Politika

DIP
Jedanaest kandidata ima pravo natjecati se na izborima za predsjednika države u nedjelju, 22. prosinca, službeno je u četvrtak potvrdilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Povjerenstvo je to učinilo nešto iza podneva, nakon što je provjerilo pravovaljanost svih 12 zaprimljenih kandidatura, te utvrdilo da jedna od njih, kandidatura nezavisnog Slobodana Midžića, nije potpuna.

Ta je kandidatura od potrebnih 10 tisuća, imala samo jedan potpis, nepotpuna je i odbija se, rekao je na sjednici DIP-a njegov predsjednik Đuro Sessa. DIP je, dakle, utvrdio listu predsjedničkih kandidata, a kad ju objavi na svojim mrežnim stranicama i službeno će krenuti izborna promidžba koja će trajati do ponoći 20. prosinca.

Svoje programe do tada će i službeno moći predstavljati aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, pjevač Miroslav Škoro, europarlamentarac Mislav Kolakušić, ekonomist Dejan Kovač, bivši pravaš sada čelnik stranke Desno Anto Đapić.

Isto mogu raditi i redatelj Dario Juričan, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, zastupnik Ivan Pernar (SIP), predsjednica Starta Dalija Orešković i predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić.

Po brojnosti kandidatura, ovogodišnji su predsjednički izbori u ‘zlatnoj sredini’- Najviše ih je, 13, bilo 2004. godine, a najmanje, samo četiri, prije pet godina.

Za Direktno.hr
Profesor političkih znanosti Anđelko Milardović je komentirao političku sliku Hrvatske nakon što su predsjednički kandidati predali prikupljene potpise.

Stručnjak je poslao vrlo oštru poruku pretendentima za Pantovčak da prije ulaska u kampanju pročitaju Ustav.

“Prikupljanje potpisa je potpuno nebitno za politički diskurs. Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović imaju stranačku strukturu. To su uredi, organizacija, ljudi… Lako je skupiti potpise kad je tu stranačka vojska. Ta stranačka vojska HDZ-a je uvijek disciplinirana, a slično je i s kandidatom SDP-a. Treći ozbiljni kandidat Miroslav Škoro nema tu strukturu te se može reći da je za njega to otežavajuća okolnost. Brojevi su uvijek zanimljivi i netko ih može uzeti kao mjerilo trenutne političke moći, ali to na kraju ne mora značiti ništa”, rekao je Milardović.

Kako ističe stručnjak, predavanje potpisa pretvorilo se u političko ‘pokazivanje mišića’. “Prikupljanje potpisa kandidati su koristili za političko ‘pokazivanje mišića’ odnosno pretkampanju u kojoj će se pokazati ‘tko je gazda’. U slučaju ovih izbora, pokazalo se tko je ‘gazdarica’. Međutim, njenih 230.000 potpisa skupljeni su unutar HDZ-a”, rekao je Milardović.

Milardović svim kandidatima koji su prikupili dovoljan broj potpisa poručuje da prije kampanje pročitaju Ustav. “Ako će kampanja biti kao pretkampanja, bolje da je nema. Ova pretkampanja bila je potpuno besmislena. Pozivam sve kandidate koji su prikupili dovoljan broj potpisa za predsjedničku kandidaturu da još jednom pročitaju Ustav Republike Hrvatske i vide koje su nadležnosti predsjednika te da svoju kampanju temelje na tomu. Kampanja mora biti kompatibilna s ustavnim ovlastima predsjednika, a sve ostalo je manipulacija, laž i stvaranje ‘pseudodogađaja’. Tako nalaže etika, politika i Ustav”, istaknuo je Milardović.

Kako navodi Milardović, treba prekinuti s praksom lažnih obećanja, ali sumnja da će kandidati to učiniti.

“U kampanji se treba raspravljati o onim politikama koje ulaze u nadležnost predsjednika i to je sve. Naravno, da se to neće dogoditi. Oni će reći da je to tip diskursa na rubu političke pameti, ali u tom slučaju mi uopće nije stalo što će kandidati reći. Treba prekinuti s praksom lažnih obećanja. Oni će sigurno prijeći tu granicu, problematizirati različite teme i sadržaje koje nikada neće moći realizirati. Svi to rade kako bi mobilizirali birače, ali treba biti pošten. Javnost ima percepciju velike političke snage predsjednika, ali sve to pada u vodu nakon čitanja Ustava”, zaključio je Milardović za Direktno.hr.

Svi šefovi država i vlada iz EU na zagrebački kongres pučana stigli državnim avionima
Svi šefovi država i vlada iz EU iz redova pučana na zagrebački kongres stigli su državnim avionima, piše u utorak Večernji list, navodeći da putovanje posebnim letovima ni u jednoj od njihovih država nije izazvalo pozornost.

I dok je u Hrvatskoj veliku prašinu podigla činjenica da su lani premijer Andrej Plenković i niz HDZ-ovih i državnih dužnosnika putovali Vladinim zrakoplovom u Helsinki za održavanja kongresa Europske pučke stranke, te posljedična saga o dnevnicama za taj put o čemu se danas očekuje i odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, mnoge će iznenaditi činjenica da su na nedavni kongres EPP-a u Zagrebu svi šefovi država i vlada iz EU iz redova te političke obitelji doputovali posebnim letovima, odnosno zrakoplovima koji su u njihovim državama na raspolaganju premijeru, predsjedniku i ministrima, navodi dnevnik.

U Zagreb je tako državnim zrakoplovom sa svojim izaslanstvom stigla njemačka kancelarka Angela Merkel, irski premijer Leo Varadkar, bugarski premijer Bojko Borisov te njegov grčki kolega Kyriakos Mitsotakis, kao i ciparski predsjednik Nicos Anastasiades te rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, kažu informacije iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Iznimka je bio latvijski predsjednik vlade Arturs Krišjanis Karinš, no ta država nema posebni zrakoplov za svoj državni vrh.

Putovanje posebnim letovima ni u jednoj od tih država nije izazvalo ni najmanje pozornosti pa čak ni u Irskoj, gdje je korištenje vladinih zrakoplova vrlo transparentno, ali time i podložno kritikama.

Upravo se nekoliko dana nakon kongresa u Zagrebu propitkivala isplativost putovanja predsjednika Michaela Higginsa iz Dublina u Belfast, posebice zato što je na odredište istovremeno cestom bio poslan i predsjednikov auto, no premijerov put u Zagreb nije bio ni spomenut.

Irci, inače, redovno objavljuju sve letove vladina zrakoplova te detalje puta: datum odlaska, povrataka, trajanje leta, točnu rutu te putnike. Mada još nisu objavljeni podaci za drugu polovinu studenoga, kad je održan summit EPP-a u Zagrebu, u izvješću za 2018., uredno je uveden put na kongres EPP-a u Helsinki.

No sličnost između Zagreba i Helsinkija tu ne prestaje. Svi strani šefovi država i vlada najavili su dolazak u Zagreb kao sudjelovanje na stranačkom kongresu, ali i kao sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem, isto kao što je lani hrvatski premijer održao sastanak s finskim kolegom Juhom Sipilom.

Iako se može diskutirati koliko su sadržajni bili ti sastanci, ili ih smještati na marginu summita uz objašnjenje da na njima nije potpisan nikakav ugovor ili memorandum, u svim su državama navedeni kao službeni, donosi Večernji list.

Analiza OECD-a
Hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječne rezultate u sva tri ispitna područja na OECD-ovu istraživanju PISA za 2018. godinu – u čitalačkoj pismenosti su na 29., u matematičkoj 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu.

Istraživanje PISA 2018 sedmi je ciklus PISA-inih istražvanja i peti po redu u kojemu je sudjelovala Hrvatska. U ovom se istraživanju, treći puta nakon 2000. godine, kao glavno ispitno područje ispitivala čitalačka pismenost, dok su se matematička i prirodoslovna pismenost te sposobnost globalne kompetencije učenika ispitivale kao sporedna područja.

U istraživanju je sudjelovalo 79 zemalja, testirano je ukupno 600 tisuća učenika, koji predstavljaju oko 32 milijuna petnaestogodišnjih učenika u zemljama sudionicama. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Ukupno je sudjelovalo 6609 petnaestogodišnjih učenika.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, dok je u prirodoslovnoj pismenosti uočen značajan negativan trend.

Najbolje prosječne rezultate u sva tri istraživanja postigla je Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang), a prate je Singapur i Makao-Kina. Najniže rezultate ostvarili su učenici iz Filipina i Dominikanske Republike

U čitalačkoj pismenosti od europskih zemalja najuspješnija je Estonija s rezultatom od 523 boda, zatim Finska s 520 bodova te Irska s 518 bodova, a Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i nalazi se na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja, navodi u priopćenju Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. Prosječni rezultat Hrvatske nije značajno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija).

Na ukupnoj skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu čitalačke pismenosti (razina 2) nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je za oko 4% manje od prosjeka zemalja OECD-a. U Hrvatskoj djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Što mjeri PISA?

Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje.

U svakom ispitivanju, jedno od ta tri područja određeno je kao “dominantno” i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000. PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.

Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost. Većina učenika pohađa srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole. Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunei, Maroko, Filipini i Ukrajina.

Učenici moraju pokazati da mogu “razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se”. Procjenjuje se “sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način”, istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.

Najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti u Europi su postigle Estonija (523 boda), Nizozemska (519 bodova) i Poljska (516 bodova). Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Izraela.

Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4%) i djevojčica (31,9%). Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je upola manje od prosjeka zemalja OECD-a. Dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Od europskih zemalja najbolji prosječni rezultat u prirodoslovnoj pismenosti postigle su Estonija (530 bodova), Finska (522 boda) i Poljska (511 bodova). Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Rusije, Luksemburga, Islanda, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Italije.

Kod hrvatskih učenika zapažen je značajan negativan trend u prirodoslovnoj pismenosti te se njihov prosječni rezultat smanjuje za 5 bodova po trogodišnjem periodu. Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27%) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24%).

Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine, a na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 3,6% hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka.

Udio hrvatskih učenika na visokim razinama u prirodoslovnoj pismenosti značajno se smanjio za 1,5% u razdoblju između 2006. i 2018. godine. S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti, a učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Nacionalni izvještaj PISA 2018: Rezultati, odrednice i implikacije i više informacija o PISA istraživanjima i ciklusu PISA 2018 dostupni su na mrežnim stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na adresi https://pisa.ncvvo.hr/. OECD-ov međunarodni izvještaj, baza podataka iz ciklusa PISA 2018 i detalji o pojedinim ciklusima istraživanja dostupni su na službenim OECD-ovim stranicama na adresi: http://www.oecd.org/pisa/.

Nakon 36 dana
Postignut je kompromis Vlade i sindikata obrazovanja,rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare nakon sastanka s predstavnicima sidnikata obrazovanja.

Nastava kreće sutra u školama. Plaća za prosinac isplaćena u siječnju bit će povećana za koeficijent od 3%. Drugo povećanje će biti 1. lipnja i to od 1%. Dodatnih 2% bit će isplaćeno od 1. siječnja 2021. godine.

Sastanak sindikata i Vlade, koji je počeo u 14.30, završen je oko 16 sati. Jučerašnja maratonska runda pregovora je, čini se, približila stajališta Vlade i sindikata o završetku štrajka. Neslužbeno se doznaje da je Vlada spremna nastavnom osoblju podignuti koeficijente u tri navrata – 3% od 1. prosinca, 1% tijekom 2020. te 2% u 2021.

Pregovori
Vlada će udovoljiti zahtjevima provjetara i povisiti im koeficijente za traženih 6,11 posto.

Kako doznaje Jutarnji list, tu će povišicu kroz koeficijente dobiti samo nastavno osoblje – učitelji, nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama – i to u tri etape prema modelu 3 plus 1 plus 2. Točnije, prvo povećanje koeficijenta od tri posto kreće već od 1. prosinca ove godine, drugih jedan posto povišice od 1. lipnja 2020. a ostatak od dva posto od 1. siječnja 2021. godine.

Uspjeli smo doznati i kako se povećanje koeficijenata neće odnositi na nenastavno osoblje (kuharice, spremačice, domari..), koji su također bili u štrajku, ali su i za njih osigurane povišice i to u vidu dodataka na plaću koje će biti nešto niže od 6,11 posto (jer su dodaci nešto niži).

To je ponuda koja je iskomunicirana još na sinoćnjem maratonskom sastanku Vlade i školskih sindikata, ali formalno sindikati školstva o njoj jutros raspravljaju na svojim sindikalnim tijelima.

Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, još je jutros najavio kako njegov sindikat neće provoditi referendum među članstvom, a podsjetimo, na fakultetima se povišica tražila za nenastavno osoblje, predavače i umjetničke suradnike.

Odluče li i ostali sindikati obrazovanja da se Vladina ponuda prihvati bez referenduma, praktički već danas novi sastanak Vladine strane i predstavnika školskih sindikata, zakazan za 14.30 sati, može rezultirati dogovorom. To bi značilo da se štrajk prekida a nastava sutra počinje u svim školama.

Podsjetimo, sindikati su štrajk pokrenuli 10. listopada i to kombinirano prema generalnom te cirkularnom modelu u kojemu su se svaki dan izmjenjivale županije čije su škole prekidale nastavu.

Od 19. studenog stvari su se zaoštrile i krenuo je generalni štrajk u cijeloj Hrvatskoj, a s današnjim danom štrajk je ukupno ušao u 36. dan a škole koje su u njemu od početka bez nastave su 16 dana.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u petak je objavila scenarije prema kojemu će se nadoknade najvjerojatnije morati obaviti skraćivanjem zimskih praznika, ukidanjem proljetnih i produljenjem školske godine do 26. lipnja iduće godine.

Komentar DW-a
Članovi SPD-a su izabrali autsajdere na čelo stranke. Tandem na vrhu spada u lijevo krilo i traži kraj koalicije sa Demokršćanima. Zašto bi to moglo biti loše za Njemačku, komentira novinarka DW Sabine Kinkartz.

Tko bi rekao? Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je odabrala revoluciju. Članovi stranke su izglasali da ih kao kopredsjednici odsada vode Norbert Walter-Borjans i Saskia Esken, dvoje malo poznatih socijaldemokrata koji se ubrajaju u lijevo krilo stranke i ne taje da im se nimalo ne sviđa sudjelovanje SPD-a u vladajućoj koaliciji s Demokršćanima pod vodstvom Angele Merkel.

Ovaj tandem je u drugom krugu glasanja dobio 53 posto glasova članova stranke, u odnosu na 45 posto koliko su dobili veliki favoriti: vicekancelar Olaf Schloz i Klara Geywitz. Odluka članstva bila je prilično jasna.

To je pljuska kompletnom establišmentu SPD-a jer svi poznati socijaldemokrati su prije glasanja javno podržale Scholza i Geywitz koji su između ostalog obećavali nastavak suradnje s Demokršćanima sve do redovnih izbora 2021. godine. Bilo je to obećanje koalicijskog mira. I Socijaldemokrati i Demokršćani loše stoje u anketama i nitko tko već spada u sam vrh stranke ili izvršne vlasti nema interesa ići na nove izbore i počiniti političko samoubojstvo. Političari iz prvog reda osjećaju da bi mogli puno izgubiti.

Ali Norbert Walter-Borjans (67) i Saskia Esken (58) nisu ni u prvom ni u drugom redu. On je do prije dvije godine bio pokrajinski ministar financija u Severnoj Rajni-Vestfaliji, ona je savezna zastupnica bez velikog utjecaja među kolegama. Njih su dvoje uvjereni da SPD ide u propast – u anketama je nekada velika narodna stranka uglavnom na četvrtom mjestu s mizernih 13-15 posto – prije svega zato jer se stranka već duže vrijeme sve više kreće k centru. Zato oni se sada žele vratiti socijalističkim korenima, radikalnim zaokretom svima staviti do znanja da je krenula obnova SPD-a.

Sada se čeka stranački kongres sljedećeg tjedna gde će Walter-Borjans i Esken biti i službeno izabrani od strane delegata koji će morati slijediti odluku članova stranke. Ostaje pitanje koliko će brzo i na koji način vodeći dvojac napustiti vladajuću koaliciju i time vjerojatno izazvati izvanredne izbore.

O tome glasaju delegati, ali vodeći tandem daje preporuku. Esken je do sada govorila da SPD mora izaći iz vlasti, ali sada je malo promijenila taktiku – traži od Demokršćana da se potpuno revidira koalicijski ugovor, znajući pritom da će oni na to teško pristati. Tako se lopta prebacuje u dvorište rivala po nečelu: ako Demokršćani ne popuste, onda SPD mora napustiti Vladu.

Jasno je da Demokršćani neće moći pristati na zahtijeve Walter-Borjansa i Esken: bezuvjetno financiranje nezaposlenih, podizanje minimalne satnice na dvanaest eura i dodatno oporezivanje imućnih. Od svih zahtijeva bi jedino mogli pristati na onaj da se pooštre mjere protiv klimatskih promjena.

Sve u svemu, za Njemačku ovo ne izgleda dobro. Umjesto da se Socijaldemokrati vrate redovnom poslu, oni će se nadalje baviti sobom i uzeti Saveznu vladu kao taoca. Ako dođe do novih izbora, obje vladajuće stranke bi mogle potonuti još dublje.

Od izbora bi trenutno najviše profitirali Zeleni kojima se u anketama daje 20-23 posto glasova. Bude se i nade Ljevice da bi konačno mogla ući u vlast na saveznom nivou jer vidi prirodne saveznike u novom tandemu na vrhu SPD-a.

No Walter-Borjans i Esken će prvo morati uvjeriti svoju stranku u eventualnu crveno-crveno-zelenu koaliciju (SPD, Ljevica i Zeleni) u kojoj bi verojatno Zeleni bili najjači i postavili kancelara. To uvjeravanje neće biti lako – cijeli partijski establišment je protiv njih.

Sasvim je zamislivo da će SPD, umjesto toliko željenog novog početka, narednih mjeseci upasti u unutarstranačke borbe koje će im otjerati još više birača. Najstarija njemačka stranka mogla bi nestati u političkoj nirvani, piše u komentaru DW-a.

Prilike i izazovi
Kako teku pripreme, koji će biti ključni naglasci hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, kakva su očekivanja gospodarstva, političkih elita, građana, ali i susjeda – neka su od pitanja na koja će se pokušati odgovoriti ma konferenciji Večernjeg lista “Hrvatsko predsjedanje EU – prilike i izazovi”.

Na konferenciji posvećenoj predsjedanju EU-om dobit ćemo odgovore na neka ključna pitanja: budućnost Europske unije, politički i sigurnosni okvir, novi val proširenja EU-a, hrvatski susjedi pred vratima Bruxellesa, gospodarski aspekti hrvatskog članstva u EU-u, što nakon EU-ovih fondova, ulazak u eurozonu, prilike i izazovi.

Na konferenciji će sudjelovati ministri, predstavnici Vlade, europarlamentarci i vodeći hrvatski poduzetnici. Konferenciju će pozdravnim govorom otvoriti Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, a zatim slijedi intervju s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem.

Nakon toga održat će se tri stručna predavanja – o predsjedanju Hrvatske EU-om, ulasku u eurozonu te EU-u i zajedničkoj sigurnosti – koja će održati stručnjaci iz tog područja: Božo Skoko, sveučilišni profesor s Fakulteta političkih znanosti, Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN, te Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Na kraju će se održati dvije panel-diskusije o EU-u i gospodarstvu te o hrvatskom predsjedanju EU-om. Sudjelovat će Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog telekoma, Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, Joško Klisović, saborski zastupnik, i drugi stručnjaci iz tog područja.

U Osijeku
Mađarski premijer Viktor Orban stigao je danas pred Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Osijeku, gdje ga je dočekao premijer Andrej Plenković.

Orban ga je na hrvatskom pozdravio riječima: “Dobro jutro.” Dvojica premijera održala su kratak sastanak bez prisustva medija, otvorila nove zgrade učeničkog doma u sklopu Prosvjetno-mađarskog centra Mađara u Hrvatskoj te su se potom obratila javnosti.

 – Želim vam izreći tri misli. Kao prvo, želim zahvaliti Hrvatima u Mađarskoj što su zadržali svoje hrvatstvo i time pridonijeli bogatstvu i raznolikosti Mađarske. Zahvaljujem Mađarima u Hrvatskoj što su zadržali svoje mađarstvo i time pridonijeli da mađarski narod bude još veći. Zahvaljujem predsjedniku Vlade RH što je nastala ova zgrada. Mi se poznajemo dobro. I Hrvati dobro poznaju Mađare. I jedan i drugi narod vrlo je ponosan, ni jedan ni drugi ne voli posebno zahvaljivati.

Iz tog razloga želim reći samo ovo: “Dragi Andreje, najsrdačnije zahvaljujem uime Mađara – započeo je mađarski premijer Viktor Orban svoj govor u Osijeku, na otvorenju nove, suvremene zgrade učeničkog doma u sklopu Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Hrvatskoj.

 – Druga misao koju želim iznijeti odnosi se na razvijenost ove regije. Prijatelji, prije 80 godina, prije 90 godina, prije 100 godina, Slavonija, Baranjska županija u Mađarskoj bili su najbogatiji krajevi naše države. Ljudi su nam zavidjeli na tome, zavidjeli su vama – točnije rečeno – ne samo zbog vaše kulture nego i zbog visine životnog standarda. Ja jednostavno ne vjerujem, ako smo nešto već uspjeli postići tijekom povijesti, da to ne bismo mogli ponoviti. Vjerujem da će se još jednom dogoditi da ljudi zavide Baranjskoj županiji u Mađarskoj i Slavoniji u Hrvatskoj – poručio je Orban. – Svi znamo, nastavio je, da situacija danas nije takva. – Pitanje je zašto je to tako. Ako upitamo jednog Hrvata ovdje, on će reći da živi na sjevernom kraju Hrvatske. Ako upitate Mađara iz Baranjske županije, on će vam, pak, reći da živi u južnom dijelu zemlje. Prijatelji, one zajednice koje misle da žive na rubu nečega nikad neće biti uspješne. Uspješan može biti samo onaj čovjek koji je uvjeren kako je mjesto na kojem živi središte svijeta. I stoga jasno proizlazi naša zadaća. Moramo povezati naše države. Ako ostanemo na rubu, ako ostanemo izolirani, mi smo predodređeni na neuspjeh – istaknuo je mađarski premijer.

Ako Hrvatska “napokon uđe u schengensku zonu”, što oni u cijelosti, rekao je, podržavaju, uklonit će se i posljednja zapreka, otvorit će se put, prolaz će biti slobodan iz Mađarske u Hrvatsku i obrnuto, omogućit će se slobodan protok kulture, sporta, poslova…

– I kad se to dogodi, južni kraj u Mađarskoj i sjeverni dio Hrvatske ponovno će postati središte svijeta i ponovno će nam moći zavidjeti. Vjerojatno neki od vas misle da sam ja fantast. I to je istina. No, ako netko nema velikih planova, ništa se neće dogoditi. Vjerujte mi da je moguće postići ovo o čemu govorim. I ako nam Bog bude pri pomoći, i ako Hrvatska i dalje, u sljedećih deset godina bude imala ovako opredijeljenu Vladu, i Mađarska zadrži nacionalnu Vladu još deset godina, ponovno ćemo se vratiti ovamo s Andrejem da provjerimo je li istina to što smo ustvrdili. I vjerujte mi, ovo će za 10 godina biti potpuno drukčiji svijet – izjavio je Orban.

‘ Obratio se, potom, mladima, rekavši kako je “danas moda odlaziti”, i to nije problem samo Hrvata nego i Mađara.

– Ja to razumijem. Čovjek, kad je mlad, misli da je njegov cijeli svijet, i lava – ako treba – pobijedit će. I doista nije problem što mladi odlaze jučer, nije problem što akumuliraju znanje, no dragi mladi, ovdje u Osijeku, Hrvati i Mađari, vi ćete se vratiti. I shvatit ćete da je najvažnije što u životu možete shvatiti da imate domovinu, kamo se možete vratiti, gdje vas čekaju, gdje niste stranci, a takvu zemlju imate samo jednu, to je vaša domovina. Dakle, možete ići učiti, dragi osječki mladi, obje Vlade rade na tome da se ovdje stvori mjesto na koje se isplati vratiti. Taj proces u Mađarskoj već je začet, što je začeto u Mađarskoj, dogodit će se i u Hrvatskoj. Dakle, krenite na put, idite, učite, vratite se, učinite velikim grad Osijek, učinite velikom Slavoniju, Baranju, i vratite se ovamo – zaključio je.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su Hrvatska i Mađarska dvije i prijateljske i susjedne zemlje i uvjeren je kako su najveća poveznica u odnosima dviju zemalja Mađari koji žive u Hrvatskoj i Hrvati koji žive u Mađarskoj. – I upravo ta činjenica da dvije manjine postoje u dvjema prijateljskim državama jasna je obveza dviju Vlada da u svojim politikama, u svom sustavu brige i njege prema pripadnicima manjina kontinuirano unapređuju sve što može sačuvati identitet, kulturu, obrazovanje, tradiciju naših dviju zajednica u naše dvije zemlje – rekao je Plenković.

U Hrvatskoj, prema službenim podacima, živi nešto više od 14.000 Mađara, dok je u Mađarskoj oko 26.000 Hrvata. Neslužbene su procjene da je i jednih i drugih nešto više.

– Nama je najvažnije da se obje zajednice dobro osjećaju i u Hrvatskoj i u Mađarskoj, što potvrđuje njihov položaj, ali i suradnja koja se putem komunikacije preko manjina odvija i unapređuje ukupne odnose naših zemalja. Naša se suradnja najbolje manifestira kroz konkretne primjere, a jedan konkretan primjer jest da je Vlada RH putem Ministarstva znanosti i obrazovanja financirala ovaj učenički dom u vrijednosti od desetak milijuna kuna i da je on napravljen praktički u nešto više od godinu dana i da će predstavljati dodanu vrijednost ovom centru, koji djeluje već 20 godina, i omogućiti učenicima koji nisu nužno baš iz Osijeka, već iz drugih dijelova Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije da mogu na najučinkovitiji način biti ovdje, bilo u osnovnoškolskom, bilo u srednjoškolskom obrazovanju – naveo je hrvatski premijer.

Obrazovanje će, zaključio je, donijeti očuvanju identiteta na najvišoj razini.

– To su oni standardi koje Hrvatska pruža svojim manjinama u Hrvatskoj i očekuje da takvu zaštitu manjinskih prava imaju Hrvati u nama susjednim zemljama – zaključio je. – Što se tiče ostalih tema današnjeg sastanka, razgovarali smo o uređenju budućih odnosa ukoliko Ujedinjena Kraljevina izađe sa 31. siječnja iz EU, nastavak pregovora s ciljem postizanja dogovora oko sedmogodišnjeg proračuna te sastanak na vrhu između članica EU i zemalja jugoistoka Europe u Zagrebu koji je posvećen temi proširenja. Tu će biti riječi o temi pristupanja Sjeverne Makedonije i Albanije – kazao je Plenković.

HRT
Ursula von der Leyen, nova predsjednica Europske komisije, dala je ekskluzivni intervju za središnji Dnevnik HTV-a.

Na pitanje što očekuje od Hrvatske i drugih država članica korisnica Kohezijskog fonda s obzirom na dosadašnju praksu povlačenja novca iz fondova EU-a u protekle tri godine te hoće li se ta praksa nastaviti i za vrijeme njezina mandata, odgovorila je:

– Usred smo pregovora, a znate i sami kako to ide. Ne možete rješavati jedno pitanje, a ignorirati sva ostala. Vidjet ćemo… No poenta je da sam vrlo zadovoljna što će Hrvatska predsjedati Vijećem tijekom pregovora. Divno je vidjeti da se naša najmlađa država članica angažirala s toliko entuzijazma oko ovih pregovora. Uvjerena sam da će biti uspješna u tome, dodala je.

Govoreći o Konferenciji o budućnosti Europe, izjavila je da je za organizaciju zadužena potpredsjednica Dubravka Šuica.

– Dobro je što se oko toga angažiralo Vijeće, ali i Parlament. Cilj je izaći među ljude i razgovarati s njima o tome kakva je njihova vizija budućnosti Europe. A hrvatska potpredsjednica u tome će imati vrlo važnu ulogu. Izabrala sam Hrvatsku i Dubravku Šuicu zato što imate dosta iskustva s demografskim promjenama. Znate kako je to kad mladi odlaze, a stari ostaju. Možemo preokrenuti taj trend. Pokazalo se da se u nekim regijama EU ljudi vraćaju u svoje zemlje. To pridonosi razvoju industrije i gospodarstva, kazala je Von der Leyen.

– Ako stvorite prave uvjete za usklađivanje posla i obitelji, to privlači mlade obitelji s djecom. To se može promijeniti i Dubravka će na tome poraditi, kazala je među ostalim Von der Leyen za Dnevnik HTV-a.