Makedonija

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

“Ustavne promjene nužan su uvjet za takav sporazum”, rekao je. Promjene koje želi Nova demokracija odnosile bi se na poglavlja makedonskog ustava koja obuhvaćaju nacionalnost, jezik i druga poglavlja.

Makedonija je dosad odbijala razmotriti takve promjene. U svakom slučaju grčka vlada može prihvatiti svaki sporazum bez pomoći Nove demokracije. Stotine tisuća Grča okupilo se u Solunu i Ateni ranije ove godine kako bi prosvjedovalo protiv uporabe imena “Makedonija” u svakom rješenju spora.

Micotakis je optužio vladu da provodi “tajnu diplomaciju” i zatim izvješćuje političke stranke u oporbi te napomenuo da njezina taktika dijeli Grke.

Pregovori između dviju država bili su bez rješenja od 1991., kad se Makedonija povukla iz bivše Jugoslavije . Prihvaćena je u UN-u od 1993. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ponekad navođena kao FYROM.

Oporba optužuje aktualnu vladu zbog sporazuma o prijateljstvu s Bugarskom ratificiranog u siječnju kojeg smatra štetnim te ju optužuje da nema strategiju u pregovorima s Grčkom oko problema s imenom Makedonije.

Oporba optužuje vladu i za korupciju, otpuštanja i ekonomski cunami, te zbog dodatnog zaduživanja. Zaev je uoči glasanja izjavio da je vlada naslijedila totalni kolaps i dug od 280 milijuna eura. Dodao je da je za temeljne reforme neophodno vrijeme i uključenost svih političkih čimbenika.

Zaev je apelirao na konstruktivnost i inkluzivnost u provođenju reformi kako bi Makedonija postala članica EU-a i NATO-a, uz dostojanstveni život za sve građane.

Napomenuo je tako da će “ići u nove zemlje, to je taktički potez… I dalje ćemo tražiti prilike na istoku”, izjavio je čelnik TA, ne navodeći poimence zemlje za koje bi bili zainteresirani.

“Možemo ići u akvizicije u iznosu od milijardu” eura bez prikupljanja dodatnog kapitala, dodao je. Najavio je i da se kompanija planira “konsolidirati” u Hrvatskoj, Bjelorusiji i Makedoniji.

On kaže da novi zakon osigurava povećan udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj proizvodnji električne energije, kao i da će vlada koristiti sve raspoložive potencijale za proizvodnju električne energije iz sunca, vjetra i vode. Ministar gospodarstva Krešnik Bekteši naveo je da donošenje zakona označava kraj monopola, pa će male i srednje tvrtke imati priliku kupovati električnu energiju i plin po svom izboru.

U roku od 90 dana od usvajanja novog zakona bit će izabran novi predsjednik i dva člana Regulatorne komisije za energetiku, javljaju tamošnji mediji.

Kako bi realizacija tog projekta počela ove godine, ističe se, Makedonija i Grčka će zajedno aplicirati za novac u međunarodnim institucijama.

Dodaje se da je zajednički plinovod, dobro rješenje za Makedoniju i Grčku i da otvara mogućnosti za produbljavanje suradnje u energetici, ali i poticanje regionalne energetske suradnje na Balkanu.

“Proces pristupanja postaje sve složeniji, a mi smo zadnji ušli u EU. Uvijek je najbolje učiti od posljednjih članova jer su njihova znanja najsvježija i najprilagođenija”, rekla je ministrica koja je u dvodnevnom posjetu Makedoniji i koja se u utorak sastala i s premijerom Zoranom Zaevom, a susrest će se i s predsjednikom Gjorgeom Ivanovim i predsjednikom Sobranja Talatom Xhaferijem.

Ponovila je kako makedonska vlada ima potporu Hrvatske u donošenju reformi koje su “ključ svakog napretka na putu prema euroatlantskim integracijama”, te da Hrvatska ostaje glavni zagovaratelj njezinog pristupanja tim savezima.

“Imate direktnu potporu i zagovarat ćemo da čim se riješi pitanje imena države kako bi se otvorili pregovori o pristupanju u dva saveza i da se Makedonija uključi na brzi način”, naglasila je Pejčinović Burić.

“Mislim da Makedonija to može, da je spremna, da ima sve predispozicije da onog časa kad krene u taj proces da to ide jako brzo, a Hrvatska će tu pomoći”, ustvrdila je ministrica, izrazivši uvjerenje da će u trenutku početka pregovora između Bruxellesa i Skoplja Makedonija biti spremnija od drugih država koje su ranije započele taj proces.

Makedonija i Grčka su se ove godine složile da će pojačati pregovore kako bi se riješio spor koji sprečava makedonske težnje za priključenjem NATO-u i Europskoj uniji.

Atena, koja poput ostalih članica obje organizacije ima pravo veta na priključivanje Makedonije, protivi se uporabi imena Makedonije tvrdeći da ono može podrazumijevati teritorijalne težnje prema sjevernoj grčkoj pokrajini istoga imena.

Makedonija se nada da problem može biti riješen do sastanka EU-a u lipnju i NATO summita u srpnju te predlaže zemljopisnu odrednicu kako bi osigurala jasnu razliku između dva imena.

“Prijedlozi su Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Republika Vardarska Makedonija i Republika Makedonija (Skoplje)”, rekao je krajem veljače premijer Zaev čija je vlada u znak dobre volje preimenovala zračnu luku u prijestolnici nazvanoj po helenskom osvajaču Aleksandru Velikom.

Hrvatska ministrica je u utorak pozdravila napore dviju vlada da se riješi to “teško i složeno pitanje”.

Makedonija i Grčka složile su se da će ove godine pojačati pregovore kako bi se riješio  spor koji sprečava makedonske težnje za priključenjem NATO-u i Europskoj uniji.

Atena, koja poput ostalih članica obje organizacije ima pravo veta na priključivanje Makedonije, protivi se uporabi imena Makedonije tvrdeći da ono može podrazumijevati teritorijalne težnje prema sjevernoj grčkoj pokrajini istoga imena.

Makedonija se nada da problem može biti riješen do sastanka EU-a u lipnju i NATO summita u srpnju te predlaže zemljopisnu odrednicu kako bi osigurala jasnu razliku između dva imena. “Prijedlozi su Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Republika Vardarska Makedonija i Republika Makedonija (Skoplje)”, rekao je Zaev u intervju krajem veljače.

Upitan smatra li da bi Grčka mogla biti zadovoljna s nekom od ovih opcija, odgovorio je potvrdno. Dodao je da ostaje pitanje treba li zaista izmijeniti i makedonski ustav, što Atena odnedavno zahtijeva.

Prosvjednici su zatražili da vlada premijera Zorana Zaeva zaustavi razgovore s Grčkom o sporu oko imena. Također žele rezoluciju za Ujedinjene narode u kojoj se traži priznavanje države pod njezinim ustavnim nazivom Makedonija. Prosvjednici su optužili vladu i glavnu oporbenu nacionalističku stranku VPRO-DPMNE za izdaju nacionalnih interesa.

Atena, koja poput ostalih članica obje organizacije ima pravo veta na priključivanje Makedonije, protivi se uporabi imena Makedonije tvrdeći da ono može podrazumijevati teritorijalne težnje prema sjevernoj grčkoj pokrajini istoga imena. Makedonija se nada da problem može biti riješen do sastanka EU-a u lipnju i NATO summita u srpnju te predlaže zemljopisnu odrednicu kako bi osigurala jasnu razliku između dva imena.

“Prijedlozi su Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Republika Vardar Makedonija i Republika Makedonija(Skoplje)”, rekao je Zaev u intervju. Upitan smatra li da bi Grčka mogla biti zadovoljna s nekom od ovih opcija, odgovorio je potvrdno. Dodao je da ostaje pitanje treba li zaista izmijeniti i makedonski ustav, što Atena odnedavno zahtijeva.

UN-ov posrednik u razgovorima Matthew Nimetz predlaže pet imena za bivšu jugoslavensku republiku. U svakom se zadržava ime Makedonija, ali se dodaju pridjevi poput “gornja”, “sjeverna” ili “nova”, kako bi se razlikovala od grčke pokrajine.

Grčki nacionalisti odbijaju te prijedloge. Prošle nedjelje desetci tisuća prosvjedovali su u Solunu a za 4. veljače je zakazan velik prosvjedni skup u Ateni.

Makedonski nacionalisti pak optužuju Zaeva da popušta a ništa ne dobiva zauzvrat.

Tsipras i Zaev su se u srijedu susreli u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu i poručili da će se zauzeti za rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane.

Zaev je rekao kako se nada da će se spor riješiti do srpnja. (N1info)