Politika

Poruka Andreja Plenkovića

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je kako je Hrvatska u deset godina članstva u EU-u postala uređenija zemlja snažnije vladavine prava, dok su europski projekti „promijenili hrvatsku na bolje“.

„Hrvatska je uređenija zemlja. Snažnija je vladavina prava, snažnije su institucije, snažnija je borba protiv korupcije. Hrvatska je u Europskoj uniji dobila određene reference koje bi joj prije bilo teško steći“, kazao je Plenković nakon sjednice šireg predsjedništva HDZ-a, odgovarajući na pitanje novinara o bilanci hrvatskog članstva u EU-u.

Hrvatska trenutno nije u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, investicijski rejting najviši je kod sve tri rejting agencije, dok je Hrvatska u plusu od 10,7 milijardi eura kada se uzmu u obzir dobivena sredstva EU-a i uplaćena članarina, kazao je Plenković.

„Generalno govoreći sam zadovoljan. Brojni europski projekti su promijenili hrvatsku na bolje. To ćemo činiti i dalje i sudjelovati u svemu onome što štiti hrvatske nacionalne interese“, dodao je.

Plenković je poručio kako su hrvatski nacionalni interesi zaštićeniji unutar Europske unije.

„To je srž politike modernog suverenizma gdje temeljne nacionalne ciljeve ostvarujete brže, bolje i učinkovitije jer ste članica Europske unije“, ustvrdio je.

Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev poručio je ponedjeljak u Zadru kako je 10 godina hrvatskog članstva u EU-u obilježeno iznimnim rastom i razvojom, dok je u tom razdoblju dodatno učvršćena hrvatska predanost europskim vrijednostima.

Predsjednica Europskog parlamenta

Hrvatska je u deset godina članstva u EU-u ostvarila nevjerojatan uspjeh, izjavila je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Govoreći na obilježavanju desetogodišnjice ulaska Hrvatske u Uniju 1. srpnja 2013., Metsola je rekla da je taj uspjeh okrunjen ulaskom u šengenski prostor i eurozonu ove godine.

“To je deset godina nevjerojatnog uspjeha jedne zemlje u samom srcu Europe”, rekla je malteška političarka na skupu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Hrvatska je punopravna članica Unije postala nakon rata za neovisnost 1990-tih, ekonomske i političke tranzicije te kompliciranih pregovora koji su bili opterećeni suradnjom s Haškim sudom i bilateralnim sporom sa Slovenijom.

“Hrvatska je u potpunosti transformirana i još puno toga treba napraviti, ali imamo međunarodni ugled i naš se glas uvažava. Zaradili smo respekt, to je jako puno za deset godina”, rekao je premijer Andrej Plenković.

Dodao je da zemlja nastavlja put na “tri piste”: zelena tranzicija, digiralna transformacija i demografska revitalizacija.

“Te tri teme osiguravaju konkurentnost na globalnom tržištu i mogućnost suočavanja s izazovima a da kao društvo ostanemo na okupu”, istaknuo je.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbacio je kritike euroskeptika da Zagreb samo slijedi politiku Bruxellesa. “Ne, mi aktivno sudjelujemo u donošenju odluka i vlastite interese usklađujemo s intereima ostalih (članica)”, rekao je Jandroković.

Hrvatska, koja je u pregovorima izgubila nekoliko godina zbog graničnog spora sa Slovenijom i odnosa s Haškim sudom, probleme sa susjednim zemljama neće koristiti za blokiranje njihova puta u EU, istaknuli su najviši hrvatski dužnosnici.

“Blokade su nepravdene, stvaraju lošu atmosferu. Hrvatska želi bilateralna pitanja riješiti inteligentno, a ne na način koji predstavlja prepreku pregovorima”, rekao je Plenković.

Jandroković kaže da je Hrvatskoj u interesu da se susjedstvo europeizira, a ne da u svome okruženju ima nekoga tko zagovara poludemokratske ili nedemokratske modele.

“Naše susjedstvo nije jasno kada je posrijedi opredjeljenost za europske integracije i to je razlog za brigu. Mi ćemo pomagati svima koji žele ići prema članstvu u EU-u”, istaknuo je predsjednik Sabora.

Govoreći o izborima za Europski parlament iduće godine, Metsola je pozvala birače, osobit mlade, da izađu na birališta jer se radi o najvažnijim izborima dosad.

“Postoji nevidljiva crta i kada je prijeđemo izgubili smo naše građane. Ako uspijete ‘prodati’ argument da glasanje nije privilegija, nego pravo pa čak i dužnost onda ćemo razumjeti što građani žele i pokazati jasnu viziju da EU vrijedi. Da bi to postigli, moramo se pobrinuti da što više ljudi glasa iduće godine. Svaki je glas važan”, istaknula je Metsola.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u ponedjeljak je u Zagrebu pozvala mlade na veći angažman u politici, naglasivši da su prošla vremena kad nije bilo potrebno suprotstavljati se populizmu i dezinformacijama.

Metsola, predsjednica Europskog parlamenta od siječnja 2022. godine, na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu odgovarala je na pitanja srednjoškolaca i studenata, ispričavši im svoj politički put od svog ranog aktivizma do te funkcije na kojoj je ona tek treća žena u povijesti.

Danas 44-godišnja Maltežanka prvi put se kandidirala na europskim izborima kao 24-godišnjakinja, na prijedlog tadašnjeg premijera kojemu je „nedostajalo mladih i žena”. Tada u inozemstvu, Metsola je nevoljko prihvatila, braneći se od te ideje jer nije imala sredstava te je smatrala da to neće ‘sjesti’ njezinim roditeljima.

U parlament je ušla tek u trećem pokušaju, a iste godine se kandidirao i njezin suprug s kojim je imala dvoje djece. Kako će uskladiti političku karijeru i obitelj pitali su samo nju, prepričala je Maltežanka u Zagrebu.

„Ako želite biti zastupnik, nemojte odustajati”, poručila je predsjednica EP-a koja stiže iz najmanje članice Europske unije.

„Nije važna veličina države nego veličina ideja, možete biti od bilo gdje”, naglasila je.

Metsola se prisjetila i referenduma o ulasku njezine zemlje u EU i snažne kampanje „dezinformacija” i „širenja straha” onih koji su se tome protivili – na kraju je Malta za ulazak glasala sa samo 53,65 posto te je zemlja ušla u EU 2004. godine.

Nešto manje od godinu dana prije izbora za Europski parlament Metsola je pozvala mlade da se suprotstave onima koji šire dezinformacije.

„Danas je moj odgovor – borite se. Dugo se nismo borili, mislili smo da će, štogod se dogodilo, većina biti konstruktivna, no to više nije slučaj”, kazala je. Ključno je spriječiti miješanje trećih država, naglašavati dobrobiti koje je EU donijela europskim građanima, komunicirati na jednostavan i iskren način.

Na izborima iduće godine u četiri države glasat će i 16-godišnjaci, a među njima je i Malta. Među glasačima južne otočne države bit će i Metsolin sin Luca za kojeg je, dan nakon što je Hrvatska na penalima izgubila od Španjolske u finalu Lige nacija, rekla da je dobio ime po Modriću kojeg „jako želi upoznati”.

Predsjednica EP-a je naglasila da ona podržava ideju snižavanja dobi za glasanje koje „nije samo privilegij već i dužnost”. Istaknula je važnost podsjećanja da mnogi u svijetu nemaju pravo glasa ili on ne vrijedi jer je riječ o društvima koja nisu u potpunosti demokratska. Maltežanka smatra kako 16-godišnjaci mogu biti i kandidati na izborima, što „nije lako ali je moguće”.

„Kad sam bila mlada mrzila sam kad je neki stari političar, poput mene danas, govorio da smo mi budućnost”, nastavila je Metsola.

„Ja bih rekla ‘ja sam tu’, mi nismo budućnost, mi smo sadašnjost. Ako donosite odluke uzmite nas u obzir, da ne bude ništa o mladima bez mladih”, rekla je.

Metsola je u izlaganju rekla i kako su neki od najuspješnijih zastupnika u EP-u mladi, te da žali zbog odluka poput brexita, donesenim bez velike izlaznosti mladih na birališta.

„Mladi nisu glasali. Njihovi djedovi jesu”, rekla je o odluci Ujedinjenog Kraljevstva da izađe iz Europske unije, dodavši i primjer francuskih izbora na kojem se bilježi manja izlaznost mladih.

S druge strane, na referendumu o članstvu Malte prevagu su donijeli upravo mladi koji su se aktivirali, naglasila je godinu dana prije 20. godišnjice članstva Malte u EU-u.

Goran Grlić Radman

Hrvatska ne podržava prijedlog da se odlučivanje konsenzusom u nekim područjima vanjske politike EU-a zamijeni odlučivanjem kvalificiranom većinom jer je to jedina poluga koja manjim državama jamči ravnopravnost, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Na inicijativu Njemačke, devet zemalja članica je početkom svibnja formiralo skupinu koja se zauzima za to da se u određenim vanjskopolitičkim pitanjima umjesto jednoglasnosti odlučuje kvalificiranom većinom.

Jedan od razloga za tu inicijativu su poteškoće oko usuglašavanja politike prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Mađarska je zemalja koja najčešće poseže za blokadom i traži ustupke da bi pristala na neke odluke, a što joj omogućuje pravilo o jednoglasnom odlučivanju.

Za promjenu pravila potrebna je jednoglasna odluka država članica.

“Hrvatska nije za to, ali to ne znači da Hrvatska nije za jedinstvo EU-a, dapače, do sada nismo nikad blokirali neku odluku i uvijek smo bili konstruktivni suradnik”, rekao je Grlić Radman.

“To je jedina poluga koja jamči nama kao maloj zemlji da ne bude preglasana i da ravnopravon sudjeluje u donošenju odluka koje su doista važne za nacionalnu sigurnost i nacionalni interes”, rekao je Grlić Radman.

Europski parlament

Europski parlament je u srijedu odbacio smjernice proračuna EU-a za 2024. zbog točke o ulaganju u infrastrukturu na vanjskim granicama Unije koja je suprotstavio pučane i desne grupe sa socijaldemokratima i zelenima koji tvrde da bi se time Parlament založio za gradnju zidova na granicama.

Odbačeni prijedlog rezolucije prethodno je bio prihvaćen u nadležnom EP-ovom Odboru za proračun i sadržavao je točku rezolucije u kojoj se navodi da se Europski parlament “snažno protivi upotrebi bilo kakvih financijskih sredstava Unije za izgradnju ograda ili zidova na vanjskim granicama Unije te očekuje da će Komisija uskratiti svaka sredstva u tu svrhu sad i u budućnosti”.

Zastupnici Europske pučke stranke, kojoj pridaju i HDZ-ovi europarlamentarci, uz podršku desnih zastupničkih klubova, uložili su amandman na tu točku i suštinski je izmijenili.

U usvojenom amandmanu tako se poziva Komisija da “odmah mobilizira znatna financijska i druga sredstva EU-a za potporu državama članicama u jačanju kapaciteta i infrastrukture za zaštitu granica, sredstava za nadzor, uključujući zračni nadzor, i opreme”.

Zeleni i socijaldemokrati, tradicionalni ključni partner u izglasavanju smjernica proračuna, najavili su, međutim, da je izmjena prijedloga rezolucije u toj točci, odnosno njeno odbacivanje, uvjet za njihove glasove.

U konačnici je sporni amandman EPP-a usvojen s 322 prema 290 glasova zahvaljujući glasovima iz desnih zastupničkih klubova, Europskih konzervativaca i reformista i Identitet i demokracija.

Desni zastupnici su, međutim, uskratili svoje glasove pri izglasavanju cijelog izvješća o smjernicama zbog točaka u kojima se izvješće zalaže za spolna i reproduktivna zdravstvena prava te je ono u konačnici odbačeno s 321 glasom protiv i 210 za. Suzdržano je bilo 105 zastupnika.

Europski parlament tako po prvi put u novijoj povijesti nije izglasao svoje smjernice za godišnji proračun uoči trijaloga s Komisjom i Vijećem koji treba početi 25. travnja. U izglasavanju tih smjernica do sada su najveće zastupničke grupe oko političkog centra uspijevale postići kompromis unatoč razlikama u pitanju pojedinih točaka ili amandmana.

EPP se u srijedu na svom Twitter računu pohvalio izglasavanjem spornog amandmana no u komentarima je upozoren da slavi Pirovu pobjedu jer je izvješće u cijelosti palo na glasanju. Tvit je u međuvremenu izbrisan.

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler je svom Twitter računu prozvao hrvatske kolege iz kluba socijaldemokrata da su “ponovno jeftine ideološke hirove stavili ispred sigurnosti hrvatske granice i teritorija”.

SDP-ov eurozastupnik Predrag Fred Matić na optužbe je odgovorio predbacivši kolegama iz HDZ-a da im je objava “licemjerna”.

Proračun za sljedeću godinu treba se dogovoriti do kraja tekuće godine. U slučaju izostanka dogovora u predviđenim rokovima, na novi proračun primjenjuje se pravilo „privremenih dvanaestina”: u svakom pojedinom mjesecu ne može se potrošiti više od jedne dvanaestine proračuna za prethodnu godinu.

Vijeće i Parlament zajednički odlučuju o godišnjim proračunima EU-a na temelju prijedloga Europske komisije i u skladu s Višegodišnjim financijskim okvirom, koji se donosi svakih sedam godina.

I Parlament i Vijeće sudjeluju u pripremama prijedloga proračuna za predstojeću godinu usvajanjem svojih proračunskih smjernica, koje onda Komisija u svom nacrtu proračuna uzima u obzir.

Vijeće je svoje proračunske smjernice usvojilo 14. ožujka 2023. godine. Odbor za proračun Europskog parlamenta usvojio je nacrt proračunskih smjernica 28. ožujka, a na sadašnjoj plenarnoj sjednici u travnju te su smjernice trebale biti izglasane, što se ipak nije dogodilo zbog različitih političkih prioriteta pojedinih zastupničkih klubova.

Proračunske smjernice Vijeća i Parlamenta pomažu Komisiji u sastavljanju nacrta proračuna, na temelju kojega se onda vode pregovori. Komisija bi trebala objaviti nacrt proračuna za 2024. godinu krajem svibnja ili početkom lipnja.

Zbog novih zaklučavanja

Prosvjedi su u subotu izbili diljem Kine, uključujući na sveučilištima i u Šangaju gdje su stotine uzvikivale “Odstupi, Xi Jinping! Odstupi, Komunistička partijo!” u neviđenom pokazivanju prkosa protiv stroge i sve skuplje politike zemlje bez Covida.

Smrtonosni požar u stambenoj zgradi u Urumqiju, glavnom gradu krajnje zapadne regije Xinjiang, u kojem je u četvrtak poginulo 10 ljudi, a ozlijeđeno devetero, djelovao je kao katalizator za razbuktavanje bijesa javnosti, jer su se pojavili videosnimci koji sugeriraju da su mjere zaključavanja odgodile vatrogasce od dolaska do žrtava.

Na desecima sveučilišnih kampusa studenti su održavali okupljanja ili lijepili plakate kako bi ožalostili mrtve u požaru u Xinjiangu i govorili protiv zero-Covida. U nekoliko gradova, stanovnici zatvorenih četvrti srušili su barijere i izašli na ulice, nakon masovnih prosvjeda protiv blokade koji su zahvatili Urumqi u petak navečer.

Takvi rašireni prizori bijesa i prkosa – od kojih su se neki protegli i do nedjelje – izuzetno su rijetki u Kini, gdje vladajuća Komunistička partija nemilosrdno suzbija svako izražavanje neslaganja. Ali tri godine nakon pandemije, mnogi su ljudi na rubu izdržljovsti zbog neprestane vladine upotrebe karantena, testiranja na Covid i karantena.

Pojačavanje ograničenja posljednjih mjeseci, zajedno s nizom tragičnih smrti za koje se okrivljuje pretjerano revno praćenje kontrola, dovelo je situaciju do vrhunca.

Ljutnja je dovela do nevjerojatnih činova prkosa u financijskom središtu Šangaju, gdje mnogi od 25 milijuna stanovnika grada gaje duboku ogorčenost prema zero-Covid politici nakon što su u proljeće bili podvrgnuti dvomjesečnom zatvaranju.

U subotu kasno navečer, stotine stanovnika okupilo se na bdjenju uz svijeće na cesti Urumqi, koja je dobila ime po gradu, kako bi oplakivali žrtve požara u Xinjiangu, sudeći po videozapisima koji su naširoko kružili – i odmah cenzurirani – na kineskim društvenim medijima i svjedocima račun.

Okruživši improvizirani spomenik od svijeća, cvijeća i plakata, gomila je podigla prazne listove bijelog papira – u tradicionalnom simboličnom prosvjedu protiv cenzure – i skandirala: “Potrebna su nam ljudska prava, potrebna nam je sloboda”.

U više videa koje je vidio CNN, moglo se čuti kako ljudi uzvikuju kineskom čelniku Xi Jinpingu i Komunističkoj partiji da “odstupe s vlasti”. Masa je također skandirala: “Ne želite Covid test, želite slobodu!” i “Nemoj diktaturu, hoćeš demokraciju!”

Neki videozapisi prikazuju ljude kako pjevaju kinesku nacionalnu himnu i Internacionalu, simbol socijalističkog pokreta, dok drže transparente koji prosvjeduju protiv iznimno strogih mjera u zemlji protiv pandemije.

Redovi policajaca, koji su isprva promatrali izvana, počeli su se približavati kako bi potisnuli i podijelili gomilu oko 3 sata ujutro, što je izazvalo napete obračune s prosvjednicima, prema riječima svjedoka.

Svjedok je rekao za CNN da su vidjeli nekoliko ljudi uhićenih i odvedenih u policijsko vozilo pored improviziranog spomenika nakon 4.30 sati ujutro. Također su vidjeli nekoliko prosvjednika koje su zgrabili policajci iz gomile i odveli iza policijske crte. Prosvjed se postupno razišao prije zore, rekao je svjedok.

U potrazi konzervativaca za jedinstvom

Prema pravilima, ako samo jedan kandidat osigura potporu 100 konzervativnih zastupnika, bit će imenovan premijerom u ponedjeljak
Rishi Sunak postat će, kako se čini, novi britanski premijer pošto se Boris Johnson povukao iz utrke u nedjelju rekavši kako je shvatio da je, premda ima dovoljnu potporu da uđe u finale, zemlji i Konzervativnoj stranci potrebno jedinstvo.

Johnson je dojurio kući s odmora na Karibima u pokušaju da osigura potporu 100 zastupnika za sudjelovanje u natjecanju u ponedjeljak za mjesto Liz Truss, koja ga je naslijedila u rujnu nakon što je bio prisiljen dati ostavku zbog niza skandala. Rekao je da je osigurao potporu 102 zastupnika i da se mogao “vratiti u Downing Street”, ali da nije uspio uvjeriti ni Sunaka, niti drugu kandidatkinju Penny Mordaunt, da se ujedine “u nacionalnom interesu”.

“Vjerujem da mogu mnogo toga ponuditi, ali bojim se da ovo jednostavno nije pravi trenutak”, rekao je Johnson kasno u nedjelju. Bivši premijer do nedjelje je osigurao javnu potporu nešto manje od 60 konzervativnih zastupnika, a Sunak gotovo 150.

Johnsonova izjava vjerojatno utire put njegovu suparniku, 42-godišnjem bivšem ministru financija Sunaku, da postane premijer, vjerojatno već u ponedjeljak. Ako bude potvrđen, on bi zamijenio Truss koja je bila prisiljena podnijeti ostavku nakon što je pokrenula gospodarski program koji je izazvao previranja na financijskim tržištima.

Prema pravilima, ako samo jedan kandidat osigura potporu 100 konzervativnih zastupnika, bit će imenovan premijerom u ponedjeljak. Prijeđu li prag oba kandidata, glasat će članovi stranke, a pobjednik će biti proglašen u petak.

To je izazvalo zabrinutost da će se Johnson vratiti u Downing Street uz potporu članova stranke, a ne većine zastupnika u parlamentu, ostavljajući stranku jako podijeljenom.

Neki Johnsonovi pristaše mogli bi se okrenuti Mordaunt, koja se predstavila kao kandidatkinja jedinstva, ali mnogi su odmah prešli na Sunaka. Izvor blizak kampanji Penny Mordaunt rekao je da će bivša ministrica obrane nastaviti s natjecanjem.

“Ona je ujedinjujući kandidat koji će najvjerojatnije održati krila Konzervativne stranke na okupu”, rekao je izvor.

Sunak je rekao kako se nada da će Johnson nastaviti pridonositi javnom životu “u zemlji i inozemstvu”.

Sunak je prvi put na sebe skrenuo pozornost u zemlji kada je, u dobi od 39 godina, postao ministar financija pod Johnsonom upravo kad je pandemija covida-19 stigla u Britaniju. Sunak je pohvalio Johnsona rekavši da “ćemo mu uvijek biti zahvalni” za njegove postupke tijekom pandemije covida i rata u Ukrajini Ako bude izabran, Sunak će biti prvi premijer indijskog podrijetla u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše Svijet.hr.

Analiza Poslovnog dnevnika

Nikoga ni u zemlji ni izvan nje neće iznenaditi ako Xi Jinping na 20. kongresu Kineske komunističke partije u nedjelju, 16. listopada, odluči zadržati baš sve funkcije koje sada drži, a ključne su ona generalnog sekretara (u ovom slučaju primjereniji termin od našeg “glavnotajničkog”), čime bi postao prvi nakon Jiang Zemina (1989.-2002.) s trećim mandatom, do šefa Središnjeg vojnog odbora Narodnooslobodilačke vojske.

U svojoj misiji da se izjednači s Mao Zedongom i postane nominalno “vođa”, kamo god to vodilo, sigurno ga neće pokolebati kritike da je taj model već dokazano potrošen i da s neograničenim ovlastima okružen isključivo poslušnicima u dobi koja sugerira da bi mandat mogao biti i doživotan može napraviti više štete nego što će zaista provesti nasušno potrebnu modernizaciju zemlje.

Da o rizicima koje povlači za sobom napad na Tajvan i ne govorimo… Zapravo se nakon deset godina vlasti i snažnog gospodarskog rasta koji se naprasno počeo slamati s pandemijom Kina nalazi u puno gorem i neizvjesnijem stanju.

Umjesto progresa, zavladao je strah, a tehnologija je tu iskorištena kao odlično oruđe u praćenju života građana, a koje uključuje i prepoznavanje lica na ulicama do cijele armije botova koji kontroliraju internet i koriste ga samo za huškanje naroda na mržnju prema Zapadu.

Jasno je da je se podloga za to nametnula i izolacijom u kojoj se Kina našla gotovo u sličnoj mjeri kao Rusiji, s tim što je za nju to u određenim segmentima i gori scenarij nego za Putinov imperij koji je tehnološki “liliputanac” u odnosu na kineskog “gulivera”.

Jer bez pristupa najnaprednijim tehnologijama sa Zapada, Kinezi mogu samo sve više gubiti korak. Drugi problem je što i izjave najviših državnih dužnosnika koji okružuju Xija sugeriraju “povratak na staro” u pogledu odmaka od tržišne i povratka na plansku, partijsku ekonomiju, a treći što se troši ogroman novac za naoružanje.

Toliki da se logičnim nameće pitanje – što će im ako ne misle uskoro ratovati? Možda je to i jedini izlaz u situaciji kad se narod za šutnju više ne može nagraditi rastom životnog standarda i kad i krupan biznis opet postaje državni neprijatelj.

Ako su izbijanje pandemije potekle u Wuhanu i prvi lockdown bili aperkat u bradu kineskog tigra, ‘zero-covid’ politika je kroše nakon kojeg se više teško može ostati na nogama. Rezultati sve govore – u posljednjem kvartalu kineski gospodarski rast najgori je u proteklih 30 godina (0,2 posto).

A sanjalo se o 5,5 posto rasta na godišnjoj razini. Nakon dugo vremena nisu ni izbačene prognoze za dalje. Ulaganja u Novi put svile pala su se redovitih 100 milijardi dolara proteklih godina na svega tridesetak milijardi.

Ozbiljan udarac kineskom ugledu nanijela je i politika pozajmljivanja novca drugim zemljama, ali koja se pretvorila u dužničko robovanje svih koji se navuku na mamac juana. San da Kina postane alternativa MMF-u pretvorio se u noćnu moru za države poput Crne Gore ili Šri Lanke, no sve se vraća kao bumerang.

BDP i dalje svjedoči da je stanovništo zapravo siromašno, inflacija galopira, juan tone u odnosu na dolar, a najveća kompanija Evergrande je – bankrotirala. Postoji li više neki drugi izlaz osim udariti na Tajvan? Pa tko preživi…

Borba s COVID-om ispraznila je bolnice, no sva ušteda na tome troši se posljedično na drugoj strani. Stroga zaključavanja, masovna testiranja, stalno skeniranje zdravstvenih kodova, ograničenja putovanja doveli su do nezaposlenosti mladih od 18,7 posto, a na trenutke je dosezala i punih dvadeset posto.

U zemlji komunizma koji proklamira da svi moraju raditi. Koliko su uspješno plivali u “mirnodopskim” uvjetima, toliko se Kinezi ne snalazi u izvanrednim okolnostima tvrdoglavo igrajući istu taktiku, što se najbolje vidi u tvrdoglavom inzistiranju da se stanovništvo smije cijepiti samo nacionalnim cjepivima.

Za koje su sami priznali da jednostavno nisu dovoljno učinkovita. “U jedno već sad možemo biti sigurni… Mi nećemo tako skoro ubiti taj prokleti virus”, kaže Liang Wannian, šef vladinog panela stručnjaka za Covid. Može li se ideja o nultoj razini Covida ukinuti nakon kongresa Komunističke partije? Prigoda je idealna, ali…

“Teško mi je na to odgovoriti. Ja sam samo učenjak”, kaže Wannian. Svi koji ulaze u Peking moraju pokazati svoje osobne iskaznice koje su povezane s aplikacijama zdravstvenih kodova. Za kaos koji vlada i ne mora se ići u provinciju, dovoljno je vidjeti Peking.

Radnici koji zbog jeftinije stanarine žive u predgrađu svako jutro autobusima pokušavaju prijeći rijeku, ali policija obavezno ulazi u njih i provjerava jesu li svi zdravi.

To toliko dugo traje da obavezno kasne i poslodavci ih se žele riješiti, pa se neki i veslajući pokušavaju domoći Pekinga! Koliko dugo u takvom stanju Kina još može izdržati, veliko je pitanje, piše Poslovni dnevnik.

Business Insider

Tijekom godina Gates i bivša supruga Melinda French Gates donirali su milijarde za istraživanje, razvoj i isporuku cjepiva putem svoje zaklade.

Bill Gates obično se usredotočuje na pitanja poput siromaštva i zaraznih bolesti putem svoje dobrotvorne zaklade, ali još jedan problem koji ima na umu je polarizacija američke politike.
‘Politička polarizacija mogla bi sve dovesti do kraja, imat ćemo nestalne izbore i građanski rat’, nedavno je rekao u glavnom razgovoru na ovogodišnjem Forbesovom summitu 400 o filantropiji, piše Business Insider.

‘Nemam nikakvog iskustva u tome. Neću svoj novac usmjeravati na to jer ga ne bih znao usmjeriti’, kaže.

Politička polarizacija, kaže, ide ruku pod ruku s drugim problemom: širenjem dezinformacija.

‘Polarizacija i nedostatak povjerenja su problem’, nastavio je za Forbes. ‘Jedna od najprodavanijih knjiga prošle godine bila je knjiga Roberta Kennedyja, koja kaže da volim zarađivati ​​i ubijati milijune ljudi cjepivima. Dobro se prodaje’.

Tijekom godina Gates i bivša supruga Melinda French Gates donirali su milijarde za istraživanje, razvoj i isporuku cjepiva putem svoje zaklade. Gates je predmet teorija zavjere koje tvrde da stavlja mikročipove u cjepiva kako bi pratio ljude. Ranije ovog mjeseca Gates je rekao da su ljudi na ulici vikali na njega takve optužbe.

‘Ljudi traže jednostavna rješenja, a istina je ponekad pomalo dosadna. Svatko tko ima dobre inovacije o smanjenju polarizacije, kako bi istina bila jednako zanimljiva kao i ‘lude’ stvari, u to bi se isplatilo ulagati’, rekao je Gates za Forbes. Gatesov ljetni popis lektire za ovu godinu, koji je objavio u lipnju, uključuje i ‘Zašto smo polarizirani’ Ezre Kleina.

‘Općenito sam optimističan u pogledu budućnosti, ali jedna stvar koja malo kvari moje izglede je sve veća polarizacija u Americi, posebno kada je riječ o politici’, napisao je Gates u to vrijeme u postu na blogu o svojim odabirima knjiga. Također, Gates je rekao da se on i njegova bivša supruga, Melinda French Gates, nadaju da će njihova dobrotvorna zaklada nastaviti raditi još 25 godina kako bi se usredotočila na borbu protiv zaraznih bolesti.

Analiza DW-a

Za francuskog predsjednika je drugi krug parlamentarnih izbora bio obilježen gorkim porazom. Doduše, on je solidnom većinom glasova ponovo bio izabran na predsjedničkim izborima u travnju, ali sada mu Francuzi na parlamentarnim izborima nisu dali i većinu u Nacionalnoj skupštini. Njegov savez centra Zajedno, sastavljen od bivših socijalista i konzervativaca, je s dosadašnjih 350 spao na 245 zastupničkih mjesta. Za apsolutnu većinu bilo bi mu potrebno 289 zastupnika.

No možda je ono što je sinoć najviše šokiralo bio slab odaziv birača. 54 posto Francuza, prije svega mladih i onih iz siromašnijih društvenih slojeva, nisu željeli nikome dati svoj glas. To je dva posto više nego u prvom krugu. Već na proljetnim predsjedničkim izborima mediji su puno pisali o frustraciji građana i njihovoj zasićenosti politikom. Ovaj rezultat je potvrdio te analize i on je jasni zahtjev za temeljitim reformama sustava.

A oni koji su izašli na birališta glasali su tako da nijedan politički blok nema većinu. Vođa nove ujedinjene ljevice Jean-Luc Melenchon već je u predizbornoj kampanji govorio o mogućnosti da postane novi premijer. No sada je daleko od toga: sa 131 zastupnikom je, doduše, druga parlamentarna frakcija po veličini, ali to ni u kom slučaju nije dovoljno za formiranje vlade.

Na drugoj strani političkog spektra je uspjeh desnih ekstremista okupljenih oko Marine Le Pen. Oni su s dobivenih 89 mandata uspjeli udeseterostručiti broj svojih zastupnika i ulaze u Nacionalnu skupštinu kao treća snaga. Time će znatno porasti politički utjecaj Marine Le Pen, mada istodobno i dalje vrijedi dogovor drugih stranaka da neće surađivati s desničarima. „Večeras su Francuzi uzeli svoju sudbinu u svoje ruke i od Emmanuela Macrona napravili manjinskog predsjednika”, oduševljeno je sinoć komentirala Le Pen. No tko je za to stvarno zaslužan, pokazat će detaljne analize.

A konzervativci su sa osvojenim 61 zastupničkim mandatom završili na razočaravajućem četvrtom mjestu. Već na predsjedničkim izborima njihova je kandidatkinja dobila manje od pet posto glasova. Do sada su neuspješno okončani svi pokušaji ponovnog oživljavanja te tradicionalno vladajuće stranke.

Ministar financija Bruno Le Maire govorio je o „demokratskom šoku”, ali je izrazio uvjerenje da Macronova vlada i dalje može djelovati. I premijerka Elisabeth Borne je, doduše, govorila o „porazu za zemlju” s obzirom na velike međunarodne izazove, ali je istaknula da će se „pokušati formirati većina”. Mora se tražiti kompromise i raditi na dijalogu između različitih političkih osjećaja, rekla je. I obećala da će njezina vlada i dalje braniti kupovnu moć Francuza protiv inflacije i kao središnju političku temu postaviti zaštitu okoliša. To zvuči kao poziv lijevim snagama na suradnju.

Maštovite vladajuće koalicije su u Francuskoj do sada bile stran pojam. No s obzirom na ove izborne rezultate, u sinoćnjim analizama na francuskoj televiziji izborni rezultat je protumačen kao poziv na razvijanje političke mašte. Pri tome je naznačeno da bi si kao primjer trebalo uzeti Njemačku.

Kao koalicijski partner u pitanje dolaze samo konzervativci. No njihov šef Christian Jacob je, nakon ponovnog poraza Republikanaca, izjavio da su oni „u oporbi protiv Macrona” i da tako razmišlja njegova cijela stranka. Ili Jacob na taj način želi skupo prodati svoje glasove ili se boji da bi se i ti preostali konzervativci mogli jednostavno utopiti u političkom centru „macronizma”.

Skoro svi su gubitnici

Ovakav izborni rezultat je jedinstven u novijoj povijesti Francuske. Zadnji put se tako nešto dogodilo 1988., kada je predsjednik Jacques Chirac izgubio većinu u parlamentu i morao surađivati sa socijalistima.

Sada je situacija takva da su u parlamentu zastupljena četiri politička tabora, koji su pretežno nepomirljivi, što konstruktivnu suradnju čini nevjerojatnom ili u najmanju ruku teškom. Predsjednik Macron i njegova vlada mogu, doduše, ostati na vlasti, jer njih ne mora potvrditi Nacionalna skupština. No bez čvrstog partnera morat će za svaki prijedlog zakona tražiti nužnu većinu. Time je izglasavanje svakog državnog proračuna postalo skoro nemoguća misija – a to je dugoročno nemoguće izdržati.

Marine Le Pen
Marine Le Pen je sa svojom strankom postigla dobre rezultate

Gubitnici su i ispitivači javnog mnijenja, čije su prognoze potpuno podbacile: oni su predvidjeli da će Macron i ljevica dobiti znatno više glasova. Matthieu Doiret iz instituta za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos je za televizijsku postaju France 24 rekao da su na ovim izborima izgubili svi osim desnih ekstremista. Francuski birači nisu poslušali predsjednikovu molbu od prošlog tjedna da ionako tešku situaciju zbog međunarodnih problema dodatno ne otežavaju još jednim kaosom.

Sada je jedino jasno da Macron, nakon pet godina samostalnog vladanja, mora tražiti političke partnere, što do sada nije spadalo u njegove talente. Velike reforme jedva da imaju izgleda za uspjeh, a ako želi ostati čitavih idućih pet godina na vlasti to će mu biti daleko teže nego u prvom mandatu, piše DW

CroElecto

Da su iduće nedjelje izbori u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici, HDZ bi dobio najviše glasova, pokazalo je to mjesečno istraživanje javnog mnijenja CroElecto u travnju ekskluzivno za Večernji list.

Iako HDZ ima najveću potporu birača od 24,11 posto, stranke ljevice zajedno bi prikupile više glasova. S obzirom na to da HDZ ne računa na Most, partnere bi morao tražiti na desnici, a stranke desnice u velikoj su krizi. Vladajući HDZ prolazi kroz još jednu krizu uzrokovanu smjenama ministara koji su ili bi mogli postati predmet istraga. To i teret odgovornosti vladajuće stranke značajno su narušili HDZ-ov rejting, no i dalje je HDZ stranka s najjačim pojedinačnim rejtingom, piše Večernji.hr.

SDP, usporedno s HDZ-ovim padom rejtinga, nastavlja rasti. Druga stranka, odnosno vodeća oporbena, stoji na 18,94 posto. Stranka Možemo je na trećem mjestu s 12,74 posto potpore. Most je četvrta stranka u Hrvatskoj s 10,33 posto, dok je na petom mjestu Domovinski pokret s 5,51 posto potpore.

Domovinski pokret oscilira kad je riječ o rejtingu, no jedina je stranka na desnici iznad petpostotne margine. Slijede Centar i Hrvatski suverenisti (po 1,38%) te IDS (1,26%). Stranke koje su neposredno blizu jedan posto su Fokus i HSU (po 0,80%) te Radnička fronta (0,69%), a neodlučnih ispitanika je 16,88 posto.

Preostale stranke i liste: Živi zid (0,57%), Kerum-HGS (0,34%), HSP, HSLS, HSS, PGS, Zeleni (po 0,23%), NS-Reformisti, HNS, SIP, AM, Srđ je grad, manjinska lista (po 0,11%), nezavisne liste (ukupno 2,41%), donosi Večernji list