Politika

Temeljni tekst za raspravu o tzv. „govoru mržnje“ je 19. članak „Opće deklaracije o ljudskim pravima“ koji proglašava pravo na slobodu govora: „Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.“
Pravo na slobodu govora apsolutno je pravo na slobodu mišljenja i izražavanja mišljenja. Prvo i najočitije ograničenje je ono između mišljenja izraženog u govoru ili pismu i činjenja, jer postoji razlika između iskaza „Čin Č treba učiniti.“ i de facto izvođenja čina Č. Između govora o činjenju i činjenja područje je namjere za koju nije nužno da na bilo koji način prethodi činu ili bude eksplicitno mišljena ili iskazana jer može biti sadržana u samom činu, tj. implicitna i manifestirana samim činom. (Najočitiji primjer je svakodnevni govor pri kojem nemamo namjeru izreći svaku pojedinu rečenicu, ali ih ipak izgovaramo namjeravano, tj. samo izgovaranje baš rečenice P, a ne npr. njoj oprečne ¬P implicira i manifestira namjeru da bude izrečena samim činom.)

Poticanje na činjenje, bilo poticanje samoga sebe ili drugih nije obuhvaćeno pravom na slobodu mišljenja i govora. Pod poticanjem se misli na poticanje drugih na počinjenje npr. prekršaja ili kaznenog djela. Ipak, pokušaj poticanja ili sugeriranje poticanja ne ubraja se u poticanje, jer mora postojati eksplicitan poticaj u odnosu na one koje se potiče pri čemu oni moraju moći odgovoriti na poticaj, tj. biti potaknuti ili ne biti potaknuti (aktivno prihvatiti ili odbaciti poticaj).

Naime, pokušaj poticaja različit je od poticaja otprilike koliko i pokušaj hoda od hodanja. Onaj tko pokušava hodati nije prohodao, pa ga se ne može teretiti za hod. Poticaj je nadalje eksplicitno nagovaranje koga da što učini od strane onoga tko potiče, a onaj kome je poticaj upućen treba biti postavljen pred izbor između toga „da bude potaknut“ ili „da ne bude potaknut“ i teret odgovornosti je na počinitelju poticaja, ali i ma primatelju poticaja. Pod tim vidikom treba razlikovati izražavanje emocija, osjećaja i raspoloženja (pa i negativnih poput mržnje) od pokušaja na poticanje na emocije (npr. mržnju) i de facto poticanja na emocije (npr. mržnju, kao i nasilje, prekršaje i kaznena djela).

Izuzev eksplicitnog poticaja, a s isključenjem pokušaja poticaja ili sugeriranja poticaja, svako drugo ograničenje slobode mišljenja, govora i tiska treba biti opravdano dodatnom analizom i razlogom koji pokazuju kako dolazi do preklapanja prava (konceptualno
modeliranje) i kako je zašto u slučaju sukoba dvaju prava pravo različito od slobode nadređeno i suspendira slobodu (argumentativno modeliranje). Već sama činjenica izostanka takvog opravdanja predstavlja slutnju i indiciju na neopravdano ograničavanje te slobode (neki oblik cenzure, verbalnog delikta i sl. koji nisu svojstveni demokratskom režimu).

Ako eksplicitan poticaj na prekršaje, kaznena djela i sl. držimo unutrašnjim ograničenjem slobode misli, govora, pisma i tiska, onda ostale možemo držati izvanjskima jer dolaze izvana, tj. od drugih prava. Izvanjska ograničenja navode se u raznim popisima i različito se okupljaju u skupine nerijetko po važnosti u odnosu na sam odnos prema slobodi, a često i prema pojedincu ili cijeloj skupini. Pod vidikom pojedinca zasigurno su na prvom mjestu pravo na privatnost, autorsko pravo, zaštićeni podatci, pravo na zaborav (tj. pravo da se pojedinca opetovano ne stigmatizira s obzirom na nešto što je počinio i npr. bio kažnjen i odslužio dosuđenu kaznu). Pod vidikom skupine na prvom mjestu su svakako nacionalna sigurnost (npr. sigurnost granica) i javna sigurnost (pod vidikom fizičke sigurnosti, zdravlja, rada, kretanja itd.). Pod vidikom temeljnih odnosa unutar skupine na prvom mjestu je pravedno suđenje, ali i sve ostalo vezano uz pravosudni sustav a što je blisko tom načelu (npr. krivokletstvo, iako se ono može odnositi i na druga područja). Pod vidikom javnog života unutar skupine tu su poticanje na prekršaje, kaznena djela i nasilje, kleveta, krivokletstvo, opscenost, pornografija, uvredljiv govor itd.

Za svako od ovih izvanjskih ograničenja slobode misli, govora, pisma i tiska treba biti navedeno opravdanje temeljem kojeg to pravo ili sloboda (tj. ne samo sloboda-za npr. javnu sigurnost, nego i sloboda-od javnog nasilja) ograničavaju slobodu misli, riječi i tiska. U protivnom po definiciji se radi o protudemokratskom ograničavanju slobode, tj. o cenzuri slobode sa svrhom ostvarivanja dobrobiti različitih od ostalih ljudskih prava.

Društvene mreže su nov internetski komunikacijski kanal. Kao takve, napose ako su besplatne predstavljaju ozbiljnu konkurenciju mnogim izvorima moći, prije svega medijske. Prije svega televiziji, zatim tiskanim medijima, ali i internetskim dijelovima klasičnih medija. O tome svjedoči pad proizvodnje i prodaje tiskanih medija, ali i ulazak klasičnih medija na društvene mreže. Zatim predstavljaju konkurenciju gospodarskim izvorima moći pod vidikom profita koji se ostvaruje putem društvenih mreža, ali na koncu i konkurenciju političkim izvorima moći. Naime, sasvim je jasno da su besplatne društvene mreže izvrstan alat neovisnim političkim kandidatima, zastupnicima i malim strankama za inače vrlo skup politički marketing. Time se značajno utječe na demokratizaciju društva, ali i na rezultate izbora što pokazuju promjene npr. u EU.

Nadalje, besplatne društvene mreže predstavljaju drugačiji način komunikacije od klasičnih. Puno su dinamičnije, interaktivnije, omogućuju razgovore, pregovore, dogovore, planiranje i sl. paralelno i u realnom vremenu, zatim snimke događaja i prijenose uživo, tj. njihovo objavljivanje. Sve to istovremeno može biti praćeno opisom događaja, stavova, mišljenja i sl. Niti jedan drugi medij dosad nije toliko uspješno povezao većinu svojstava klasičnih medija i pridodao im neka nova. Ukoliko su to novosti, to se svakako odražava i na konceptualno modeliranje slobode misli, govora i tiska i na ograničenja te slobode na društvenim mrežama. Drugim riječima, ako društvene mreže donose novosti, onda postoji i zahtjev za novim shvaćanjem slobode i njezinih ograničenja, pa nije točno da ono što vrijedi u fizičkoj komunikaciji ili komunikaciji putem klasičnih medija automatizmom ili logičkom nužnošću vrijedi i u komunikaciji putem društvenih mreža.

Poteškoća s ograničenjem slobode misli, govora i pisma (tiska) na društvenim mrežama dijeli poteškoće s istim ograničenjem u drugim komunikacijskim kanalima i medijima, ali iskazuje i neke nove. Prva je poteškoća problem identiteta autora. Dok je autora u klasičnim medijima moguće i potrebno, a i redovito ga/ju se identificira, dotle to na društvenim mrežama nije nužno, jer je moguće stvoriti „lažni profil“ (izraz je pomalo nespretan).

Druga poteškoća je problem samog izraza „govor mržnje“ koji je metafora i nema ni doslovno značenje, a niti ga poznaje hrvatsko zakonodavstvo. Štoviše, to je možda floskula koja je namjerno izmišljena kako bi pod nju ubacivalo ili iz nje izbacivalo kako kome što u kojoj prilici ili neprilici odgovara. Govor je vrlo uzak izraz jer se mržnja može iskazivati i na nasilje poticati vizualno, zvučno, a ne nužno pismom ili govorom. Nadalje, mržnja je nešto čije se pokazivanje doduše može zabraniti samo u nekoj mjeri, jer postoje fiziološke manifestacije emocija koje nije moguće kontrolirati, pa je u tom smislu suludo pokušavati spriječiti manifestiranje mržnje, uostalom kao i ljubavi ili bilo koje druge emocije, osjećaja ili raspoloženja.

Treća poteškoća je već spomenuti poticaj na npr. nasilje, prekršaje ili kaznena djela. Ako u obzir uzmemo samo poticaje u pismu, već ovdje je vidljiv niz komplikacija. Kako poticaj mora biti izveden, a ne samo u pokušaju i eksplicitan, a ne implicitan, sasvim je jasno što jest, a što nije poticaj u pismu. Primjerice motto „Ukinimo HRT pristojbu!“ je prije svega motto i ništa više. Doduše, taj motto može biti shvaćen kao sažetak stava koji kaže kako je HRT pristojba nepravedna kao prisilna, kao određen iznos novca u odnosu na minimalnu plaću u RH ili čak načelno, ali može biti shvaćen baš kao motto tj. tako da iskazuje ideal, načelo ili cilj, pa je u tom smislu i cilj djelovanja. Pitanje je dakle potiče li se iskazom „Ukinimo HRT pristojbu!“ (što je i račun na jednoj društvenoj mreži) kršenje zakona koji kaže da se pristojba HRT-u mora plaćati ili se tim iskazom slobodno iskazuje stav o tome kako je ta pristojba nepravedna, pa je posljedično pravedno nastojati ukinuti ju?

Ovakvih poteškoća ima cijeli niz i teško je kako će ih bilo kakav zakon precizno odrediti, a još manje uspješno riješiti, pa samim time i olakšati poteškoće koje se navodno pojavljuju s obzirom na slobodu misli, riječi i govora na društvenim mrežama u odnosu na legitimna ograničenja te slobode (pa makar to bio i loše preveden zakon s njemačkog jezika). Na djelu su dva načelna i možda paralelna problema. Prvi se tiče očuvanja slobode misli, govora i pisma u odnosu njezinu zlouporabu u svrhe koje ne spadaju na druga ljudska prava, a drugi se tiče korištenja društvenih mreža kako bi se pojeftinilo i proširilo polje javne rasprave o javnim stvarima u odnosu na njihovu zlouporabu kako bi se to polje rasprave suzilo u svrhe koje ne spadaju na povećanje mjerljivog stupnja demokratičnosti društva, nego spadaju na npr. gospodarske, političke ili druge uske interese javnih ili privatnih fizičkih ili pravnih osoba.

Načelno se može reći kako je svako ograničavanje slobode misli, govora i pisma u javnom prostoru, pa tako i na društvenim mrežama, opravdano samo kad je ta sloboda u sukobu s drugom nadređenom vrijednošću koja se iskazuje drugim ljudskim pravom, dok je u svim ostalim slučajevima neopravdano i predstavlja slutnju i indiciju protudemokratskog nastojanja koje već samim time treba biti spriječeno svim dostupnim demokratskim sredstvima i to sprječavanje treba poticati u ime očuvanja temeljnih demokratskih sloboda, piše Kristijan Krkač na svome blogu.

P.S. Tekst je napisan sa svrhom pojašnjenja teme rasprave koja se vodi o ograničavanju slobode misli, govora, pisma i tiska načelno, a napose na društvenim mrežama u RH.

Kristijan Krkač, filozof. Profesor je Filozofije i Poslovne etike i KDO na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa; Analitičke filozofije i Epistemologije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i Introduction to Ethics and CSR na Science Po Lille, Institut d’études politiques de Lille u Francuskoj. Objavio je deset0 autorskih knjiga, više od 50 znanstvenih i drugih članaka, uredio 3 knjige, 2 zbornika i kao gost suurednik jedan broj međunarodnog časopisa iz područja društvene odgovornosti. Objavljuje u eminentnim časopisima poput Wittgenstein Studien i Social Responsibility Journal. Izvan područja struke bavim se filozofijom športa, filma i rock glazbe.

Katalonski parlament, konstituiran u srijedu nakon izbora prošli mjesec, izabrao je za svog predsjednika zagovornika nezavisnosti Rogera Torrenta koji će trebati odlučiti o eventualnom izboru Carlesa Puigdemonta za predjednika vlade Katalonije na daljinu.
Torrent, 38-godišnji politolog s hipsterskom bradom, najmlađi je ikad predsjednik parlamenta u Barceloni a dosad je bio zastupnik u katalonskom parlamentu i gradonačelnik mjesta Sarria de Ter s 5.000 stanovnika. Mjesto se nalazi pored grada Girone, uporišta zagovornika nezavisnosti.

Sjednica parlamenta u srijedu, netipična zbog izostanka troje pritvorenih i petero novoizabranih zastupnika koji se nalaze u Belgiji, počela je odabirom novog predsjednika parlamenta. Torrent, član stranke Katalonska republikanska ljevica (ERC), izabran je odlukom 65 glasova dok je 56 bilo protiv a devet zastupnika se sudržalo od glasovanja.

Time je ERC zadržao mjesto predsjednika parlamenta u Barceloni budući da je od 2015. do raspuštanja vlade u listopadu tu funkciju obnašala Carme Forcadell iz ERC-a. Ona je zastupnica u novom sazivu parlamenta a sa slobode se brani od optužbe za pobunu protiv Španjolske jer je u listopadu omogućila glasovanje o nezavisnosti.

Torrenta su podržali zastupnici formacija za nezavisnost ERC, Zajedno za Kataloniju i Kandidatura narodnog jedinstva (CUP). Te tri stranke su surađivale od izbora 2015. pa sve do 27. listopada kada su u katalonskom parlamentu izglasale uspostavu samostalne republike Katalonije. Idući dan je španjolska vlada raspustila katalonsku vladu i parlament preuzevši izravno vlast u toj španjolskoj pokrajini te raspisala prijevremene izbore.

Na njima su tri stranke za nezavisnost osvojile većinu mjesta u parlamentu, 70 od 135, te od srijede nastoje vratiti parlament i vladu pod svoju kontrolu. Odabir predsjednika parlamenta prvi je korak. Bivši predsjednik vlade Carles Puigdemont, kandidat pobornika nezavisnosti za mjesto predsjednika vlade, nalazi se u Belgiji od 29. listopada kamo je pobjegao zajedno s još četvero članova bivše vlade. Optuženi su za pobunu protiv Španjolske te im povratkom u zemlju prijeti uhićenje. Oni u srijedu nisu sudjelovali u glasovanju u parlamentu.

Torrent će ispred katalonskog parlamenta trebati odobriti njegovu kandidaturu iz Bruxellesa, odnosno dopustiti glasovanje bez njegovog prisustva te moguće imenovanje a da ne dođe u Barcelonu. Tome se protivi španjolski premijer Mariano Rajoy koji treba dati madat za sastavljanje vlade te stranke koje zagovaraju cjelovitost Španjolske a također i pravnici katalonskog parlamenta koje su konzultirale te stranke.

Trojica katalonskih zastupnika izabranih na izborima prošli mjesec, među njima bivši potpredsjednik vlade Oriol Junqueras, nalaze se u pritvoru pored Madrida zbog pobune i organiziranje referenduma o nezavisnosti suprotnog španjolskom ustavu. Oni su svoj glas delegirali zastupnicima prisutnima tijekom glasovanja u Barceloni pa su tako glasovali.

Inés Arrimadas, čelnica stranke centra Građani koja se protivi nezavisnosti Katalonije, zatražila je na početku rasprave da se razmotri oduka o dopuštanju delegiranja glasa pritvorenih zagovornika nezavisnosti, no delegiranje je odobreno. Stranka Građani osvojila je na izborima 21. prosinca najviše zastupničkih mjesta, 37 od 135, no niti uz potporu ostalih stranaka za cjelovitost Španjolske ne može doći do potrebne natpolovične većine od 68 mjesta potrebne za formiranje vlade.

Slovenski premijer Miro Cerar u srijedu je oštro zanijekao navode u Večernjem listu prema kojemu je dan prije svog nedavnog posjeta Zagrebu odustao od nacrta protokola o rješenju graničnog pitanja, te ponovo istaknuo da Slovenija ustraje na provedbi arbitražne presude o granici koju Hrvatska ne priznaje.
“Navodi Večernjeg lista o dogovoru s Hrvatskom potpuno su neistiniti. Slovenija se u proteklom šestomjesečnom razdoblju za pripremu provedbe jako trudila za dijalog. Na žalost, Hrvatska još uvijek odbija provedbu arbitražne odluke, i to unatoč tomu što je to njena međunarodnopravna obveza”, rekao je Cerar reagirajući na navode lista na Twitteru.

Kasnije je za medije dodatno pojasnio da su tvrdnje iz hrvatskih medija “obmanjujuće i neistinite” i da s Hrvatskom “ni na jednoj razini” nije postignut dogovor o rješenju granice nego da se radilo o dijalogu da se primijeni arbitraža, na čemu Slovenija i dalje ustraje.

 “Sve ovo vrijeme bio sam privržen dijalogu s Hrvatskom koji bi vodio u provedbu arbitražne odluke i toga sam se držao”, ustvrdio je u izjavi novinarima nakon susreta s portugalskim premijerom Antoniom Costom koji boravi u posjetu Sloveniji.

Cerar je precizirao dijalog koji se u međuvremenu vodio s Hrvatskom, rekavši da se to odvijalo na dvije razine, na političkoj između njega i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, te na razini stručnjaka.

“Nikad nije došlo do toga da bi se o bilo čemu dogovorili, ništa nije bilo dogovoreno”, kazao je slovenski premijer.

Večernji list u srijedu tvrdi kako je na stručnoj razini prije Cerarova dolaska u Zagreb bio usklađen neformalni dokument, jedna vrst protokola za granično rješenje s kojim se uglavnom slagala i slovenska strana, ali da je Cerar od tog rješenja odustao neposredno pred dolazak u Zagreb, nakon što ga je jedan od koalicijskih partnera upozorio da ništa ne potpisuje, te da se premijer zbog toga predomislio.

Cerarov ministar vanjskih poslova je ponešto drugačije prokomentirao pisanje Večernjeg lista.

“Da, odvijala se je tiha diplomacija, ali za tihu diplomaciju trebaš vjerodostojnog partnera. S Hrvatskom nije moguće voditi tihu diplomaciju, što se pokazalo i u ovom slučaju”, kazao je Erjavec.

Erjavec je dodao da će o tome da je hrvatski tiražni list objavio o čemu su dvije strane povjerljivo razgovarale obavijestiti i Europsku komisiju.

Erjavec je rekao da je pred posjet Cerara Zagrebu upozorio svog premijera da ništa ne potpisuje jer će posjet Hrvatska pokušati iskoristiti kako bi nametnula svoja rješenja.

“Hrvatska je na svaki način željela nametnuti svoje stajalište, da bi u okviru nekog protokola došli do dogovora gdje teče međudržavna granica”, kazao je Erjavec. (Agencije)

Pravi je trenutak da EU poruči državama zapadnog Balkana da za njih postoji europska perspektiva, rekao je u srijedu Bojko Borisov, premijer Bugarske koja idućih šest mjeseci predsjeda tim europskim savezom, dok je čelnik Europske komisije Jean-Claude Juncker istaknuo kako te države prije ulaska trebaju riješiti granična pitanja kako bi se izbjegao sadašnji scenarij Hrvatske i Slovenije. 
Bugarska je početkom 2018. preuzela predsjedanje Europskom unijom od Estonije, a kao jedan od svojih glavnih prioriteta istaknula je jačanje europske perspektive zapadnog Balkana. Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedništvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedništvo.

“Ovo je pravi trenutak da državama zapadnog Balkana kažemo da za njih postoji europska perspektiva”, rekao je Borisov u Europskom parlamentu u govoru kojim je predstavio program bugarskog predsjedništva.

“Znamo da do proširenja Unije neće doći za vrijeme mandata ove Komisije, no moramo državama kandidatkinjama jasno reći što mogu očekivati… i što točno uraditi kako bi ušli u EU”, istaknuo je bugarski premijer.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ranije je dao do znanja da u vrijeme mandata ovog sastava najvišeg izvršnog tijela EU-a neće doći do proširenja saveza, no taj mandat završava već iduće godine.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva je sredinom siječnja rekla kako je 2025. godina realističan scenarij za prvo novo proširenje Unije, piše EUobserver.

Crna Gora je najviše napredovala u pregovorima, otvorivši 30 poglavlja od kojih ih je zatvorila tri. Slijedi ju Srbija koja bi tijekom bugarskog predsjedanja mogla otvoriti “dva ili tri” poglavlja.

Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana. Najlošiji status ima Kosovo, a to je dodatno pogoršano u utorak ubojstvom tamošnjeg srpskog političara Olivera Ivanovića.

“Samo jedan metak može dramatično promijeniti situaciju, vidjeli ste što se dogodilo jučer”, rekao je u srijedu Borisov u parlamentu.

O europskoj perspektivi Balkana govorit će se u svibnju na summitu u Sofiji na kojemu će prisustvovati tih šest zemalja. To će biti treći takav summit koji će okupiti sve zemlje članice EU-a i regije, nakon onoga u Solunu 2003. i u Zagrebu 2000. godine.

“Ljudi na Balkanu iskreno se nadaju da će prije ili kasnije biti pozvani u Europsku uniju. Neke su postigle značajan napredak, neke ne toliko velik, no sve se trude”, rekao je Borisov, dodavši kako su zemlje poput Bugarske, kao i druge države u regiji, pokazale da se međusobnim dijalogom mogu prevladati svi problemi.

“Balkan je veoma osjetljivo i krhko područje i ako se počne tresti, počet će se tresti i čitava Europa”, upozorio je bugarski čelnik.

Ako EU ne pomogne tim državama, to će učiniti zemlje poput Rusije, Kine i Saudijske Arabije, stoga je “došao trenutak da damo šansu toj regiji”, dodao je.

I Juncker se u EP-u složio da zemlje zapadnog Balkana zaslužuju “dobivanje stvarne europske perspektive”.

“Bugarska je predodređena da vodi balkanske zemlje i da sudjeluje u procesu proširenja. Uvijek ukazujem na to koliko je Bugarska postigla od članstva u EU-u, pogotovo na gospodarskom području”, rekao je šef Komisije.

Bugarsko gospodarstvo je u proteklom razdoblju raslo za 3,9 posto, proračun je pod kontrolom, “mnogo boljom nego u drugim državama članicama”, a i zaposlenost bilježi pozitivne trendove, istaknuo je Juncker, dodavši kako je ta zemlja zbog toga spremna uskoro se pridružiti mehanizmu ERM-2, svojevrsnoj “čekaonici” za ulazak u eurozonu kojoj bi se mogla pridružiti kroz nekoliko godina.

“Moramo reći državama kandidatkinjama koja su naša očekivanja od njih ako žele pristupiti, jer članstvo ne pada s neba. Svi granični sukobi koji postoje između zemalja zapadnog Balkana moraju se riješiti prije ulaska, a ne da ih kao u slučaju Hrvatske i Slovenije rješavamo godinama nakon što su ušle u EU”, upozorio je europski čelnik.

Idući predsjedatelj EU-om je Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska, tako da će se kontinuitet težnje prema europskoj perspektivi Balkana održati.

Migracije

Borisov je rekao kako će Bugarska tijekom svog predsjedanja pomoći i svojim iskustvom po pitanju migracija jer je “u godinu dana uspjela smanjiti migrantski pritisak na nulu”, a “napornim radom na granici s Turskom pokazala je kako se nositi s tim problemom”.

U tome joj je pomoglo 160 milijuna eura kojih je primila od EU-a, ali i sporazum Bruxellesa i Ankare, rekao je bugarski premijer.

“Više godina govoromo što trebamo činiti, a to je sljedeće – jedini način da se uđe u EU jest preko graničnih prijelaza, a svatko tko to čini mora biti provjeren”, naglasio je Borisov, dodavši kako je Europa spremna pomoći onima koji bježe od rata i kako se trebaju rješavati temeljni uzroci migracija i pomagati onim državama u kojima vladaju sukobi. Istaknu je i kako Europa “reagira na prijetnje umjesto da ih sprječava” i da “ostavlja drugima da donose odluke” koje su za nju veoma važne i koje ona na kraju rješava.

Bugarski čelnik vjeruje i kako Europa mora raditi na normalizaciji odnosa s Rusijom, za što će tražiti potporu drugih zemalja, a na čemu je već započeta suradnja s europskim povjerenicima i čelnicima institucija.

Borisov je, među ostalim, najavio i kako će učiniti sve da bugarski parlament ratificira Istanbulsku konvenciju, konvencija Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Šef ureda za Kosovo Vlade Srbije Marko Đurić izjavio je u utorak navečer da Beograd neće sudjelovati u nastavku dijaloga o normalizaciji odnosa sa Prištinom dok Srbija od Kosova ne dobije odgovore o ubojstvu Olivera Ivanovića, dok iz Prištine stiže poruka da Beograd neće biti uključen u istragu ubojstva jednog od političkih vođa kosovskih Srba.
Đurić je za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao kako brojne informacije do kojih su došli srbijanski istražni organi pokazuju da je riječ “o ozbiljnoj i širokoj organizaciji”, te da te informacije stižu svaki čas.

“Iz minute u minutu dobijamo sve više informacija, sve sam više uvjeren da ovo ne potjiče iz naše zemlje i sigurno ne od Srba sa Kosova. Mi ne tražimo i ne molimo, već zahtjevamo da kosovski organi odmah pronađu krivce i privedu ih pravdi”, rekao je Đurić.

Kosovski ministar pravde Abelard Tahiri odbacio je mogućnost da se Beograd uključi u istragu o ubojstvu vođe Građanske inicijative Sloboda, demokracija, pravda Olivera Ivanovića, objavili su prištinski mediji nakon zahtjeva iz Beograda da se istražnim organima Srbije omogući sudjelovanje u istrazi.

“To (istraga) pripada samo institucijama Kosova”, rekao je Tahiri za portal gazetaexpress, a prenose beogradski mediji.
Tahiri je poručio kako su “dobrodošle sve informacije”, od Albanaca ili Srba, koje mogu pomoći u rasvjetljavanju ubojstva, ali ne i uključivanje Beograda u istragu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je ranije u utorak da je ubojstvo Ivanovića “teroristički akt” i zatražio od EULEX-a, UNMIK-a i kosovske policije da i srbijanski organi sudjeluju “u istrazi i otkrivanju istine” o atentatu na Ivanovića.

Ministar Tahiri izjavio je kako još nema nema informacija da je EULEX dobio službeni zahtjev od Vlade ili drugih institucija Srbije za sudjelovanje u istrazi ubojstva, te da ni u prištinske institucije nije stigao takav zahtjev, prenijela je agencija Beta iz Prištine.

Glavni tužitelj Osnovnog tužiteljstva u Kosovskoj Mitrovici Shikri Sila izjavio je da dva tužioca istražuju ubistvo Olivera Ivanovića – Srbin i Albanac, Nijazi Redxa i Jova Radović.

Istodobno, Tužiteljstvo za organizirani kriminal u Beogradu priopćilo je da je pokrenulo predistražni postupak povodom ubojstva Ivanovića, a od srbijanske policije i obavještajne agencije zatražilo “prikupljanje potrebnih obavijesti u svezi s kaznenim djelom terorizma”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravit će u subotu i nedjelju na Kosovu, javila je Radio-televizija Srbije. Kako je navedeno, Vučić će tijekom vikedna boraviti u sjevernom i centralnom dijelu Kosova.

HDZ i HNS u utorak su održali sastanak oko sonošenja novog Poslovnika Hrvatskog sabora.
Kako doznaje N1 načelno su dogovorene sve ključne promjene Poslovnika, iako postoji mogućnost dodatnih izmjena.

Vladajući tvrde da je cilj izmjena Poslovnika je doprinijeti većoj dinamici i kvaliteti rasprava.

Ukinut će se institut vjerodostojnog tumačenja zakona, a vrijeme za repliku se smanjuje s dvije na jednu minutu. Zastupnik će moći imati jednu repliku po jednoj točci dnevnog reda, a uvodi se i zabrana repliciranja zastupnicima unutar istog zastupničkog kluba.

Ukinut će se i institut pojedinačnog glasanja, a uredit će se i način podnošenja ostavke predsjednika i potpredsjednika Sabor. Danom podnošenja ostavke predsjednik ili potpredsjednik prestaju obnašati dužnost, a u roku od osam dana treba se izabrati novi.

Dosadašnja stanka postat će iznošenje stajališta kluba zastupnika o svima temama, ali ne više na početku sjednice, već između 13:30 i 15 sati. Institut stanke postat će vrijeme određeno Poslovnikom radi sastanaka i konzultacija kluba zastupnika o točci utvrđenog dnevnog reda.

Nakon više od sedam godina stanke u četvrtak će se u Rimu održati treći sastanak Koordinacijskog odbora ministara Italije i Hrvatske na kojem će se razgovarati o pitanjima iz brojnih resora, a ocjenjuje se da je sastanak znak dosegnute visoke razine političkih odnosa, u vrijeme dok se Italija sprema za parlamentarne izbore u ožujku.
Sastanak u Rimu održat će se pod supredsjedanjem hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić i njezinog talijanskog kolege Angelina Alfana, a uz njih s obje strane naći će se nekoliko ministara i državnih tajnika.

Alfano, koji je prije funkcije šefa diplomacije bio i ministar unutarnjih poslova i ministar pravosuđa – jedini u Italiji koji je imao sva tri najvažnija resora u talijanskoj vladi – zadnji puta boravio je u Zagrebu u listopadu prošle godine i tom se prigodom sastao s hrvatskom šeficom diplomacije.

 Na sastanku je dogovoren datum koordinacijskog odbora ministara dviju vlada koji je zadnji puta održan 15. rujna 2010. u Zagrebu, a prije toga 2009. u Rimu.

Održavanje ovog sastanka, nakon više od sedam godina, i prvi put nakon što je Hrvatska postala članicom EU-a ukazuje na dostignutu visoku razinu političkih bilateralnih odnosa između Hrvatske i Italije te obostranu želju za daljnjim iskorakom u područjima posebnog interesa, rečeno je iz MVEP-a.

Temeljem Memoranduma o suradnji sklopljenog 2009. uspostavljen je Koordinacijski odbor ministara nadležnih za vanjske poslove, gospodarsku i industrijsku suradnju, energetiku, okoliš, infrastrukturu, promet, poljoprivredu, sveučilišta i znanstvena istraživanja, a na hrvatski prijedlog su na ovaj sastanak dodatno uključeni i unutarnji poslovi, turizam i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Uz Pejčinović Burić u hrvatskom će izaslanstvu biti i ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, te državni tajnici iz pet ministarstava: poljoprivrede; mora, prometa i infrastrukture; gospodarstva, poduzetništva i obrta; znanosti i obrazovanja i unutarnjih poslova.

Cappelli je u ponedjeljak iznio rastuće brojke o hrvatskom turizmu, kojima su doprinijeli i talijanski turisti. Oni su prošle godine ostvarili preko 1.140.000 dolazaka, što je rast od 2,4 posto u odnosu na godinu prije. Talijansko je tržište šesto po broju dolazaka i noćenja u RH, a Zagreb sljedeće godine očekuje dodatno povećanje broja turista iz te zemlje, zbog bolje prometne povezanosti i otvaranja predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Italiji.

Strukturu BDP-a Italije čine prije svega usluge – ponajviše turizam, potom industrija i u sasvim malom postotku poljoprivreda.

Italija je prvo izvozno tržište za RH, te druga zemlja uvoza. Hrvatska je pak 44. u ukupnom talijanskom uvozu, a 36. u sveukupnom izvozu.

Ocjenjuje se da su sektori koji nude najviše mogućnosti za bilateralnu suradnju energetski sektor, prehrambena industrija, drvna industrija, građevinski sektor, autoindustrija, IT-tehnologija i mala brodogradnja i brodska oprema.
Sastanak u Rimu odvijat će se najprije po ministarskim resorima, nakon čega slijedi plenarna sjednica kojom supredsjedaju dvoje ministara vanjskih poslova. Potom je predviđeno potpisivanje Zajedničke deklaracije koja će sadržavati zaključke bilateralnih i plenarnog sastanka.

Zajedničkom deklaracijom dvije bi se strane trebale obvezati na daljnji iskorak u međusobnim odnosima, jačanje ukupne političke suradnje bilateralno, u okviru Europske unije i drugih regionalnih i multilateralnih organizacija, pružanje međusobnih potpora a odredit će se i konkretna područja suradnje po pojedinim resorima u narednom razdoblju, najavljuje MVEP.

Format zajedničkih sjednica vlada Hrvatska nema samo s Italijom već i s nekoliko drugih susjednih zemalja, ali zbog određenih otvorenih pitanja i neriješenih problema neki od njih nisu održani više godina.

Italija se trenutno nalazi u predizbornom razdoblju, nakon što je u prosincu raspušten parlament i raspisani su izbori za 4. ožujka.

Očekuje se da će izbori biti utrka između konzervativnog bloka bivšeg premijera Silvija Berlusconija, protusistemskog i euroskeptičnog Pokreta pet zvijezda (M5S) i koalicije lijevog centra na čelu s Demokratskom strankom.

Predviđa se da će Berlusconijev savez osvojiti najviše glasova, no ne i većinu, dok bi M5S mogao postati najveća stranka, ali bez koalicijskog potencijala.

Talijani će prvi put na birališta po novom izbornom zakonu koji favorizira koalicije pred samostalnim strankama.
Stoga populistički Pokret pet zvijezda taj zakon smatra pokušajem da ih se onemogući u preuzimanju vlasti. Ankete predviđaju da će postati najjača stranka u zemlji, ali i da će teško do vlasti, za koju će im biti potrebno osvojiti preko 40 posto glasova.

Berlusconijeva skupina čini se “vrlo blizu” tome da dobije parlamentarnu većinu. Premijer s četiri mandata, Berlusconi ovaj put ne može doći na tu dužnost zbog osude za poreznu prijevaru iz 2013. (Agencije)

Postoji velika mogućnost da će američki predsjednik Donald Trump biti zdrav do kraja mandata i nema nikakve intelektualne teškoće, izjavio je u utorak liječnik Bijele kuće.
“Nema nikakvih znakova bilo kakve intelektualne teškoće”, istaknuo je liječnik Ronny Jackson, dodajući da je pregled zatražio sam predsjednik.

“Predsjednikovo zdravlje je izvrsno”, rekao je liječnik koji je zatim dugo odgovarao na novinarska pitanja na dnevnoj tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući.

 Jedina liječnikova primjedba je da bi milijarder koji ima 108,4 kg, ove godine trebao smršavjeti.

Kako ocjenjujete Trumpovo zdravlje u usporedbi s osobama njegove dobi, upitao je novinar.

“Nakon srčanih pretraga neosporno je da je u izvrsnoj skupini”, odgovorio je.

“Veoma je snažan i izdržljiv”, rekao je vojni liječnik. Mislim da ima “izvanredne gene, takvim ga je Bog stvorio”, dodao je.

Na upit o predsjednikovu načinu života, rekao je da ne spava puno, “u prosjeku 4-5 sati noću”, ali nije htio reći koliko sati provodi ispred televizora.

Odgovarajući na pitanje o očekivanoj životnoj dobi 45. američkog predsjednika, liječnik Bijele kuće je uzvratio šalom: “Najvjerojatnije neće živjeti 200 godina…” (Agencije)

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak izjavio je u utorak kako HNS od svojih koalicijskih partnera očekuje da na idućoj sjednici Hrvatskog sabora, u što kraćem vremenu, na dnevni red stave glasovanje o Istanbulskoj konvenciji.
Vrdoljak je to rekao nakon sjednice Kluba HNS-a na temu nove saborske sjednice, koja počinje u srijedu.

Na novinarski upit da prokomentira to što vladajući ne planiraju staviti Istanbulsku konvenciju uskoro na dnevni red Vrdoljak je uzvratio kako “misli da to uopće ne mora tako biti”, te dodao da će vrijeme pokazati.

Upitan je li HNS postavio kakav rok za raspravu o Konvenciji, Vrdoljak je odgovorio da njegova stranka ne funkcionira na takav način.

“Definirali smo nekoliko prioriteta HNS-a, među kojima je Zakon o strukovnom obrazovanju, koji je sada u drugom čitanju. Nužno je da nam to što prije prođe kako bi mogli koristiti milijardu kuna za strukovne škole i učenike i profesore u tim školama”, kazao je.

Najavio je da su u pripremi Zakon o odgoju i obrazovanju i Zakon o najmu stanova i POS-u.

Sloboda govora nije govor mržnje

Komentirao je najavu prijedloga Zakona o sprječavanju govora mržnje u medijima rekavši kako postoje preporuke Europske komisije, a iz javnog prostora treba izbaciti prijetnje smrću, vrijeđanje po spolnoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi.

“Tu treba nešto napraviti, ali očekujemo prijedlog zakona. To ne smije ići u smjeru ograničavanja slobode govora”, rekao je Vrdoljak istaknuvši kako sloboda govora nije govor mržnje.

Šef HNS-ova Kluba zastupnika Milorad Batinić komentirao je najavljene izmjene saborskog Poslovnika rekavši da su s Klubom HDZ-a došli do konačnog prijedloga koji će najprije predočiti nadležnom saborskom odboru, a potom na plenarnoj sjednici.

“Intencija je da se izbjegnu učestale saborske stanke. Vjerujem da će izmjene pomoći da rasprave u Saboru budu vjerodostojnije i da se više priča o temi, a manje o nekim drugim stvarima kojima nije mjesto u Saboru”, poručio je.

Vrdoljak je novinarima kratko prokometirao i skandal koji potresa Svjetsku banku nakon što su je čileanski dužnosnici optužili da je u svojim izvješćima o regulativi poslovanja “Doing Business” više godina nepošteno tretirala tu državu.

“Ako je to istina, sigurno nije dobro za imidž Svjetske banke, no mislim da se moramo fokusirati na posao koji mi radimo, a naša pozicija na ljestvici ‘Doing bussines’ treba biti što bolja, bez obzira na kojem je mjestu bio Čile, kako bi rezultirala boljom poslovnom klimom u Hrvatskoj”, rekao je Vrdoljak.

Na pitanje jesu li se brojke Hrvatske na toj ljestvici slagale Vrdoljak je rekao kako su imale smisla. “Imalo je smisla kako je sam model napravljen, ali očito ima anomalija u tom sustavu”, zaključio je.

Nevladina udruga Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda najavila je u ponedjeljak kako će u Sarajevu organizirati prosvjede zbog posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović planiranog za ovaj tjedan.
Prosvjedno okupljanje trebalo bi biti organizirano kod spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva u Velikom parku u blizini hrvatskog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini pod geslom “Ne tuđmanizaciji BiH i stop ‘ruskoj čizmi’ u BiH 22 godine poslije Daytona”.

Prosvjed je, kako ističu iz ove nevladine udruge, motiviran “očiglednom namjerom vodstva Hrvatske da politiku međudržavnih odnosa sa BiH gradi na principima i ciljevima politike Franje Tuđmana iz razdoblja 1991.-95. godine”, stoji u priopćenju dostavljenom lokalnim medijima.

 Hrvatska predsjednica bi u službeni posjet Sarajevu trebala doputovati u srijedu gdje bi se trebala sastati s članovima Predsjedništva BiH. To bi trebao biti prvi susret na visokoj razini nakon presude za ratne zločine šestorici bivših političkih i vojnih dužnosnika Herceg-Bosne koja je zbog oprečnih ocjena i komentara izazvala napetosti u odnosima dvije države.

U Bošnjačkom pokretu za ravnopravnost potvrdili su kako je upravo to povod prosvjednom okupljanju jer žele istaknuti činjenicu kako je zbog “zločinačke politike Tuđmana, Gojka Šuška i drugih pravomoćnom presudom Haškog tribunala potvrđena agresija Hrvatske na BiH” i pokušaj njezine podjele.

U toj nevladinoj udruzi tvrde i kako su predstavnici HDZ BiH “pod izravnom sugestijom HDZ Hrvatske kao vladajuće stranke” svojim političkim djelovanjem u tijelima državne vlasti BiH opetovano opstruirali proces uključivanja države BiH u NATO i time poticali i omogućavali jačanje ruskog političkog utjecaja u sprečavanju euroatlanskog puta BiH.

U priopćenju ove nevladine udruge stoji kako će tamo stajati 22 njihova člana koji će tim bojkotom simbolično podsjetiti na obljetnicu potpisivanja Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat u BiH a hrvatskom veleposlanstvu predat će pismo za predsjednicu Grabar-Kitarović i cjelokupnu javnost u Hrvatskoj.

Bošnjački pokret za ravnopravnost formiran je 2012. kao udruga koja će se zalagati za afirmiranje i ravnopravnosti naroda i zaštiti individualnih ljudskih prava svih građana u Bosni i Hercegovini a posebice Bošnjaka.

Na čelu joj je Sehfudin Tokić, nekadašnji zastupnik u parlamentu BiH i visoki dužnosnik Socijaldemokratske partije (SDP) koju je odavno napustio. (Agencije)