Politika

Jutarnji list
Jasno je da za formiranje novog političkog brenda nemamo dovoljno vremena, pa mislim kako je najbolje rješenje da ostanemo pokret i da na izbore izađemo pod mojim zaštitnim znakom – izjavio je u nedavnom intervjuu za Jutarnji list, među ostalim, pjevač i bivši predsjednički kandidat Miroslav Škoro, najavljujući izlazak svoje političke opcije na parlamentarne izbore.

U više je navrata naglasio potrebu ujedinjenja pod istim kišobranom pa iako bi se iz nekih njegovih izjava dalo zaključiti da su u Škorinu taboru pripreme za parlamentarne izbore u punom jeku, čini se da to baš i nije tako. A prema nekim informacijama, među strankama koje su mu dale podršku počelo je bujati i nezadovoljstvo zbog nekih inicijativa koje, doznajemo, stižu iz Škorina najužeg kruga.

– Škoro u svojm izjavama i intervjuima priča kao da je sve riješeno, a zapravo ništa još nije dogovorno – rekao je jedan od naših sugovornika iz ekipe koja je podržala Škoru na predsjedničkim izborima. Ističe kako je bilo samo nekoliko razgovora, i to na načelnoj razini te da tek treba sjesti i razgovarati.

Doznajemo da je Škoro dosad obavio samo pojedinačne razgovore s Ružom Tomašić, Božom Petrovom i Ladislavom Ilčićem, ali tom prilikom nije dogovoreno ništa konkretno. Više informacija je posljednjih dana, kako doznajemo, unijelo nemir među desničare okupljene oko Škore. Jedna od njih je da bi na izbore trebali izaći kao Nezavisna lista Miroslava Škore, pri čemu na listi ne bi stajala imena drugih stranaka, primjerice Mosta ili Hrvatskih suverenista u sklopu kojih su Blok za Hrvatsku, Hrvatska konzervativna stranka te Hrast, bez obzira na to što bi na listi bili i njihovi kandidati.

– To nije samo zbog ‘nove priče’ koja se stvara za parlamentarne izbore, nego se tu prije svega radi o financijama jer bi sav novac koji bi iz državnog proračuna dobili oni koji su osvojili mandate išao Nezavisnoj listi Miroslava Škore, a ne strankama čiji je kandidat prošao – objašnjava naš sugovornik. Pojedini članovi iz platforme Hrvatski suverenisti komentirali su kako se ne žele odreći svojih brendova.

– Suverenisti su na europskim izborima dobili više od osam posto glasova. Zašto bi se sada mi ili Most odrekli svog brenda i utopili u Nezavisnoj listi Miroslava Škore koja još nema glavu i rep, niti je tu još bilo što konkretno definirano – rekao je jedan od suverenista.

A val nezadovoljstva, doznajemo, izazvala je, navodna, inicijativa prema kojoj bi svatko tko osvoji mandat morao potpisati osobnu bjanko zadužnicu kako bi se Škoro, navodno, poslije osigurao od mogućih “pretrčavanja” u druge tabore.

– Čuo sam da se spominju te osobne bjanko zadužnice, iako mislim da je to zakonski neprovedivo, koje bi se navodno potpisivale u visini četverogodišnje plaće saborskog zastupnika. Ako je, primjerice, plaća zastupnika oko 15 tisuća kuna, to je godišnje 180 tisuća kuna pa za četiri godine dobijete iznos od oko 100 tisuća eura – kaže naš izvor iz desnih krugova. Napominje kako sve te informacije nisu došle direktno od Miroslava Škore, ali ih iznose ljudi koji su jako blisko povezani s pjevačem.

– To je iskaz je jednog velikog nepovjerenja. Mi smo Škori dali bezrezervnu podršku, a on se sada prema nama pokušava ponašati kao gazda prema zaposlenicima – komentirao je još jedan od naših sugovornika. Prema informacijama iz desnih krugova, ako se ne postigne dogovor s Miroslavom Škorom, Hrvatski suverenisti i Most su, navodno, bez obzira na neka sadašnja neslaganja, spremni zajedno izaći na parlamentarne izbore.

– Vidjet ćemo kako će se odvijati razgovori sa Škorom. Zasad se sve to nekako sporo odvija – kazao je jedan od naših sugovornika.

A pod kojim imenom izlaze na parlamentarne izbore te jesu li točne informacije o osobnim bjanko zadužnicama, pokušali smo doznati i u Škorinu timu. Mate Mijić, koji je bio komunikacijski direktor Škorina izbornog stožera te mu je i dalje jedan od najbližih suradnika, jučer nam je rekao da u ovom trenutku kruže razne informacije, poluinformacije i spinovi.

– Još nisu donesene nikakve konkretne odluke, ozbiljni razgovori s partnerima tek slijede. Ima različitih ideja i inicijativa, pa kad vidimo što je svima prihvatljivo, donijet ćemo odluke. U svakom slučaju, cilj je da na izbore izađemo zajedno te da nakon izbora djelujemo kao jedna opcija i kao jedan Klub – rekao nam je Mijić. Dodao je kako platformu trebaju pripremiti i programski te da svemu pristupaju jako ozbiljno.

– Treba biti strpljiv. Nakon predsjedničkih izbora mnogi su bili u euforiji, zvali nas i pitali kad krećemo, ali želimo sve pažljivo i detaljno odraditi. Jer, što nam vrijedi novi krov ako su temelji puni vlage – komentirao je Mijić.

Economist Intelligence Unit
Britanski časopis The Economist objavio je svoj godišnji Democracy Index (Indeks demokracije), rang-listu 167 zemalja svijeta po stupnju razvoja demokracije.

Loša vijest za svijet je da je Indeks demokracije danas najniži u svijetu od 2006. godine, otkako se ova lista objavljuje, dok je loša vijest za Hrvatsku da i dalje pripada kategoriji “demokracija s greškom”.

Hrvatska je ove godine na 59. mjestu Indeksa demokracije s 6,57 bodova, što je isti broj bodova kao i prošle godine. Prošle godine je Hrvatska bila na 60. mjestu liste, a to što je ove godine za jedno mjesto bolja ne znači da se stanje demokracije u nas popravilo, već da se u ostatku svijeta pogoršalo, pa hrvatskih 6,57 bodova ove godine donose mjesto više. No i dalje je jasan trend opadanja stupnja demokracije u Hrvatskoj, koji je započeo 2016. dolaskom vlade Andreja Plenkovića na vlast.

Hrvatska je 2006. imala 7,04 boda, za vrijeme vlade Zorana Milanovića je stupanj demokracije u Hrvatskoj skočio sa 6,73 na 6,93 boda, da bi taj broj počeo padati 2016. i sada već drugu godinu zaredom iznosi 6,57. Unatoč svojem deklarativnom europejstvu, Plenković dakle nije učinio ništa da poboljša demokraciju u Hrvatskoj, već je radio na njenom demontiranju.

Hrvatska se na Indeksu demokracije nalazi između Perua, na 58. mjestu, i Dominikanske Republike i Lesota koji dijele 60. mjesto. Znakovito je i da smo na začelju EU-a po demokratskom razvoju, od Hrvatske lošije stoji samo Rumunjska, koja je sa 6,49 bodova na 63. mjestu.

Od Hrvatske su bolje plasirane i Mađarska i Poljska (55. i 57. mjesto), koje vode lideri koji zagovaraju neliberalnu demokraciju, dok o demokraciji kakvu ima Slovenija (36. mjesto) možemo samo sanjati. Slovenija ima 7,50 bodova u ovogodišnjem Indeksu demokracije, a Hrvatska je kao najbolji rezultat ikad imala tek 7,04 boda. Što se tiče zemalja iz regije, Srbija je na 66. mjestu, Sjeverna Makedonija na 77., Crna Gora je 84., dok je Bosna i Hercegovina na 102. mjestu.

O tome u kakvom je stanju hrvatska demokracija govori i činjenica da nam demokratski uzori mogu biti zemlje poput Bocvane, Mauricijusa, Costa Rice, Malezije, Surinama, Gane i brojnih drugih koje su bolje plasirane od najmlađe članice Europske unije.

Inače, na samom vrhu Economistove ljestvice su, kao i dosad, nordijske zemlje: Norveška na prvom mjestu s 9,87 bodova, Island na drugom s 9,58 i Švedska na trećem s 9,39. Slijedi ih Novi Zeland na četvrtom mjestu s 9,26 bodova i Finska na petom mjestu s 9,25 bodova. Od šestog do deset mjesta su Irska, Danska, Australija i Švicarska. Najmanje demokratska zemlja svijeta je Sjeverna Koreja, a na začelju Indeksa demokracije još su Demokratska Republika Kongo, Srednjoafrička Republika, Sirija i Čad.

Indeks demokracije koji izrađuje Economist Intelligence Unit analizira i boduje, odnosno rangira zemlje prema 60 indikatora koji su podijeljeni u pet širokih kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, politička participacija, demokratska politička kultura i građanske slobode.

U svijetu danas imamo 22 pune demokracije, 54 demokracije s greškom (među kojima je i Hrvatska), 37 hibridnih i 54 autoritarna režima.

Izvještaj nudi i odgovore na pitanje zbog čega svjedočimo opadanju demokracije u svijetu. Smatraju da je to posljedica: 1. stavljanja naglaska na elitnu ili stručnu vladavinu umjesto na popularnu participativnu demokraciju, 2. sve većeg utjecaja neizabranih, nenadgledanih stručnih institucija i tijela, 3. uklanjanje tema od nacionalne važnosti iz političke arene u područje supranacionalnih institucija u kojima se odlučuje iza zatvorenih vrata, 4. sve veći razmak između političkih elita i stranaka s jedne i elektorata s druge strane i 5. opadanje građanskih sloboda, uključujući slobodu medija i slobodu izražavanja, stoji u izvještaju.

Vladimir Putin u Davosu
Rusija mora ostati jaka predsjednička republika, rekao je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin upitan o mogućem tranzicijskom razdoblju kada odstupi s vlasti 2024.

Prošlog je tjedna Putin, koji se po ustavu više ne može kandidirati za predsjednika, predložio ustavne promjene koje mu daju nekoliko mogućnosti da zadrži vlast nakon isteka mandata. Među njima je smanjenje ovlasti predsjednika i jačanje premijerovih, što je izazvalo nagađanja da bi se Putin mogao vratiti na položaj na kojem je bio od 2008. do 2012.

Putin (67) to je rekao na susretu sa studentima u Sočiju koji je prenosila televizija. Upitan bi li Rusija trebala razmotriti određeno tranzicijsko razdoblje kao što je to učinio Singapur, Putin je rekao da to ne odgovara njegovoj zemlji. Lee Kuan Yew, utemeljitelj modernog Singapura, postao je nakon umirovljenja ministar-mentor ili svojevrsni savjetnik kako bi omogućio stabilnost vlasti.

 

Komemoracija žrtava Šoe
Deseci šefova država i vlada okupit će se danas u Memorijalnom centru Yad Vashemu u Jeruzalemu na petom Svjetskom forumu o holokaustu i, kako se očekuje, osuditi porast antisemitizma u svijetu, osobito u Europi.

Ovogodišnji forum organiziran je u povodu 75. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracijskog logora Auscwitza uz slogan “prisjećajući se holokausta, boreći se protiv antisemitizma”.

“Gradimo globalnu koaliciju lidera koji mogu poslati snažnu poruku svijetu da je antisemitizam, u svim svojim oblicima, neprihvatljiv”, rekao je Moshe Kantor, predsjednik Europskog židovskog vijeća i organizator 5. Svjetskog foruma Shoe, što je hebrejski naziv za holokaust.

Među sudionicima će biti i hrvatska predsjednica na kraju mandata Kolinda Grabar-Kitarović. Agencija Europske unije za temeljna prava u studenome 2019. upozorila je na porast antisemitizma u Europi u izvješću o rezultatima istraživanja o diskriminaciji i mržnji nad Židovima iz 2018.

Istraživanjem je obuhvaćeno 12 zemalja EU-a, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ispitano je 16,500 Židova starijih od 16 godina.

Devet od deset ispitanika smatra da je antisemitizam u njihovoj zemlji porastao, a njih više od 85 posto smatra to “ozbiljnim problemom”. Ocjenjuju da je antisemitizam najproblematičniji na internetu i društvenim mrežama, pa na javnim mjestima, u medijima i na političkoj sceni, dodaje se u izvješću europske agencije. Direktor agencije Michael O’Flaherty smatra da je “šokantno” što je 82 godine nakon Kristalne noći antisemitizam toliko prisutan u Europi. Na Kristalnu noć, 9. studenog 1938., ubijene su stotine Židova, zapaljene su sinagoge, uništavana je židovska imovina, a 30.000 Židova odvedeno je u nacističke koncentracijske logore.

Na Svjetskom forumu o holokaustu sudjelovat će njemački, francuski i ruski predsjednici Frank-Walter Steinmeier, Emmanuel Macron i Vladimir Putin, kao i britanski princ Charles i američki potpredsjednik Mike Pence.

Ali ondje neće biti poljskog predsjednika Andzreja Dude jer nije uvršten među govornike. Poljski predsjednik smatra da se tim potezom “vrijeđa sjećanje na Poljake koji su riskirali svoje živote kako bi pomogli Židovima i na sve poljske žrtve Drugog svjetskog rata”, objavio je dpa. “Lideri koji će govoriti u Jeruzalemu predstavljaju četiri glavne savezničke sile koje su oslobodile Europu i svijet od smrtonosne tiranije nacističke Njemačke”, odgovorili su poljskom predsjedniku iz Yad Vashema.

Putin je nedavno optužio Poljsku za dosluh s Hitlerom i antisemitizam uoči Drugog svjetskog rata. Spor o ‘povijesnim istinama’ između Varšave i Moskve eskalirao je prošli mjesec. Putin je u prosincu najmanje pet puta, na ključnim susretima, od kojih neki nisu imali veze s poviješću ili vanjskom politikom, govorio o Drugom svjetskom ratu, piše BBC.

Ruski čelnik tvrdi da Poljska i njezini saveznici iskrivljuju povijest, a na maratonskoj konferenciji za medije 19. prosinca kazao je kako je “u potpunosti neprihvatljivo i netočno” svaljivati jednaku krivnju za rat na Adolfa Hitlera i Staljina.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki krajem prosinca priopćenjem je optužio Putina da Drugi svjetski rat koristi kako bi zasjenio međunarodne poraze Rusije, poput nedavne zabrane nastupa ruskim sportašima zbog dopinga.

Duda će govoriti na obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Auschwitza 27. siječnja, ali neće pokušati “spustiti” Putinu nego će se fokusirati na “sjećanje i poštovanje žrtava”, dodaje dpa. Dvojica predsjednika izbjeći će susret na obje komemoracije jer će rusku delegaciju u Poljskoj predvoditi ruski veleposlanik.

Opoziv?
Republikanska većina u američkom Senatu odbacila je prva tri predložena amandmana demokrata na početku suđenja predsjedniku Donaldu Trumpu u postupku opoziva, čime je naznačeno kako bi ovaj proces mogao izgledati i kakav će biti konačan ishod.

Vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell iznio je rezoluciju o vođenju postupka na koju su njihovi politički suparnici imali mnogo zamjerki. Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer nazvao ju je “nacionalnom sramotom”, a njegov kolega i tužitelj u postupku Adam Schiff izjavio je da se radi o rezoluciji “za pristrano suđenje”.

Prema McConnellovom planu suđenje će biti kratko i moglo bi biti završeno već za deset dana, a svjedocima je onemogućeno svjedočenje u početnoj fazi suđenja. Navedena rezolucija predviđa da obje strane tijekom tri dana imaju po 24 sata za iznošenje uvodnih argumenata. Nakon toga će uslijediti pitanja i rasprava, a tek nakon toga će se razmatrati pozivanje svjedoka.

Vođa demokrata Chuck Schumer predložio je tri pojedinačna amandmana u kojima je tražio da dokumenti i zapisi iz Bijele kuće, Državnog tajništva te Ureda za upravljanje i proračun koji se odnose na predsjednikove postupke u odnosima s ukrajinskim čelnicima budu dostupni tijekom procesa. No, sva tri prijedloga republikanci su odbacili nadglasavajući demokrate sa 53-47, koliko iznosi i njihova nadmoć u Senatu.

Demokrati su u Zatupničkom domu, u kojem imaju većinu, u prosincu izglasali opoziv Donalda Trumpa, ali to isto mora učiniti i Senat, gdje je za pravomoćnost odluke potrebna dvotrećinska većina. Demokrati su zatražili od Senata opoziv predsjednika Trumpa zbog toga što je vršio pritisak na Ukrajinu da istražuje njegovog političkog suparnika i bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, te potom ometao istragu u Kongresu o skandalu.

Trump je sve te optužbe odbacio kao neosnovane, proglasio ih “lovom na vještice” kojim se pokušava potkopati njegova kandidatura za drugi mandat na predsjedničkim izborima u studenom ove godine.

U ranoj fazi debate vođa Trumpovog odvjetničkog tima Pat Cipollone nazvao je cijeli postupak neosnovanim ustvrdio kako nema nikakvih pravnih elemenata za pokretanje opoziva, dok demokrati tvrde kako postoji niz dokaza koji ukazuju na Trumpovu krivnju.

No, demokrati žele da se u procesu čuju i svjedočenja sadašnjih i bivših suradnika aktualnog predsjednika SAD-a, uključujući i Trumpova bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, kako bi se dobila prava slika o razmjerima Trumpova korištenja pozicije moći za privatne interese.

McConnell je na optužbe demokrata o “namještenom procesu” odgovorio neprestanim ponavljanjem kako su pravila koja je postavio preslikana sa suđenja Billu Clintonu 1999. godine, posljednjem američkom predsjedniku koji je bio suočen s mogućim opozivom.

Neslužbeno
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, neslužbeno doznaje N1, ovih je dana obavljao je razgovore s potencijalnim kandidatima koji bi na izborima u HDZ-u činili njegov tim.

Konkretnije, Plenković je u procesu izbora kandidata za svog stranačkog zamjenika i četiri potpredsjednika, koji će se kao i šef stranke, do polovice ožujka birati po modelu jedan član jedan glas.

Plenković, po svemu sudeći, kandidate traži među onim članovima HDZ-a koju su desnije profilirani jer mu se u stranci upravo zamjera da je HDZ pozicinirao previse u centar, pa čak i u lijevi centar, premda će on reći da je stranku usidrio u desnom centru. Plenkoviću će, čini se, najteže biti pronaći jakog kandidata za zamjenika jer se u HDZ-u smatra da su najveće šanse da baš ta pozcija pripadne kandidatu iz Plenkovićeve oponentske struje.

U HDZ-u, naime, kod dijela sugovornika prevladava stav da Plenković i dalje ima šanse ostati predsjednik, čime bi onda bile smanjenje šanse suparničkom kandidatu, ali da velike šanse na unutarstranačkim izborima ima kandidat alternative koji će se kandidirati za poziciju zamjenika. U krugu onih koji nisu Plenkovićevi najbliži suradnici, ali koji ga na izborima ipak podržavaju, smatra se da bi najbolja kombinacija, i zbog njihovih “povijesnih odnosa”, bila ta da se Davor Ivo Stier kandidira za zamjenika i da osvoji tu poziciju.

Iako je Stier sada Plenkovićev oponet koji kritizira koaliciju HDZ-a s HNS-om, zbog koje je bio otišao iz Vlade, kao i koaliciju s Bandićem u Zagrebu te partnerstvo u Saboru, dio sugovornika u HDZ-u smatra da bi kombinacija Plenković-Stier HDZ-u vratila potrebnu ravnotežu.

Čak i da se Stierovi I Plenkovićevi odnosi ne poprave, u dijelu HDZ-a prevladava razmišljanje da loša opcija nije ni sastav Predsjedništva koje Plenković ne bi imao pod kontrolom i koje bi ga prisililo da se “korigira u upravljanju strankom”.

Davor Ivo Stier zasad ne otkriva u kojoj će se točno ulozi kandidirati na stranačkim izborima, a neslužbeno se čuje da on, Miro Kovač i Ivan Penava na izbore u HDZ-u izlaze kao udružena opcija. Još je nepoznato, hoće li Stier ili Kovač biti kandidati za predsjednika, odnosno tko će od njih dvojice biti kandidat za zamjenika. Ivan Penava danas je pak najavio da će se on najvjerojatnije kandidirati za zamjenika predsjednika HDZ-a.

U svojim izjavama proteklih dana, Stier je istaknuo kako će alternativa ovom vodstvu HDZ-a biti spremna čim se raspišu unutarstranački izbori, a kontinuirao kritizira klijentelizam i korupciju koji se povezuju s HDZ-om i HDZ-ovim koalicijskim partnerima.

Iz istupa Mire Kovača moglo bi se zaključiti da upravo on puca na kandidaturu za predsjednika jer poziva na organizaciju debata na stranačkim izborima, a u svojim izjavama naglašava kako će on nakon unutarstranačkih izbora mijenjati određene stvari u HDZ-u.

Komentar DW-a
Kako pobijediti Donalda Trumpa? Je li bolje u utrku za Bijelu kuću poslati muškarca ili ženu, pitaju se američki demokrati, osobito nakon sukoba Elizabeth Warren i Bernieja Sandersa.

„Žene u politici i dalje se suočavaju s posebnim preprekama, poput one jesu li dovoljno simpatične”, izjavila je za DW Sheri Berman, politologinja s Barnard Collegea u New Yorku. Ali, ona ne vidi razlog zašto žena ne bi trebala sjediti u Bijeloj kući. “Mi (Amerikanci) nismo više seksistički nastrojeni od ostalih zemalja u kojima već postoje ženski šefovi država”, kaže Berman.

„Čudno je da čak razgovaramo i o tome je li Amerika spremna za predsjednicu”, rekla je u intervjuu za DW Marisha Kirtane iz Ženskog nacionalnog demokratskog kluba (WNDC), organizacije za žene koje dijele političke stavove demokrata. “Hillary Clinton je 2016. godine dobila tri milijuna glasova više od Trumpa tako da se pitanje spremnosti SAD-a za ženu na čelu države zapravo ne postavlja.”

Ipak – žena kao glavna zapovjednica vojnih snaga je još uvijek apsurdna ideja za neke Amerikance. U istraživanju koje je u rujnu 2019. godine proveo list USA Today, skoro 90 posto anketiranih demokratskih birača je reklo da nemaju problema s američkom predsjednicom. Ali samo 76 posto je reklo da su i članovi njihovih obitelji otvoreni za tu ideju. I samo 44 posto njih je vjerovalo da njihovi susjedi nemaju problema sa ženom na čelu zemlje.

„Jesu li Sjedinjene Američke Države spremne za predsjednicu dobro je pitanje”, kaže za DW dr. Michael Cornfield, politolog sa Sveučilišta George Washington. “Još uvijek ima puno predrasuda prema ženama, ne samo u politici. Usprkos nekim kandidatkinjama koje su bile u igri, ni ove godine nijedna žena nije nominirana za Oscara kao najbolja redateljica.”

Povijesno suđenje o opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa počinje u utorak u Senatu i dok demokrati traže da ga se ukloni s dužnosti, republikanci su odlučni u nakani da ga oslobode, i to brzo ako je moguće.

Četiri mjeseca nakon što je izbio ukrajinski skandal i zasjenio kraj Trumpova mandata te 10 mjeseci prije no nego Amerikanci izlaze na izbore kako bi odlučili hoće li ga ponovno izabrati za predsjednika, 100 članova Senata okupit će se u 13 sati po lokalnom vremenu, a predsjednik Vrhovnog suda John Roberts predsjedat će suđenjem. Zadaća tih zastupnika, koji su kao porotnici prisegli prošli tjedan, jest odlučiti o tome je li Trump zloupotrijebio svoju dužnost i ometao Kongres, za što je optužen u dva članka opoziva koje je prošli mjesec prihvatio Zastupnički dom.

U njima se navodi da je Trump pokušao izvršiti pritisak na Ukrajinu u pogledu upletanja na izbore 2020. kako bi mu pomogla da pobijedi te tada nastojao spriječiti kongresnu istragu o svojim postupcima. To je treći put da predsjednik prolazi suđenje o opozivu, prije njega to su prošli Andrew Johnson 1868. i Bill Clinton 1999.

Dio skandala vezan je uz telefonski poziv 25. srpnja u kojemu Trump pritišće ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija da objavi istragu protiv bivšega potpredsjednika Joea Bidena, potencijalnog Trumpova suparnika u izborima u studenome.

Demokrati, koji kontroliraju Zastupnički dom i vode istragu, optužuju Trumpa da je manipulirao Ukrajinom uskraćujući joj blizu 400 milijuna američkih dolara vojne pomoći i uvjetujući posjet Zelenskija Bijeloj kući otvaranjem istrage.

Hillary Clinton je na posljednjim izborima po pravilima složenog izbornog zakona u SAD-u izgubila od Trumpa. Izgubila je iako je osvojila više glasova birača. Šteti li to kandidatkinjama demokrata za ovogodišnje predsjedničke izbore? Ne, kaže politologinja Berman. “Birači koji su u Trumpovo vrijeme najviše okrenuli leđa republikancima su visokoobrazovane žene”, kaže Berman. “Sada su im potrebni demokrati. Zašto osoba koja se bori protiv Donalda Trumpa ne bi trebala biti i žena?”

Berman kaže da Elizabeth Warren i Amy Klobuchar, kao i druge kandidatkinje koje još uvijek imaju šanse, imaju prednosti i mane. Međutim, njihov spol ne igra ulogu. Broj žena u američkom Kongresu od 1971. do 2019. Predstavnički dom ima 435 zastupnika, a Senat 100 senatora.

Na pitanje jesu li Warren ili Klobuchar imale ikakvih šansi protiv Trumpa, Kirtane iz WNDC-a ima kratak i jasan odgovor: “Zašto ih ne bi imale?” Ona kaže i da Sjedinjene Države nikada nisu imale predsjednicu. “Ali nakon izbora 2018. godine na polovici legislativnog razdoblja imamo više žena u parlamentima i u američkom Kongresu nego ikada ranije.”

Pitanje šansi protiv Donalda Trumpa je izazvalo pomutnju među demokratskim kandidatkinjama. Berman kaže da žestoka rasprava nema smisla za demokrate i samo odvlači pozornost od važnih pitanja. Cornfield, s druge strane, cijelu stvar vidi kao pametan potez Elizabeth Warren: “Znala je da se mora nekako razlikovati od Sandersa, a njih dvoje se u političkim pitanjima razlikuju samo po nijansama.”

Hoće li demokrati imenovati ženu kao kandidatkinju za predsjednicu bit će odlučeno na izborima koji počinju 3. veljače u Iowi i koji završavaju u lipnju. Hoće li kandidat ili kandidatkinja pobijediti protiv predsjednika Donalda Trumpa bit će jasno tek tijekom izborne večeri 3. studenoga. Dakle, još uvijek ima puno vremena za žestoke rasprave.

Jutarnji list
 Vrh HSS-a zatražio je od svojih članova da uklone kritike na račun predsjednika stranke Kreše Beljaka zbog njegova istupa o Udbinim likvidacijama, a u suprotnom čekaju ih sankcije, piše u utorak Jutarnji list.

Nemiri u Hrvatskoj seljačkoj stranci ne stišavaju se. Nakon što je prošli tjedan nekoliko predsjednika lokalnih organizacija HSS-a pozvalo Krešu Beljaka da odstupi s mjesta čelnika stranke zbog objave tweeta u kojemu odobrava udbaška ubojstva, sada je došao odgovor vodstva, navodi dnevnik.

Naime, Predsjedništvo HSS-a sastalo se u nedjelju i donijelo zaključak u kojemu upozoravaju da se javnim kritikama šefa stranke krši Statut HSS-a te predsjednike županijskih organizacija obavezuje da “neposlušne” upozore na to i izreknu im opomenu.

Ako se ogluše, slijede sankcije za ljude koji su napisali objave, kao i za županijske čelnike koji su ih odbili opomenuti. Ovaj dopis potpisao je glavni tajnik HSS-a Željko Lenart koji je Jutarnjem listu potvrdio njegovu autentičnost. “Cilj je ove odluke upoznati predsjednike županijskih organizacija i članstvo na Statut. U središnjicu stranke nije došao niti jedan službeni dopis u kojemu bi se išta problematiziralo.

Ovo nije nikakva naredba, ali treba poštovati odredbe Statuta i samo smo s time upoznali ljude. U HDZ-u su se morali obavezati da će samo unutar stranke raspravljati o stranačkim problemima”, rekao je Lenart.

Među prozvanima u dopisu našli su se gradonačelnik Čazme Dinko Pirak i predsjednica bjelovarskog ogranka Valna BastijančićErjavec, koji su među prvima javno istupili protiv Beljaka. Oboje i dalje smatraju da čelni čovjek HSS-a šteti ugledu stranke i da mora odstupiti, a kažu kako nisu usamljeni u tom mišljenju, donosi Jutarnji list.

Izbori u HDZ-u
Sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a bit će održana krajem ovoga tjedna.

Govoreći o predstojećim unutarstranačkim izborima u HDZ-u, glavni tajnik stranke Gordan Jandroković kazao je u ponedjeljak:

“Treba pripremiti procedure, urediti popis članstva, cijeli proces mora biti demokratski. Želimo pokazati da smo snažni i demokratski, jer samo tako možemo biti atraktivni građanima i na parlamentarnim izborima”.

Miro Kovač, koji u svojim javnim istupima sugerira da bi mogao biti jedan od kandidata za predsjednika HDZ-a, sugerira potrebu sučeljavanja kandidata za šefa HDZ-a: “Sučeljavanja na unutarstranačkim izborima su demokratski standard koji je HDZ dosegnuo već 2012. godine. Danas su ona još važnija jer će svi članovi HDZ-a moći birati i biti birani. Podrazumijeva se da kandidati sudjeluju u sučeljavanjima”, rekao je Kovač za Novi list.

Bivši međunarodni tajnik HDZ-a, znači, podsjeća da su debate bile organizirane prije sedam godina, kad su predsjednika stranke birali izaslanici na Općem saboru, njih nešto više od dvije tisuće.

Međutim, tadašnja predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor, kao ni Tomislav Karamarko, nisu se pojavili ni na HTV-u, ni na Novoj TV, a niti na još nekim medijima.

U slučaju da Plenković pristane s Mirom Kovačem, Davorom Stierom, svima koji će se kandidirati za šefa HDZ-a, javno raspravljati o budućem političkom smjeru stranke, to bi mogao biti atraktivan televizijski program u rangu nedavnih debata Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović.

Dosad su se svi kandidati za predsjednika samo jedne velike političke stranke sučelili na nekoj od nacionalnih televizija, bilo je to 2008. na HTV-u, a sudionici su bili Zoran Milanović, Davorko Vidović i Dragan Kovačević, koji su se natjecali za mjesto čelnog čovjeka SDP-a.

Davor Stier je i jučer bio prilično zakopčan. Na ulazu u Banske dvore, u kojima se održao sastanak s europskim katoličkim biskupima, rekao je za N1 televiziju da će »biti raspisani unutarstranački izbori, pa će članovi odlučiti, a onda ćemo svi staviti glave skupa, izaći iz tog procesa jači i pripremiti se za parlamentarne izbore«. Na pitanje hoće li se kandidirati za predsjednika HDZ-a, odgovorio je da će se to znati nakon raspisivanja izbora.

Domagoj Milošević se jučer prisjetio sučeljavanja kandidata za predsjednika HDZ-a 2012. godine.”Meni je to jedno odlično iskustvo, iako u debatama nisu sudjelovali svi kandidati. Očekujem da će i ovaj put biti organizirana sučeljavanja, a trebali bi se odazvati i predsjednik Plenković i ostali kandidati. S obzirom da predsjednik HDZ-a ima najviše šansi da nakon idućih parlamentarnih izbora bude premijer, ne znam zašto hrvatski građani ne bi imali priliku gledati ovakvu debatu”, rekao je Milošević za Novi list.

Oporba
Ruska oporba objavila je u ponedjeljak da sljedeći mjesec planira organizirati veliki prosvjed protiv ustavne reforme predsjednika Vladimira Putina koji, kako smatra, njome želi sebi osigurati “vječnu vlast”.

Putin je prošli tjedan najavio ustavne reforme, nakon čega je cjelokupna vlada na čelu s premijerom Dmitrijem Medvedevim podnijela ostavku. Na promjene koje je Putin najavio u srijedu gleda se kao na korak koji će 67-godišnjem predsjedniku omogućiti da ostane na vlasti kad 2024. završi njegov četvrti predsjednički mandat, drugi zaredom.

Do još jedne smjene došlo je u ponedjeljak kada je Putin odlučio maknuti s funkcije moćnog državnog odvjetnika Jurja Čajku, objavio je Kremlj. Čajka (68) je na tom mjestu od 2006. i zamijenit će ga Igor Krasnov.

Čajku se smatra jednim od najmoćnijih ljudi ruske države, a posljednjih godina oporba ga optužuje da je izgradio ogromno osobno bogatstvo tijekom karijere, što on niječe. Oporbeni političar Ilja Jašin u ponedjeljak je najavio zajedničke planove oporbe za prosvjed protiv Putinove inicijative 29. veljače u Moskvi. “Društvu treba veliki i masovni prosvjed”, smatra Jašin koji tvrdi da su Putinovi prijedlozi put prema “vječnoj vladavini”.

“To će biti politički marš, glavni cilj bit će poziv za rotacijom vlasti i prosvjed protiv uzurpacije moći”, rekao je Jašin.

Jašin kaže da je prosvjed, za koji će se zatražiti dozvola vlasti, podržalo više oporbenih skupina, uključujući Zakladu protiv korupcije oporbenog političara Alekseja Navaljnog.

Putin dominira politikom u Rusiji, kao predsjednik ili premijer, puna dva desetljeća.