Makedonija

Najveća prepreka na europskom putu ipak je spor s južnim susjedom Grčkom oko imena “Makedonija” koji prema Ateni implicira teritorijalne pretenzije Skopja na grčku sjevernu pokrajinu istog imena. “Postigli smo kompromis (s Bugarskom) oko teksta”, rekao je makedonski ministar Nikola Dimitrov na kraju balkanskog summita u Trstu. “Potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s Bugarskom pridonijet će našoj vjerodostojnosti, pokazat će da smo ozbiljni i da želimo stvarati prijatelje u regiji”, dodao je.

Bugarsko ministrstvo je priopćilo da je postignuta “osnova” za kompromis s Makedonijom. Dužnosnici su ranije rekli kako se nadaju da bi se sporazum mogao potpisati 2. kolovoza. Dva balkanskih susjeda nadaju se da će sporazum riješiti dugogodišnja neslaganja oko povijesti, identiteta, jezika i etničkih manjina koja su s vremena na vrijeme zaoštravala njihove odnose.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Mađarska vlada i Gazprom su potpisali sporazum o produžetku plinovoda Turski tok preko teritorija Bugarske i Srbije do Mađarske.

Prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Sijarta odobrena trasa je realnije rješenje od trase koja je trebalo ići preko Rumunjske i Hrvatske. U ovom trenutku planira se da se Mađarska priključi plinovodu do kraja 2019. godine.

U lipnju je saopšteno kako je Rusija nastavila pregovore sa Mađarskom i Srbijom o izgradnji „Južnog toka”, iako je ranije Moskva više puta priopćila da se neće vraćati na taj projekat. Također, saznalo se da Bugarska računa na ruski plin koji će puniti plinski čvor koji financira Europska komisija.

Novi makedonski premijer Zoran Zaev obećao je u ponedjeljak da će produbiti prijateljstvo svoje zemlje s Grčkom kako bi se pronašlo rješenje za spor oko imena Makedonije i pokrenula procedura pristupanja EU-u i NATO-u.

“Znam da ako budemo imali prijateljske odnose i dobar pristup, da se može pronaći rješenje”, rekao je Zaev u Bruxellesu, gdje se sastao s čelnicima EU-a i glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

“Naši prijatelji grčki građani, putem vladajuće i oporbenih stranaka, podržat će Makedoniju na njezinu putu prema europskoj integraciji i NATO-u”, dodao je Zaev, ističući da je to njegov prioritet.

Grčka ne priznaje Skoplju pravo da koristi ime Makedonija kako se naziva jedna od njezinih pokrajina. Stoltenberg je kazao da Makedonija može ući u NATO samo ako se pronađe “uzajamno prihvatljivo rješenje” spora oko imena, pregovorima pod okriljem UN-a. “Tek tada će se moći početi napredovat”, rekao je glavni tajnik.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn zauzeo se za “kompromis u kojem svatko malo popusti, ali dobije puno više zauzvrat”. “Naravno, to neće biti lako”, priznao je, podsjećajući da će biti potreban “jednoglasan pristanak svih država članica” EU-a u svakoj fazi pristupnih pregovora.

“Ne možemo napredovati s privremenim rješenjima”, upozorio je. Makedonija je primljena u UN 1991. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM), što bi trebalo biti privremeno.

Novi makedonski premijer Zaev u ponedjeljak je doputovao u svoj prvi službeni posjet u Bruxelles, gdje se sastao s vodećim ljudima institucija EU-a i NATO-a. Makedonija ima status kandidata za članstvo u EU-u od 2005. godine, ali zbog spora oko službenog imena zemlje s Grčkom još nema datum za početak pregovora. “Krajnje je vrijeme da započnemo pregovore”, rekao je Zaev, nakon sastanka s povjernikom. “Za Makedoniju članstvo u EU nema alternative i pregovori o članstvu trebaju početi što prije”, istaknuo je.

Europska unija imala je posredničku ulogu u rješavanju duboke političke krize u Makedoniji koja je trajala u posljednje dvije godine. Za to vrijeme uopće nije bilo dijaloga između vlade bivšeg premijera Nikole Gruevskog i oporbe koju je predvodio Zaev. “Formiranje nove vlade pozitivna je stvar. Vaša zemlja je okrenula novu stranicu nakon političke krize koja je predugo trajala. Ovo je svježi početak, ali nema mjesta za samozadovolsjtvo”, istaknuo je Hahn.

Govoreći o pitanju otvaranja pregovora i činjenici da oni još nisu otvoreni unatoč ranijim preporukama Komisije, Hahn je rekao da “nikoga ne želi kriviti za to”. “Moramo raditi na rješenju, na kompromisu. Postoji tendencija da se sve vidi u perspektivi tko je gubitnik, a tko dobitnik. Dobar kompromis znači da svi malo popuste i na kraju zauzvrat dobiju više”, rekao je Hahn.

Grčka je do sada bila krajenje nepopustljiva po pitanju imena Makedonija, smatrajući da to ime pripada njezinoj baštini. S druge strane, makedonska strana nije odustajala od prava na svoje ime, stoga se Hahnova izjava može shvatiti kao poziv i jednoj i drugoj strani da malo popuste.

Makedonija razmatra promjenu imena, potvdio je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov, koji se nada da će tako pridobiti Grčku i suzbiti njezino protivljenje kako bi se njegova zemlja mogla pridružiti NATO-u.

Članstvo u toj alijansi pomoglo bi smiriti stvari u široj balkanskoj regiji nakon mjeseci političkih napetosti, piše Financial Times, a o tome će Dimitrov govoriti višim dužnosnicima NATO-a u Briselu u ponedjeljak. Dimitrov je kazao da je još prerano govoriti o konkretnim prijedlozima imena, ali u srijedu će se susresti s grčkim iministrima kako bi pokušao opet uspostaviti povjerenje između dvije susjedne zemlje nakon što je Atena blokirala prijavu Makedonije za članstvo u NATO 2008. godine. “Pozvat ću Grčku da razmisli kakvog susjeda želi – želi li stabilnu, prijateljsku zemlju koja pruža nadu za demokraciju i pravdu?”, kazao je Dimitrov u intervjuu i dodao: “Ako smo dobri susjedi, tada će, nadam se, političke snage u Grčkoj shvatiti da je riječ o povijesnoj mogućnosti”.

Makedonija, koja sebe naziva Republika Makedonija, navukla je na sebe bijes Grčke, koja je uvjerena da to implicira teitorijalne pretenzije na sjevernu grčku provinciju, koja nosi isto ime. Nikola Gruevski, bivši makedonski premijer, dodatno je antagonizirao odnose dvije zemlje, nazivajući zračne luke i autoceste imenom Aleksandra Velikog, drevnog grčkog ratnika, reinterpetrirajući ga kao svojeg nacionalnog junaka. Promjena imena spominje se već neko vrijeme, a Dimitrov je istaknuo da bi se do nje došlo odlukom na referendumu i kroz konsenzus stranaka prije glasanja.

Europska unija i Sjedinjene Američke Države prvi su pozdravili izbor nove makedonske Vlade i ukazivanje povjerenja čelniku Socijaldemokratskog saveza Makedonije Zoranu Zaevu, koji je postao novi premijer.

Tim povodom visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn izdali su zajedničko priopćenje. “Pozdravljamo glasanje za izbor nove vlade na čelu s premijerom Zoranom Zaevom. EU je spremna pomoći rad te vlade, kao i ono što opozicija treba da uradi kako bi konstruktivno provela sve dijelove sporazuma iz Pržina, te urgentne reformske prioritete”, navodi se u priopćenju.

Mogherini i Hahn očekuju da sve parlamentarne stranke “ostave podjele po strani i rade zajednički na usuglašenoj reformskoj agendi koja će biti od koristi cijeloj državi”. “To je od ključne važnosti kako bi se Makedonija vratila na europski put, proces koji građani jasno žele i zaslužuju”, navode.

Iz State Departmenta također su stigle riječi podrške Zaevu za formiranje parlamentarne većine i nove vlade. “Kao prijatelj i partner Makedonije, SAD se raduje suradnji s novom vladom, jer nastoji ispuniti euroatlantske aspiracije države provedbom hitnih reformi koje jačaju vladavinu prava i neovisnost pravosuđa, slobodu medija i odgovornosti vlade”, navodi se u priopćenju iz Washingtona.

Za vladu glasala 62 zastupnika

Nova makedonska Vlada, kojoj će na čelu biti Zoran Zaev, dobila je noćas povjerenje Sobranja. Program i prijedlog članova Vlade potvrđen je glasovima većine zastupnika nekoliko minuta prije ponoći, javila je Al Jazeerina reporterka Milka Smilevska. Za kabinet Zorana Zaeva glas su dala 62 zastupnika, dok je njih 44 bilo protiv.

Novu parlamentarnu većinu čine Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) i dvije albanske stranke – Demokratska unija za integraciju (DUI) i Alijansa za Albance. Osim Zaeva, koji je izabran za premijera, nova makedonska vlada ima i tri vicepremijera – Bujara Osmanija koji će biti zadužen za europske poslove, Koču Anđuševa koji će biti nadležan za ekonomska pitanja i Hazbija Liku kome je pripalao područje političkog sustava i odnosa između zajednica.

Od 25 ministara 10 bez portfelja

Prije glasanja Zaev je istaknuo da će njegova vlada raditi na jedinstvu države, navodi MIA. Osim toga, kao prioritete, naveo je gospodarski napredak i konstruktivnu suradnju s opozicijom. U opoziciju je, nakon 11 godina vlasti, otišao VMRO-DPMNE, bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Gruevski je najavio da će njegova stranka pažljivo pratiti rad nove parlamentarne većine. Najavio je i da neće bojkotirati rad parlamenta te će biti konstruktivna opozicija.

Prema parlamentarnom poslovniku, vlada je trebala biti izabrana prije ponoći. U novoj Vladi je 17 ministara iz SDMS-a, šest iz DUI-a i dvoje iz Alijanse za Albance. Ukupno 10 ministara nema svoj resor, nego su dobili ulogu ministara bez portfelja. Izvanredni parlamentarni izbori u Makedoniji održani su 11. prosinca prošle godine.

Makedonski parlament dao je u srijedu kasno navečer potporu novoj vladi, za koju se očekuje da će otvoriti put izlasku iz dvogodišnje političke krize i ozbiljnijim koracima povesti zemlju ka članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Skoro šest mjeseci nakon održavanja parlamentarnih izbora 11. prosinca, parlament je dao zeleno svjetlo vladi premijera Zorana Zaeva, sa 62 glasa ‘za’, 44 ‘protiv’ i 5 suzdržanih.

“Mogu konstatirati da je nova vlada izabrana”, kazao je nakon glasanja predsjednik parlamenta Talat Xhaferi.

Premijer Zaev obvezao se da će ubrzati gospodarske reforme te također da će ubrzati aktivnosti vezane uz članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, no oporba navodi kako će te ciljeve biti teško ostvariti.

“Vodit ću reformsku vladu”, rekao je Zaev zastupnicima. “Naš je cilj što je prije moguće otvoriti razgovore o članstvu u EU-u i NATO-u”, rekao je u utorak Zaev prilikom predstavljanja vlade.

Tijekom rasprave o novoj vladi, koja je počela još u utorak, zastupnik nacionalističke VMRO-DPMNE Dimitar Stevanandzija kazao je kako Zaev daje obećanja koja su “nerealna i apsurdna”.

Očekuje se da će nova vlada izvesti Makedoniju iz najgore političke krize u koju je zapala nakon 2001., kada je zahvaljujući međunarodnoj diplomaciji zemlja vraćena s ruba građanskog rata tijekom pobune koju je pokrenula albanska manjina u toj zemlji, koja čini 25-30 posto ukupnog stanovništva.

Makedonija je još od 2015. bez funkcionalne vlade, nakon skandala s prisluškivanjem koji je srušio prethodnu vladu. Socijaldemokrati Zorana Zaeva formirali su sada koaliciju sa strankama koje predstavljaju albansku manjinu.

Napori vezani uz približavanje zemlje Europskoj uniji i NATO-u dugo vremena su blokirani zbog neslaganja s Grčkom oko imena države koje dijele sa sjevernom grčkom pokrajinom.

U novoj vladi Zorana Zaeva od 25 članova vlade sedam je etničkih Albanaca, koji čime trećinu populacije.

Makedonija se mora suočiti s etničkim problemima na unutarnjem planu. Kao dio koalicijskog dogovora za predsjednika parlamenta izabran je u svibnju etnički Albanac, što je izazvalo prosvjede nacionalista koji su provalili u parlament i fizički napali neke zastupnike uključujući i Zaeva.

Novi ministar vanjskih poslova bit će iskusni diplomat Nikola Dimitrov, bivši veleposlanik u SAD-u koji je u jednom razdoblju vodio i pregovore s Grčkom o pitanju imena države.

Zastupnici desnog VMRO-DPMNE pristali su sudjelovati u radu parlamenta nakon što je Zaev dao pisana jamstva predsjedniku Đorgeu Ivanovu da neće ugrožavati makedonski ustavni poredak i suverenitet.

Makedonski premijer Zoran Zaev obećao je u utorak, predstavljajući program svoje vlade parlamentu, pojačati gospodarske reforme i ubrzati put Makedonije prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u. Makedonija je bez funkcionirajuće vlade od 2015. nakon što je zbog skandala u vezi s prisluškivanjem pala prethodna vlada.

Socijaldemokrati Zorana Zaeva sada su formirali koaliciju sa strankama etničkih Albanaca. “Vodit ću reformsku vladu”, rekao je Zaev zastupnicima. “Naš je cilj što je prije moguće otvoriti razgovore o članstvu u EU-u i NATO-u”, rekao je.

Očekuje se da parlament potvrdi njegovu vladu u srijedu. Nova vlada se nada izvesti Makedoniju iz njene najteže političke krize od 2001., kada ju je zapadna diplomacija vratila s ruba građanskog rata tijekom pobune etničkih Albanca. Nastojanja da napreduje prema članstvu u EU-u i NATO-u blokirana su zbog spora s Grčkom oko imena države koje dijele sa sjevernom grčkom pokrajinom.

Albanci čine trećinu stanovništva u Makedoniji a u novoj vladi od 25 ministara sedmero je Albanaca. “Naš je cilj prosječan gospodarski rast od pet posto tijekom mandata”, rekao je Zaev.

Novi ministar vanjskih poslova bit će iskusni diplomat Nikola Dimitrov, bivši veleposlanik u SAD-u koji je u jednom razdoblju vodio i pregovore s Grčkom o pitanju imena države. Zastupnici desnog VMRO-DPMNE pristali su sudjelovati u radu parlamenta nakon što je Zaev dao pisana jamstva predsjedniku Đorgeu Ivanovu da neće ugrožavati makedonski ustavni poredak i suverenitet.

Sjednica Sobranja na kojoj će biti predstavljen program buduće vlade Makedonije i sastav kabineta mandatara Zorana Zaeva zakazana je za danas, a rasprava može trajati najduže 48 sati, pa se očekuje da će glasanje biti najkasnije do srijede u ponoć.

Kabinet predsjednika Sobranja Talata Xhaferija saopćio je da je program i prijedlog nove vlade već dostavljen zastupnicima. Lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije i mandatar za sastav nove makedonske vlade Zoran Zaev izjavio je da očekuje da će vlada biti formirana do srijede uvečer. “Sjednica je zakazana za utorak, rasprava bi trebala trajati dva dana, što znači da će vlada biti izabrana do srijede uvečer. Nadam se da se ovaj krajnji rok neće do kraja iskoristiti, uzimajući u obzir prethodna iskustva”, rekao je on novinarima nakon davanja izjave u uredu javnog tužioca za organizirani kriminal i korupciju, a povodom tužbe za korupciju koju je SDSM podnio protiv bivše vlade i ministara, prenosi MIA.

Prema njegovim riječima, prvo što će vlada učiniti bit će ukidanje vanjskog testiranja za učenike osnovnih i srednjih škola. Kako je rekao, nova vlada razvijat će se u dva smjera: u smjeru reformi i poboljšanja života građana, prenosi Tanjug.

Sastav vlade

Novu vladu činit će članovi Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zorana Zaeva i dviju albanskih partija – DUI-ja i Alijanse za Albance. Pokret “Besa” Bilala Kasimija, koji je ranije podržao formiranje parlamentarne većine, odlučio je ne učestvovati u vlasti, jer mandatar nije prihvatio njihove principe, uključujući i kontroverzni zahtjev koji se odnosi na redefiniranje države.

Predsjednik stranke Kasimi izjavio je da je pitanje hoće li taj pokret glasati za novu vladu, prenosi Tanjug. Za novu vladu treba glasati najmanje 61 zastupnik od ukupno 120, koliko ih ima makedonski parlament. Stranke nove koalicijske vlade (SDSM, DUI i Alijansa za Albance) u parlamentu imaju podršku ukupno 62 zastupnika.

U opoziciji će nakon 11 godina vlasti biti najutjecanija stranka VMRO-DPMNE bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Pet i po mjeseci od vanrednih parlamentarnih izbora Makedonija bi trebala dobiti novu, reformsku vladu, koja bi tu zemlju trebala izvući iz duboke političke krize koja traje gotovo tri godine. SDSM je najavio da će od Specijalnog državnog tužioca tražiti odgovor na pitanje vodi li se protiv bilo kojeg predloženog člana kabineta krivični postupak.

Na Balkanu će, prije ili kasnije, doći do promijene granica, izjavio je bivši zamjenik šefa CIA-e za Balkan Steven Meyer. Nove će granice, kaže, najvjerojatnije biti u Makedoniji i na Kosovu.

– BiH je danas udaljenija od toga da bude jedinstvena država nego ikada u prošlosti. Pitanje Kosova postaje ozbiljnije, a situacija u Makedonija pogoršava se već mjesecima. U isto vrijeme EU nema odgovore na pitanja koja muče Balkan – kaže Meyer u intervjuu za srbijanske Novosti. Govoreći o situaciji o BiH, kaže da bi ona, poslije odbacivanja tužbe protiv Srbije, mogla postati nestabilnija.

– Bošnjaci su razočarani i ljuti, a Srbi ushićeni. Ovo posebno otežava odnos između Federacije i Republike Srpske – kaže. Meyer također smatra će biti vrlo teško, možda i nemoguće, ostvariti bolje odnose između Republike Srpske i Washingtona. Bivši zamjenik šefa CIA-e za Balkan objašnjava kako bi promjena granica između Albanije i Makedonije mogla dovesti do stvaranja veće Albanije, ali da to ne bi imalo podršku SAD.

– Ipak, važno je imati na umu da Washington više nije previše zainteresiran za Balkan. Trumpova administracija neće reagirati ako se ove promjene dogode mirnim putem, slično načinu na koji je, recimo, Crna Gora došla do neovisnosti – kaže ovaj analitičar. Na pitanje kakva sudbina očekuje Makedoniju on preporučuje ulazak u neku vrstu federacije sa Srbijom. Na pitanje kako bi sadašnja američka administracija reagirala u slučaju stvaranja vojske Kosova Meyer je kazao da američka vlada nije naklonjena tome, ali da se to može lako promijeniti. Meyer je i prije iznosio slične tvrdnje. Od njegove izjave da su male nade za opstanak BiH ogradilo se američko veleposlanstvo u toj državi. Potom je tvrdio da je BiH “fiktivna država”, dok je za Oluju rekao da se “tijekom nje dogodilo etničko čišćenje”, piše Večernji list.