Grmoja od Jandrokovića tijekom rasprave o Zakonu o najmu stanova.

Jandroković mu to nije dopustio rekavši da će u 13 sati imati poslovničku priliku za slobodni govor.

Grmoja je, međutim, ustrajavao u svojim zahtjevima, obrazlažući kako je “prosvjed sada, a ne kasnije” te je Jandrokoviću rekao da ga nije briga za te ljude. “Briga me je i vjerojatno više nego vas, ali ne glumatam kao vi”, uzvratio mu je Jandroković, dao mu opomenu i zamolio ga da sjedne. „Neću sjesti dok mi ne dopustite da kažem…” ustrajavao je Grmoja preko ugašenog mikrofona. Jandroković je potom pozvao stražu da ‘mostovca’ izvede iz Sabornice te proglasio 10-minutnu stanku.

Tema jučerašnje sjednice Odbora za gospodarstvo bio je Agrokor. ‘Oni nagodbu žele prikazati kao uspjeh, ali činjenica je da je proces kontaminiran’, rekao je Mostov Nikola Grmoja u četrvtak uoči početka sjednice Sabora. ‘I sami su svjesni koliko je kontaminiran, i dok se ne postigne nagodba žele izbejći priču o svemu što se događalo, što je prethodilo, no činjenica je da su mnogi nezadovoljni nagobom’, dodao je.

Kratko se osvrnuo u i stanje u SDP-u. ‘Oporba ima i svojih problema. Meni se čilni da kolege iz SDP-a više radi na rušenju svoga predsjednika nego Plenkovića i Vlade’, rekao je Grmoja.

Odnosi na relaciji Pantovčak-Markov trg? ‘To je fingirani sukob. Bilo je dirljivo vidjeti kako na primanju na Pantovčaku pozdravlja i ljubi Vladimira Šeksa, Plenkovićevog suradnika. Ako oni nađu zajednički interes, a sigurno će ga naći, oni će surađivati. Ovo samo s vremena na vrijeme zavaravaju javnost da su zabrinuti zbog situacije u Hrvatskoj’, rekao je Grmoja. Most će imati svog kandidata ako tako procijeni, dodao je. ‘Sigurno nećemo podržati kandidata velikih stranaka’, tvrdi Nikola Grmoja, a prenosi N1.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan suglasio se s koalicijskim partnerom o tome da se više ne produžava izvanredno stanje u zemlji, nakon što istekne tromjesečni produžetak u srpnju, objavio je provladin list Sabah u četvrtak.
Izvanredno stanje uvedeno je nakon pokušaja državnog dara na Erdogana u srpnju 2016. i nakon toga bilo je produžavano svaka tri mjeseca. Erdogan je u predizbornoj kampanji najavio da će ga ukinuti u slučaju izborne pobjede na predsjedničkim izborima.

Osvojio je 53 posto glasova na predsjedničkim izborima u nedjelju što znači da će nastaviti vladati zemljom do 2023. no sada sa širokim izvršnim ovlastima jer je uveden predsjednički sustav na referendumu prošle godine. Erdogan i njegov koalicijski partner Devlet Bahceli sastali su se u srijedu poslijepodne. Erdogan bi prema pisanju lista vjernost partnera mogao nagraditi ministarskim foteljama.

Izvanredno stanje omogućavalo je Erdoganu da vlada zaobilazi parlament u donošenju novih zakona i da suspendira ljudska prava i slobode. Kritičari ga optužuju da je koristio uvođenje izvanrednog stanja za obračun s neistomišljenicima a turske vlasti odgovarale su kako je to potrebno kako bi se obračunali s prijetnjama nacionalnoj sigurnosti.

 Predsjednik Donald Trump u srijedu je osigurao povijesnu šansu da američki Vrhovni sud odlučno zaokrene udesno nakon što je sudac Anthony Kennedy, jezičac na vagi između liberalnih i konzervativnih sudaca u tom sudu, objavio da odlazi u mirovinu.
Kennedyjev odlazak potkraj srpnja omogućit će Trumpu da imenuje svojeg drugog suca u devetočlani sud, čije odluke imaju dubok i dalekosežan utjecaj na život Amerikanaca.

“Velika je čast i povlastica služiti našoj zemlji u saveznom pravosuđu 43 godine, od kojih 30 godina na Vrhovnom sudu”, rekao je Kennedy objavivši svoju odluku o povlačenju u mirovinu, prenose američki mediji.

Osamdesetjednogodišnji Kennedy, kojega je imenovao Ronald Reagan, preuzeo je dužnost 1988. godine. Objasnio je da se odlučio povući jer želi više vremena provesti s obitelji. Odavajući poštovanje Kennedyju kao “velikom sucu Vrhovnog suda”, Trump je novinarima rekao da će postupak njegove zamjene “početi odmah”. Kazao je kako želi izabrati suca koji će služiti “40 do 45 godina”. “Nadamo se da ćemo izabrati isto tako nekoga izvanrednog”, kazao je novinarima u Ovalnom uredu.

On je rekao da će Kennedyjev nasljednik – koji će poput ostalih sudaca Vrhovnog suda biti izabran na doživotnu dužnost – biti izabran između 25 mogućih kandidata, 20 izdvojenih tijekom njegove predsjedničke kampanje, a pet nakon toga. “Imamo izvrsnu listu velikih, talentiranih, visoko inteligentnih, nadam se sjajnih ljudi”, istaknuo je.

Borba za kandidata

Bijela kuća je u izjavi objavila da je “sudac Kennedy bio neumoran glas za individualna prava i za dugovječnu viziju utemeljitelja nacije o ograničavanju vlasti. Njegove riječi ostavile su neizbrisiv trag ne samo na ovu generaciju, nego i na tkivo američke povijesti”.

Njegovim odlaskom stvara se poprište za grubu borbu oko njegova nasljednika. Temelj za to napravili su republikanci, kad su 2016. uskratili ondašnjem predsjedniku Baracku Obami mogućnost da popuni mjesto koje je ostalo prazno nakon smrti konzervativnog suca Antonina Scalie.

Demokrati sada tvrde da se o Trumpovu izboru ne bi trebalo glasati dok se ne izaberu novi zastupnici u jesen. “Milijuni ljudi samo su nekoliko mjeseci odvojeni od izbora senatora koji bi trebali glasati da potvrde ili odbiju predsjednikova kandidata, a njihov glas treba čuti”, rekao je Chuck Schumer, vodeći demokrat u američkom Senatu.

“Sve drugo bilo bi licemjerno”, dodao je. Ali čelnik republikanske senatske većine Mitch McConnell naznačio je da se protivi čekanju te kazao: “Glasat ćemo o Kennedyjevom nasljedniku najesen”. Glas suca Kennedyja, koji je bio na poziciji centra u sudu, dao mu je mjesto posebne važnosti među devet sudaca. Njegov je glas bio odlučujuć u velikom broju povijesnih slučajeva, uključujući revolucionarnu odluku suda 2015. o legalizaciji gay brakova, kad je odluka donesena u omjeru pet naprama četiri.

Ljutio i liberale, i konzervativce

Godinama je Kennedy ljutio konzervativce odlukama o protivljenju održavanja molitvi u školama i podržavanjem prava na pobačaj, a liberale osporavanjima odluka o dodatnim pravima za pripadnike manjina ili žene i zakonima o financiranju kampanja.

Njegov odlazak Trumpu omogućuje da izabere drugog po redu kandidata za Vrhovni sud nakon imenovanja Neila Gorsucha i mogao bi označiti odlučujući zaokret Vrhovnog suda udesno. Gorsuch je prisegnuo u travnju prošle godine i popunio mjesto koje je nakon smrti Scalie bilo prazno više od godinu dana, a odgodu je orkestrirao McConnell uskrativši Obami mogućnost da imenuje svog kandidata.

Demokrati su bili ogorčeni, no s republikancima koji kontroliraju oba doma imaju ograničene mogućnosti da se usprotive Trumpovu drugom kandidatu za sud čija je riječ konačna u tako prijepornim pitanjima kao što su pravo na oružje i pravo na pobačaj.

Kontrola nad kandidaturom za Vrhovni sud važno je pitanje za američko glasačko tijelo – 70 posto ispitanika u anketi CNN-a provedenoj 2016. reklo da je značajan čimbenik u njihovu glasanju.

Očekuje se da će jesenski izbori stvoriti žestoku borbu za kontrolu u Kongresu u duboko podijeljenoj zemlji, pogotovo ako je u igri i sudačko mjesto. Gorsuchov utjecaj već se osjetio u nizu nedavnih sudskih odluka u kojima se podržala modificirana verzija predsjednikove zabrane putovanja za osobe iz muslimanski većinskih zemalja, ojačali aktivisti protiv pobačaja i nanio ozbiljan udarac sindikatima. Bude li Trump, kako se i očekuje, nominirao čvrstog konzervativca kao suca Vrhovnog suda, taj će zaokret vjerojatno potrajati godinama.

Američki predsjednik Donald Trump susrest će se s talijanskim premijerom Giuseppeom Conteom u Bijeloj kući 30. srpnja, objavila je u srijedu Bijela Kuća, a glavna tema razgovora vjerojatno će biti trgovinske razmirice između SAD-a u Europske unije.

Sjedinjene Države i Italija će produbiti suradnju u rješavanju globalnih sukoba i promicanju gospodarske suradnje na obje strane Atlantika, stoji u izjavi. Ranije ovog mjeseca, Trump je putem tvita pohvalio Contea kao „stvarno dobrog momka” nakon što se susreo s njim na sastanku vodećih zemalja G7 u Kanadi.

Trump je sastanak napustio prije završetka, odbivši se pridružiti zajedničkom priopćenju zbog razlika u trgovini. Trump je optužio američke trgovinske partnere da iskorištavaju Sjedinjene Države. Washington je nametnuo carine na uvoz aluminija i čelika iz EU. Trump je zaprijetio uvođenjem carine od 20 posto na uvoz automobila iz EU-a pošto su u Europi stupile carine na više desetaka američkih proizvoda što je odgovor Bruxellesa na poreze od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij koje Sjedinjene Države uvele većini zemalja svijeta, među kojima su i njihovi saveznici. Conte, koji je preuzeo dužnost 1. lipnja, podržao je Trumpov poziv da se Rusija ponovno pridruži skupini G7.

Češki predsjednik Miloš Zeman imenovao je u srijedu drugu vladu poduzetnika Andreja Babiša nastalu koaliranjem njegova centrističkog i populističkog pokreta ANO sa socijaldemokratskom strankom ČSSD, uz prešutnu potporu komunista KSČM-a.

“Naša vlada će se napose boriti za sigurnost naših građana, protiv ilegalne imigracije i za naše interese u Europi”, rekao je Babiš na prigodnoj svečanosti.

“Naša vlada će se isto tako boriti protiv korupcije, rasipanja novca i birokracije”, dodao je.

Stranka ANO Andreja Babiša – drugog najbogatijeg Čeha, osnivača velike poljoprivredno-prehrambene tvrtke Agrofert koji je i vlasnik dvaju najvećih dnevnih listova – nadmoćno je pobijedio na parlamentarnim izborima u listopadu 2017. Ima 78 od 200 zastupničkih mjesta u donjem domu, a ČSSD ih ima petnaestak kao i KSČM.

Zastupnici će 11. srpnja glasovati o povjerenju toj vladi u kojoj je deset ministara ANO-a i pet ministara ČSSD-a.