Politika

Ipak huškao pristalice?

Nakon dana koji su obilježile nevjerojatne snimke, demokratski tužitelji u četvrtak nastavljaju iznositi optužbe protiv Donalda Trumpa kojemu se u Senatu sudi za “poticanje na pobunu” u smrtonosnom napadu na Capitol.

Povijesno suđenje nastavlja se u podne u istoj polukružnoj dvorani u koju su 6. siječnja nasilno provalili Trumpovi pristaše.

Policajci koji viču od boli, zastrašeni zastupnici, napadači koji prijete: izmjenjujući snimke nadzorne kamere, od kojih neke još nikad nisu bile objavljene i videosnimke koje su objavili pobunjenici, tužitelji su u srijedu podsjetili sto senatora koji su istodobno sudci, porotnici i svjedoci, da su i sami za dlaku umakli “najgorem”.

Demokratski zastupnici Zastupničkog doma koji nastupaju kao tužitelji u zahtjevu za opoziv bivšeg predsjednika, ponovo su doveli napad u vezu s poslijeizbornim nepriznavanjem poraza republikanskog milijardera na predsjedničkim izborima na kojima je pobijedio Joe Biden.

“Predsjednik Trump nije bio nedužni svjedok nekog nesretnog događaja”, kao što to žele prikazati njegovi odvjetnici, nego je “napustio svoju ulogu vrhovnog zapovjednika i pretvorio se u glavnog huškača na opasnu pobunu”, rekao je Jamie Raskin, glavni tužitelj.

Nasilje njegovih pristaša u trenutku dok je Kongres održavao sjednicu na kojoj je trebao potvrditi pobjedu njegova suparnika, nije se dogodilo “u zrakopraznom prostoru”: “Donald Trump je mjesecima raspirivao agresiju mnoštva”, rekao je zastupnik Joaquin Castro.

Bivši predsjednik koji boravi na Floridi, odbio je svjedočiti. No njegov glas ipak odjekuje dvoranom gornjeg doma Kongresa, gdje tužitelji objavljuju audio snimke njegovih govora, zapaljive poruke na Twitteru i podsjećaju na najspornije izjave.

Premda su im slabi izgledi da će uvjeriti dvije trećine senatora da ga proglase krivim, demokrati žele utjecati na javnost ovim saslušanjima koja se izravno prenose diljem Sjedinjenih Država.

Dugotrajnu kampanju dezinformiranja o predsjedničkim izborima koju je poticao 45. američki predsjednik koji je tjednima bez dokaza tvrdio da je bio žrtva masovne izborne prijevare, demokrati su nazvali “velikom laži”.

Nakon sudskog odbijanja tužbi i brojnih pritisaka na izbornike u važnim saveznim državama, “predsjedniku Trumpu je ponestalo nenasilnih mogućnosti da ostane na vlasti”, ocijenio je zastupnik Ted Lieu.

U tom se trenutku okrenuo “skupinama koje je mjesecima gojio”, poput krajnje desne omanje skupine Proud Boys, čijih je nekoliko članova bilo među napadačima na Capitol, dodala je njegova kolegica Stacey Plaskett, podsjećajući da ih je predsjednik u listopadu pozvao da “budu spremni”.

A 6. siječnja je svojim pristašama okupljenim u Washingtonu, netom prije upada u hram američke demokracije poručio: “Pakleno se borite!”

Reći da bi bivši predsjednik mogao biti odgovoran za nasilje “omanje skupine kriminalaca” koji su ga “pogrješno razumjeli” je “jednostavno apsurdno”, istaknuli su u ponedjeljak njegovi odvjetnici u pismu, navodeći da ih je naprotiv “smirivao”.

“Preslušali smo 11.000 riječi njegova govora i predsjednik je riječ ‘mirno’ upotrijebio samo jednom, a riječ ‘boriti se’ više od 20 puta”, reagirala je u srijedu zastupnica Madeleine Dean.

Što je najgore, misli Plaskett, prebacio je odgovornost na svog potpredsjednika Mikea Pencea koji nije htio prekinuti potvrđivanje izbornih rezultata i na čelnicu demokrata u Zastupničkom domu Nancy Pelosi. “Označio je metu” na njihovim leđima, rekla je.

Donald Trump je i dalje veoma popularan u dijelu birača i ima jak utjecaj u republikanskoj stranci.

Premda mu neki senatori “Velike stare stranke” pripisuju odgovornost za napad, nije vjerojatno da će se njih 17 pridružiti demokratima kako bi ga proglasili krivim i na kraju mu onemogućili ponovno kandidiranje za predsjednika.

Već ovih dana bi mogao biti oslobođen.

Nekoliko desetaka republikanskih dužnosnika, koji smatraju da se njihova stranka ne želi suprotstaviti bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovom potkopavanju američke demokracije, u pregovorima je o osnivanju nove stranke desnog centra, prenosi britanska agencija Reuters.

U razgovore su uključeni bivši izabrani republikanci – dužnosnici vlada Ronalda Reagana, Georga Busha mlađeg i starijeg i samog Trumpa, bivši veleposlanici i stratezi, otkrilo je agenciji Reuters četvero ljudi upoznato s pregovorima.

Prošli petak više od njih 120 videopozivom je raspravljalo o novoj stranci koja bi se temeljila na platformi „principijelnog konzervatizma“, što uključuje poštivanje Ustava i vladavine prava.

Plan im je imati svoje kandidate u nekim od političkih utrka, a u drugima podržati kandidate desnog centra, bili oni republikanci, neovisni ili demokrati.

Upitan je li sigurno da će Hrvatska ići u nabavu borbenih zrakoplova, Tabak je rekao da je u Hrvatskoj posebno na vojnim pitanjima jako malo stvari sigurno ili jasno. “Te nabave se već duže vremena ne rade na transparentan način, transparentnost u obrani pada, a cijeli postupak u nabavi borbenih aviona posebno je karakteriziran činjenicom da su rokovi nejasni i o odgodi se sasvim slučajno čuje u odgovoru na novinarsko pitanje bez obzira što se radi o poslu koji je težak kao četiri Pelješka mosta”, rekao je Tabak.

Nabava borbenih zrakoplova teška je odluka, a u Hrvatskoj su ulaganja u obranu zadnjih više desetaka godina vrlo slaba, objasnio je Tabak, dodavši da su MiG-ovi koje trenutno imamo pred umirovljenjem.

“Kraj 2023. ili 2024. je rok kad se mašine počinju umirovljivati i onda ostajemo bez aktualnog rješenja za pitanje nadzora zračnog prostora, a to je onda ono što će opet nekoga pritjerati na rub stola i natjerati da stvarno dođe do odluke. Budući da je odluka ne samo skupa, nego i komplicirana, nije je dobro donositi u zadnjem momentu. Postupak je dugotrajan, Hrvatska nema iskustvo u takvim nabavama i to se jako dobro vidi i preklani i lani i ove godine i te sve stvari utječu na rokove. Sklapanje odabira, sklapanje ugovora, početak obuke pilota, početno preuzimanje tih aviona, to sve traje i tek treba vidjeti koliko je Hrvatska sposobna za takav tehnološki skok za ljude koji rade u zrakoplovstvu i koji su naviknuti na ruski model koncepcijski, a onda treba skočiti na nešto puno, puno modernije, jer sve ove ponude su beskrajno modernije od onoga što danas koristimo”, rekao je Tabak.

“Ako se odabere ili krene u kupovinu ne bi bilo čudno da se sklopi kratkoročni prijelazni dogovor s državom od koje kupujemo avion, da nam pomogne premostiti taj period. To nije toliki problem, koliko je presjeći, donijeti odluku i preuzeti u službu novi avion, koji god on bio. To je kompleksan set koraka koji su važni sami za sebe i ovakvi su postavljeni rokovi, kao postupni izlazak MiG-ova iz službe, dobri, jer se kod nas ništa ne radi planski prije nego što vrag pokuca na vrata”, rekao je Tabak.

Obje strane imaju na raspolaganju po 16 sati za iznošenje argumenata pred Senatom koji funkcionira kao sud. Trump je odbio dobrovoljno se pojaviti pred Senatom. Očekuje se da će iznošenje argumenata trajati do kraja tjedna, a nakon toga senatori će moći postavljati pitanje objema stranama. Glasanje Senata o samom opozivu moglo bi uslijediti već u ponedjeljak, ovisno o tome hoće li se zvati svjedoci ili ne.

Za potvrdu ustavnosti postupka u utorak je bila dovoljna natpolovična većina glasova, a glasovanje je pokazalo da demokrati zasada nemaju potrebnu dvotrećinsku većinu za sam opoziv koji bi onemogućio Trumpa u obavljanju javnih dužnosti u budućnosti.

Demokratima se u tom glasovanju priklonilo šest republikanaca, a za opoziv potrebno im je 17 glasova republikanaca u Senatu u kojemu je po 50 demokrata i republikanaca. Trumpovi odvjetnici u utorak su tvrdili da se američkom predsjedniku činjenicom da je 20. siječnja završetkom mandata napustio Bijelu kuću, ne može suditi pred Senatom jer je privatna osoba. Njegov odvjetnički tim u utorak su kritizirala oba politička bloka u Senatu zbog nejasnih argumenata koje je iznio bivše odvjetnik Pennsylvanije Bruce Castor.

Američki mediji prenose da je zbog zbunjuće prezentacije argumenata Trump, koji je pratio postupak iz svoje nove rezidencije u Floridi, bio bijesan na svoj tim. Drugi Trumpov odvjetnik David Schoen, koji je bio fokusiran u izlaganju, optužio je demokrate za “neutaživu žeđ za opozivima”. Trump je jedini američki predsjednik protiv kojeg se dva puta vodio postupak opoziva i treći američki predsjednik podvrgnut tom postupku.

Demokratski zastupnici koji su bili u ulozi tužitelja u utorak su započeli postupak videom u kojemu su bile kombinirane snimke nasilnog upada Trumpovih pristaša u zgradu Kapitola i Trumpova govora koji je prethodio tomu i u kojem ih je pozvao da se “pakleno bore” kako bi spriječili gubitak izbora koji je pretrpio 3. studenoga prošle godine na predsjedničkim izborima.

U nasilju je ukupno pet osoba izgubilo život, a rulja je natjerala zastupnike, koji su se okupili da potvrde izbornu pobjedu Joea Bidena, u bijeg u potrazi za spasom. Trump je dva mjeseca neprestano ponavljao neutemeljene tvrdnje da mu je izborna pobjeda ukradena. “Ako se ovdje ne radi o djelu za opoziv onda tako nešto ne postoji”, kazao je senatorima demokratski zastupnik Jamie Raskin, koji je emotivnim obraćanjem predvodio tim od devet članova Zastupničkog doma koji služe kao tužitelji.

On se prisjetio kako su članovi njegove obitelji koje je pozvao da nazoče potvrdi Bidenove pobjede u Kongresu strahovalo za goli život kad su u zgradu upali nasilni Trumpovi pristaše. “Mislili su da će umrijeti”.

Raskin, nekadašnji profesor prava, kazao je kako je suđenje s pravnog stajališta nesporno jer je počelo u trenutku dok je Trump još bio predsjednik. Prema anketama čiji su rezultati objavljeni u utorak između 52 i 56 posto Amerikanaca smatra da Senat Trumpa treba opozvati i da je odgovoran za poticanje nasilnog upada u Kongres.

Stotinu senatorica i senatora tim će postupkom zakoračiti na dosad nepoznati teritorij jer sude predsjedniku koji više nije na vlasti, ali je i dalje toksična politička figura koja ostaje potencijalna sila u svojoj stranci čak i bez moći Bijele kuće. U središtu ovotjednih postupaka kaotični su prizori s Kapitola 6. siječnja, kad je nekoliko stotina Trumpovih pristaša nahrupilo na Kongres, boreći se s policijom i tražeći način da zaustave postupak kojim se trebala potvrditi izborna pobjeda Joea Bidena.

Pobuna, koju neki demokratski zastupnici smatraju pokušajem puča u izvedbi domaćih terorista, doživljava se najopasnijim napadom na američku demokraciju od Građanskog rata 1860-ih. Članove Kongresa – koje su pobunjenici nemilosrdno imali na meti – napad je potresao, a naciju razljutio, te su stoga demokrati odmah započeli s procesom Trumpova opoziva, samo dva tjedna prije nego što će mu završiti mandat.

Zastupnički dom je Trumpa 13. siječnja optužio za “poticanje na pobunu”, zauvijek ga obilježivši kao predsjednika koji je dvaput opozvan. Nikad nijedan drugi visoki dužnosnik nije na taj način osramoćen. No svejedno su male šanse da će Trump biti prvi predsjednik koji je opozvan u Senatu. Jedan od glavnih ciljeva demokrata koji pripremaju suđenje zabrana je da se Trump u budućnosti nađe u predsjedničkoj fotelji.

Pobuna svjetine nije sporna, piše AFP. Američki mediji prenosili su kaos uživo, a tisuće inkriminirajućih fotografija i videa – uključujući uzvike nekih pobunjenika koji su provalili u Kapitol da ih “Trump želi tamo” – dospjelo je u svjetske novine, na web portale i televizije. Kritičari tvrde da je Trumpova uloga bila takva da je povrijedio svoju zakletvu potičući pristaše da napadnu Kapitol.

Republikanski milijarder i njegovi saveznici, međutim, tvrde da je suđenje samo po sebi neustavno, jer Senat može osuditi i ukloniti iz ureda trenutnog predsjednika, ali ne i privatnog građanina. Takav pristup dopušta braniteljskom timu i republikanskim senatorima da ne moraju braniti Trumpove zapaljive tvitove i klevetanja koji su naposljetku doveli do nasilja.

Demokratska čelnica Zastupničkog doma, Nancy Pelosi, koja je sastavila tim od devet demokrata koji će voditi proces Trumpova opoziva, inzistirala je da se suđenje treba nastaviti, i da bi u suprotnom bila narušena američka demokracija.

– Vidjet ćemo hoće li to biti Senat hrabrosti ili kukavičluka, rekla je Pelosi.

Za Trumpovu osudu potreban je glas dvije trećine senatora što znači da bi se 17 republikanaca trebalo pridružiti demokratima što je u ovom trenutku malo vjerojatno. No bivši mogul nekretninama mogao bi izgubiti puno toga u suđenju, koje će biti emitirano uživo kućanstvima diljem zemlje.

Iako Trump i dalje ima snažnu podršku među stanovništvom, napad na Kapitol narušio je njegovu popularnost – što nije dobro za 74-godišnjaka koji njeguje ideju da se iznova kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Voditelji procesa nemaju namjeru zadržati se na običnom pravnom teoretiziranju u debati. Saževši pred suđenje svoje argumente, optužili su Trumpa da je “napunio bure baruta, upalio šibicu i pokušao se osobno okoristiti nastalim kaosom”. Namjeravaju i protiv Trumpa iskoristiti mnoge od njegovih javnih izjava, uključujući i onu 6. siječnja uoči napada kad je skupini pristaša u blizini Bijele kuće govorio da “se bore svim snagama”.

Trumpovi odvjetnici su se fokusirali na dvije točke: da je suđenje “sporno” jer Trump ne može biti uklonjen iz ureda u kojemu se više ne nalazi i da se njegova retorika može pripisati ustavnoj zaštiti slobode govora.

I dok demokrati nisu dali do znanja koje dokaze će koristiti, ili koga će zvati za svjedoke, poput primjerice policajaca s Kapitola, njihov poziv Trumpu da svjedoči osujetio je upravo tim bivšeg predsjednika. Demokrati se navodno ne bave idejom da izdaju ‘subpoenu’ kako bi Trumpa primorali da svjedoči.

Republikanci, koji su međusobno podijeljeni o budućem smjeru stranke, ne žele se dugo zadržavati na ovoj epizodi. A i mnogi demokrati su voljni krenuti naprijed što prije, tako da se Kongres može baviti prioritetnim pitanjima poput velikog Bidenovog paketa mjera za ublažavanje posljedica koronavirusa.

Tko su ključne osobe u Trumpovom suđenju u Senatu? Očekuje se da će ovi ljudi odigrati ključnu ulogu u jedinstvenom događaju koji će biti prenošen uživo na televiziji:

Demokratska čelnica Zastupničkog doma Nancy Pelosi za ovaj slučaj je odredila devet voditelja postupka. Svi su demokratski kongresnici, svi odvjetnici i svi novi u odnosu na one koji su vodili prvi opoziv. Predvodi ih Jamie Raskin, ustavni stručnjak koji je počeo raditi na nacrtu tužbe za opoziv odmah nakon što je rulja nahrupila na Kapitol 6. siječnja.

Senatori neće biti samo suci na suđenju Trumpu nego su i svjedoci i žrtve napada na Kapitol. Međutim, Trumpovih lojalista ima dosta, uključujući 41-godišnjeg konzervativnog senatora Josha Hawleyja iz Missourija, potencijalnog predsjedničkog kandidata, i senatora Teda Cruza, bivšeg ustavnog odvjetnika iz Teksasa, koji ga već svesrdno brane. Oni su među nekoliko senatora koji su glasovali protiv potvrde izbornih rezultata u određenim saveznim državama, a sada dižu buku glede onoga što je Cruz nazvao “osvetoljubivim” namjerama da se osudi predsjednika koji više nije na funkciji.

Također, u ovoj grupi se nalazi i senator Rand Paul koji je optužio demokrate da ih vodi “poremećena mržnja” prema Trumpu. Prošli tjedan je Paul (58), bivši oftalmolog, nametnuo glasovanje da se zbog neustavnosti zaustavi suđenje. Pokušaj je propao, ali rezultati su razotkrili da se samo pet republikanaca pridružilo demokratima u želji da se suđenje nastavi.

S obzirom na to da osuda zahtijeva dvotrećinsku privolu Senata, 17 republikanaca bi se trebalo pridružiti svim demokratima kako bi se Trumpa proglasilo krivim. Malo je vjerojatno da će se naći toliko republikanaca spremnih prijeći na drugu stranu, no senator Mitt Romney je prije godinu dana glasovao za osudu, a i Pat Toomey iz Pennsylvanije rezonira na isti način. Pitanje je, mogu li pridobiti skeptike? Umjerene republikanke Lisa Murkowski i Susan Collins su neodlučne, dok je čelnik manjina u Senatu Mitch McConnell privatno rekao da razmišlja o tome da glasuje u korist osude.

Predsjednik američkog Vrhovnog suda pravno je ovlašten da predsjedava suđenjem predsjedniku na dužnosti. No s obzirom na to da Trump više ne obnaša dužnost, sudac John Roberts, koji je predsjedao 2020. godine, povukao se iz procesa. To znači da će 80-godišnji senator Patrick Leahy, koji je kao najdugovječniji senator iz demokratske većine predsjednik pro tempore Senata, preuzeti tu ulogu.

Nezgodna je to pozicija za liberalnog zastupnika koji ima zdravstvenih problema. Nije se osjećao dobro te je kratko hospitaliziran samo nekoliko sati nakon što je prisegnuo kao predsjedavajući 26. siječnja. Leahy je čovjek blaga karaktera, veliki obožavatelj Batmana koji je imao i nekoliko cameo uloga u filmovima o tom superjunaku. Trump ga je pokušao potkopati na skupu 2018. godine kad je iznebuha izjavio da demokratski veteran pije. Leahy je rekao da je to laž i da nema pojma zašto je Trump mislio da je alkoholičar, piše HRT.

“Sam sam donio odluku o tome što je prioritet za Grad Zagreb. Smatram da je obnova grada Zagreba prioritet i ništa drugo”, rekao je Vanđelić na konferenciji za novinare.

“Ja sam osoba koja drži do svoje riječi. Po meni, najveći problem Grada Zagreba i građana Grada Zagreba je potresna obnova. Osim što će riješiti probleme, ima potencijal za ukupno gospodarstvo. To je jako značajno i smatram da je to jedna od najvažnijih stvari koje možemo napraviti za ovaj grad”, rekao je Vanđelić, zahvalivši se svima koji su izrazili potporu njegovoj kandidaturi.

“Nama nedostaje zajedništva. Sad nam treba zajedništvo i nikakvo razdvajanje”, rekao je Vanđelić.

“O svemu ostalom mislim da nije gentlemanski razgovarati, to se tiče mene i osoba s kojima sam razgovarao. Nakon ove konferencije daljnjih pitanja o kandidaturi neće biti”, rekao je Vanđelić, potvrdivši da se neće kandidirati za gradonačelnika Zagreba.

Podsjetimo, ranije je za N1 od Vanđelićevih suradnika potvrđeno da se on neće kandidirati za gradonačelnika Grada Zagreba. Dodali su da nikada službeno nisu vođeni razgovori oko kandidature pa tako nije bilo ni postavljanja uvjeta o kojima pišu pojedini mediji. Vanđelić je zaključio, kažu nam, da ima previše posla oko Fonda za obnovu.

Iz stranke su sinoć također demantirali uvjetovanja: “Ništa od navedenog o nekakvim uvjetovanjima gospodina Vanđelića nije istina. Bespredmetno je tvrditi da bi gospodin Vanđelić uopće postavljao bilo kakve uvjete HDZ-u vezane za lokalne izbore. Uloga gospodina Vanđelića je vođenje Fonda za obnovu nakon potresa te o operativnim aktivnostima daje obavijesti članovima Vlade. Sve ostalo su medijske spekulacije. HDZ ide na izbore u Zagrebu s namjerom da pobijedi, kao što je i pobijedio u sve 4 zagrebačke izborne jedinice na parlamentarnim izborima. HDZ će na vrijeme predstaviti svog kandidata i tim za Zagreb.”

Prijeti mu zatvorska kazna od dvije do tri godine, jer je dio kazne već odslužio u kućnom pritvoru. Rusko državno odvjetništvo najavilo je u ponedjeljak da traži trajni zatvor za Navaljnog. Njegove pristaše su pozvane na okupljanje ispred suda.

Žestoki prosvjedi zbog uhićenja Alekseja Navaljnog, ali i njegovo otkriće golemog tajnog kompleksa, koji on povezuje s Vladimirom Putinom, udarci su inače monolitnoj vlasti u Kremlju. Prosvjednici nemaju samo problem sa službenom verzijom ruskih vlasti, po kojoj Aleksej Navaljnij nije bio ni otrovan – a kamoli bojnim otrovom. Nemaju problem samo s činjenicom da je odmah nakon povratka u Rusiju poslije borbe za život u Njemačkoj Navaljni uhićen zbog kršenja uvjetne kazne iz 2014., za koju su uvjereni da je tipični montirani proces kojim mu se brani da se natječe na izborima. Za njih je slučaj Navaljnog primjer svega što u ruskoj vlasti preziru.

– Umoran sam. Kao i mnogi građani Rusije. Imam 26 godina i gotovo cijeli svoj život proveo sam u eri Putina. Svake godine slušam jedna te ista obećanja. A što sam dočekao? Rat s Ukrajinom, rat s Gruzijom, povećanje postojećih poreza i uvođenje novih, kaže Ilja, stanovnik Vladivostoka.

Dok prorežimski mediji i analitičari i dalje tvrde da je u Sibiru za njega čulo samo oko 1.5 posto stanovništva, slučaj Navaljnog je čak i u sibirskim gradovima po cičoj zimi privukao na prosvjede tisuće ljudi. Manja grupa okupila se čak i u Jakutsku na -50 stupnjeva Celzijevih.

U vrhu vlasti i dalje uporno izbjegavaju izgovoriti ime Alekseja Navaljnog čak i kad o njemu moraju govoriti. No posljednjih mjeseci Kremlj je prisiljen sve češće komentirati političke procese koje pokreće djelovanje tzv. Berlinskog pacijenta.

Koliko bi ljudi glasalo za Navaljnog – teško je odrediti. Kandidatura mu je posljednji put bila odobrena 2013. Tada je na izborima za gradonačelnika Moskve bio drugi s 27 posto glasova. Ubrzo je protiv njega uslijedio sudski proces zbog navodne korupcije i uvjetna kazna koja se danas uzima za temelje njegova lišavanja slobode.

– Prosvjedne akcije će nastaviti. Nažalost, drugog instrumenta za zaštitu svojih prava građani Rusije nemaju. Kada bi sudovi bili pošteni, bilo bi moguće boriti se za svoja prava. Nažalost, ruski sudovi sad već zasjedaju u odjeljenjima policije, bez osiguravanja osnovnih prava – prava na upoznavanje sa sudskim materijalom, na savjetovanje s odvjetnikom i prava na javnost procesa, upozorava Ljubov Sobol, odvjetnica Alekseja Navaljnog.

Povratkom u Rusiju Navaljni je pokazao da je spreman ići do kraja. Neki pobornici u njemu vide budućeg ruskog predsjednika, neki pak hodajućeg mrtvaca koji bez obzira na prijetnje ide putem Borisa Njemcova i brojnih drugih žrtava. Treći pak prognoziraju da će ga vlasti strpati u zatvor na dugi niz godina, dok se ne slomi i odustane.

– Navaljni djeluje u okvirima ruske tradicije “samopožrtvovnosti”. Ideje spremnosti da se za istinu strada. Snimio je taj film, vratio se u zemlju, predao se u ruke onih koji su mu bez sumnje pripremali – i nastavljaju pripremati tešku robiju. To je svjestan čin kakav nalazimo u paradigmi cijele ruske povijesti i duhovne tradicije po kojoj se ne smije miriti s očiglednim zlom i nepravdom, kaže novinar Ego Moskve Maksim Ševčenko.

Dvosatni film o karijeri Vladimira Vladimiroviča Putina, Navaljni je dao objaviti na Youtubeu poslije svog uhićenja: Bavi se, između ostalog, misterioznom palačom na ruskim obalama Crnog mora, o kojoj već cijelo desetljeće kruže glasine da je napravljena za čovjeka kojeg – neki s obožavanjem, a neki s ciničnim prezirom – nazivaju novim ruskim carem. Putin tvrdi kako ono što je prikazano nije njegovo vlasništvo, ni njegove bliže obitelji.

Sam vrh ruskih vlasti ovog se puta morao angažirati oko demantiranja videa koji je na YouTubeu kliknut više od 100 milijuna puta. Iz Kremlja odgovaraju da misteriozna rojalistička palača pripada određenoj grupi poslovnih ljudi, ali kako se ti ljudi zovu – to pitanje već odbacuju kao neumjesno. Netransparentnost i odvojenost vladajuće klase u Rusiji odavno je takva, da se čini kao da se 20. stoljeće nije ni dogodilo.

Neočekivano masovni prosvjedi isprovocirali su dosad nezabilježenu medijsku mobilizaciju raznih organa režima. Čelnici formalno oporbenih stranaka u ruskom parlamentu, koji su na svojim čelnim pozicijama od ranih 90-ih, osuli su paljbu po prosvjednicima umanjujući njihov broj uz klasične optužbe.

– Na mitnzima se okupilo nekoliko tisuća ljudi. Vlast je o tome već govorila i sutra će podrobnije. Mi nismo sudjelovali ni na koji način. Sve su to provokacije. Vlast im treba za prosvjed dodijeliti londonski Hyde park, poručio je Vladimir Žirinovski, predsjednik LDPR-a od 1992..

– Postavljen je zadatak: proliti prvu krv, po mogućnosti mladih ljudi i školaraca. Pripremili su 37 grupa koje su po gradovima organizirale napade na predstavnike policije. Općenito govoreći, taj smo film nedavno imali prilike vidjeti u Bjelorusiji, poruka je Genndija Zjuganova, čelnika Komunističke partije RF-a od 1993..

Alekseju Navaljnom odbijen je zahtjev da presudu zbog kršenja uvjetne kazne dočeka braneći se sa slobode. Tijekom tjedna su uhićeni njegovi najbliži suradnici te brat Oleg Navaljni, a policija je obavila još jednu raciju u njegovom Fondu za borbu protiv korupcije. Stigli su upasti i u stan u kojem je do trovanja i lišavanja slobode oporbenjak živio sa suprugom i sinovima, donosi HRT.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kazao je da razvoj događaja predstavlja “ozbiljni udarac demokratskim reformama” i pozvao na suzdržavanje od nasilja i poštivanje ljudskih prava, kazao je glasnogovornik UN-a.

Novi američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je “burmanske vojne vođe da oslobode dužnosnike vlasti i civilnog društva i poštuju volju naroda Burme izraženu na izborima 8. studenoga”. “SAD se protivi svakom pokušaju da se promijene rezultati nedavnih izbora ili oteža demokratska tranzicija Mjanmara i poduzet će mjere protiv odgovornih ako se ti koraci ne ponište”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.

Australska ministrica vanjskih poslova Marise Payne pozvala je mjanmarsku vojsku da “poštuje vladavinu prava, riješi sporove zakonitim putem i odmah oslobodi sve vođe civilnog društva i ostale” koje je zatvorila.

Singapursko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je sve strane da pokažu sudržanost i rade na pozitivnom i mirnom rješenju. “S dubokom zabrinutošću primamo na znanje razvoj događaja u Mjanmaru. Indija je uvijek podupirala proces demokratske tranzicije u Mjanmaru. Vjerujemo da se moraju poštivati vladavina prava i demokratski procesi”, navelo je u priopćenju indijsko ministarstvo vanjskih poslova.

Vojska je uhitila u ponedjeljak novoizabrane mjanmarske čelnike nakon što su porasle napetosti u zemlji. Na izborima 8. studenoga Nacionalna demokratska liga pod vodstvom Suu Kyi ostvarila je uvjerljivu pobjedu, a vojska uzvratila optužbama za izbornu prijevaru.

Nacionalna liga za demokraciju vrlo popularne Aung San Suu Kyi, koja je već bila na vlasti, dobila je 83 posto od 476 mjesta u parlamentu, ali vojska tvrdi da je otkrila 10 milijuna slučajeva prijevare i zatražila je od izbornog povjerenstva da objavi izborne liste zbog provjere.

Vojska je u ponedjeljak predala vlast vojnom zapovijedniku Minu Aungu Hlaingu i na godinu dana uvela izvanredno stanje, prema priopćenju koje je objavila vojna televizija.

Također, kako bi se turisti osjećali što sigurnije, pokreće se nova nacionalna oznaka sigurnosti u uvjetima pandemije pod nazivom Safe Stay in Croatia (siguran boravak u Hrvatskoj). Kako neslužbeno doznajemo, na novoj oznaci zajedničkim snagama rade sam sektor, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, a sve aktivnosti su u skladu s protokolima Svjetskog turističkog vijeća (WTTC).

Nova oznaka za koju će se moći prijaviti svi akteri u ugostiteljstvu i turizmu bit će predstavljena javnosti kroz par tjedana, a pratit će je vrlo detaljni protokoli u svim segmentima turističkog biznisa – svi, od apartmana do hotela do nautike dobit će još jednom vrlo detaljne upute za postupanje koji su već svima manje-više poznati, no “od viška glava ne boli”. Nova oznaka će se vrlo skoro krenuti komunicirati u marketinškim porukama na domaćem i inozemnim tržištima.

S pojavom cjepiva koje će u narednim mjesecima biti dostupno sve širim segmentima društva, na globalnoj razini krenula je široka rasprava kako cjepivo iskoristiti te ga primijeniti u turističkom sektoru, ujedno i najpogođenijem segmentu gospodarstva tijekom ove pandemije. Unutar EU još nije pokrenula službena rasprava o toj temi, a prvi koji su pokrenuli pitanje cijepljenih turista su Grci, koji su u 2020. imali pad prihoda od turizma u iznosu većem od 10 milijardi eura.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis tako je predložio uspostavu potvrde o cijepljenju protiv Covida na razini EU. Grčka je već stvorila vlastiti standardizirani certifikat kojim se dokazuje da je pojedinac cijepljen. Prema idejama Grka, EU potvrda bi se mogla koristiti pri ulasku u sve oblike prijevoza. “Iako cijepljenje nećemo učiniti obveznim ili preduvjetom za putovanje, osobe koje su se cijepile trebale bi moći slobodno putovati”, naveo je u pismu grčki premijer.

Ima i drukčijih pristupa, pa će tako Izrael sve napraviti da što prije procijepi što više djelatnika u turističkom sektoru, i time žele dati dodatnu sigurnost svojim gostima. Izraelci se zasad ne izjašnjavaju o tome hoće li tražiti da i turisti dolaze cijepljeni protiv Covida, a dosad je ta zemlja uspjela cijepiti čak 20 posto svog stanovništva.

Na globalnoj razini ne ide se u smjeru da cjepivo služi kao propusnica, bar na razini WTTC-a koji se doživljava kao jak autoritet u sektoru i u ovoj pandemiji. Izvršna direktorica WTTC-a Gloria Guevarra neki dan je bila vrlo jasna i pojasnila je zašto se protivi ideji da cijepljenje protiv Covida bude uvijet za putovanja. “Ako krenemo u tom smjeru, krenuli smo u smjeru diskriminacije, a turizam to ne može raditi”, smatra šefica organizacije. Zabrana ulaska necijepljenih dramatično bi se odrazila i na sam promet, budući da bi ograničila putovanja čitavim generacijama koje će doći zadnje na red za cijepljenje. Djeca i mladi čine ogroman broj svjetskih turista, a time treba pribrojati i familiju s kojom putuju.

WTTC je već prošlog svibnja ustanovio sigurnosne protokole i oznaku “Safe Travels”, međunarodnu oznaku za sigurna putovanja. Hrvatska je tu oznaku dobila u kolovozu, a godina 2020. je završila s ukupno 200 zemalja koje nose oznaku “Safe Travels”.

Oznaka i protokoli stvoreni su prije svega kako bi vratili povjerenje putnika u godini u kojoj su putovanja i kontakti predstavljali rizik za zdravlje, i u WTTC-u smatraju da je cilj dobrim dijelom postignut unatoč brojnim ograničenjima u putovanju koje su i dalje na snazi.

Novi momenti u industriji putovanja pojavljuju se gotovo iz dana u dan, kako se pandemija razvija u kojoj zemlji. Dok Hrvatska ovih dana bilježi nešto bolju situaciju, u drugim europskim zemljama i dalje je vrlo ozbiljno. Njemačka ne vjeruje da je moguć povratak tog tržišta prije praznika Duhova krajem svibnja, Austrijanci su otkrili da su im Britanci na skijalište u Tirolu donijeli novi soj koronavirusa, Britanci se bore s novim sojem, ali i Brexitom, piše Poslovni dnevnik

“Čak i da postupak opoziva u Senatu započne ovaj tjedan, završna odluka neće biti donesena do završetka Trumpovog mandata. To nije moja odluka, to je činjenica”, kazao je McConnell.

McConnell, koji će uskoro neće biti vođa većine u Senatu kada Biden preuzme predsjednički mandat 20. siječnja, objavio je to odmah nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa sa 232 zastupnika za i 197 zastupnika protiv izglasao Trumpov opoziv. Time je Trump postao prvi predsjednik SAD-a u povijesti koji je opozvan dvaput.

Sada kada je Trump opozvan u Zastupničkom domu, odluka se seli na američki Senat, gornji dom Kongresa koji će o opozivu provesti formalno suđenje pod vodstvom predsjednika Vrhovnog suda Johna Robertsa. Prema američkom ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni. U američkom Senatu, republikanci još uvijek imaju tanku većinu, no to će se promijeniti kada dva novoizabrana demokratska senatora iz Georgije zauzmu senatorska mjesta.

McConnell je istaknuo da “pošteno ili ozbiljno suđenje” Trumpu ne može biti završeno prije 20. siječnja, kada Biden polaže predsjedničku zakletvu. “Senat je do sada održao tri suđenja o predsjedničkom opozivu. Od ta tri, jedno je trajalo 83 dana, drugo 37, a treće 21 dan”, istaknuo je u izjavi.

Za opoziv Trumpa u srijedu je glasalo i deset republikanaca. Zastupnički dom glasao je o jednoj formalnoj optužbi za opoziv – “poticanju na pobunu” – koja se odnosi na Trumpov govor tisućama njegovih pristaša 6. siječnja nedugo prije nego su oni nasilno upali u zgradu Kongresa, prekinuvši sjednicu na kojoj je trebala formalno biti potvrđena pobjeda Joea Bidena na izborima 3. studenoga.

Do ovakvog ishoda, koji je bio očekivan, došlo je samo sedam dana prije isteka Trumpova mandata. Za opoziv su bila 232 zastupnika, među kojima i deset republikanaca. Protiv ih je bilo 197.

Zastupnički dom glasao je o jednoj formalnoj optužbi za opoziv – “poticanju na pobunu” – koja se odnosi na Trumpov govor tisućama njegovih pristaša 6. siječnja nedugo prije nego su oni nasilno upali u zgradu Kongresa, prekinuvši sjednicu na kojoj je trebala formalno biti potvrđena pobjeda Joea Bidena na izborima 3. studenoga.

U sukobima je život izgubilo pet osoba. Tijekom svog govora Trump je ponavljao lažne tvrdnje o namještanju izbora i pozivao svoje pristaše da marširaju na Kapitol.

Predsjednica američkog Kongresa Nancy Pelosi pozvala je tijekom rasprave zastupnike da opozovu Trumpa, rekavši da on mora odgovarati za poticanje na prošlotjedni nasilni napad na zgradu Kongresa. “Znamo da je predsjednik SAD-a potaknuo taj ustanak, tu oružanu pobunu protiv naše zemlje. On mora otići. On je očita i stvarna prijetnja naciji koju svi volimo”, izjavila je Pelosi.

Dodala je da Trump vodi “rat protiv demokracije” i da je na zgradu Kongresa nahuškao “pobunjenike” i “unutarnje teroriste”. Za vrijeme trajanja sjednice Zastupničkog doma sigurnost oko Kapitola bila je maksimalno pojačana.

Trump je tako postao prvi američki predsjednik koji je dva puta opozvan u Zastupničkom domu Kongresa, no male su šanse da se opoziv potvrdi dvotrećinskom većinom u Senatu koji će ionako do 20. siječnja, kad na dužnost stupa Joe Biden, biti pod republikanskom kontrolom.

Senat bi, međutim, mogao Trumpu zabraniti da se drugi put kandidira za dužnost jer je za to potrebna obična većina. Trump, jedan od samo trojice predsjednika protiv kojih je pokrenut postupak opoziva, prvi je kojemu se to dogodilo dvaput. Dosad nijedan američki predsjednik nije izbačen iz Bijele kuće opozivom. Trojica – Trump 2019., Bill Clinton 1998. i Andrew Jackson 1868. – opozvani su u Zastupničkom domu ali su oslobođeni u Senatu.

Izabrani američki predsjednik Joe Biden zatražio je u srijedu od Kongresa da radi na prioritetima njegovog programa, unatoč procesu opoziva koji se vodi protiv još uvijek aktualnog predsjednika Donalda Trumpa “Nadam se da će Senat pronaći način da provede svoje ustavne odgovornosti u vezi procesa opoziva, rješavajući istovremeno urgentna pitanja za naciju”, rekao je u priopćenju Biden, nakon što je Zastupnički dom Kongresa glasao u srijedu za opoziv predsjednika Donalda Trumpa zbog poticanja na prošlotjedni napad njegovih pristaša na Kapitol.

Među prioritetima koje je naveo Biden su potvrda članova njegovog kabineta, pokretanje američke ekonomije i nastavak plana distribucije cjepiva protiv covida-19. “Ovoj naciji prijete smrtonosni virus i neisigurna ekonomija”, upozorio je budući predsjednik koji prisegu treba položiti 20. siječnja.