Politika

Večernji list
SDP je spreman podržati čelnika platforme Možemo Tomislava Tomaškovića za zagrebačkog gradonačelnika, ali za to ima nekoliko uvjeta, piše u utorak Večernji list.

Hoće li se uspjeti postići dogovor između SDP-a i platforme Možemo o zajedničkom izlasku na lokalne izbore u Zagrebu trenutačno je jedno od zanimljivijih pitanja. Udružena opozicija definitivno bi umanjila rizik od mogućnosti da se Bandić i dalje održi u svojoj fotelji prvog čovjeka metropole. Međutim, do dogovora da svi pokušaju stati iza jednog, zajedničkog, kandidata za gradonačelnika trebat će provesti još sate i sate u razgovorima i pregovorima, navodi dnevnik.

Odgovor na prvo pitanje tko bi bio taj kandidat nameće se de facto sam od sebe kada se zna da on prema anketi koju je SDP nedavno naručio ima oko 27 posto potpore birača, a šef zagrebačkog SDP-a Gordan Maras oko sedam posto. A za očekivati je da će se ti rezultati u velikoj mjeri poklopiti i s rezultatima najnovije ankete, prve koju je nedavno naručila ujedinjena oporba.

Svjesni situacije, u zagrebačkom SDP-u već sada poručuju da oni nemaju ništa protiv toga da stanu iza Tomaševića, ali i naglašavaju kako, da bi do toga došlo, treba postići i partnerski odnos između SDP-a i Možemo, a on bi podrazumijevao dogovor o nekoliko ključnih pitanja.

Za početak drže kako bi glavni pregovarači trebali biti SDP i Možemo, a tek kasnije u cijelu priču uključiti i preostalu oporbu poput stranke Glas, HSLS-a i nekih nezavisnih skupštinara. A ključnim drže pitanje liste za Skupštinu gdje će SDP, doznajemo, u slučaju dogovora inzistirati da se ide s jednom, zajedničkom listom za Skupštinu.

“Tomislav Tomašević kao nositelj svoje liste i kandidat za gradonačelnika iza kojega bi stala cijela oporba automatski bi dizao i svoju listu za skupštinu. To bi značilo da je SDP-ova lista u podređenom položaju i mi si to ne možemo dozvoliti. Osim toga, na taj se način ne može voditi ni konzistentna kampanja jer kako podržavati Tomaševića, a paralelno se tučete s listama”, kaže izvor iz zagrebačkog SDP-a, donosi Večernji list.

Jutarnji list
Vlasnicima dvaju lokala u Zagrebu i Splitu, kao i po dvaju noćnih klubova u kojima su inspektori i policija ovog vikenda zatekli 500-tinjak gostiju, među kojima je bila i osoba zaražena koronom, mogli bi zaraditi do tri godine zatvora, piše Jutarnji.

Jer, policija nakon racija nastavlja kriminalistička istraživanja i mogli bi biti prijavljeni za djelo iz Zakona o širenju zaraznih bolesti i kao odgovornoj osobi za njih je predviđena kazna i do tri godine zatvora, piše Jutarnji list.

Postupanje policije u noćnim klubovima komentirao je premijer Andrej Plenković, rekavši jučer da se ljudi trebaju pridržavati mjera i izbjegavati zatvorene prostore u kojima je “čovjek na čovjeku”.

– Nema nikakvog opravdanja za to. To je ugrožavanje zdravlja. I još dolaze ljudi koji su pozitivni u te klubove. Pa to je kao da ne znate zbrojiti jedan plus jedan – poručio je Plenković, koji je, među ostalim, naglasio i da su mjere cijelo vrijeme na snazi, samo se u nekim trenucima pooštravaju ili ublažavaju.

– Nije sporno da policija može pružiti pomoć, asistenciju, državnim tijelima kad se u izvršavanju njihovih zadaća može očekivati opasnost ili kad je potrebno osigurati izvršenje zadaća. Djelovanje inspektora Državnog inspektorata i Civilne zaštite, koji nisu ovlašteni upotrebljavati mjere izravne prisile u noćnim satima u ambijentima u kojima se zbog cijelog niza razloga može očekivati otpor, takvo je stanje, gdje je pomoć poželjna. Ministar unutarnjih poslova je ovlašten ustrojiti i posebnu organizacijsku strukturu koja će pružiti takvu pomoć. Interventna policija je redovita organizacijska struktura koja obavlja one poslove koji su po nečemu na dnevnoj razini specifični – pojašnjava prof. Petar Veić s riječkog Pravnog fakulteta.

– Primjenjivano je više propisa, koji su uglavnom u međusobnom suglasju. To su Zakon o civilnoj zaštiti, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakon o državnom inspektoratu, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, Kazneni zakon, Zakon policijskim poslovima i ovlastima i Prekršajni zakon. Utvrđivanje da je među prisutnima osoba koja boluje covida-19 predstavlja povod da policija provodi kriminalističko istraživanje jer postoji osnovana sumnja da se radi kaznenom djelu širenja i prenošenja zaraznih bolesti, za što je predviđena zatvorska kazna do dvije godine. U razmatranom primjeru to pod određenim uvjetima može biti i prekršaj jer se osoba nije pridržavala sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, izolacije u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru, za što su predviđene kazne od 8000 do 15.000 kuna – dodaje Veić.

Pojasnio je i postupanje kad je riječ o odgovornosti voditelja objekta.

– Voditelj ima najmanje tri osnove za odgovornost: zbog rada izvan radnog vremena, zato što gosti nisu nosili maske i zato što je broj zatečenih osoba bio je iznad dopuštenog. U skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, osoba nije provodila opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, za što je moguća kazna od 30.000 do 80.000 kuna. Situacija s epidemijom covida-19 opravdava energičnost u djelovanju države. Ono u razmatranom slučaju ni po čemu nije ‘egzemplarno postupanje’. Mora se poslati jasna poruka da takva ponašanja nisu dopustiva. Hoće li netko takvo ponašanje kvalificirati kao ponašanje policije tridesetih godina u Americi zbog prohibicije alkohola, posve je nevažno – smatra naš sugovornik.

– Stožer nedvojbeno odlučuje o ljudskim pravima, a takvo mu pravo ne može nitko dodijeliti. Ono što je izostalo u djelovanju države u ovim okolnostima je propisivanje mjera ograničavanja slobode unaprijed, stupnjevito, vezujući ograničenja za određenu epidemiološku dinamiku. Potonje također remeti pravni položaj građana, stvarajući frustriranost i otpor – zaključuje prof. Veić.

– Treba uspostaviti ravnotežu između ljudskih prava pojedinca i kolektiviteta. Ali, ovdje se radi o zaraznoj bolesti i bez kolektivnih napora ne možemo je suzbiti. Toga trebaju biti svjesni oni koji krše zakon. Ovdje možemo govoriti o dvije razine kaznene odgovornosti – vlasnika objekata i građana koji znaju da su bolesni, a svjesno šire zarazu. Smatram da država mora odlučno djelovati i da kaznene prijave za ovakva kršenja zakona trebaju biti prioritet u postupanju jer moramo poslati jasnu poruku. Pritom se zatvorske kazne mogu zamijeniti novčanima – smatra odvjetnik Anto Nobilo.

– Ako neki ugostitelji svoju egzistenciju temelje na ugrožavanju zdravlja ljudi, onda ne trebaju niti biti ugostitelji. Ističem da smo mi u Tae kwon do savezu obustavili natjecanja kako bismo zaštitili zdravlje sportaša – napominje Nobilo, a prenosi Jutarnji list.

Uprava za opće poslove
Američka uprava za opće poslove (GSA), koja mora dati potvrdu za predsjedničku tranziciju, u ponedjeljak je izvijestila izabranog predsjednika Joea Bidena da može formalno početi proces prijenosa ovlasti.

“Ozbiljno shvaćam ovu ulogu i, zbog najnovijih događanja koja uključuju pravne izazove i potvrde izbornih rezultata, šaljem danas ovo pismo kako bih omogućila da Vam sredstva i službe budu dostupne”, napisala je u pismu upućenom Bidenu šefica ove savezne agencije Emily Murphy.

Predsjednik Donald Trump napisao je na Twitteru da preporučuje Murphy i njezinom timu “da učini što je potrebno učiniti vezano uz inicijalne protokole te da je rekao i svom timu da tako postupi”.

Zastupnici u Kongresu i pripadnici poslovnog svijeta posljednjih su dana vršili pritisak na ovu malo poznatu saveznu agenciju čije je formalno priznavanje rezultata američkih izbora ključno za prijenos vlasti s Trumpove administracije na Bidenov tim, što se smatra bitnim za nacionalnu sigurnost, odgovor na covid-19 i za druga ključna područja.

GSA je ranije objavila da će Murphy, koju je na to mjesto 2017. imenovao Donald Trump, utvrditi ili formalno odobriti prijenos vlasti kada bude jasno tko je pobjednik. “Suprotno medijskim izvješćima i insinuacijama, moja odluka nije donesena iz straha ili favoriziranja”, napisala je Murphy.

Nešto ranije u ponedjeljak ova je savezna agencija priopćila da još nije odobrila tranziciju, ali da će o tome izvijestiti Kongres sljedeći tjedan. Njezino zeleno svjetlo za početak prijenosa ovlasti na tim izabranog predsjednika Joea Bidena zapravo je i potvrda njegove izborne pobjede.

Službeni komentar
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je kako treba pričekati završetak kliničkih ispitivanja i sve informacije o učinkovitosti cjepiva AstraZenece i oksfordskog sveučilišta, za koje je danas objavljeno da je učinkovito 70 posto.

Kazao je da je to preozbiljna informacija i da je AstraZeneca potom tražila demantij informacije i da se radi o 90%-noj učinkovitosti.

– Pričekao bih jer službeno nisu objavili rezultate završetka kliničkih ispitivanja, izjavio je Capak na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Rekao je i da se Hrvatska priključila svim zemljama EU-a koje su ušle u zajedničku nabavu, a tada nije bilo podataka o učinkovitosti tog cjepiva. U Hrvatsku bi trebalo stići 2,7 milijuna doza tijekom sedam mjeseci, nakon što počne distribucija.

Capak je najavio i da će se, s obzirom na nove znanstvene spoznaje, produljiti trajanje imuniteta na Covid-19 s tri na šest mjeseci.

– Kad smo donosili odluku o trajanju izolacije u literaturi je bilo da imunitet traje tri mjeseca. U ovom momentu imamo druge informacije. Naručili smo od stručnjaka epidemiološke struke da nam predoče znanstvena istraživanja koja se odnose na to. Na sljedećoj sjednici ekspertne skupine će se o tome raspravljati. Produžit će se trajanje imuniteta jer imamo podatke da traje šest mjeseci, dodao je.

Fimi Media
Objavljena je nepravomoćna presuda u ponovljenom suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, njegovim nekadašnjim suradnicima, ali i HDZ-u kao prvoj stranci optuženoj za korupciju zbog izvlačenja novca preko marketinške agencije Fimi media.

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader proglašen je u petak krivim i nepravomoćno kažnjen s osam godina zatvora za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki u aferi Fimi media. U ponovljenom suđenju krivima su proglašeni i nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić i blagajnica Branka Pavošević, dok je HDZ, u čiji se crni fond navodno slijevao dio izvučenog novca, sud proglasio “odgovornim”.

No, detalji slučaja, kao i kazne svih optuženika, bit će poznati tek nakon što sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda pročita cijelu presudu i potom je obrazloži. Sanader ni njegovi suoptuženici, u petak nisu nazočni izricanju presude u ponovljenom postupku zbog izvlačenja 70-ak milijuna kuna preko marketinške agencije Fimi media, koja je tijekom desetogodišnjeg postupka postala sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.

Iako je na odsluženju druge zatvorske kazne Sanader nije u sudnici, već na rehabilitaciji u toplicama, a mogućnost nedolaska od suda je zatražio uoči završnih govora prošloga tjedna, zbog zdravstvenog stanja, odnosno postoperativne rehabilitacije i pandemije koronavirusa. Ponovljeno suđenje za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media počelo je 2016., godinu nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu koju je još 2013. donijela zagrebačka sutkinja Ivana Kršul.

I dok Uskok smatra da je i tijekom ponovljenog suđenja dokazao krivnju Sanadera, njegove bivše stranke i suoptuženika za korupciju, obrana tvrdi da dokaza o krivnji nema. Odvjetnici HDZ-a u čijem je crnom fondu navodno završio dio ‘prljavog’ novca ustvrdili su da bi odgovornost stranke trebala biti u prekršajnoj domeni, a Sanaderova obrana ponavlja da se inkriminacija temelji isključivo na riječima bivšeg HDZ-ovog rizničara Mladena Barišića, čiji su iskazi kako tvrde “kontradiktorni, nesuglasni i nelogični”.

Uz Sanadera, HDZ, Barišića i Pavošević sudi se i bivšem glasnogovorniku Sanaderove vlade i stranke Ratku Mačeku. Nevenka Jurak, vlasnica agencije Fimi media, po kojoj je nazvana najpoznatija korupcijska afera u hrvatskoj politici, tijekom ponovljenog suđenja je preminula pa je postupak za nju obustavljen.

Na prvom suđenju Sanader je nepravomoćno kažnen s devet godina zatvora i povrat preko 15 milijuna kuna nepripadajuće koristi, dok je HDZ trebao vratiti više od 24 milijuna kuna te platiti pet milijuna kuna kazne. Baršić, Pavošević i Jurak su 2013. nakon priznanja osuđeni na blaže zatvorske kazne i povrat novca, a na novom su suđenju za razliku od prvog postupka negirali krivnju. Maček je jedini uz Sanadera od početka odbacivao sve što mu je Uskok stavljao na teret, a na prvom je suđenju kažnjen uvjetno.

Analiza
Otkako su američki mediji u subotu proglasili da je Joe Biden pobijedio na izborima, predsjednik Donald Trump odbija priznati poraz i neumorno iznosi  navode da je prevaren.

Trumpov tim podnio je tužbe u pet saveznih država zbog navodne izborne prijevare, ali pravni stručnjaci smatraju da je mogućnost da će sudovi okrenuti rezultat u Trumpovu korist gotovo nepostojeća.

Malo je i vjerojatno da će ručno prebrojavanje svih glasova u Georgiji poništiti Bidenovo vodstvo ondje.

Iako su američki mediji zaključili da će Biden biti pobjednik u ključnim državama, poput Pennsylvanije, glasovi se još uvijek broje. Georgija je već objavila da će svi birački listići u državi biti ponovo ručno prebrojani. Takva situacija moguća je i u Wisconsinu. Međutim, svaka država ima svoj rok za verifikaciju izbornih rezultata: Georgia do 20. studenoga, Pennsylvania do 23. studenoga, a Arizona do 30. studenoga.

Izabrani američki predsjednik Joe Biden u četvrtak je učvrstio svoju ukupnu pobjedu osvojivši i saveznu državu Arizonu, no miran prijenos vlasti i dalje je pod upitnikom jer aktualni predsjednik Donald Trump odbija priznati poraz. Biden, na primjer, u Pennsylvaniji ima prednost od 60.000 glasova. Stvarni krajnji rok je 14. prosinca kad se sastaje izborni kolegij i formalno bira predsjednika na temelju glasova koje je osvojio u svakoj od država. Rok se poštivao čak i 2000. kad su George W. Bush pobijedio demokrata Ala Gorea nakon pet tjedana prebojavanja i pravnih bitki na Floridi.

Trumpovi napadi na integritet izbornog procesa izazvali su zabrinutost da izborni kolegij neće poštivati rezultate narodnog glasanja. U saveznim državama u kojima su ured guvernera i parlament u rukama suparničkih stranaka, na primjer, moglo bi se dogoditi da svaka strana verificira svoje elektore. Takva je situacija u Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu, ključnim državama u kojima je pobjeda tijesno pripisana Bidenu. Sve imaju demokratske guvernere, ali parlament s republikanskom većinom.

U slučaju da se to ipak dogodi, a za Bideov poraz nije dovoljna jedna nego je potrebno da nekoliko država delegira suparničke elektore, spor bi se preselio pred Kongres koji se sastaje 6. siječnja kako bi formalno potvrdio novog predsjednika. Međutim, stručnjaci tvrde da je takav scenarij izvan realne mogućnosti.

On će ionako biti ustoličen za predsjednika 20. siječnja, ali izostanak Trumpova priznanja mogao bi zasjeniti Bidenovu pobjedu.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se zabranjuju američka ulaganja u kineske tvrtke za koje administracija kaže da su u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vojske.

Američki izbori
Kina nije čestitala Joeu Bidenu pobjedu na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, a Peking objašnjava da još nije poznat konačan rezultat glasanja.

“Primili smo na znanje da je Joe Biden proglasio pobjedu na izborima”, rekao je novinarima glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin.

“Po našem saznanju rezultat izbora će biti određen zakonima i procedurama na snazi u Sjedinjenim Državama”, dodao je on dva dana nakon pobjede demokratskog kandidata, koju osporava dosadašnji predsjednik Donald Trump.

Dok su Bidenu u subotu pristizale mnogobrojne čestitke, osim Kine i Rusija, Meksiko i Brazil su se do sada suzdržali od slanja poruke. Tijekom izbora Donalda Trumpa u studenome 2016., kineski predsjednik Xi Jinping je čestitao pobjedniku dan nakon izbora.

Iako će poraz republikanskog milijardera odteretiti Kinu koja je podnijela teret trgovinskog rata koji je pokrenuo Washington 2018., neki stručnjaci drže da Peking strahuje od toga da će Joe Biden činiti veći pritisak na Kinu u pogledu ljudskih prava. Kineski glasnogovornik upozorio je da njegova zemlja “ostaje odlučna u obrani svog suvereniteta, sigurnosti i razvoja”.

“Nadamo se da će sljedeća američka administracija dokazati da želi pomirenje”, dodao je.

Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro izjavio je da želi raditi na uspostavi “pristojnog” dijaloga sa Sjedinjenim Državama kada Joe Biden preuzme dužnost na čelu najveće svjetske sile.

Priopćenje i odgovor
 Ured Predsjednika Republike  je poslao priopćenje koje potpisuje glasnogovornik Jelić, u kojem, među inim, stoji da predsjednik Republike Zoran Milanović nije dobio od predsjednika Vlade Plenkovića nikakav prijedlog za sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost te da je “tvrditi drugačije, kao što to putem Twittera čine iz Vlade, već viđeni primjer yutelovskog obmanjivanja javnosti”.

Sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost ne sazivaju Orsat MIljenić,predstojnik Ureda predsjednika Republike i Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade.

Uz sve poštovanje gospodi Miljeniću i Frki Petešiću, bivšem veleposlaniku u Maroku, koji je to – po prvi puta – postao odlukom tadašnjeg premijera Milanovića i predsjednika Republike prof. dr. Ive Josipovića, opet ćemo ponoviti: sjednice VNS-a zajednički sazivaju predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović koji sjednicom i predsjeda, kako to propisuje čl. 4 st. 3 Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH.

Na prvu i za sada jedinu sjednicu VNS-a koju su sazvali zajedno predsjednik Milanović i predsjednik Vlade Plenković, proljetos, predsjednik Vlade – uz suglasnost Predsjednika Republike – doveo je skoro sve svoje ministre, pa i predstojnika svog Ureda Frku Petešića, iako nisu članovi VNS-a. Predstojnik Ureda predsjednika Miljenić nije bio na sjednici jer nije član VNS-a i jer predsjednik Milanović poštuje Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH. Nakon ovakvog protupropisnog postupanja Vlade, sada će se Predsjednik Republike još strože držati zakona, što mu je i ustavna obveza.

Glasnogovornik Vlade Marko Milić u nedjelju je ustvrdio da iz Ureda predsjednika RH plasiraju zlonamjerne kvalifikacije i laži o dopisu u vezi sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Na svom twitteru objavio je sliku potpisane dostavnice te označio u objavi glasnogovornika predsjednika Nikolu Jelića.”Zlonamjerne kvalifikacije i laži koje plasiraju u javnost iz Ureda predsjednika RH ne mogu prekriti istinu o dopisu predstojnika Frke-Petešića predstojniku Orsatu Miljeniću u vezi sjednice VNS-a, koji je zaprimljen u petak 6. studenoga, što je vidljivo iz potpisane dostavnice”, stoji u objavi glasnogovornika Vlade na twitteru.

Andrej Plenković
Premijer Andrej Plenković u nedjelju je nakon sastanka sa članovima nacionalnog Stožera civilne zaštite najavio da će se sutra produžiti trajanje protuepidemijskih mjera, razmotrit će se i dodatne, a Stožer će ponovno održavati konferencije za medije, tri puta tjedno.

”Stožer je najavio da će sutra krenuti s produljenjem svih postojećih mjera. Razmatraju se eventualne dodatne mjere koje bi mogle ići u pogledu razmatranja opcija i konzultacija s ministrom znanosti i obrazovanja oko online nastave na sveučilištima i mjere koje se odnose na mogućnosti rada od kuće”, rekao je Plenković nakon sastanka s Nacionalnim stožerom civilne zaštite.

U svakom slučaju, ona temeljna ograničenja koja postoje će se od sutra u ponoć nastaviti primjenjivati do daljnjega, dodao je. Poručio je da je situacija i dalje ozbiljna te apelirao na pridržavanje poruka i mjera Stožera kako bi zaraza koronavirusom bila što manja.

Od ponedjeljka u 11 sati Stožer civilne zaštite vratit će se praksi redovitih konferencija za medije u intervalima ponedjeljak, srijeda, petak kako bi javnost imala bolji uvid u sve ono što se trenutno događa i mjere koje se poduzimaju. “Brojevi u proteklih osam dana govore o stagnaciji novozaraženih, unatoč određenom rastu danas u odnosu na jučer i prošlu nedjelju. Kada se to iznivelira, možemo konstatirati da bilježimo stagnaciju broja zaraženih. Što se tiče kapaciteta zdravstvenog sustava, oni su u stanju iznijeti ovaj pritisak”, rekao je Plenković.

Današnji broj hospitaliziranih (1396) i umrlih (42) efekti su dinamike zaraze od prije nekoliko tjedana, a ministar zdravstva Vili Beroš i članovi Stožera sigurni su da kapaciteti zdravstvenoga sustava, uključujući i intenzivnu skrb, nisu ni na koji način dovedeni u pitanje, dodao je.

Vezano za slučaj KB-a Dubrava, gdje je nepoznati počinitelj u subotu namjerno provalio u razvodni ormarić za struju, zbog čega je bez struje ostao dio drugog kata na kojem nisu smješteni pacijenti, Plenković je rekao da ga je Beroš o tome obavijestio i da je situacija sanirana. “Nije dobro da se događaju takve situacije koje za posljedicu imaju nestanak struje u jednoj od bolnica koja je i inače najbitnija u Zagrebu, a posebno sada. Očekujem od novog vodstva bolnice da to dovede u red i da bolnica funkcionira onako kako bi trebala u ovim okolnostima”, poručio je.

Vezano za posebne mjere po pojedinim županijama i Gradu Zagrebu, rekao je da je u mjerama Nacionalnog stožera ostavljena mogućnost za strože mjere od onih na nacionalnoj razini, sukladno pojedinim žarištima te da oni mogu “uvoditi sve što smatraju primjerenim, u dogovoru s Nacionalnim stožerom”.

Plenković nije htio spekulirati o projekcijama mogućih brojki zaraženih, hospitaliziranih i umrlih, poručivši da na tome rade stručnjaci. ”Ne kanim, niti itko od od nas kani, spekulirati s brojevima u tom smislu. Vidite i sami da smo i danas u situaciji da imamo najveći broj umrlih. Važno je da se s ovim mjerama smanji zaraza a, sukladno tome, da trendovi za koji tjedan budu drukčiji od ovoga što je danas”, poručio je.

Pravna bitka
Trump pokazuje kako, u slučaju poraza, ne misli tek tako prihvatiti službene rezultate. Najavljuje pravne bitke, a u slučaju da se zainati do kraja i ne ode iz Bijele kuće do 20. siječnja, nastat će problemi..

Dobit ćemo ove izbore, a što se mene tiče, već smo ih dobili, ponavljaju i Donald Trump i članovi njegovog izbornog tima u istupima posljednja dva dana, ističući kako su izbori prevara, krađa, namještaljka.

S takvim stavovima, piše Vox a prenose 24sata, nije nemoguće da se ostvari najcrnji scenarij: Da Donald Trump, u slučaju poraza, jednostavno odbije napustiti Bijelu kuću nakon 20. siječnja, što je datum inauguracije novog predsjednika. Prema onome što su ustavni i drugi stručnjaci rekli Voxu, dva su moguća raspleta u situaciji da Trump izgubi i ne priznaje rezultate izbora.

Prvi je pravna bitka.

Dakle, ako Joe Biden pobijedi, Trump podnese tužbe zbog sumnje u rezultate (što je već i napravio u nekoliko država) i sudovi ih prihvate, a Kongres ne može potvrditi rezultate dok traje pravni spor, ne postoji način da se Trumpa otjera iz Bijele kuće dok traje takva pat pozicija.

Situacija se može još više zakomplicirati ako o rezultatima izbora bude odlučivao Vrhovni sud. To bi mogla biti dugotrajna ustavna kriza koju nitko ne priželjkuje.

Drugi scenarij je da Biden bude proglašen pobjednikom i sve Trumpove pravne solucije budu odbačene. Trump je američki predsjednik do Bidenove inauguracije, koja se odvija 20. siječnja.

Na toj inauguraciji, kao tradicionalni simbol mirnog prijenosa vlasti, predsjednik u odlasku sjedi iza izabranog predsjednika. Nakon inauguracije, Bijela kuća postaje Bidenov dom i Trump mora van. No što ako se Trump zainati i ne pojavi se na inauguraciji nego ostane u Bijeloj kući, bez namjere da je napusti?

Tada, kako je za Vox rekla Barbara McQuade, bivša državna tužiteljica u Michiganu, Biden ima jedinu soluciju.

– On bi tada imao ovlasti narediti Tajnoj službi da fizički uklone Trumpa iz Bijele kuće kao bilo kojeg drugog čovjeka koji se neovlašteno u njoj nalazi – rekla je.

Biden ipak, iako vrhovni zapovjednik, ne bi u slučaju takve krize mogao koristiti vojsku.

– U slučaju spora oko rezultata izbora, stvari po zakonu rješavaju sudovi i Kongres, a ne vojska – rekao je visokopozicionirani general Mark Milley.