Makedonija

Od 3. listopada

Ministarstvo financija Sjeverne Makedonije održat će 3. listopada aukciju za prvu emisiju zelenih obveznica u iznosu od 10 milijuna eura, objavila je vlada početkom ovog tjedna.

Ovo je drugi novi financijski instrument koji je Ministarstvo ove godine uvelo na domaće tržište kapitala, diverzificirajući ponudu financijskih proizvoda i potičući konkurenciju, piše BNE Intellinews.

Zelene obveznice su posebno osmišljene za potporu inicijativama usmjerenim na poboljšanje i zaštitu okoliša, kao i financiranje ekoloških projekata. Slično prethodno uvedenoj građanskoj obveznici, ovo je nov dodatak na domaćem tržištu.

Očekuje se solidan interes investitora. Fizičke i pravne osobe zainteresirane za sudjelovanje zahtjeve za sudjelovanje mogu podnijeti putem svojih banaka do 2. listopada. Godišnja kamatna stopa novih obveznica s rokom dospijeća od dvije godine iznosi 4,75 posto.

“Uvođenje ovog instrumenta ima za cilj kultivirati tržište kapitala u našoj zemlji, čime se potiče investicijska aktivnost koja će pridonijeti ubrzanom gospodarskom rastu”, rekao je ministar financija Fatmir Besimi.

Prihod od ove aukcije bit će usmjeren prema Fondu za energetsku učinkovitost u okviru državne razvojne banke. Time će se tvrtkama omogućiti povoljno financiranje projekata usmjerenih na zaštitu okoliša.

Uvođenje zelene obveznice na tržište vrijednosnih papira uslijedilo je nakon uspješnog pokretanja građanskih obveznica u srpnju 2023., na koje su ostvarene kamate dva i pol puta veće od iznosa objavljenog u prospektu.

U skladu sa Strategijom razvoja tržišta kapitala i Planom ubrzanog gospodarskog rasta, u skoroj budućnosti na tržište će biti uvedena dodatna ponuda poput projektnih obveznica i razvojnih obveznica, usmjerenih na razvojne i infrastrukturne projekte. Nadalje, nakon izdavanja zelene obveznice, planira se i druga “klasična” obveznica.

Analiza Centra za civilne komunikacije

Pad vrijednosti javnih nabava općina za jedan posto u 2022. godini, a u Gradu Skoplju za čak 68 posto, pokazuje najnovija analiza Centra za civilne komunikacije (CGK) svih općinskih natječaja u prošloj godini. Vrijednost javnih nabava 80 općina i grada Skoplja u 2022. godini smanjena je za jednu trećinu, odnosno za 65 milijuna eura u odnosu na 2021. godinu.

Tom padu najviše pridonosi veliki pad vrijednosti javnih nabava Grada Skoplja, čije su nabave u 2022. godini smanjene za čak 68 posto, odnosno za 31 milijun eura u odnosu na 2021. godinu.

U 2022. godini općine i Grad Skoplje sklopili su ukupno 3.508 ugovora o javnoj nabavi u vrijednosti od 7,3 milijarde denara, odnosno 118 milijuna eura. To znači da se manji dio proračunskog novca ulaže u dobra, robu i usluge koje bi mogle pridonijeti poboljšanju uvjeta života građana, piše Deutsche Welle.

Jedinice lokalne samouprave sklopile su ugovore s 1184 tvrtke, no četvrtina ukupne vrijednosti natječaja pripada samo osam tvrtki. Na vrhu po ukupnoj vrijednosti ugovora nalazi se dobavljač električne energije Energy Deliver Solutions s ugovorenom vrijednošću od 614 milijuna denara, odnosno oko 10 milijuna eura.

Ovi podaci proizlaze iz Baze podataka o javnoj nabavi općina u 2022. godini koju je izradio Centar za građanske komunikacije, a koja sadrži podatke o svih 3.508 ugovora o javnoj nabavi koje su sklopili Grad Skoplje i 80 općina.

Smanjenje vrijednosti javne nabave u 2022. godini zabilježeno je u 54 općine i Gradu Skoplju. Istodobno, na listi jedinica lokalne samouprave s najvećim padom vrijednosti javnih nabava, koju predvodi Grad Skoplje s padom natječaja od 31 milijun eura, nalaze se i skopske općine.

S druge strane, najveće skokove u apsolutnoj vrijednosti natječaja u 2022. ostvarile su općine Kisela Voda s povećanjem od 3,6 milijuna eura, zatim Strumica s 3,5 milijuna eura i Štip s povećanjem od 2,8 milijuna eura.

Unatoč velikom padu, javne nabave Grada Skoplja su u vrhu po vrijednosti i iznose 916 milijuna denara, odnosno oko 15 milijuna eura.

No, za razliku od prethodnih godina, kada je udio javnih nabava Grada Skoplja iznosio četvrtinu ukupnih nabava lokalnih vlasti, u 2022. taj je udio smanjen na samo 13%.

Činjenica da su Grad Skoplje i 10 skopskih općina potrošili oko 40 milijuna eura, što je polovica utrošenog u 2021. godini u iznosu od 82 milijuna eura, govori o padu dosadašnje dominacije skopskih općina.

Zbog ovog pada, udio općina Skoplje i Grada Skoplja u ukupnim kupnjama smanjio se sa 45% u 2021. na 33% u 2022. Na dnu tablice, s uvjerljivo najnižom vrijednošću javne nabave, nalazi se Općina Vevčani, sa svega 50 tisuća eura

Iz regulatorne komisije

Prvi čovjek Regulatorne komisije za energetiku Marko Bislimovski najavio je da će struja do 31. prosinca ove godine u dva niža bloka pojeftiniti, a u dva viša bloka poskupjeti.

A prema tarifi, od 1. srpnja nastavlja se politika regulatora da smanji cijenu za one koji troše manje struje, a poveća za one koji je koriste izvan kućanstva. RKE donosi odluke o cijenama i tarifama, ali ne i o PDV-u koji će građanima biti presudan za visinu računa!

Za smanjenja, ESM je pridonio smanjenjem gubitaka energije. U računima nećemo imati problem da se više plaćala mrežarina, a manje energija. – RKE donosi odluke o cijenama i tarifama bez PDV-a. Kućanstva s prosječnom potrošnjom plaćat će nižu cijenu energije i mrežarine za 4,26 posto, a s učinkom povećanja PDV-a s 10 na 18 posto imat će povećanje od 2,5 posto – pojasnio je Bislimoski.

Na temelju novih cijena kilovatsati utrošene električne energije, ostaje nejasno koliko će građani doista osjetiti pojeftinjenje u prva dva bloka, budući da se na osnovi obračunava i viša stopa PDV-a. obračunu, odnosno o utrošenoj električnoj energiji. To znači da će se povećanjem PDV-a na 18 posto s dosadašnjih deset posto otopiti navodne uštede koje bi korisnici imali sniženim cijenama kilovatsata u prva dva tarifna bloka.

Prema dosadašnjim izračunima, cijena u prvom bloku s 4,7257 denara pada na 4,2609 denara, au drugom s 5,1578 na 4,8936 denara. Treći blok sa 6,0563 poskupljuje na 6,3345 denara, dok cijena četvrtog bloka raste sa 16,1336 na 16,6453 denara.

No roćnice su niže nego li prošle godine

Jedna godina nakon neviđenog rasta cijena električne energije, analiziramo da li se napokon nazire svjetlo na kraju tunela. U naredna tri mjeseca očekuje se rast cijene na HUPX-u. Međutim, fjučersi su značajno niži nego prošle godine.

“Ove godine vremenski uvjeti su bili povoljni tokom većeg dijela zime, a hidrorezerve također su se značajno poboljšale”, kaže Sanja Božinovska, energetska stručnjakinja.

Zlatko Čerepnalkoski, pak, kaže da trenutne berzanske cijene ne daju razloga za zabrinutost, ali ipak mogu iznenaditi zbog kretanja cijena preostalih energenata ili zbog lokalnih disbalansa između ponude i potražnje zbog velikih elektrana koje su u ljetnom remontu.

Analiza Bloomberg Adrie

U Makedoniji je zabilježen značajan porast uvoza naftnih derivata tokom prošle godine, pri čemu je najviše potrošeno dizel gorivo. Prema podacima Regulatorne komisije za energetiku, prošle godine uvezeno je 1.321.597 tona naftnih derivata, što je povećanje od 21,18 posto u odnosu na uvoz iz 2021. godine (1.090.610 tona).

U 2022. godini najviše je uvezeno dizel gorivo, što čini 63,63 posto ukupnog uvoza, zatim slijede mazut, motorni benzini, propan-butan (TNG), avio-gorivo, ekstra-lagano gorivo (EL-1), dok je uvoz biogoriva manji postotak.

Primjetno je da je uvoz naftnih derivata u 2022. godini povećan u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz benzina je povećan za 10,48 posto u odnosu na 2021. godinu, dok je uvoz dizel goriva povećan za 11,94 posto u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje od 11,08 posto zabilježeno je kod ekstra-laganog goriva (EL-1) i tečnog naftnog plina (TNG) za 6,73 posto, dok je značajan porast uvoza mazuta u 2022. godini iznosio 111,28 posto, kao i avio-goriva za 67,95 posto u odnosu na 2021. godinu. To je rezultat korištenja mazuta zbog energetske krize, kao i ponovnog uspostavljanja aviolinija nakon pauze uzrokovane COVID-19.

Na domaćem tržištu, potrošnja naftnih derivata u 2022. godini obilježena je dominacijom dizel goriva s udjelom od 62,20 posto i mazuta s udjelom od 19,89 posto, dok slijede bezolovni benzini s udjelom od 9,27 posto i tečni naftni plin s udjelom od 5,57 posto.

Najveći uvoznik prošle godine, kao i prethodnih, bio je “Okta”, koji je sudjelovao s 75,84 posto udjela, zatim slijede “Supertrajd”, “Lukoil Makedonija”, “OM Petrol”, “Crna Reka Petrol”, RKM i drugi trgovci s udjelom manjim od 5 posto u ukupnom uvozu naftnih derivata u 2022. godini.

Tijekom 2022. godine, 26 pravnih subjekata licenciranih za veleprodaju sirove nafte, naftnih derivata, biogoriva i goriva za prijevoz aktivno su uvozili naftne derivate u Makedoniju iz devet zemalja, pri čemu su najviše naftnih derivata uvezeno iz susjednih zemalja, a među njima prevladava uvoz iz Grčke (86,46 posto ukupnog uvoza).

Nabavku i prodaju naftnih derivata u Makedoniji tijekom 2022. godine aktivno su obavljala 26 pravna subjekta licenciranih za veleprodaju sirove nafte, naftnih derivata, biogoriva i goriva za prijevoz.

Najveći udio u prodaji na domaćem tržištu (preko benzinskih postaja i do krajnjih potrošača) ima “Makpetrol” sa 27,85 posto udjela, zatim slijede RKM s 15,22 posto udjela i “Supertrajd” s 10,88 posto udjela.

Izvoz naftnih derivata iz Makedonije u 2022. godini iznosio je 288.723 tone, što je povećanje od 47,26 posto u odnosu na 2021. godinu (196.069 tona). Najveći izvoznik naftnih derivata u 2022. godini je “Okta” s udjelom od 82,55 posto u ukupnom izvozu, a na drugom mjestu je “Makpetrol” s udjelom od 9,02 posto, stoji u analizi Bloomberg Adrie.

Sigurnost i transparentnost

Osiguravanje sigurne opskrbe velikih potrošača električnom energijom, ispravak cijena, manji gubici i veća transparentnost. To su samo neke od prednosti koje će Sjeverna Makedonija dobiti s početkom rada burze električne energije.

S početkom rada burze električne energije u Sjevernoj Makedoniji, očekuju se mnoge prednosti za državu i njezine potrošače. Projekt koji se razvijao od 2018. godine napokon će biti realiziran 10. svibnja, s registracijom već 17 tvrtki koje će moći trgovati električnom energijom od prvog dana, a očekuje se registracija još nekoliko kompanija.

Nacionalni operator tržišta električne energije (MEMO) osigurat će pravo na trgovanje svim sudionicima tržišta velikih potrošača električne energije koji ispunjavaju minimalne uvjete i potpišu ugovor za sudjelovanje na burzi. To uključuje sve registrirane sudionike tržišta, uključujući licencirane proizvođače, trgovce i dobavljače koji su riješili svoju ravnotežnu odgovornost u skladu sa Zakonom o energetici.

Burza električne energije donosi brojne prednosti. Prvo, promovira konkurenciju i transparentnost u trgovanju između sudionika na tržištu, uključujući proizvođače, dobavljače i trgovce. Ova konkurencija rezultirat će povećanom učinkovitošću i inovacijama u energetskom sektoru te potencijalno nižim cijenama električne energije za potrošače. Sudionici na liberaliziranom tržištu veleprodaje moći će aktivno trgovati električnom energijom, reagirati na tržišne signale i optimizirati svoje poslovanje na temelju tržišnih uvjeta, što će dovesti do povećane tržišne konkurencije.

Burza također donosi veću transparentnost i učinkovitost na nacionalnom tržištu električne energije. Sudionici tržišta moći će trgovati električnom energijom za sljedeći dan putem satnih ponuda i aukcija. To će osigurati transparentne cijene i usklađenost između ponude i potražnje električne energije, što će rezultirati sigurnom opskrbom i pravednim cijenama.

Poruka iz ESM-a

Makedonska elektroprivredna kompanija (ESM) priopćila je da je u prva dva mjeseca ove godine u potpunosti ispunila plan proizvodnje. U objektima tvrtke proizvedeno je ukupno 1.037.333 megavat sati električne energije, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 49,97 posto, a u odnosu na 2021. za 78,53 posto, piše Makedonska novinska agencija (MIA).

Povećana proizvodnja električne energije u državnim “Elektranama Sjeverne Makedonije” omogućila je “ESM Prodažbi” značajno smanjenje kupnje električne energije na burzama.

“ESM Prodažba”, koja nabavlja struju za opskrbu bolnica, škola, komunalnih poduzeća, dijela proizvodnih pogona i drugih naručitelja u zemlji, u prva dva mjeseca ove godine nabavila je samo 14.980 megavat sati.

Za razdoblje od 4. do 5. siječnja “ESM prodaja” nabavila je 7.300 megavat sati, a proteklog vikenda nabavljeno je 7.680 megavat sati električne energije – navode iz AD ESM.

Iz tvrtke dodaju i da su u jeku sezone grijanja pustili u rad sve raspoložive proizvodne pogone kako bi povećali domaću proizvodnju. AD ESM ima za cilj stvoriti preduvjete za stabilizaciju ili smanjenje cijene električne energije – stoji u priopćenju.

ESM iz svojih kapaciteta osigurava oko 90% ukupne domaće proizvodnje. Iz termoelektrana instalirane snage 824 MW proizvodimo prosječno godišnje do 5000 GWh električne energije, dok iz hidroelektrana instalirane snage 556,8 MW prosječno godišnje proizvode 1200 GWh električne energije. Iz vjetroparkova, instalirane snage 36,8 MW, proizvodie više od 100 GWh prosječne godišnje električne energije

Ministar

Ministar gospodarstva Sjeverne Makedonije Kreshnik Bekteshi rekao je da će sankcije Rusiji koje je najavila Europska unija provoditi i ta zemlja. Bekteshi je rekao da će odluku objaviti Ministarstvo vanjskih poslova i uvjerava da neće doći do nestašice dizel goriva u zemlji kao posljedice ove odluke.

Predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Marko Bislimovski rekao je da ovom odlukom neće doći do poskupljenja dizela.

Prema njegovim riječima, u Makedoniji postoji tvrtka koja nabavlja naftu i naftne derivate iz ruske rafinerije, ali količina koju uvozi je beznačajna i neće izazvati poremećaj na tržištu goriva u zemlji. EU je zbog invazije na Ukrajinu odlučila zabraniti uvoz ruske sirove nafte i naftnih derivata.

Prema dostupnim podacima, oko 15 % dizela u EU nabavlja se iz ruskih rafinerija. Kako bi se zamijenile ruske isporuke, EU je već dogovorila isporuku dizela iz Kuvajta.

Sjeverna Makedonija značajno je ovisna i o ruskom plinu. Jurij Pilipson, šef četvrtog europskog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je za RIA Novosti da Moskva nije čula za planove Sjeverne Makedonije.

Bugarska tvrtka Balkan Utilites i u veljači će nastaviti opskrbu prirodnim plinom makedonskih elektrana ESM. Ugovorom je predviđena isporuka do 3.500 MWh plina. Ovoj je tvrtki za isporučeni plin u siječnju plaćeno više od milijun eura.

Na natječaj ESM-a za veljaču stigla je ponuda bugarske tvrtke Aktael s cijenom od 99,83 eura po MWh, dok je Balkan Utilites fiksnu cijenu od 98,71 eura.

Ovom nabavom u potpunosti će se pokriti potrebe za prirodnim plinom za proizvodnju toplinske energije u toplanama Istok, Zapad, Energetika i Skoplje Sever, kao i ostalim potrošačima prirodnog plina u zemlji.

Odobrenje Europske komisije

Europska komisija je predložila dodjelu do 100 milijuna eura makrofinancijske pomoći Sjevernoj Makedoniji. Makro pozicija zemlje naglo se pogoršala zbog ovisnosti o uvozu goriva i električne energije. Zemlja je suočena i s velikim potrebama u otplati vanjskog duga u 2023.

Predložena pomoć pridonijela bi pokrivanju financijskih potreba Sjeverne Makedonije u 2023. i 2024., podržavajući i fiskalnu održivost i strukturne reforme. Prijedlog prati 24-mjesečni program potpore sklopljen s MMF-om u iznosu do 530 mil. eura.

Pomoć bi bila uvjetovana provedbom mjera politike koje se trebaju dogovoriti u Memorandumu o razumijevanju.

Memorandum će se vjerojatno usredotočiti na reforme politika u područjima fiskalnog upravljanja, porezne politike, upravljanja javnim ulaganjima, javno-privatnih partnerstava, poslovnog okruženja, transparentnosti državnih potpora, energetske učinkovitosti, reforme pravosuđa i borbe protiv korupcija.

DW

Prema potpisanom Ugovoru o međusistemskom povezivanju stizat će pola milijuna kubika dnevno, što će zadovoljiti dio potreba, a potpisani sporazum počinje se primjenjivati od 1. siječnja.

Sjeverna Makedonija moći će se opskrbljivati plinom iz više izvora preko Bugarske, piše internetski portal Deutsche Welle. Time će se zemlja prvi put nakon osamostaljenja opskrbljivati drugim prirodnim plinom koji nije iz Rusije.

Najave su da će Makedonija preko Bugarske dobivati 500.000 kubika plina dnevno, što će zadovoljiti dio potreba.

To je omogućeno potpisivanjem Ugovora o međusistemskom povezivanju za opskrbu i distribuciju plina na interkonekcijskoj točki Ćustendil-Židilovo između GA-MA AD i Buglartransgaz EAD.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave GA-MA AD Skopje Aleksandar Arsić i predsjednik Uprave Bulgartransgaza Vladimir Malinov. Sporazum se počinje primjenjivati od 1. siječnja.

”Potpisivanje ovog sporazuma od velike je važnosti jer otvara mogućnost povećanja sadašnjeg kapaciteta plinovoda s Bugarskom, kao i oslobađanje dodatnih kapaciteta za korištenje većem broju dobavljača i diversifikaciju naših izvora opskrbe, kao i korištenje svih izvora koji trenutno postoje, a prisutni su na tržištu prirodnog plina u Bugarskoj”, kaže ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi.

Ugovor o interkonekciji između GA-MA AD i Bulgartransgaza detaljno utvrđuje uvjete, operativne postupke i odredbe u vezi s isporukom prirodnog plina na interkonekcijskoj točki na makedonsko-bugarskoj granici Ćustendil-Židilovo, kako bi se olakšala učinkovita interoperabilnost na međusobno povezanoj prijenosnoj mreži.

Ugovorom je regulirano povećanje tlaka na kompresorskoj stanici. Tehnički kapacitet na mjestu isporuke bit će 3.044.000 standardnih kubičnih metara, što znači da će se tehnički kapacitet povećati za 500.000 standardnih kubičnih metara uz mogućnost oslobađanja dodatnih neiskorištenih trenutnih kapaciteta.

Ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi najavio je da će kogeneracijska elektrana TE-TO u Skoplju, koja će proizvoditi električnu i toplinsku energiju, početi s radom od 1. studenog. Procjene su da će termoelektrana pokrivati 60-70 posto potreba za toplinskom energijom.

Do kraja sezone grijanja za TE-TO i toplane potrebno je oko 230 milijuna normalnih kubika prirodnog plina.

”TE-TO kombinirana elektrana troši oko milijun kubika dnevno, odnosno za 30 dana rada 30 milijuna kubika plina. Do kraja sezone grijanja skopske toplane trebale bi od travnja potrošiti oko 25 milijuna, ESM Energy oko 24 milijuna, a Skoplje Sjever oko milijun. Ukupna brojka je oko 230 milijuna normalnih kubičnih metara prirodnog plina”, izvijestio je nedavno savjetnik premijera za energetiku Viktor Andonov.

Vlada je ranije najavila mogućnost dobivanja plina kao energenta iz Srbije, u zamjenu za zajamčenu cijenu struje koja bi se izvozila u Srbiju. Sjeverni susjed nedavno je ukinuo zabranu izvoza prirodnog plina u Sjevernu Makedoniju