Politika

Jutarnji list
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, komentirajući najnoviju korupcijsku aferu koja je, zasad, rezultirala uhićenjem šefa Janafa Dragana Kovačevića i još desetak osoba, među kojim je i HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić, ustvrdio je da je politika Vlade i HDZ-a konstantna borba protiv korupcije, te je najavio skoru izradu nove Strategije borbe protiv korupcije i donošenje zakonodavnog antikorupcijskog paketa.

Kako doznajemo iz Ministarstva pravosuđa i uprave, radna skupina za izradu nove strategije borbe protiv korupcije započet će s radom kroz petnaestak dana, a sama strategija trebala bi biti napisana do konca godine. Paralelno s time, Vlada kreće u izmjene nekoliko zakona – mijenjat će se Zakon o kaznenom postupku, Zakon o Vladi, Zakon o Uskoku, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o proračunu i Zakon o zviždačima.

– Osnovna ideja je na tragu već postojeće Strategije borbe protiv korupcije, ali ćemo značajno pojačati prevenciju protiv korupcije, te podizanje svjesnosti u društvu o štetnosti korupcije kao društveno neprihvatljivog ponašanja. Što se tiče izmjena Zakona o kaznenom postupku, treba naglasiti da je taj zakon donesen 2008., da je u međuvremenu bilo desetak izmjena, da je svaka od njih unosila određenu konfuziju, te da je Ustavni sud u nekoliko svojih odluka ukidao pojedinačne odredbe tog zakona. Formirat ćemo radnu skupinu u koju ćemo uključiti i odvjetnike praktičare, suce, državne odvjetnike i akademsku zajednicu, da vidimo zapravo što se u tih 12 godina sa svim tim izmjena zakona postiglo i da vidimo koje su to odredbe koje dovode do nepotrebnog produljivanja i odugovlačenja kaznenih postupaka. Cilj nam je ubrzati proces tako da kompletni kazneni postupak završava u razumnom roku – poručuju za Jutarnji list iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

A što u ministarstvu podrazumijevaju pod “razumnim rokom”?

– To je rok koji poznaje i Vrhovni sud i Europski sud za ljudska prava. To znači da cijeli proces od podizanja optužnice do pravomoćne presude treba biti okončan unutar tri godine – kažu.

Izmjenama Zakon o Vladi ukinut će se, poručuju iz Ministarstva, imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena djela (kaznena djela davanja i primanja mita, zloporaba položaja i ovlasti i slična djela) koja se gone po službenoj dužnosti.

– Što se tiče lokalne samouprave, izmjenama Zakona o proračunu i Zakona o lokalnoj samoupravi gradovima i općinama uvest ćemo obvezu javne objave trošenja svih javnih sredstava. Novim setom antikorupcijskih mjera ojačavamo i pravnu zaštitu zviždača, a potaknut ćemo i građane da prijavljuju sve nepravilnosti i sumnje na počinjenja kaznenih djela. Iako je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je donijela zakon kojim se štite zviždači, u praksi se znalo događati da se zviždače nakon što su javno istupili sa sumnjom na počinjenje kazenih djela šikaniralo na radnom mjestu, da su zbog svojih istupa kasnije dobili otkaz i da trpe razne pritiske na poslu. U tom smislu ćemo ojačati njihovu pravnu zaštitu – poručuju iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Izmjenama Zakona u Uskoku planira se u prvom redu ojačati kapacitet tog istražnog tijela zapošljavanjem dodatnih istražitelja. Vlada Andreja Plenkovića do kraja godine donijet će i Zakon o provedbi Uredbe o europskom javnom tužitelju.

– Izabrat ćemo dvoje delegiranih europskih javnih tužitelja koji će djelovati u Hrvatskoj kako bi taj ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj od 1. siječnja 2021. mogao započeti s radom – kažu.

Ured europskog javnog tužitelja sa sjedištem u Luksemburgu osnovan je, među ostalim, jer se procjenjuje da svake godine proračuni europskih država gube najmanje 50 milijardi eura prihoda od PDV-a zbog prekograničnih prijevara.

Ured će biti neovisan, pokretat će istrage i kaznene progone, te sudske postupake vezane uz kaznena djela štete proračuna Europske unije (prijevare, korupciju ili teške prekogranične prijevare povezane s PDV-om).

U radu Ureda će uz glavnog tužitelja ili tužiteljicu sudjelovati i po jedan tužitelj iz svake države članice Europske unije koji će činiti kolegij Ureda. Pokraj ove centralizirane razine u svakoj državi članici EU koja sudjeluje u radu Ureda djelovat će po najmanje dva delegirana europska tužitelja.

Ured europskog javnog tužitelja neće imati vlastite “policijske” snage. Policijske snage svake države članice EU jedine će imati ovlasti uhićivati osobe za kaznena djela u nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Delegirani europski tužitelji provodit će istrage i kaznene progone u državama članicama EU zajedno s nacionalnom policijom i državnim odvjetništvima. Ured europskog javnog tužitelja moći će zatražiti od pravosudnih tijela da uhite osumnjičenika samo ako smatra da je to neophodno za istragu i da se isti cilj ne može postići manje intruzivnim mjerama. Takve zahtjeve odobravat će nadležna nacionalna pravosudna tijela.

– Cijeli set antikorupcijskih propisa trebao bi biti donesen do kraja godine, osim izmjena Zakona o kaznenom postupku. To je ipak malo zahtjevniji proces za koji je razumno pretpostaviti da će trajati do godinu dana – kaže naš sugovornik iz Ministarstva pravosuđa i uprave, donosi Jutarni list

Večernji list
Sutra počinje bitka za moj sedmi mandat – čim su se glasovi te 2017. godine prebrojili, a Milan Bandić šesti put postao zagrebački gradonačelnik, čovjek na čelu Zagreba ovako je najavio početak sljedeće kampanje za lokalne izbore.

“Svaki dan je radni dan”, napisao je na kalendare koje je dijelio stanovnicima metropole, a poletan je tada bio gotovo kao i u trenutku kad je 2000. godine premijerno stigao na čelo Grada. Svašta se, međutim, dogodilo unatrag tri godine, a kraj najdugovječnijega zagrebačkog gradonačelnika zaziva se i predviđa već mjesecima. On sam, međutim, kažu nam njegovi suradnici, i ne pomišlja da u borbu za Zagreb neće još jednom, ali ovaj će se put to dogoditi u nešto drukčijim okolnostima. “Stara garda” odlučila je da se više neće pretjerano miješati, odnosno da će joj sedmi Bandićevi lokalni izbori biti i – posljednji.

– Polako se povlače. Nisu ništa zamjerili, jednostavno im je pomalo već dosta. I razumljivo je to, nakon toliko godina, svima treba odmor – objašnjavaju Večernjem listu u Gradskoj upravi to da je pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić već prije rekao da mu je ovo zadnji mandat, da je bivši gradski pročelnik za financije Slavko Kojić odlučio da od sljedeće godine više neće biti u Skupštini te da se dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević seli u inozemstvo.

Trojka je to, podsjetimo, koja je uz Milana Bandića praktički i prije nego što je postao Milan Bandić, uz kojeg će i dalje stajati pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić, Ureda gradonačelnika Miro Laco, a i jedna od vjernijih suradnica u posljednje vrijeme, pročelnica za gospodarstvo Mirka Jozić.

– Ljudi su to čiji savjeti njemu puno znače, iako često ne želi to ni sam priznati. Nije sporno da će oni “uskočiti” bude li potrebno, ali ljudi s kojima se sad radi možda nisu za gradonačelnika najbolje rješenje – otkrivaju nam neslužbeno u Gradu, u kojem pitamo i hoće li se, ususret izborima u svibnju, kampanja koja traje 365 dana u godini, kako ističu, intenzivirati. Hoće, kažu nam, i već jest. Sastankom s Borisom Maleševićem, dizajnerom koji je donio pobjedu Andreju Plenkoviću 2016. godine, a onda i Zoranu Milanoviću na posljednjim predsjedničkim izborima, o čemu je pisao tjednik Nacional?

– Ma ne, nismo ništa dogovorili – kažu nam Bandićevi suradnici, a isto nam govori i sam Boris Malešević.

– Vođenje kampanje nije bila tema tog susreta, a hoćemo li nekad možda pregovarati i o tome, ne znam – rekao nam je Malešević, dok u Gradu ističu da će se sad malo ipak okrenuti više novim medijima, što na proteklim lokalnim izborima i nije bio slučaj. Radili su, kažu, društvene mreže već tada, ali ne u mjeri u kojoj sad planiraju.

– Moramo nekako privući i mlade birače, već smo počeli s videima s terena, koje dodajemo standardnim fotografijama. Nije to problem jer uz broj terena koje gradonačelnik ima svakog dana neće biti teško – kažu nam bandićevci, dodajući da o ključnim porukama i sloganima za lokalne izbore još nisu razmišljali. Hoće, kažu, jer “ima vremena”. Ima li zaista, pitali smo i političke analitičare, s kojima smo analizirali i bi li Bandiću možda ipak bila dobra ideja da za savjete u kampanji uzme ozbiljnog stručnjaka i može li takav netko spasiti što se spasiti da.

– Baš i ne. Milan Bandić je sad već “beyond repair” – objašnjava nam politička analitičarka Ankica Mamić kako spasa zagrebačkom gradonačelniku više nema.

– Njemu je toliko sad već uništena reputacija i ugled da se to ne može pokriti nikakvim alatima. Puno se stvari već dogodilo, i ne govorim tu samo o njegovim kaznenim postupcima nego i o načinu na koji se ponio nakon potresa, primjerice, kad ga Zagrepčani nigdje nisu mogli vidjeti – govori Ankica Mamić pa dodaje kako je zabrinjavajuće što dvije najveće stranke u Hrvata, HDZ i SDP, još nisu izašle sa svojim kandidatima.

A da će upravo konkurencija biti ključna kod Bandićeva gubitka ili dobitka izbora, smatra sociolog Dragan Bagić.

– Nikad ništa nije nemoguće, pa ni to da Bandić dobije još jedne izbore. O tome tko će biti njegovi protukandidati ovisit će koliko on može još poraditi na svom imidžu. Očekujem relativno puno kandidata, što će također pogodovati Bandiću jer će se glasovi fragmentirati, što će biti njegova ključna šansa – objašnjava Dragan Bagić, koji ističe da ovaj put ishod lokalnih izbora u Zagrebu neće toliko ovisiti o trenutačnom gradonačelniku koliko o njegovim protukandidatima.

– Definitivno je znak slabosti to što HDZ i SDP nemaju kandidata jer to znači da nemaju pozicionirane ljude unutar stranke, a kamoli izvan nje – govori nam Bagić. Može li u dobivanju izbora pomoći dobar spin-doktor?

– Ključno vam je imati dobrog kandidata. Jer dobar će kandidat izbore dobiti i bez posebnog stratega, on će biti tu samo da pomogne. To je Bandić prije i mogao, ali postao je u posljednje vrijeme hodajuća sramota, izgubio je povjerenje ljudi i svaki posao u koji ulazi otvara pitanje korupcije i pogodovanja. Tako se ne može – objašnjava politički analitičar Davor Gjenero, koji je primijetio i ono što su nam kazali u Gradskoj upravi. Svi ključni Bandićevi suradnici polako se osipaju.

– Ovi kojima je trenutačno okružen uglavnom su ljudi bez identiteta. Sjetimo se prije osam godina kad je sa ženama iz različitih društvenih sfera napravio odličnu ekipu. A sad? Sad je okružen tajnicama koje nisu u stanju osmisliti javne politike, okružen je ljudima bez znanja i struke – govori Davor Gjenero, koji kao bolje Bandićeve suradnike ističe Pavla Kalinića i Slavka Kojića, piše Večernji list.

Plenković poručuje
Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da predsjednik Republike Zoran Milanović provodi aktivizam protiv Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Komentirajući Milanovićevu ocjenu da se Ustavni sud prepao kada je donio odluku da su svi zakoni i odluke Nacionalnog stožera u skladu s Ustavom, osim zabrane rada nedjeljom, Plenković je dolazeći na prvu redovnu sjednicu 10. saziva Hrvatskog sabora odvratio protupitanjem: “Što mislimo, jesu li svi ovi koji su bili protiv neka kontra politička agenda, neki aktivizam, a da su ovi drugi bili sukladni zakonu i Ustavu, pa i suci”.

Pritom je potvrdno uzvratio na pitanje misli li da je predsjednik Republike taj aktivist koji predvodi napade na Stožer, dodavši da je “par ljudi uzburkalo priču i ovo je dio identificiranih aktivističkih skupina”. “Mi svi koji dugo pratimo stvari, pratite vi, pratim ja, nije to nikakva služba. Ja sam analitičan, gledam tko što piše, tko što govori, tko je s kim povezan i stvari su jasne”, ustvrdio je Plenković.

Sve je jasno – odgovorio je i na pitanje jesu li predsjednik i ustavni suci koji su glasali protiv povezani. Nemam pojma što je te suce inspiriralo da glasaju protiv, jesu li to istupi predsjednika i uopće me nije briga. Imate članak 16. Ustava, donesen Zakon, Vlada je osnovala Stožer, Stožer donosio odluke, korona pala u svibnju, organizirali izbore prije drugoga vala, imali 50 posto turističke sezone u odnosu na projekcije, meni je to Ok, poručio je Plenković.

“A ovi koji kažu da u Ustavnom sudu nisu hrabri, što nisu sami išli pred Ustavni sud” dodao je pojasnivši da misli na Milanovića.

Na pitanje očekuje li da će svi ministri koji će se danas fotografirati za tradicionalnu Vladinu zajedničku fotografiju dočekati kraj mandata, Plenković je uzvratio: “Mislite na križić, kružić? Pa, vidjet ćemo”. Na kraju prošlog mandata Plenkovićeva Vlada ostala je bez 14 ministara u odnosu na originalnu postavu, a veći dio ih je morao otići zbog sumnji na korupciju i sukob interesa.

USUD
Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da su zakoni koje je o ovlastima Stožera civilne zaštite donio Hrvatski sabor u skladu s Ustavom te da je zakonita većina odluka Stožera donesenih zbog epidemije koronavirusa.

Na sjednici koja je iza zatvorenih vrata održana u ponedjeljak Ustavni sud nije prihvatio ili je odbacio većinu prijedloga koji su osporavali zakonitost ovlasti i odluka Stožera civilne zaštite.  Ustavni sud prihvatio je jedino prijedlog za ocjenom ustavnosti koji se tiče zabrane rada trgovina nedjeljom.

Istovremeno Ustavni sud ukinuo je Izmjene i dopune Zakona o najmu stanova, priopćio je Ustavni sud. Sve odluke donesene su s deset glasova za i tri glasa protiv.

U odnosu na ovlasti Stožera vezano uz zakone o sustavu civilne zaštite, zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakona o lokalnim izborima te Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Ustavni sud zaključio je da “Hrvatski sabor može u ostvarivanju svoje zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina ljudska prava i slobode postupati na temelju dviju ustavnih osnova predviđenih člancima 16. i 17. Ustava”.

Odluka o tome na temelju koje od navedenih ustavnih osnova će ograničiti pojedine slobode i/ili prava u isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora, zaključio je Ustavni sud.

Ocijenili su da je donošenjem zakona odnosno izmjena i dopuna osporenih zakona kojima se, između ostalog, zbog sprečavanja širenja epidemije zarazne bolesti Covid-19 radi zaštite života i zdravlja ljudi propisuju mjere kojima se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom.

Vezano uz odluke Stožera civilne zaštite o korištenju maski i organizaciji javnog prometa Ustavni sud je ocijenio da su navedene mjere Stožera civilne zaštite bile “zakonite, imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana te su bile nužne za ostvarivanje tog cilja”.

Niz prijedloga odbačeno je jer “predlagatelji nisu naveli ustavnopravno relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi”.

Među njima i prijedlozi koji su osporavali odluke Stožera o ograničavanju okupljanja, rad u trgovini i uslužnim djelatnostima te održavanju sportskih i kulturnih događanja, ali i održavanju pogreba i ispraćaja te mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima.

Iz istog su razloga odbijeni i prijedlozi protiv Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza te Vladine odluke objavljene u ožujku pod nazivom “Pomoć medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije Covid-19”.

Izuzetak zabrana rada trgovina nedjeljom i odluka u korist zaštićenih najmoprimaca

U postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu Ustavni sud je utvrdio da zabrana rada trgovina nedjeljom nije bila u skladu s Ustavom. “Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti”, navode u priopćenju.

Ukidajući pojedine članke Zakona o najmu stanova te njegove izmjene i dopune Ustavni sud je utvrdio da država nije ispunila pozitivnu obvezu u rješavanju odnosa između najmodavaca (vlasnika stanova) s jedne strane, i zaštićenih najmoprimaca (stanara u stanovima u tzv. privatnom vlasništvu) te da je u osiguravanju vlasničkih prava najmodavaca, prekomjeran teret prebacila na drugu kategoriju građana, zaštićene najmoprimce.

Ustavni sud pojasnio je i zašto nije prihvatio prijedloge troje sudaca Ustavnog suda da se o zakonitosti odluka Stožera provede javna rasprava, na koju bi bili pozvani i predstavnici medija. “Većinom glasova sud je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade ili Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne postoji prijepor.

Ustavni sud nije omogućio nazočnost sjednici predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja postupajući sukladno s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju u ovom sazivu Ustavnog suda nitko od sudaca nije do sada doveo u pitanje pa ni u drugim slučajevima u kojima je postojao izražen javni interes”.

Javnost rada osigurana objavom dnevnih redova, zapisnika i priopćenja

Ustavni sud skrenuo je pozornost i da s obzirom na raspoloživi prostor u zgradi suda nije u mogućnosti održati sjednicu na način da osigura poštovanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz pandemiju bolesti Covid-19.

“Ustavni sud javnost svog djelovanja osigurava javnom objavom dnevnih redova sjednica, zapisnika sa sjednica, izdavanjem službenih priopćenja, javnom objavom odluka/rješenja i njihovih sažetaka i održavanjem konferencija za medije kada to, s obzirom na velik interes javnosti, ocijeni potrebnim.

Tako će biti postupljeno i u ovim ustavnosudskim predmetima, s time da će konferencija za medije, koju će voditi predsjednik Suda, biti sazvana protekom roka od osam dana za izradu najavljenih izdvojenih mišljenja sudaca”, navode u priopćenju.

Vjerojatni premijer
Yoshihide Suga postao je u ponedjeljak novi čelnik vladajuće japanske Stranke liberalnih demokrata (LDP) te će gotovo sigurno zamijeniti Shinzoa Abea na dužnosti premijera.

Suga je dobio 377 od 534 važećih glasova zastupnika LDP-a i regionalnih predstavnika. Iza sebe je ostavio bivšeg ministra obrane Shigerua Ishibu i Fumia Kishide, šefa LDP-a za politiku. Očekuje se da će Suga u srijedu lako dobiti potporu u parlamentu kako bi postao novi šef vlade i zamijenio Abea koji je dao ostavku zbog zdravstvenih razloga.

Na 71-godišnjeg vladinog savjetnika i glasnogovornika se gleda kao na čimbenika stabilnosti koji će nastaviti politiku svog prethodnika. Ishiba, koji je popularniji u cijelom Japanu nego u vlastitoj stranci, osvojio je samo 68 glasova, a Kishida 89.

Suga je sin farmera koji uzgaja jagode i odrastao je u sjevernoj regiji Akiti. Problemi koji muče ruralna područja, poput depopulacije, biti će među njegovim prioritetima. Kao premijer suočit će se s brojnim izazovima, uključujući obuzdavanje pandemije koronavirusa i ozdravljenje trećeg gospodarstva u svijetu koje je i prije pandemije bilo u recesiji.

Tema Dana
Nabava borbenih zrakoplova i dalje izaziva veliko zanimanje u javnosti. Prije nekoliko dana predane su četiri ponude, a eskadrilu od 12 zrakoplova Hrvatskoj žele prodati Švedska, Sjedinjene Države, Francuska i Izrael…

Ministar obrane Mario Banožić u večerašnjem je HRT-ovom Dnevniku na pitanje kad će biti donesena odluka odgovorio da je rok koji su si zacrtali 12. prosinac.

Na pitanje kako će se izbjeći scenarij koji se dogodio u prvom pokušaju odgovorio je pak da ne postoji nužno osiguranje koje će dovesti do konačnog rješenja, ali je između ostalog istaknuo da je poboljšano međuresorno povjerenstvo koje vodi računa i o vanjskopolitičkom aspektu. Banožić je rekao i kako očekuju da će ponuditelji smanjiti ponudu. Naglasio je i da postoje financijske mogućnosti koje bi možda odgodile otplatu u idućem razdoblju.

– Definitivno to ne treba promatrati kao trošak jer znamo da je Hrvatska vojska mnogo puta bila prezentirana kao trošak, a danas imamo za posljedicu da nam se događaju stvari možda poput i ove, gdje vidimo da nam izlazi vremenski rok za našu tehniku, što dovodi u problem i samo funkcioniranje HRZ-a, rekao je Banožić.

Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića, koji je rekao da bi prvi izbor trebali biti američki avioni, Banožić je rekao da su oni koji su odbili biti u povjerenstvu donijeli odluku koja im donosi smanjenu odgovornost i tako mogu istupati u javnosti, čak i u obliku lobiranja ili navijanja, što je po njemu nekorektno.

– Mislim da je ovo trenutak kada treba biti krajnje odgovoran, ne iznositi paušalna rješenja prema medijima, ne pokušati dodvoravati se na neki način određenim ponuđačima ili zemljama, rekao je Banožić.

Odgovarajući na pitanje o eventualnim pritiscima tijekom postupka Banožić je rekao da se proširila lažna vijest o lažnoj ponudi koja je trebala biti najbolja od svih koje bi trebale pristići nekoliko dana kasnije.

– Zasad je to jedna strategija, vjerujem da će, kako će se vrijeme približavati ova tri mjeseca, ta strategija biti intenzivnija, najviše prema članovima povjerenstva, onda definitivno i prema članovima Vlade, rekao je Banožić, izrazivši uvjerenje da će, ako pristupe čisto i iskreno kako su članovi povjerenstva i pristupili kod samog slaganja ponuda, rezultat biti dobar za sve.

Na pitanje hoće li biti racionalizacije zaposlenih u MORH-u odgovorio je da nastoje kroz određene uredbe smanjiti broj mjesta po sistematizaciji, ali i u razgovoru sa sindikatom predložiti dio rješenja u kojemu bi određeni ljudi otišli u mirovinu.

– Konkretno, ja bih sad zaključio da je to možda i gotovo 20 posto ljudi, da bi se smanjilo unutar Ministarstva obrane, rekao je Banožić.

– Govorimo konkretno o oko 200 do 250 ljudi, dodao je, a donosi HRT

Arhitekt za Direktno
Sabor je donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. Od 138 zastupnika koji su glasali samo ih je četvero bilo protiv, a deset suzdržano.

Zakon definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada 60 posto financirati država, 20 posto Grad Zagreb i županije te 20 posto vlasnici nekretnina. Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu.

Plaćanja će biti oslobođeni i vlasnici nekretnina čiji dohodak ne prelazi 4000 kuna te čija imovina, na dan potresa, nije vrijedila više od 200.000 kuna. Uz ratne vojne invalide, participacije u obnovi oslobodit će se i osobe s invaliditetom, kao i vlasnici i suvlasnici koji su u trenutku potresa u zajedničkom kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom. U slučaju da vlasnik ili suvlasnik proda obnovljenu nekretninu u roku od pet godina, morat će vratiti sredstva koja je uložila država ili županija.

Jesu li se donošenjem zakona stekli uvjeti da se krene u obnovu pitali smo arhitekta Ivana Križića. On na početku upozorava na probleme zbog kojih bi se obnova mogla dodatno prolongirati. “Sad je predviđeno Zakonom o obnovi privremena gradnja koji se poziva na članak 129. Zakona o gradnji, koji je, nažalost, svih šest godina koliko je zakon na snazi, nedefiniran. Dakle, provedba tog članka ne postoji. Ministarstvo mora sada dati mišljenje po pitanju provedbe jer se kaže da se privremena gradnja može započeti bez građevinske dozvole, ali ujedno je upitno što je s projektnom dokumentacijom, stručnim nadzorom, ovlaštenjima izvođača i atestima na gradilištu. To je nešto što se mora definirati, na koji će se način provoditi privremena gradnja po pitanju redovnih akata”, pojasnio je Križić.

Članak 129. navodi posebne slučajeve gradnje bez građevinske dozvole i to za građevine koji služe sprječavanju određenih događaja otklanjanju štetnih posljedica u slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih ili drugih razaranja. Istim člankom predviđeno je da se građevina mora ukloniti u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja, a u suprotnome se mora ishoditi građevinska dozvola.

Križić pojašnjava i u čemu je problem s navedenim člankom. “Zakon o gradnji pravilnicima propisuje projektnu dokumentaciju, stručne nadzore, sadržaje građevinskih dnevnika… U ovom slučaju pitanje je kako se taj članak 129. Zakon o gradnji provodi jer to nigdje nije definirano.”

Akti koji se tek trebaju donijeti usporit će obnovu, tako da će vjerojatno od potresa proći i godina dana dok se nešto konkretno ne počne graditi, smatra Križić. “Obnova će krenuti na proljeće. Nešto će se krenuti, ali generalno treba mjesec dana za donošenje Pravilnika o izradi projektne dokumentacije. Onda, dok se svi uhodaju, trebat će mjesec dana dok se formira taj fond. Na proljeće je realno očekivati neke prve ozbiljnije radove.”

Osvrnuo se i na netom izglasani Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. “Zakon o obnovi je u suštini ostao isti kakav je bio od početka. Ima sitna poboljšanja, ali mislim da dugoročno neće funkcionirati jer se već sada govori o nekim budućim izmjenama i dopunama.”

Križić je istaknuo i tri razine zbog kojih novoizglasani zakon neće funkcionirati. “Prva razina je sadržaj obnove u smislu projektne dokumentacije i ono što se radi jer se dupliraju procesi, imat ćemo redovno zakonodavstvo koje govori jednu stvar i izvanredno koje govori drugu stvar. Druga je činjenica tog financiranja što je to financiranje zapravo usmjereno isključivo na konstrukciju i to znači ako je obnova konstrukcije 200 eura po kvadratu da bi završili zgradu ili kuću treba vam još 600 eura, onda ćete reći neću ništa napraviti i živjet ću u pokrpanoj kući”, rekao nam je pa nastavio:

“Treći problem je što se propušta prilika za sustavno promišljanje. Imamo niz godina neodržavanje i izbjegavanje održavanja građevina, a ovo je bila prilika da uvedemo jedan sustav i da damo neki novi zamašnjak za razvoj grada Zagreba. Za razvoj, to je ključno, a ovime se zapravo zadržava neki ‘status quo’, čak se i petrificiraju neki neuređeni odnosi, kao što su imovinsko-pravni, pitanje održavanja zgrada, pitanje upravitelja, ‘developerskih’ investicija i u stanogradnji i u poslovnim nekretninama koje su koda nas divlje, a ne sustavne kao u uređenim zapadnim demokracijama”, pojasnio je Križić.

Svjestan je da će i ovako uređena obnova donijeti poboljšanje, ali je skeptičan što se tiče budućnosti. “Svaki popravak koji će se dogoditi značit će poboljšanje u odnosu na ono što je bilo prije potresa. Izgledno je da bi štete, da se dogodi potres kakav je bio u ožujku, bile manje, ali se ne daje nikakav dodatni impuls da za 15 godina te zgrade ne prođu jednako kao i sada, možda čak i gore”, zaključio je arhitekt Ivan Križić u razgovoru za Direktno.

Pfizer
Američka farmaceutska tvrtka Pfizer trebala bi u listopadu znati djeluje li njezino cjepivo na koronavirus, otkrio je njezin čelnik Albert Bourla u četvrtak, a time se otvara mogućnost da ono postane tema političkih kampanja uoči predsjedničkih izbora u SAD-u 3. studenoga.

Pfizer će odmah prijaviti cjepivo za odobrenje pokaže li se da je djelotvorno i sigurno, rekao je Bourla na online susretu u organizaciji Međunarodne federacije farmaceutskih proizvođača i udruženja (IFPMA). Pfizer cjepivo razvija s njemačkom tvrtkom BioNTech.

Utrka u razvoju cjepiva s tvrtkama Moderna, AstraZeneca Plc, Johnson & Johnson, Sanofi i ruskim i kineskim kompanijama događa se uoči američkih predsjedničkih izbora na kojima Donald Trump traži novi mandat u Bijeloj kući, pa je izdvojio milijarde federalnih dolara za njihov razvoj.

Covid-19 je u SAD-u ubio više od 180 tisuća ljudi, pa Trump do dana izbora želi zabilježiti pobjedu na području pronalaska cjepiva. Američki centar za sprječavanje i prevenciju bolesti od saveznih država traži da pripreme plan cijepljenja za visokorizične skupine već krajem listopada. Rokovi Pfizerovog istraživanja ovisit će o brzini rada znanstvenika, kao i raširenosti zaraze covidom-19 na područjima istraživanja u SAD-u, Argentini i Brazilu, rekao je Bourla. „Prema našim kalkulacijama to bi se trebalo dogoditi u listopadu“, kazao je i dodao da je Pfizer zasad regrutirao 23 tisuća pacijenata i da ih prikupljaju brže nego što su planirali.

Rivalska tvrtka Merck također je potvrdila da će uskoro krenuti s testiranjem jednog cjepiva na ljudima, a drugog kasnije ove godine. I Merck i Pfizer tvrde da će tražiti odobrenje cjepiva tek kad se pokaže sigurnost i djelotvornost kod velikog broja ljudi. U svijetu vlada zabrinutost da bi politizacija znanosti mogla rezultirati preuranjeno odobrenim cjepivom radi političkih dobitaka.

Unija
Europska unija u srijedu je upozorila svoje članice da ne skraćuju dva tjedna karantene za Covid-19 jer neki zaraženi razviju bolest čak i nakon dva tjedna.

Njemačka, najveća članica EU-a, informirala je europske vlasti da planira skratiti vrijeme karantene, nakon što su slično napravile Nizozemska i Norveška. „Dat ćemo dokaze donositeljima odluka kakve bi rizike poduzeli ako bi se karantena skratila“, kazala je Andrea Ammon, čelnica Europskog centra za sprječavanja i kontrolu zaraze (ECDC), u svom regularnom obraćanju europarlamentarcima.

Upozorila je da se u 3 do 4 posto slučajeva bolest razvije nakon perioda od dva tjedna koji je trenutno standard za karantenu za one zaražene koronavirusom. Njemačka je prošli tjedan odlučila da će od listopada oni koji se vraćaju iz regija visokog rizika morati u karanteni provesti pet dana. Djelomično ublažavanje preventivnih mjera protiv covida-19 dolazi u vrijeme dok Europa bilježi novi rast broja slučajeva. „Virus nije spavao tijekom ljeta. Nije otišao na godišnji“, rekla je Ammon zastupnicima.

Istaknula je kako ovotjedni podaci pokazuju da u Europi ima 46 slučajeva na 100 tisuća stanovnika. „Gotovo smo nazad na brojkama kakve smo vidjeli u ožujku“. Broj zaraženih je krajem ožujka u Europi narastao na 40, a krajem travnja ih je bilo oko 70 na 100 tisuća stanovnika. Trenutni rast djelomično se bilježi zbog raširenijeg testiranja. Novi slučajevi sada većinom pogađaju mlado stanovništvo, kazala je Ammon, što je rezultiralo stabilizacijom broja hospitalizacija jer covid-19 teže pogađa starije stanovništvo koje je bilo najizloženije u ožujku i travnju.

Ammon upozorava kako sada raste i broj hospitalizacija jer se zaraza širi i među starijima. Podaci kojima ona barata odnose se na 27 država EU-a, Veliku Britaniju, Norvešku, Island i Lihtenštajn, a podaci između tih zemalja znatno variraju, pa je u nekima samo dvoje, a u nekima do 176 slučajeva zaraze na 100 tisuća stanovnika.

Večernji list
Jučer je objavljena imovinska kartica potpredsjednika Sabora i čelnika Domovinskog pokreta Miroslava Škore.

Iako je rok za podnošenje imovinskih kartica saborskim zastupnicima istekao 22. kolovoza, na internetskim stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa još uvijek nema svih podataka, piše u četvrtak Večernji list.

U Povjerenstvu kažu da se imovinske kartice objavljuju nakon što ih se administrativno provjeri. Neki su kartice predali samo u elektroničkom obliku, no moraju ih, kažu, dostaviti i u fizičkom, isprintane i potpisane.

Ako ni nakon poziva Povjerenstva ne predaju karticu, može im se izreći od 2000 do 40.000 kuna kazne. Jučer je objavljena imovinska kartica potpredsjednika Sabora i čelnika Domovinskog pokreta Miroslava Škore.

Prije ulaska u Sabor, kao glazbenik zarađivao je oko 450.000 kuna godišnje. Kao potpredsjednik Sabora prima plaću od 19.528 kuna. Ima ušteđeno 409.230 eura i 724.647 kuna, ukupno 3,8 milijuna kuna.

Škoro je prijavio 3,850.000 kuna potraživanja. Naslijedio je kuću u Višnjevcu vrijednu 380.000 kuna. Od samostalne djelatnosti kupio je i dvije kuće u Tribunju vrijedne 2,2 milijuna kuna. Supruga, među ostalim, ima kuću u Zagrebu procijenjenu na 4,4 milijuna kuna i polovicu građevinskog zemljišta vrijednog 1,2 milijuna kuna.

Dnevnik navodi i da zastupnici Marijana Puljak, Zlatko Hasanbegović i Bojan Glavašević nemaju prijavljenu ušteđevinu, a načelnica Omišlja Mirela Ahmetović nema nekrentnina.