Politika

Broj stanovnika smanjuje se u 86 posto srpskih sela, a oko 1.200 sela u procesu je nestajanja i obuhvaćaju površinu jednaku Kosovu, istaknuto je u petak na skupu Hrana za Europu u lječilišnom mjestu Vrdnik u Vojvodini.
Profesor dr. Dragan Škorić, predsjednik Odbora za selo Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), upozorio je da su, osim negativnog demografskog trenda, ključni problemi loš ekonomski položaj sela, usitnjenost posjeda i sve brojnija staračka domaćinstva.

“Sada u Srbiji ima više od 50.000 praznih kuća i još tri puta toliko (kuća) koje se ne koriste”, rekao je Škorić ilustrirajući propadanje srpskog sela.

Od 4.709 naselja, njih 1.200 u procesu je nestajanja jer svako to selo ima manje od 100 stanovnika, a čak u 86 posto broj stanovnika opada.

Obrazlažući nacrt Studije o ekonomskom i društvenom razvoju Srbija 2040., koji se odnosi na poljoprivredu i prehrambenu industriju Srbije, Škorić je naglasio da su “samo u oblasti stočarstva potencijali 24 milijarde dolara do 2040. godine”.

“Nema napretka Srbije bez sela”, poručio je akademik SANU.

Na dvodnevnom forumu Hrana za Europu beogradskog Ekonomskog instituta (EI) sudjeluju uz znanstvenike, ekonomiste i gospodarstvenike predstavnici resornih institucija i vlade Srbije.

Uspoređujući komparativne i strateške prednosti Srbije i zemalja u regiji, sudionici skupa upozorili su da Hrvatska ima znatno veći agrarni proračun za razvoj ruralnih područja, a da je Rumunjska među vodećima u Europi s rastom BDP-a približno osam posto, za razliku od Srbije u kojoj se očekuje rast od 1,5 do dva posto.

Financijski direktor Atlantic grupe za Srbiju i Makedoniju Zoran Daljević rekao je da poduzeća iz te skupine u Srbiji povećavaju proizvodnju i izvoz.

Daljević je rekao da je Atlantic grupi, kao važnom sudioniku u proizvođačkoj i prerađivačkoj djelatnosti na tržištu Srbije, “dugoročno bitna sirovinska baza, dobra zakonska regulativa, potpora države u izvozu”, kao i moderniziranje agrobiznisa kroz digitaliziranje u poljoprivredi.

Srbijanski ministar poljoprivrede Branislav Nedimović najavio je da će vlada za 2018. godinu znatno povećati proračun namijenjen agraru, ne navodeći moguće svote.

Najveća bošnjačka stranka u Bosni i Hercegovini uputila je državnom parlamentu te zemlje svoj prijedlog izmjena izbornog zakona nasuprot onome što ga je sastavio HDZ BiH i koji je u srpnju usvojen u Domu naroda, objavili su u petak lokalni mediji.
Dužnosnici vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) su podnošenje svog prijedloga izmjena izbornog zakona najavili još ljeti no on je dostupan javnosti tek sada kada se očekuje da će i Zastupnički dom parlamenta BiH razmatrati prijedlog usvojen u Domu naroda.

Prijedlog o kojemu bi se trebao očitovati parlament BiH svojim je potpisima formalno poduprlo sedam zastupnika SDA u Zastupničkom domu. Predložili su da se on razmatra u redovitu postupku što znači mogućnost izmjena odnosno ulaganja amandmana.

HDZ-ov prijedlog nema nikakvih izgleda

Za razliku od prijedloga SDA, HDZ-ov prijedlog izmjena izbornog zakona parlamentu je bio proslijeđen na razmatranje po hitnom postupku koji nije ostavio mogućnost amandmanskog djelovanja što je izazvalo nezadovoljstvo bošnjačkih stranaka iz kojih su najavili da takav prijedlog neće podržati.

Zbog omjera snaga u Zastupničkom domu jasno je da nema nikakvih izgleda da bi HDZ-ov prijedlog dobio potrebnu natpolovičnu većinu glasova.

Prijedlog SDA-a, za razliku od HDZ-ova, tretira samo način izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH iz kojega se onda biraju i zastupnici u državnom Domu naroda iz tog entiteta, a uopće ne spominje promjene modela izbora hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

HDZ BiH je predložio da se državni vrh ubuduće popunjava kroz sustav ad hoc izbornih područja s hrvatskom, odnosno bošnjačkom većinom čime bi se osiguralo da jedan narod drugome ne bira predstavnike u tijelima vlasti.

Nisu bile predložene nikakve izmjene modela po kojemu se srpski član državnog vrha bira isključivo s teritorija Republike Srpske.

Na tragu presude Ustavnog suda BiH donesene ranije ove godine i kojom je utvrđeno da su odredbe Izbornog zakona kojima je bio definiran način biranja zastupnika u federalnom Domu naroda neustavne, HDZ BiH je predložio da se oni biraju iz onih županija unutar Federacije BiH u kojima živi znatan broj pripadnika svakog konstitutivnog naroda. To bi u praksi značilo da bi se u slučaju Hrvata zastupnici birali iz onih županija u kojima je hrvatsko stanovništvo većinsko. Pritom, primjerice, iz Sarajevske županije ne bi uopće bilo hrvatskih zastupnika u entitetskom i državnom Domu naroda.

Prijedlog SDA, prema dokumentu koji je postao dostupan u petak, temelji se na stajalištu da se zastupnici iz reda sva tri naroda i nacionalnih manjina biraju iz svake županije pod uvjetom da je u županijske skupštine iz kojih se neizravno delegiraju zastupnici u Dom naroda izabran najmanje jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda i manjinskih nacionalnih skupina.

Zaseban prijedlog za Mostar gdje izbora nije bilo deset godina

Domovi naroda u Federaciji BiH i na državnoj razini imaju važnu ulogu u osiguravanju zaštite vitalnih nacionalnih interesa kod donošenja zakona, ali i kod uspostave izvršne vlasti čije imenovanje moraju potvrditi.

Prijedlog SDA kao i onaj HDZ-a tretiraju i problem Mostara gdje izbora nije bilo već deset godina nakon što je Ustavni sud stavio izvan snage odredbe gradskog statusa koje su definirale ranije izborne jedinice. SDA sada predlaže uvođenje sedam izbornih jedinica s različitim brojem vijećnika iz kojih bi se biralo Gradsko vijeće od 35 članova.

Predloženo je i da ubuduće vijećnici dvotrećinskom većinom glasova biraju gradonačelnika i dva zamjenika gradonačelnika Mostara iz reda različitih naroda.

Idući opći izbori u Bosni i Hercegovini trebali bi se održati u listopadu 2018. godine, a budu li provedeni bez izmjene pravila koja je poništio Ustavni sud ostalo bi otvoreno pitanje može li se uopće na temelju njihova ishoda uspostaviti funkcionalna izvršna i zakonodavna vlast u toj zemlji.

Zimbabveanski predsjednik Robert Mugabe prvi put se pojavio u javnosti nakon vojnog preuzimanja vlasti ranije ovog tjedna prisustvujući sveučilišnoj svečanosti u Harareu, prenose agencije.
Mugabe je bio odjeven u sveučilišnu odoru s kapom na dodjeli diploma na zimbabveanskom otvorenom sveučilištu, prenosi lokalni list Newsday.

Postojala su nagađanja o tome hoće li mu biti dopušteno pojavljivanje u javnosti. Vojska je objavila da kontaktira s Mugabeom, u prvoj javnoj izjavi nakon što je preuzela vlast i otkad je Mugabe u kućnom pritvoru.

Čelnici njegove stranke ZANU-PF planiraju prisiliti 93-godišnjeg vođu da odstupi s dužnosti bude li se odupirao pritisku vojske da napusti dužnost, rekao je viši stranački dužnosnik u petak.

Jedini vladar Zimbabvea od stjecanja neovisnosti 1980., Mugabe ustraje na tome da i dalje ostaje na dužnosti. No izvori, viši dužnosnik Mugabeove stranke ZANU-PF, objasnio je da stranka želi da on ode. “Postane li tvrdoglav, organizirat ćemo da bude otpušten u nedjelju”, rekao je izvor. “Kada se to dogodi, njegov opoziv bit će u utorak”, dodao je.

Službeni zimbabveanski list Herald objavio je fotografije u četvrtak navečer na kojima se Mugabe rukuje s vojnim zapovjednikom generalom Constantinom Chiwenga, koji je preuzeo vlast ovaj tjedan. To sugerira da se Mugabe i dalje održava na vlasti unatoč puču, premda neki politički izvori kažu da pokušava odgoditi svoj odlazak do izbora najavljenih za sljedeću godinu.

Izvor u stranci ZANU-PF kaže međutim da se to neće dogoditi. Bojeći se dugotrajnog zastoja, stranački čelnici pripremaju planove da otpuste Mugabea tijekom vikenda ako on odbije sam napustiti dužnost, kazao je izvor. “Nema povratka”, rekao je izvor za Reuters. “To je kao utakmica koja se odgađa zbog kiše u kojoj domaći vode 90:0 u 89. minuti”.

Mugabeovi izgledi su ograničeni. Vojska mu je pred vratima. Njegova supruga, Grace, u kućnom je pritvoru a njezini ključni vojni saveznici u vojnome pritvoru. Policija, nekoć jaka potpora, ne pokazuje znake otpora.

Osim toga ima malu potporu u gradovima, koji su žarišta potpore oporbi koja je bijesna i frustrirana zbog njegova pristupa ekonomiji koja je doživjela slom nakon zapljene bjelačkih farmi 2000. godine.

Nezaposlenost je blizu 90 posto. Cijene uvoznih proizvoda zbog kronične nestašice strane valute poskupjele su 50 posto. Mnogi analitičari smatraju da vojska želi postaviti bivšeg potpredsjednika Emmersona Mnangagwa – kojega je Mugabe otpustio prošli tjedan kao privremenog predsjednika.

Katalizator za vojni prevrat protiv predsjednika koji je gotovo četiri desetljeća vodio zemlju čini se da je bila Mugabeova nepopularna i mnogo mlađa žena Grace koja je gajila ambicije da naslijedi supruga na vlasti.

Hrvatski sabor i u petak je rad započeo stankama, a SDP-ov zastupnik Nenad Stazić rekao je kako njegova stranka treba razmotriti da pozove građane da više ne plaćaju televizijsku pretplatu jer, ustvrdio je, HRT je u potpunosti pretvoren u HDZ-ovu televiziju pa neka je plaćaju HDZ-ovi članovi kojima je “valjda ostalo nešto novaca od Fimi-medije u crnim vrećama”.
Stazić je izvijestio da saborski Odbor za medije nije prihvatio prijedlog opozicije za člana Nadzornog odbora (NO) HRT-a, kojega. kazao je, uopće nema otkako je HDZ odlučio smijeniti bivši NO kojega je vodila Anja Šovagović Despot.

HDZ je NO odlučio smijeniti jer je nadzirao rad Uprave HRT-a, a HDZ je smetalo da netko nadzire rad Uprave koju su oni postavili, ocijenio je Stazić. Taj je NO zapazio mnoge nepravilnosti te Uprave i o tome izvijestio Sabor, što je neoprostivo, dodao je.

Stazić je podsjetio na dosadašnju praksu da jednog člana NO predlažu zaposlenici, a četiri bira parlament, od čega jedan na prijedlog parlamentarne manjine.

To je princip demokracije – vladavina većine, uz priznanje prava manjine, kazao je Stazić, ustvrdivši da HDZ taj princip ne zna ili je zaboravio jer u novi NO uopće neće uzeti u razmatranje prijedlog oporbe.

Oporba je predložila da u NO ostane dosadašnji član Miroslav Grgić koji je odlično radio svoj posao i koji poznaje situaciju, a toga se HDZ boji, tvrdi Stazić. Na današnjem glasanju o članovima NO HRT-a neće biti Grgića kao prijedloga oporbe, nego će svi biti izabrani po volji HDZ-a, dodao je.

To će značiti da HRT više nema nadzora jer tamo HDZ nadzire HDZ, zaključio je SDP-ov Stazić. Po njegovu mišljenju, zbog toga je program HRT-a ‘takav kakav jest, sve gori i gori, potpuno klerikaliziran, uništen, upropašten’, a tako će, kaže, biti i dalje, dok samo dragi Bog zna što će se raditi s novcima na HRT-u.

Novi NO, po volji HDZ-a, sigurno će dobiti zadaću “u to ne pačaj se” i kontrole neće biti, istaknuo je Stazić, dodavši da SDP mora razmotriti mogućnost da pozove građane da više ne plaćaju pretplatu, jer to više nije javna televizija nego HDZ-ovska televizija.

Onda neka HDZ-ovci plaćaju 80 kuna pristojbe, a one koji nisu članovi HDZ-a morat ćemo pozvati prestanu plaćati, kazao je Stazić. Na te tvrdnje uzvratio mu je Branko Bačić (HDZ) naglasivši da su odbacili bivše članove NO HRT-a jer nisu poštovali Zakon o HRT-u. Podsjetio je da je nakon raspisanog natječaja održano nekoliko sastanaka s predsjednikom Kluba zastupnika SDP-a Arsenom Baukom kako bi se izjasnili o svom kandidatu. Čekamo i molimo 30 dana da nam kolege iz SDP-a predlože kandidata, rekao je Bačić.

Očito se u Klubu SDP-a ne mogu ni oko toga dogovoriti, kao što ne mogu oko niza stvari; i Bauku sam rekao da ćemo ovaj tjedan u dnevni red uvrstiti raspravu o izboru članova NO HRT-a jer nije normalno da javna televizija posluje bez prevažnog tijela kao što je NO, naveo je HDZ-ov Bačić. Dodao je kako mu je Bauk rekao da ‘ako do četvrtka ne dostave ime kandidata, neka HDZ izabere koga želi, jer se mi u SDP-u ne možemo dogovoriti’.

Danas je održana sjednica Odbora i izabrana su četiri kandidata jer oporba nije htjela dati svoj prijedlog, kazao je Bačić, zaključivši kako to ne može biti razlog da se ne izabere NO HRT-a i zato je većina predložila četiri kandidata. Odbora za medije u petak ujutro Saboru je predložio izbor četvero članova NO HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden, Maju Martinović i Edvarda Kušteka.

Preliminarni pregovori između konzervativne stranke njemačke kancelarke Angele Merkel i dva potencijalna koalicijska partnera zapeli su u ranim jutarnjim satima u petak zbog razlika u stajalištima o migraciji i financijskoj politici.
Petnaest sati nakon što su pregovori počeli, Kršćanski demokrati (CDU) Angele Merkel, te Slobodni demokrati (FDP) i Zeleni dogovorili su se za stanku te za nastavak sredinom dana.

Rok za postizanje sporazuma o tome hoće li nastaviti s formalnim pregovorima postavljen je za petak.

“Nastavljamo danas”, rekla je Merkel nakon što su pregovori prekinuti. “Radit ćemo prekovremeno”, dodao je čelnik Zelenih Cem Ozdemir.

Nakon razočaravajućeg rezultata za CDU na izborima u rujnu, Merkel je ustrajala na tome da pokuša sastaviti trostranačku koaliciju nakon što su prijašnji partneri stranka lijevog centra Socijalni demokrati (SPD) odabrali da se vrate u oporbu.

Trostranački savez, koji dosad nije bio testiran na saveznoj razini, dobio je nadimak Jamajčanska koalicija zbog stranačkih boja. Merkel je u četvrtak rekla kako je sigurna u to da će stranke uspjeti postići sporazum. “Naša je odgovornost učiniti to, i učinit ću sve sa svoje strane da se to dogodi”, rekla je Merkel te dodala da su stranke već dotakle osjetljiva pitanja klimatskih promjena, prijevoza i migracije unatoč “vrlo, vrlo različitim stajalištima”.

Vukovarci mjesec studeni proživljavaju u prisjećanju na strahote kojima su bili izloženi u velikosrpskoj agresiji, a posebno nakon što je 18. studenoga 1991., nakon tromjesečne opsade slomljena obrana grada, a u Vukovar ušli pripadnici srpskih paravojnih postrojba i bivše Jugoslavenske vojske, počinivši brojne monstruozne zločine nad hrvatskim braniteljima i civilima koje su zatekli u razorenom i uništenom gradu.
U spomen na stradanje Vukovara i njegovih stanovnika u obrambenom Domovinskom ratu Hrvatski sabor je 1999. proglasio 18. studenoga Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., pa će se u subotu, 18. studenoga, u Vukovaru održati središnja svečanost odavanja počasti poginulima u obrani grada..

Program ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja počeo je u ponedjeljak, 13. studenoga 20. znanstveno-stručnim skupom “Vukovar 91. – 26. godina poslije” u organizaciji Institua “Ivo Pilar”, a nastavljen je u četvrtak, 16. studenoga 5. Festivalom neobjavljene domoljubne poezije.

U organizaciji Udruge “Vukovarske majke” i Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja u petak, 17. studenoga, će na grobove poginulih i ubijenih hrvatskih branitelja pokopanih na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, biti položene ruže, a u vukovarskoj Općoj županijskoj bolnici i bolnici hrvatskih veterana bit će održan 13. znanstveno-stručni simpozij “Ratna bolnica Vukovara 1991. – dr. Juraj Njavro”.

Položit će se vijenci i upaliti svijeće kod kapelice na “Putu spasa”, u večernjim satima zapaliti svijeće u krugu bolnice, a u organizaciji Nacionalnog sindikata policije MUP-a RH održat će se Večer pijeteta i sjećanja na žrtvu Vukovara.

U subotu, 18. studenoga, na 26. obljetnicu sloma obrane Vukovara, nakon okupljanja pred vukovarskom bolnicom i prigodnog komemorativnog programa, sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će u Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara.

Misu zadušnicu, koja će ove godine biti služena na groblju, predvodit će biskup požeški Antun Škvorčević.

U subotu u večernjim satima niz Dunav će biti pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona – “Svjetlosna rijeka sjećanja”, u spomen na ubijene u nestale branitelje Vukovara.

U nedjelju, 19. studenoga obilježavanje stradanja žrtava iz “Borovo Commerca”

Stradanje žrtava iz “Borovo Commerca” obilježit će se 19. studenoga polaganjem vijenaca podno Spomen-ploče na ruševinama tog poduzeća, a zatim će se sudionici u Koloni sjećanja krenuti prema crkvi Gospe Fatimske u kojoj će biti služena misa zadušnica. Nakon mise predviđen je odlazak u Borovo, a potom i na farmu “Lovas”, gdje će biti odana počast hrvatskim braniteljima stradalima na tim mjestima.

Obilježavanje “Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.” završava u ponedjeljak, 20. studenoga, okupljanjem na prostoru negdašnjega koncentracijskog logora u “Veleprometu” te na mjestu masovne grobnice na Ovčari, gdje je 20. studenoga 1991. ubijeno 200 ranjenika, hrvatskih branitelja i civila, koje su pripadnici srpskih paravojnih postrojba i Jugoslavenske vojske odveli iz vukovarske bolnice.

U ponedjeljak, 20. studenoga, komemorativni program “Ovčara – vječna rana”

U organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata bit će održan prigodan komemorativni program “Ovčara – vječna rana”. U Župnoj crkvi Kraljice mučenika za žrtve iz masovne grobnice na Ovčari bit će služena misa zadušnica.

Obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završit će navečer Novinarsko-književničkim susretom “Grad – to ste vi” u spomen na urednika i novinara Hrvatskog radija Vukovar, Sinišu Glavaševića, ubijenog na Ovčari.

25. kolovoza 1991. bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar

Bitka za Vukovar u kojoj su, prema podacima vukovarske bolnice, ubijena ili poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, od kojih 905 do sloma grada, a ranjeno je 1219 branitelja i civila, počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.

Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7.000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

 Ministar obrane Damir Krstičević komentirao je u četvrtak petu obljetnicu haške presude generalima Gotovini i Markaču, rekavši kako je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i pobjednički, a hrvatski su generali časno izdržali pravni proces te postali simboli pobjedničke Hrvatske vojske.
Haški sud je prije pet godina oslobodio Antu Gotovinu i Mladena Markača, a na današnji dan ih je nakon godina provedenih u zatvoru u Scheveningenu oko sto tisuća ljudi dočekalo na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.

Krstičević je nakon Vladine sjednice izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska pravno pobijedila te se zahvalio generalima što su “izdržali taj proces, ponašali se časno i viteški te tako postali simboli pobjedničke hrvatske vojske i policije”.

“Čekali smo taj dio odluke i sretan sam da smo prije pet godina pobijedili u pravnoj bitki za istinu o Domovinskom ratu. Toliko ljudi, toliko strasti i emocija vjerujem da više nikada neće biti u Hrvatskoj. Teška je bila borba, ali je pobijedila istina. Domovinski rat je temelj moderne Hrvatske i njene državnosti. Domovinski rat je bio pravedan, mi smo se branili i pobijedili”, rekao je Krstičević dodajući da je u to vrijeme osjećao sreću, ponos i zadovoljstvo, kao i drugi ljudi koji su dočekali generale.

Ocijenio je kako pravna borba nije bila laka, a u njoj je bilo manipulacija i neistina. Podsjetio je kako je 2000. godine sa suradnicima potpisao pismo radi “borbe za karakter Domovinskog rata”.

“Američki ministar obrane James Mattis u srpnju je istaknuo da se operacija Oluja proučava u njihovim školama, te da ju je izvela vrhunski opremljena i obučena vojska koja je imala odlične političke smjernice”, kazao je.

Upitan kako bi ocijenio doprinos Vlade Zorana Milanovića, s obzirom da se cijeli žalbeni postupak odvijao u njezinu mandatu, rekao je da su sve vlade radile u kontinuitetu, a istina je pobijedila.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u posljednju fazu razgovora o koalicijiskoj vladi između demokršćana, liberala i zelenih ulazi, unatoč još postojećim razlikama u pozicijama stranaka, s optimizmom.
„Mislim da je unatoč velikim razlikama dogovor nadomak ruke. Mislim da je uspjeh moguć“, rekla je Angela Merkel u četvrtak ujutro uoči posljednjeg kruga razgovora na kojima preko mjesec dana predstavnici stranaka demokršćanske Unije CDU/CSU, Liberalno-demokratske stranke i stranke Zeleni pronalaze temelje za početak konkretnih pregovora o sastavljanju koalicijske vlade.

Kancelarka Merkel je ustvrdila da se uvriježeno mišljenje da političke stranke sve više nalikuju jedna drugoj, nije potvrdilo tijekom pripremnih razgovora o tzv. Jamajka koaliciji (nazvane prema bojama stranaka crnoj, žutoj i zelenoj, a koje su boje zastave Jamajke).

„Svi koji sudjeluju u ovim razgovorima uvjerili su se u to da su razlike više nego očite u mnogim političkim pitanjima. Ali mislim da smo došli do točke na kojoj se moramo zapitati: što nam je važno, a čega se možemo odreći. I ako nam to uspije, a mislim da je to moguće, onda na kraju možemo izići s pozitivnim rezultatom“, rekla je Merkel.

Velike razlike između pregovaračkih strana još postoje u pitanjima useljavanja, prometa i klimatske politike.

Pritisak na stranke je nakon četiri tjedana velik. Predstavnik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Joachim Herrmann rekao je za javni servis ARD kako stranke tijekom noći „moraju“ postići rezultat inače se čitav projekt dovodi u pitanje. „Ako se nakon četiri tjedana nismo uspjeli dogovoriti o tome postoje li uopće temelji za konkretne pregovore o stvaranju koalicije onda se postavlja pitanje smisla jedne takve vlade koja bi trebala zemljom upravljati sljedeće četiri godine“, rekao je Herrmann.

U posljednju fazu pregovora demokršćani, liberali i zeleni ulaze u sjeni međusobnih optužbi za pomanjkanje kompromisa. „Mislim da se nad Jamajkom upravo nadvio uragan“, rekao je predstavnik Liberala Wolfgang Kubicki.

Ohrabrenje Europske komisije

Povjerenik Europske komisije za proračun GUenther Oettinger rekao je u četvrtak kako očekuje da će tri nejamček stranke dogovoriti Jamajka koaliciju i upozorio da će neuspjeh naštetiti EUropi i ojačati populiste.

“Koalicije Jamajka će biti… nitko ne želi nove izbore”, rekao je Oettinger na poslovnoj konferenciji u Berlinu.

Socijaldemokrati (SPD), koji su nakon konzervativnog bloka kancelarke Mekre druga najveća stranka u Bundestagu (donji dom) odlučili su ponovno izgraditi svoje snoge u oporbi pošto su ostvarili najlošije rezultate na izborima nakon 1933. godine.

Dan nakon vojnog preuzimanja vlasti u Zimbabveu i stavljanja dugogodišnjeg predsjednika Roberta Mugabea u kućni pritvor, vojska u četvrtak ne najavljuje svoje daljnje korake, a zemlja je u iščekivanju razvoja događaja.
Dužnosnici Južnoafričke zajednice za razvoj trebali bi u četvrtak u prijestolnici Bocvane Gaboroneu razgovarati o krizi u Zimbabveu s južnoafričkim predsjednikom Jacobom Zumom, a također su poslali izaslanike u Harare kako bi se sastali s tamošnjim vojnim dužnosnicima.

Dok je vojska izvijestila da je Mugabe na sigurnome, medijska izvješća o tome gdje se nalazi njegova supruga Grace su proturječna, a prema nekima od njih ona je napustila zemlju.

Prije udara u zemlji su se pojavile spekulacije o tome da se 52-ogodišnja supruga dugogodišnjeg zimbabveanskog predsjednika sprema od njega preuzeti vlast. Čini se da je u toj nakani potencijalna nasljednica suočena s otporom visokih vojnih dužnosnika.

Na ulicama Hararea u četvrtak vlada neugodna tišina, nakon početnog veselja u srijedu, kada je objavljeno da je vojska stavila pod nadzor 93-ogodišnjeg Mugabea, koji je skoro četiri desetljeća na vlasti.

Uz nekoliko Mugabeovih saveznika iz njegove stranke Zanu-PF, među kojima je i financijski ministar Ignatius Chombo, koji su završili u zatvoru, neki politički akteri brzo su dali do znanja da su na strani vojske.

Tako su državni mediji u srijedu kasno navečer objavili ispriku čelnika mladeži Mugabeove stranke Kudzaija Chipange, koji je samo nekoliko sati ranije kritizirao vojsku. “Još smo mladi i radimo greške”, kazao je Chipanga dodajući da se ispričava svojevoljno i da nije na to prisiljen. Mladež Mugabeove stranke do sada je snažno podupirala njegovu suprugu u aspiracijama za vlast. “Sam sam razmislio i shvatio da radim pogrešku”, dodao je Chipanga.

Zimbabveanska oporba, koja se dugo borila protiv Mugabea na miran način na tamošnjim izborima, čini se da je u četvrtak prihvatila vojnu intervenciju. “Podupiremo potez vojske, no zemlja se treba brzo vratiti ustavnoj vlasti”, kazao je Douglas Mwonzora, glavni tajnik stranke MDC-T, oporbenog čelnika Morgana Tsvangiraija.

Iz obavještajnih izvora se u međuvremenu doznaje da predsjednik Mugabe inzistira na tome da on ostane jedini legitimni čelnik te da se opire ponuđenom posredovanju katoličkog svećenika kojim bi se osiguralo dostojanstveno povlačenje s dužnosti.

Svećenik Fidelis Mukonori djeluje kao posrednik između Mugabea i generala, koji su u srijedu ciljanom operacijom preuzeli kontrolu u zemlji navevši kako je akcija usmjerena protiv “kriminalaca” u Mugabeovu okruženju.

Prema obavještajnim izvješćima na koje se poziva Reuters, bivši šef obavještajnih službi Emmerson Mnangagwa, kojega je Mugabe prošlog tjedna smijenio s dužnosti potpredsjednika, planirao je da zemlja poslije Mugabea funkcionira godinu dana tako da je zajednički vode vojska i oporba.

Danska je ovaj mjesec preuzela polugodišnje predsjedanje Vijećem Europe, a njezin veleposlanik u Hrvatskoj, zemlji koja će je naslijediti na toj dužnosti, tvrdi da paneuropska organizacija nije izgubila svoju važnost i naglašava da su njezine temeljne vrijednosti i dalje iznimno važne na Starom Kontinentu u trenutku kada se on suočava s radikalizacijom, ekstremizmom i populizmom.
U svibnju iduće godine iz danskih će ruku predsjedanje Vijećem Europe preuzeti Hrvatska.

“Predsjedanje Vijećem Europe je veliki izazov. Danska je zadnji put predsjedala 1996. Puno se toga se od tada dogodilo u Europi. Danas imamo vrlo različitu Europu i vrlo različito Vijeće Europe”, rekao je na susretu s novinarima Christian Thorning, koji je dužnost veleposlanika u Hrvatskoj preuzeo u rujnu ove godine.

Na pitanje smatra li da je Vijeće Europe donekle izgubilo na svojoj važnosti, novi je danski ambasador odgovorio da nije.

“Istina je da je pažnja i u mojoj zemlji iz više razloga okrenuta Europskoj uniji. Ali nedavni izazovi ponovno su pokazali koliko su važne vrijednosti Vijeća Europe”. Spomenuo je u tom kontekstu promptnu reakciju te organizacije na pokušaj državnog udara u Turskoj, kao i reagiranje na migrantsku krizu.

“Osim toga – temeljna važnost su ljudska prava – a to, nadam se, nikad neće izaći iz mode”, rekao je.

Danska je 15. studenoga preuzela šestomjesečno predsjedanjem Odborom ministara Vijeća Europe, organizacije koja danas ima 47 članica.

“Predsjedanje daje zemlji mogućnost da postavi svoju agendu i promovira vrijednosti i ideje koje su joj važne. To mi radimo, a vjerujem da će to raditi i Hrvatska od svibnja sljedeće godine”.

Hrvatskoj će to biti prvi put da predsjeda Vijećem Europe, čija je članica od studenoga 1996.

Danska je jedna od zemalja utemeljiteljica te organizacije osnovane u svibnju 1949. s mandatom zaštite ljudskih prava, demokracije, pravne države te zaštite manjina i slobode govora. Također je i među prvim potpisnicama Europe konvencije o ljudskim pravima.

Sloboda govora i sloboda vjeroispovijesti moraju biti u suživotu

Thorning je kazao da će ključni događaj danskog predsjedanja, uz konferencije i seminare koje će organizirati kroz šest mjeseci, biti ministarska konferencija 17. i 18. svibnja u Hamletovu dvorcu u Helsingoru, na čijem će kraju Hrvatska preuzeti predsjedanje.

Danski je ambasador novinarima predstavio i pet prioriteta danskog predsjedanja – nastavak reformi europskog sustava ljudskih prava, borba za jednake mogućnosti, uključivanje djece i mladih u demokratski proces, borba protiv predrasuda i stigmatizacije ljudi s posebnim potrebama, te borba protiv mučenja.”Danska je uvijek podupirala europski sustav ljudskih prava i dalje to čini… Sada želimo da taj rad bude dodatno fokusiran, izbalansiran i učinkovit”, istaknuo je Thorning.

Naglasio je važnost uključivanja mladih u sustav demokracije kako bi se od ranih godina formirali “demokratski građani” s demokratskim kompetencijama. “Snažno vjerujemo da je uključivanje djece i mladih u demokraciju ključno. Obrazovanje demokratskog građanina ključno je u borbi protiv radikalizacije, ekstremizma i populizma u našim društvima. Naš je cilj promovirati snažne demokratske kompetencije – razumijevanje, kritično razmišljanje i solidarnost ljudi u Europi”, istaknuo je Thorning.

U vezi slobode govora koja je jedan od temelja Vijeća Europe, ali i “duboko ukorijenjena u Danskoj” gdje je zapisana i u ustav, danski je diplomat odgovarao i na pitanja vezana uz slučaj karikatura proroka Muhameda u danskom tisku i kazao da se o ravnoteži između poštivanja slobode govora i poštivanja tuđih vjerskih uvjerenja u njegovoj zemlji vodi neprestana rasprava.

S jedne strane, naglašava, sloboda govora je u Danskoj apsolutno čvrsta i neupitna, ali isto tako i poštivanje tuđih vjerovanja, sloboda vjeroispovijesti i sloboda okupljanja.”To su slobode koje moraju živjeti jedna uz drugu”, istaknuo je Thorning.