Politika

Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma, ostala su još samo dva, a i oni će biti usuglašeni. Osvrnuvši se na kurikulum povijesti koji je, kaže, ponovno postao tema, poručio je kako je Vladin cilj da hrvatski obrazovni sustav mora biti prilagođen realnim potrebama tržišta. No, isto tako standard znanja i informacija koje ljudi dobivaju kroz svoje obrazovanje mora vrlo jasno djeci ukorijeniti ključna identitetska pitanja, ključni vrijednosni sustav argumentiran na temelju povijesnih činjenica, obrazloženu hrvatsku povijest, jezik i kulturu.

“To je naš politički cilj – da nove generacije jako dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugog svjetskog rata. Mi tu nemamo nikakvih dilema kada je riječ o ustaškom režimu”, istaknuo je.

Vezano za trenutni tekst koji je prošao javnu raspravu i koji je dorađen, naglasio je da u njemu nema relativizacije holokausta. “Želimo da nakon druge javne rasprave, nakon što je ministrica stavila dorađeni tekst u ponovno javno savjetovanje, da se analiziraju doprinosi onih koji su u toj raspravi sudjelovali, da se uz konzultaciju još dvoje, troje ključnih autoriteta iz akademske zajednice usuglasi tekst iza kojeg ćemo postići široki stručni i društveni konsenzus, te da se uz malo truda stigne do iduće školske godine pripremiti i nove udžbenike”, kazao je Plenković.

Vezano za saborsku raspravu o pitanju interpelacije koju su pokrenuli zastupnici SDP-a zbog propale nabave izraelskih borbenih zrakoplova F-16, ocijenio je kako su rasprava i uvjerljiv rezultat glasovanja dali jasan zaključak da se odbaci interpelacija kao neosnovana, neutemeljena i netočna, uz jasnu poruku da “politička volja Vlade ostaje nepromijenjena kada je riječ po namjeri da Hrvatska kupi višenamjenske borbene avione zapadne tehnologije”.

Osvrnuo se i na sigurnosnu konferenciju koja je održana u Münchenu, istaknuvši kako je to iskorišteno za razgovore s predstavnicima Lockheed Martina i Saaba, a obje kompanije koje se bave proizvodnjom borbenih zrakoplova pokazale su da su zainteresirane za suradnju s Hrvatskom i spremne sudjelovati u drugim budućim načinima nabave zrakoplova.

Benny Gantz, bivši načelnik glavnog stožera i centrist Yair Lapid objavili su priopćenje u kojem kažu da su oformili zajedničku listu i i da će obnašati rotirajuću funkciju premijera u slučaju pobjede. Gantz je nedavno osnovao Izraelsku stranku otpora, a Lapid je na čelu centrističke stranke Yesh Atid (Ima budućnosti)  koja trenutno ima 11 zastupnika u parlamentu. Njima se pridružio još jedan bivši načelnik glavnog stožera, Gaby Ashkenazy.

To je dramatičan potez koji je stvorio prvu vjerodostojnu alternativu Netanyahuovoj vladavini koja traje desetljeće, ocjenjuju mediji. Gantz i Lapid koji su se sastali tijekom noći dogovorili su se o “rotaciji na mjestu premijera” na način da bi Gantz obnašao premijersku dužnost prve dvije i pol godine nove vlade a nakon toga bi je preuzeo Lapid. Od osnutka Izraela 1948. ni jedna stranka nije osvojila premoćnu većinu u parlamentu tako da je postizborno stvaranje koalicija određivalo sastav vlada te tko će ih voditi.

Netanyahu (69) na vlasti je proteklo desetljeće, s Likudom na kormilu parlamentarnog bloka. Nedavno objavljena ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da je Gantz glavni Netanyahuov protukandidat, a ovako ujedinjeni Gantz i Lapid možda bi mogli i pobijediti Likud. Najnovija anketa od 18. veljače pokazuje da bi Gantzova stranka dobila 18 a Lapidova 12 mjesta, dok bi Likud dobio 30.

Zajedničkim snagama Gantz i Lapid dobili bi 32 mandata a Likud bi ostavili s jednim manje. Izraelci glasaju na izborima za 120-člani parlament. Regirajući na vijest o odruživanju dvaju stranaka, Likud je objavio da je “izbor jasan, ili ljevičarska vlada koju podržava blok arapskih stranaka, ili desničarska vlada predvođena Netanyahuom”.

Napomenuo je da su problemi hrvatske europske tranzicije brojni, ali da je pristup Vlade bio pragmatičan, uz zaštitu hrvatskih interesa. Spomenuo je primjer “Agrokora” rekavši da se tu pokazalo kako relativno mala zemlja može riješiti krupan gospodarski problem. “Vrijeme koje smo dali brojnim akterima u tom procesu oni su dobro iskoristili za konsolidaciju. Pridonijelo je i to hrvatskoj poljoprivredi, OPG-ovima ovisnim o tom sustavu. Nismo oprali ruke, pokazali smo kičmu, da možemo riješiti široki problem. Možda samo to premalo vrednujemo“, kazao je Plenković koji se govorio i o brodogradnji koju Vlada sada pomaže modelom koji ubuduće neće opterećivati porezne obveznike i gospodarstvo.

Predsjednik HDZ-a je podsjetio da je u 2017. zabilježen prvi proračunski višak nakon 1998., da je minimalna plaća povećana 24 posto, a da je porezno rasterećenje 6,4 milijardi kuna. Na kraju se osvrnuo na predstojeće europske izbore na kojima će, kako je rekao, HDZ ponovo potvrditi da je jedina ozbiljna stranka, nasuprot lijevima i krajnje desnima. “Koja stranka je u zadnjih 30 godina angažiranije štitila hrvatske interese, u tranziciji političkog sustava, gospodarstva, u obrani u Domovinskom ratu, u priznanju države i njezinom putu prema NATO i EU, sve u izrazitom nacionalnim interesu, ako nije HDZ?“, upitao je Plenković.

Poručio je da je sljedećih pet prioriteta Hrvatske pod vodstvom HDZ-a: uvođenje eura, ulazak u Schengenski prostor, učinkovitiji fondovi, veliki strateški projekti i predsjedanje Vijećem EU, koje će pokazati kako Hrvatska vidi Europu.

Stričak: Varaždinska županija je veliko gradilište

Šef HDZ-a Varaždinske županije i saborski zastupnik Anđelko Stričak zahvalio je Vladi premijera Plenkovića te naglasio kako je područje Varaždinske županije “veliko gradilište”. U zdravstvo se ulaže 435 milijuna kuna i to za izgradnju novih objekata, energetsku obnovu starih, nabavu medicinskih aparata i uređaja te specijalističko usavršavanje liječnika. Energetski se obnavlja 19 srednjih, osnovnih i područnih škola u vrijednosti 60 milijuna kuna, a kreće se s izgradnjom OŠ “Sveti Ilija” za 55 milijuna kuna, rekao je Stričak.

Tu je i sedam aglomeracija ukupne vrijednosti oko 1,7 milijardi kuna, projekti zaštite od štetnog djelovanja voda odnosno poplava na rijekama Dravi, Bednji i Plitvici u vrijednosti oko 210 milijuna kuna. Predsjednik varaždinskog Gradskog vijeća i varaždinske Gradske organizacije HDZ-a Damir Habijan ustvrdio je da je HDZ “najjača opcija” u Varaždinu i u Varaždinskoj županiji. Rekao je da su odluke koje moraju donijeti u narednom razdoblju nužne i hrabre, a primjer takve odluke je, kaže, jučerašnja odluka prihvaćena na varaždinskom Gradskom vijeću da se, nakon 14 godina, počinje rješavati gorući problem Varaždina – balirani otpad.

Član predsjedništva HDZ-a i saborski zastupnik iz Varaždinske županije Josip Križanić rekao je da se pod vodstvom prvog predsjednika Hrvatska branila i obranila, a da je sada treba očuvati i ne smije se prepustiti “reformiranim komunistima, Pernarovim anarhistima i Mostovima populistima”.

Predsjednik Županijske skupštine Varaždinske županije Alen Runac istaknuo je da se na 29. obljetnici HDZ-a u toj županiji okupio veliki broj ljudi što je pokazatelj da HDZ tu neprestano raste pa nitko više neće moći reći da je Varaždinska županija “crvena”.

Stjepan Adanić, prvi demokratski izabrani gradonačelnik Varaždina, podsjetio na osnivanje HDZ-a u Varaždinskoj županiji na kojem je bio i dr. Franjo Tuđman, ali i na oslobođenje Varaždina 1991. što je, rekao je, otvorilo put oslobođenju Hrvatske u Domovinskom ratu.

Sanders se pridružio popisu od desetak demokrata koji pretendiraju na Bijelu kuću, a na njemu su senatorica Minnesote Amy Klobuchar, senator Cory Booker iz New Jerseya, te senatorice Kamala Harris iz Kalifornije i Elizabeth Warren (Massachusetts). Očekuje se da će se kandidirati i Joe Biden, bivši potpredsjednik za vrijeme Baracka Obame.

Predizbori će početi u veljači 2020. u Iowi, a demokratski pobjednik suočit će se vjerojatno s Trumpom na izborima u studenom te godine.

Prizvao je izvanredne ovlasti u petak nakon što je Kongres odbio njegov zahtjev za 5,7 milijardi dolara za izgradnju zida koji je obećao u kampanji 2016. godine. Njegov potez za cilj mu ima omogućiti da troši novac koji je odobrio Kongres za druge namjere. Taj će potez vrlo vjerojatno dobiti i pravni epilog. U New Yorku prosvjednici su imali natpise poput “Opoziv” i “Hitni slučaj? Nazovi 0800-STABILAN-GENIJE”, rugajući se Trumpovoj narcisoidnosti. “Užasan je to presedan, a ideja da ćemo potrošiti toliko novca na nešto poput toga, a imamo toliko većih problema, užasna je”, rekla je članica skupine “Ustani i odupri se” na anti-Trump prosvjedu.

Melissa Levy planirala je ići kod zubara, no umjesto toga povela je svoje dvije kćeri (11 i 15 godina) na prosvjed. Levy se opisala kao kćer preživjele žrtve Holokausta te je rekla kako je otac njene djece migrant te da su migranti “srce i duša ove zemlje”. “Bijesna sam i zgrožena. Pojam da bi predsjednik imao smjelost da potkopa sve ‘provjere i ravnoteže’ koje je uredio naš Ustav je vrlo uznemirujući”, rekla je Levy.

Oko 10 protu-prosvjednika u New Yorku držalo je transparente Trumpove kampanje za izbore 2020. godine i skandirali su “izgradi zid”. Policija ih je udaljila od glavnog prosvjeda. U Chicagu su prosvjednici imali transparente poput “Dump Trump” (odbaci Trumpa), “Lažna uzbuna” i skandirali su “Bez zida, bez straga, migranti su dobrodošli ovdje”. Cheryl Krugel-Lee, 32-godišnja studentica, povela je svoju četverogodišnju kćer na prosvjed kako bi joj postavila primjer. “Trumpova administracija zgrabila je moć, a to je nemoralno i nezakonito”, poručila je Krugel-Lee.

Papa, koji je tražio da biskupi prije dolaska u Rim razgovaraju sa žrtvama zlostavljanja u svojim dijecezama, pokušao je umanjiti “inflaciju očekivanja” da će se biskupskom skupu pronaći “lijek za sve”. Susret će dovesti do “protokola za daljnje djelovanje jer biskupi ponekad ne znaju što im je činiti”, rekao je Papa.

Cilj konferencije je podizanje svijesti o globalnom fenomenu seksualnog zlostavljanja maloljetnika unutar Crkve, usprkos tome što mnogi u Africi, Aziji i na Bliskom istoku to negiraju i pedofiliju među klerom nazivaju “zapadnim problemom”. U mnogim dijelovima svijeta rasprava o nasilju nad djecom i seksu i danas je tabu, zbog čega je Vatikan i organizirao ovaj skup.

Pozvane su i žrtve zlostavljanja, posebice iz država u kojima su njihovi slučajevi ignorirani. “Netko tko je upoznao žrtvu, čuo njihove pozive upomoć, vidio njihove suze, psihološke i fizičke rane, ne može ostati isti”, rekao je njemački isusovački svećenik Hans Zollner, psiholog koji putuje svijetom i obrazuje svećenike te je jedan od organizatora konferencije.

“Katolička crkva suočena je s ovim problemom posljednjih 35 godina”, dodao je i pohvalio rigorozne preventivne mjere koje su poduzele Australija, Velika Britanija, Kanada, Irska i Sjedinjene Države.

“One djeluju: broj novih optužbi o seksualnom zlostavljanju u tim državama minimalne su”.

Vjerodostojnost Crkve

Otac Federico Lombardi, koji će biti moderator rasprava u Rimu, ističe kako je cilj da biskupi steknu “osjećaj zajedničke odgovornosti”.

“U pitanju je vjerodostojnost Crkve”, upozorava Talijan. Skup se održava nakon što je Papa razriješio svećeničkog reda Theodora McCarricka (88), bivšeg američkog kardinala optuženog da je prije 50 godina napastovao tinejdžera. McCarrick, koji je u srpnju napustio vatikanski Kolegij kardinala, tako je postao prvi kardinal koji je ostao bez te časti zbog seksualnog zlostavljanja.

Čileanski novinar Luis Badilla , stručnjak za Vatikan, naglašava da će konferencija biti “ključan trenutak za Franjin pontifikat”.

“Želimo da ovaj susret rezultira konkretnim mjerama”, rekao je. Naslov skupa o “zaštiti maloljetnika” izbjegavat će riječi “seks” i “pedofilija”, kazao je Badilla, što odražava stoljećima dug instinkt Crkve da štiti svoj imidž. No dodao je kako je “jedini put izlaska iz krize iznošenje potpune istine”.

Papa je upozorio da nakon ovog skupa problem neće nestati. “Rješavajući problem u Crkvi, time što ćemo ga postati svjesni, doprinijet ćemo tome da se riješi u društvu, u obiteljima, ondje gdje je zbog srama sve skriveno”, rekao je Franjo.

Otac Zollner upozorava da se ljudi ne nadaju čarobnim “novim normama” zahvaljujući kojima će problem jednostavno nestati. Biskupi moraju “promijeniti svoj stav”, što može biti teže od sastavljanja novih pravila ili smjernica, rekao je.

Bivši obnašatelj dužnosti ravnatelja FBI-ja Andrew McCabe u intervjuu emitiranom u nedjelju kasno navečer rekao je da je Rosenstein bio tako zabrinut odlukom Trumpa da otpusti ravnatelja FBI-ja Jamesa Comeya u svibnju 2017. da je razgovarao o poticanju članova Trumpova kabineta da aktiviraju 25. ustavni amandman i uklone Trumpa. Taj amandman omogućava potpredsjedniku da preuzme dužnost predsjednika ako on i većina kabineta objave da je predsjednik nesposoban obavljati svoje dužnosti.

“Razmatranje 25. amandmana bilo je … Jednostavno, Rod je postavio to pitanje i razgovarao o tome sa mnom u kontekstu razmišljanja koliko bi članova kabineta moglo to poduprijeti”, rekao je McCabe za emisiju CBS-a “60 Minutes.”

“Zamjenik ministra pravosuđa definitivno je bio vrlo zabrinut zbog predsjednika, njegovih sposobnosti i namjera u tom trenutku”, dodao je. Također je ponovio optužbe koje su se prvi puta pojavile prošle godine da je Rosenstein sugerirao da bude ozvučen kako bi tajno snimio predsjednika. “Nije se šalio. Bio je smrtno ozbiljan”, rekao je McCabe.

Rosenstein je zanijekao da je razgovarao o svrgavanju Trumpa ili da je nudio da bude ozvučen. McCabe je dužnost preuzeo od Comeya no podnio je ostavku u siječnju 2018. Ostao je zaposlenik FBI-ja no dobio je otkaz samo 24 sata prije umirovljenja u ožujku. Trenutno promovira knjigu o svojim iskustvima “Prijetnja: Kako FBI štiti Ameriku u vrijeme terora i Trumpa”.

U nedjeljnom intervju rekao je i da su povod istraga protiv Trumpa o tome je li američki predsjednik opstruirao istragu o ruskom miješanju u američke predsjednike izbore i je li djelovao u ime ruskih vlasti bile Trumpove vlastite izjave među kojima je i Trumpov zahtjev Comeyu da odustane od istrage protiv Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna koji je kasnije priznao krivnju za laganje FBI-ju o svojim kontaktima s Rusima.

McCabe je kazao i da je Trump tjednima javno potkopavao rusku istragu i zatražio je od Rosensteina da uključi spominjanje Rusije u dokument kojim se opravdava otkaz Comeyu a što je Rosenstein odbio učiniti. “Ako je predsjednik ometao pravdu, najurio ravnatelja FBI-ja kako bi negativno utjecao ili ugasio istragu o malignim ruskim aktivnostima i kako bi time možda podupro svoju kampanju, kao protuobavještajni istražitelj upitali biste se: Zašto bi to američki predsjednik uradio?”, rekao je McCabe.

“Sve te vrste sličnih činjenica nagnaju vas na razmišljanje ima li tu neprimjerenih odnosa, veze između ovog predsjednika i našeg najgoreg neprijatelja, ruskih vlasti?'” On je rekao i da Trump nije vjerovao vlastitim obavještajnim izvorima o tome je li Sjeverna Koreja sposobna pogoditi SAD svojim balističkim raketama. Predsjednik je rekao da ne vjeruje da Sjeverna Koreja ima takve sposobnosti jer mu je ruski predsjednik Vladimir Putin to rekao, rekao je McCabe. “Obavještajni dužnosnici odgovorili su da to nije u skladu s podacima kojima raspolaže američka vlada našto je predsjednik odgovorio: Baš me briga. Vjerujem Putinu”.

Njemački demokršćani (CDU/CSU) predvođeni kancelarkom Angelom Merkel ostat će, po tim projekcijama, najveća pojedinačna stranka s 29 zastupničkih mjesta, no to neće biti puno više od talijanske Lige, krajnje desne stranke koja je sada na vlasti u Rimu. Njezinih 27 mjesta odraz su jačanja nacionalizma nasuprot etabliranim proeuropskim pokretima.

Dok bi tradicionalne stranke trebale zadržati dominaciju koja će omogućiti nastavak većinske centrističke koalicije koja obično podržava zakonske prijedloge Europske komisije, jačanje desnih radikala za oko 40 posto, na 14 posto zastupničkih mjesta, moglo bi nagovijestiti veću političku neizvjesnost. Europska pučka stranka (EPP), kojoj Merkel pripada, dobit će, po ispitivanju, 183 od ukupno 705 zastupničkih mjesta, što je 26 posto, u novom sazivu Europskog parlamenta. To je pad u odnosu na sadašnjih 29 posto.

Time bi pretekla socijaliste (S&D) koji bi trebali dobiti 135 mjesta, što je pad od šest postotnih bodova na 19 posto, a tumači se kao jednim dijelom posljedica odlaska britanskih zastupnika nakon brexita zbog čega Europski parlament više neće imati 751 zastupnika.

Britanska vladajuća Konzervativna stranka nije članica EPP-a. Njezin odlazak pogodit će Europske konzervativce i reformiste (ECR) koji će s trećeg mjesta u parlamentu pasti na peto. No parlamentarni dužnosnici napominju kako očekuju da će izbori dovesti do velike rekonstrukcije političkih skupina zbog čega je teško predvidjeti točnu konfiguraciju novog Parlamenta.

Nacionalne stranke, naime, traže saveznike koji odgovaraju njihovim politikama i mogu osnažiti njihove pozicije financijski i u smislu mjesta u odborima. Dvije krajnje desne euroskeptične skupine, od ukupno osam političkih skupina u sadašnjem sazivu Parlamenta, mogu očekivati porast svojeg udjela s 10 na 14 posto, unatoč odlasku britanske stranke UKIP, jednog od najvećih zagovornika brexita.

To je odraz jačanja talijanske Lige, koja bi trebala dobiti 21 dodatno zastupničko mjesto, njemačke Alternative za Njemačku s 11 dodatnih mjesta, te francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje koju vodi Marine Le Pen, a koja bi po anketama trebala osvojiti šest mjesta više nego sada. Talijanski Pokret pet zvijezda, koji u Rimu vlada zajedno s Ligom, sada je u istoj političkoj skupini EP-a kao i UKIP (Europa slobode i izravne demokracije), no ‘bacio je oko’ na više lijevo orijentirane skupine. Ankete pokazuju da bi mogao dobiti osam mjesta više, ukupno 22, ali ti zastupnici možda neće osnažiti krajnju desnicu.

Dvojbeno je i kome će pristupiti 24 zastupnika vladajuće poljske stranke Pravo i pravda, često neprijateljske prema Bruxellesu, nakon što odu njezini saveznici, britanski konzervativci, iz Europskih konzervativaca i reformista.

Nije poznato i što će biti s 18 francuskih mjesta koja bi mogao osvojiti pokret francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, “Republiko, naprijed!”.Ako se pridruže centrističkim liberalima ALDE-a, kojima pripadaju neki Macronovi saveznici, a koji dijele njegova snažna proeuropska stajališta, ta bi skupina imala ukupno 93 zastupnika i postala treći najveći blok u Parlamentu. No Macron se još nije izjasnio s time u vezi.

Neizvjesnost u pogledu sastava novog saziva Parlamenta, na koji bi se mogla odraziti i moguća odgoda brexita, mogla bi značiti odgodu formiranja nove Europske komisije.Nacionalni čelnici trebali bi nominirati nasljednika za Jean-Claudea Junckera potkraj lipnja. Zastupnici bi ga trebali potvrditi u srpnju kako bi nova Komisija mogla početi s radom 1. studenoga. Imajući u vidu ljetne praznike, to je prilično tijesan vremenski okvir.

Zahtjev Parlamenta da europski čelnici nominiraju nositelja izborne liste jedne od pobjedničkih stranaka mogao bi također uzrokovati probleme. Juncker i njegova Komisija ostali bi na dužnosti u slučaju takve odgode dok se ne postigne dogovor.

Posljednji put se ondje sudilo za pobunu protiv države 1982. nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. Pukovnik Antonio Tejero zapucao je iz pištolja u parlamentu u Madridu gdje je ušao u pratnji oko 200 pripadnika civilne garde dok su tenkovi bili spremni za izlazak na ulice. Taj pokušaj vojnog državnog udara je propao a Tejero je bio osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu od 30 godina.

U utorak, 36 godina kasnije, španjolsko državno odvjetništvo traži 25 godina zatvora za Oriola Junquerasa, bivšeg potpredsjednika vlade Katalonije. Među ostalim optuženima nalazi se osmero consellera (ministara) katalonske vlade, bivša predsjednica katalonskog parlamenta te dvojica lidera nevladinih organizacija. Njima prijete nešto niže zatvorske kazne također za pobunu, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio španjolski ustavni sud.

Većina ih se nalazi oko godinu dana u pritvoru te će ih ispitati sedmero sudaca u glavnoj sali suda u Madridu. Tijekom suđenja koje bi moglo trajati do kraja svibnja, a presuda biti donesena na ljeto ili jesen bit će ispitano oko 600 svjedoka. Među njima i bivši španjolski konzervativni premijer Mariano Rajoy, koji je bio na vlasti u vrijeme referenduma, predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent i gradonačelnica Barcelone Ada Colau.

U ponedjeljak popodne bile su pojačane mjere sigurnosti, uklonjeni koševi za smeće oko zgrade suda te su zabranjena okupljanja i prosvjedi u okolici. Katalonska vlada je 1. listopada 2017. organizirala referendum o nezavisnosti unatoč zabrani ustavnog suda i španjolske vlade. Prema ustavu donesenom 1978., nakon što je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, Katalonija je dobila svoju vladu, parlament, policiju, škole i upotrebu vlastitog jezika kao službenog no ne i mogućnost referenduma o punoj samostalnosti. Prema tumačenju ustavnog suda zabranjeni su referendumi u 17 pokrajina, od kojih je jedna Katalonija.

Stanovnici su, međutim, izašli na birališta a slike policije koja pendrecima i gumenim mecima rastjeruje birače ispred ulaza te uzima biračke kutije obišle su svijet. Intervenirale su španjolska nacionalna policija i civilna garda nakon što katalonska policija nije spriječila glasovanje. Zagovornici ostanka pod Španjolskom uglavnom su bojkotirali referendum.

Na temelju rezultata je u parlamentu u Barceloni, gdje većinu mjesta drže zagovornici nezavisnosti, bila izglasana uspostava republike Katalonije. Ona međutim nije zaživjela na terenu budući da je vlada u Madridu posegnula za izvanrednom mjerom iz ustava te preuzela direktno upravljanje nad pokrajinom na obali Sredozemnog mora.

Pri tome je otpustila katalonsku vladu te sazvala izvanredne parlamentarne izbore u Kataloniji. Katalonska vlada nije pozvala stanovnike na pružanje otpora. Prije i nakon proglašenja pozivala je na mirne i nenasilne masovne prosvjede.

Na novim izborima održanima dva mjeseca kasnije opet su pobijedile stranke koje zagovaraju samostalnost Katalonije. Nekoliko bivših članova vlade predvođenih predsjednikom Carlesom Puigdemontom otišlo je u inozemstvo odmah nakon izglasavanja republike te su zajedno s onima koji su ostali u Barceloni optuženi za pobunu. Puigdemonta je Belgija odbila izručiti te on iz mjesta Waterloo kraj Bruxellesa vodi međunarodnu kampanju u korist nezavisnosti.

Oni koji su ostali pritvoreni su i sprovedeni na sud gdje će biti ispitani u nadolazećim danima. Zagovornici nezavisnosti tvrde kako su oni „politički zatvorenici“ nad kojima se provodi represija dok unitaristi i španjolska vlada ističu da je riječ o „zatvorenim političarima“ koji su prekršili zakon.

Aktualna katalonska vlada traži njihovo puštanje na slobodu a također i predsjednik parlamenta u Barceloni u kojem pobornici dogovornog i međunarodno priznatog referenduma imaju većinu mjesta. Tvrde da je optužba za pobunu neopravdana jer tijekom procesa prema izglasavanju nezavisnosti nisu koristili nasilje.

Španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je uz potporu katalonskih stranaka u lipnju izabran za premijera, pokušao je ublažiti tu kvalifikaciju. Odvjetnici vlade optužili su ih samo za neposluh i nezakonito korištenje javnog novca no državno odvjetništvo je ostalo pri optužbi za pobunu.

Suđenje počinje dan prije glasovanja o proračunu u španjolskom parlamentu gdje je Sánchezovoj manjinskoj vladi ponovo potrebna podrška katalonskih stranaka. Kako bi ih pridobio prošli tjedan im je ponudio dijalog preko posrednika, a oni su zatražili da to bude međunarodno nepristrana osoba. Dio Sánchezovih socijalista se međutim pobunio protiv premijera, bojeći se da bi na regionalnim i lokalnim izborima u svibnju mogli izgubiti pozicije zbog takve odluke prema Kataloniji, dok je španjolska oporbena desnica organizirala u nedjelju masovne prosvjede u Madridu optuživši Sáncheza za izdaju. Smatraju da bi time izjednačio status Španjolske i Katalonije.

Tisuće španjolskih zastava zavijorile su se na prosvjedu na Trgu Kolumba, u središtu Madrida, udaljenom stotinjak metara od suda. To je mjesto jedno od najupečatljivih simbola monarhije budući da se ondje nalazi divovska zastava Španjolske te spomenik Kristofora Kolumba. Deseci tisuća prosvjednika tražili su jedinstvo Španjolske i ostavku Sáncheza, a prosvjed je bio ujedinio tri stranke centra i desnice koje su sazvale najmasovnije okupljanje od kada su socijalisti došli na vlast.

Socijalisti su odgovorili kako nikada nisu namjeravali učiniti ikakav ustupak koji bi povrijedio ustav i cjelovitost Španjolske. Sánchez je zatim prekinuo dijalog s katalonskom vladom te će sasvim izgledno u srijedu propasti njegov prijedlog proračuna nakon čega bi trebao sazvati prijevremene izbore za proljeće.

Katalonska vlada je pak poručila da neće odustati od prava na samoodređenje naroda a još ranije je pozvala Katalonce na generalni štrajk i masovne prosvjede budu li bivši dužnosnici osuđeni. Tijekom idućih tjedana očekuju se prosvjedi i Katalonaca i zagovornika cjelovitosti Španjolske. Suđenje bi moglo završiti pred početak ljetne sezone kada na pješčane plaže Katalonije dolaze tisuće stranih turista. Katalonija je turistički i gospodarski motor Španjolske gdje nastane 19 posto svih proizvoda i usluga.

Suđenje koje će početi u 10 sati u utorak pratit će i deseci inozemnih novinara. Katalonska vlada se bila obratila brojnim međunarodnim institucijama uključujući i Ujedinjene narodne tvrdeći da se vodi nepošteno suđenje protiv ljudi koji su svom narodu pružili mogućnost da izrazi svoje mišljenje na biralištima. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, odgovorila je kako je Španjolska demokratska zemlja u kojoj će imati pravedno suđenje te da je potrebno poštivati njen ustav.

Suđenje će sa zanimanjem pratiti i neki dijelovi Europe poput Škotske, Farskih Otoka i Korzike sa sličnim težnjama o samostalnosti. U Madridu su na brojnim zgradama istaknute španjolske zastave dok u Kataloniji mnogi stanovnici nose žute vrpce, simbol zahtjeva za puštanjem na slobodu optuženih dužnosnika.

Unatoč tome što je Trump bio prilično pomirljiv, čak nije ni ”divljao” temperamentno na svoj način, a zatim i ustvrdio kako ”program koji predstavlja nije ni republikanski ni demokratski, već program američkog naroda. Zajedno možemo okončati desetljeća političkih blokada, izliječiti stare rane, izgraditi nove koalicije, naći nova rješenja”, demokrati su izjavili da je on svojim riječima samo dodatno podijelio ionako duboko podijeljenu Ameriku.

On sam kao da se nije mogao odlučiti želi li katkada surađivati s demokratima, ili definitivno ne, a oni su u tom pogledu čak bili jasniji. Nisu odobravali njegov govor, osim u onom dijelu u kojem je istaknuo kako je za njegova mandata u Kongresu više žena nego ikada prije, a na te su riječi demokratske zastupnice ustale i zapljeskale.

To je ujedno bilo i jedino odobravanje od strane demokrata republikanskom predsjedniku, kojega oni istinski preziru. U svakom slučaju, riječ je o vrlo zanimljivom govoru, u kojem je Trump pokušao pokazati svoju otvorenost. Upravo primjer za to je fakt da je pohvalio broj žena u Kongresu, što ipak ima dodatnu težinu, obzirom da ga demokratska javnost inače smatra teškim seksistom i čovjekom koji ponižava žene u svakoj prilici. Uostalom, svjedočimo čestim objavama raznih seks-afera, u kojima je američki predsjednik navodno sudjelovao, a repovi se vuku godinama.

Ostao, je naravno i pri svom cilju izgradnje zida prema Meksiku, ali opet, s druge strane, hvalio je i legalne imigrante, kao dobrodošle u SAD, za razliku od ilegalnih koje po svaku cijenu želi spriječiti zidom. No, realno analizirajući, taj ”famozni” zid najvjerojatnije ni neće biti izgrađen, iako se o njemu vode strahovite diskusije ne samo u SAD-u, već i u ostatku svijeta, od trenutka kada je Trump i ušao u Bijelu kuću. Prije svega, izgradnja tog zida nema punu potpore ni kod republikanaca, obzirom da je više od 60 posto Amerikanaca protiv njega, iako zid već postoji kao takav na većem dijelu američko-meksičke granice. Ali, on i dalje nije onakav zid sa specifičnim namjerama kakav je Donald Trump želio.

Moglo bi se reći da je zid bio jedan od lukavih mamaca za glasove, u tijeku bepoštedne borbe između Trumpa i demokratkinje Hillary Clinton, 2015. i 2016. godine. Zacijelo je i sam Trump znao da taj poduhvat neće biti lak, možda čak i neizvediv na način kako je on to zamislio, iako ga on osobno svakako želi. Ipak, bila je to udica za veliki dio američkih građana, posebice republikanskih stavova, koje se maksimalno plašilo putem njegovih kontroliranih medija o novom, gotovo ubojitom valu migranata koji bi mogao preplaviti SAD. Kao stavka u ogromnom američkom proračunu, zid i nije toliko skup, ali svi ga stavljaju kao ”crvenu liniju” koja mora, ili ne smije proći, zapostavljajući činjenicu da on ionako u većem dijelu postoji.

Puno je toga Trump rekao, a vrlo upečatljivo je zazvučalo kako SAD ”nikada neće biti socijalistička zemlja”! Je li netko ozbiljan u takvo što ikada i povjerovao?! Svakako, pohvalio se i najmanjom nezaposlenosti u Americi u pola stoljeća, snažnim rastom proizvodnje nafte i plina, ali pritom nije istaknuo daljnje raslojavanje američkog društva, kao i rapidno propadanje srednje, posebice niže srednje klase. I još nešto zanimljivo: rekao je da ukoliko želimo mir i zakonje, ne možemo imati rat i istrage, aludirajući pritom na istrage vezane uz njega samoga.

Bez obzira na očekivane demokratske kritike, ove je godine Trump zvučao blaže, iako i dalje na apsolutnim postulatima svoje politike, ali i sigurnije, zrelije. Čini se da su ga demokrati ipak debelo podcijenili, a on je u ove dvije i nešto sitno godine mandata, naučio dobro kontrolirati svoj karakter, javne istupe, ali i slušati puls javnosti, iako je u svakom njegovom nastupu i dalje puno elemenata show-businessa. Uostalom, toliko je desetljeća i sam bio zvijezda biznisa, ali i zabave. On je jednostavno takav. Simple as that.

Izvor: https://direktno.hr/eu-i-svijet/trumpovo-izvjesce-o-stanju-nacije-zacementirao-svoju-politiku-jedino-nije-sagradio-toliko-zeljeni-zid-146392/