Makedonija

Grčki i makedonski premijer razgovarat će u subotu s dužnosnicima svojih zemalja kako bi utvrdili strategije prije novog pokušaja da riješe dugotrajan spor zbog makedonskog imena.
Aleksis Tsipras i Zoran Zaev sastat će se s parlamentarnim čelnicima i s drugim važnim političkim akterima u Ateni, odnosno u Skoplju, nekoliko dana prije dolaska UN-ova posrednika u tom sporu najavljenom za 29. siječnja i 1. veljače.

Izložit će mu svoje planove dok se nacionalisti na obje strane protive bilo kakvom popuštanju.

 Izgledi za rješavanje tog pitanja su porasli otkako su u Makedoniji socijaldemokrati Zorana Zaeva u svibnju preuzeli vlast od nacionalista VMRO-a.

UN-ov posrednik u razgovorima Matthew Nimetz predlaže pet imena za bivšu jugoslavensku republiku. U svakom se zadržava ime Makedonija, ali se dodaju pridjevi poput “gornja”, “sjeverna” ili “nova”, kako bi se razlikovala od grčke pokrajine.

Grčki nacionalisti odbijaju te prijedloge. Prošle nedjelje desetci tisuća prosvjedovali su u Solunu a za 4. veljače je zakazan velik prosvjedni skup u Ateni.

Makedonski nacionalisti pak optužuju Zaeva da popušta a ništa ne dobiva zauzvrat.

Tsipras i Zaev su se u srijedu susreli u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu i poručili da će se zauzeti za rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane.

Zaev je rekao kako se nada da će se spor riješiti do srpnja. (N1info)

Grčki mediji i oporba su u četvrtak bili skeptični prema reakciji Makedonije koja prihvaća promijeniti ime svoje međunarodne zračne luke i glavnog autoputa kao ustupak Grcima u sporu o njezinu imenu.
Makedonski premijer Zoan Zaev je u srijedu u Davosu nakon dugog sastanka s grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom rekao da njegova zemlja pristaje promijeniti ime tim strukturama koje se sada zovu “Aleksandar Veliki” .

Autoput koji vodi od Grčke bit će preimenovan u “Autoput prijateljstva”, rekao je Zaev.

 “Te geste buduća vlada u Skoplju može jednostavno poništiti”, rekao je Yiorgos Koumozutsakos, dužnosnik glavne oporbene stranke Nova Demokracija.

Pozdravivši objavu tih promjena imena, šef proeuropske centrističke stranke To Potami, Stavros Theodorakis je ocijenio da također treba pristupiti sličnim promjenama u makedonskom ustavu.

Provladin dnevni list Ethnos je ocijenio da su “dvojica čelnika spremna presjeći gordijski čvor”, ponovo aludirajući na Aleksandra Velikoga, ali dnevni list Ta Nea optužuju Ciprasa da je “sve dao i u zamjenu nije ništa dobio”.

Liberalni dnevni list Kathimerini primjećuje dobru volju, ali i duboke razlike, jer je Zaev priznao da je promjena ustava zemlje jako složena.

Grčke primjedbe prvom susjedu su spriječile kandidaturu te male zemlje da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u, na što Atena ulaže veto.

Atena drži da željom da se zove Makedonija Skoplje pokazuje da ima teritorijalnih pretenzija na grčku povijesnu regiju istog imena.

Ciprasova vlada je bila spremna prihvatiti da buduće ime države sadržava ime Makedonije, poput Nove Makedonije ili Sjeverne Makedonije, ali između 90.000 ljudi prema podacima policije ili 400.000 prema organizatorima je na sjeveru Grčke u nedjelju prosvjedovalo protiv te ideje. (Agencije)

Makedonski premijer Zoran Zaev objavio je u srijedu da je u razgovoru s grčkim kolegom Alexisom Tsiprasom pristao, kako to traži Grčka, promijeniti ime međunarodne zračne luke u Skoplju koja se sada zove “Aleksandar Veliki”.
“Naša vlada promijenit će imena zračne luke i autoceste koja će se zvati ‘autocesta prijateljstva’, kako bismo u praksi pokazali da smo snažno angažirani u tome da pronađemo rješenje” za spor s Grčkom o imenu Makedonije, rekao je Zaev.

Nakon trosatnih razgovora s grčkim premijerom upriličenih na rubu Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, Zaev je rekao “to pokazuje našu dobru volju, dokaz je da nemamo teritorijalnih težnja prema našem susjedu”.

 Grčka godinama prosvjeduje protiv odabira imena svoga antičkog vojskovođe za ime zračne luke u Skoplju. Tvrdi da je to uzurpacija njezine povijesne baštine i pokazatelj iredentizma sjeverne države prema grčkoj pokrajini Makedoniji u kojoj je bilo središte Aleksandra Velikog, vladara iz 4. stoljeća prije Krista.

Prema diplomatskom makedonskom izvoru, promjena imena mogla bi biti “glavni adut” prema rješenju spora o imenu Makedonije koji postoji od 1991.

Zbog spora o imenu Grčka, koja priječi Makedoniji put prema punopravnom članstvu u NATO-u i EU, uspjela je ishoditi da 1993. ta država koja je postala neovisna nakon raspada bivše Jugoslavije bude primljena u Ujedinjene narode pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.

Nekoliko minuta ranije, grčki premijer Tsipras je rekao da je njegov sugovornik “preuzeo važne inicijative koje će omogućiti da se rasprše sumnje u iredentizam”. (Agencije)

Iz dobro obaviještenih izvora bliskih vladajućim strukturama u Makedoniji naš portal saznaje kolika je cijena pristanka na odricanje od nacionalnog identiteta Zaevljeve administracije.
Naime, poznato je kako je administracija Zorana Zaeva odustala od tvrdog stava bivšeg premijera Nikole Gruevskog i otvorila pregovore o promjeni identiteta i imena Makedonije sa Grčkom, koja je zbog postojanja istoimene pokrajine unutar svog teritorija, blokirala put Makedonije u EU i NATO. Sada, izvori iz Makedonije kažu kako je cijena takve politike prodaja največeg trgovca električnom energijom u Makedoniji i najvećeg investitora u male hidroelektrane, a koja je bila u suvlasništvu visokopozicioniranih dužnosnika Zaevljeve administracije.

Grčka nacionalna elektroenergetska kompanija Public Power Corporation (DEI), priopćila je da je blizu dogovora o kupovini Energy Delivery Solutions (EDS), vodeće kompanije za trgovinu električnom energijom u Makedoniji, a koja je aktivna i u Hrvatskoj, a ima portfelj od 2 TWh. Prema pisanju makedonskog portala Republika, grčka tvrtka je potpisala pismo o namjerama za kupovinu EDS grupe i njenih podružnica u jugoistočnoj Europi.

EDS Grupa ima podružnice u Srbiji, na Kosovu i u Slovačkoj. Ima licence za trgovanje električnom energijom u Srbiji, na Kosovu, u Hrvatskoj, Bugarskoj i Mađarskoj.

U Makedoniji je EDS vodeća kompanija za trgovinu i opskrbu električnom energijom i pokriva više od 73 posto dijela tržišta. U Hrvatskoj je među pet najvećih trgovaca, stoji na njihovom webu. U fiskalnim godinama 2013 – 2015 godišnji promet za EDS iznosio je 53 milijuna eura, 77 milijuna eura i 103 milijuna eura. Očekivani godišnji promet u 2016. godini procjenjuje se na 110 milijuna eura, prema podacima EDS-u u Srbiji. Tvrtka ulaže i u obnovljivce, konkretno ima male hidroelektrane u Makedoniji snage 20 MW.

Prema pisanju grčkih medija, grčka i makedonska vlada dogovorile su se da Makedonija promijeni ime u “Republika Nova Makedonija”.
Taj prijedlog je bio na stolu godinama, još od službenog izbijanja spora 1991, ali do nedavno, s obzirom na to da je na vlasti bila nacionalistička stranka VMRO-DPMNE, makedonska strana je to odbijala, piše Večernji list.
 No, sada je službeno dogovoren novi naziv države “Republika Nova Makedonija” ili skraćeno “Nova Makedonija”, a oba imena navedena su i u verzijama na engleskom, grčkom i albanskom jeziku.

Novi naziv za jezik je “suvremeni makedonski jezik” naziv državljanstva i nacionalnosti na makedonskom je “makedonsko/makedonska” dok je na ostalim jezicima ‘novomakedonsko/novomakedonska’.

Kako navodi jedan albanski portal, građani će se na makedonskom i dalje zvati Makedonci, dok će se na engleskom zvati “Etnički Makedonci”, a na grčkom ‘Slavomakedonci’.

Komisija za vrijednosne papire Makedonije na današnjoj je sjednici odlučilo poništiti izdavanje dopuštenja rumunjskom holdingu Balkan Petroleum za preuzimanje Makpetrola.
Komisija, čiji je sastav promijenjen svojevrsnim maršem kroz institucije sukladno zahtjevima nove vlasti, je odlučila kako prospekt s ponudom za preuzimanje nije bio sukladan Zakonu o preuzimanju dioničkih društava.

Dio je to rata koji je nova makedonska vlast provela protiv stranih investicija u proteklih nekoliko mjeseci, što je rezultiralo povlačenjem stranih investicija iz Makedonije, koja je u proteklih nekoliko godina imala dobre rezultate u tom području.

Iako neslužbeno glasilo makedonskih socijaldemokrata Infomax slavi ovu odluku kao očuvanje monopolističke uloge Makpetrola, kojeg i lijeva i desna javnost u Makedoniji gleda kao na svojevrsni socijalni bankomat, čini se kao će to imati posljedice za plasman Makedonije na ljestvici slobodnih ekonomija.

S druge strane, kuloari u Makedoniji govore kako je novi premijer Zoran Zaev ohrabrio ovu odluku Komisije zato što je javne energetske firme obećao prodati financijerima svoje kampanje iz Srbije.

 

Službeni Beograd vjeruje da bi bivše jugoslavenske republike, kao sljednice nekadašnje SFRJ, mogle riješiti najveći broj nesuglasica o raspodjeli imovine do kraja 2018., objavila je u utorak Radio-televizija Srbije (RTS), uz ocjenu da i 26 godina nakon raspada bivše države “brakorazvodna parnica i dalje traje”.
Uoči sutrašnjeg sastanka Mješovitog odbora za sukcesiju, u kojem su predstavnici Srbije, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predstavnik Srbije Veljko Odalović kaže za RTS kako je “na početku sukcesije imovina jasno popisana, ali su problemi nastali u realizaciji”, a riječ je o objektima koja je koristila diplomatsko-konzularna služba ministarstva vanjskih poslova SFRJ.

“Od ukupno 123 objekta 72 su podijeljena, a za 51 objekt se traži rješenje. Među njima ima i onih za koje se, premda su upisani kao vlasništvo SFRJ, ispostavilo da su upisani po raznim kriterijima i nemoguće ih je podijeliti”, kaže predstavnik Srbije u procesu sukcesije i navodi kao primjer jedan od spornih objekata čije održavanje trenutno plaća Srbija.

“Za održavanje stana na Petoj aveniji u New Yorku Srbija je do sada platila tri milijuna dolara iako ga nitko ne koristi. Zainteresiranih za kupovinu ima, ali ne i dogovora među bivšim jugoslavenskim republikama”, ustvrdio je za RTS-a predstavnik Srbije u Mješovitom odboru za sukcesiju.

On je, unatoč problemima i nesuglasicama u tom mješovitom tijelu, ocijenio da je te prijepore mogućno riješiti. “Ostaju još četri sporna objekta velikih površina, a to su objekti u Moskvi, Adis Abebi, New Delhiju i Brazilu, jer zemljište na kojima se objekti nalaze nije upisano kao vlasništvo SFRJ”, rekao je Odalović, uvjeren da će brzo biti dogovorena i realizirana rješenja za bivšu jugoslavensku misiju u New Yorku i Tokiju te za stan na prestižnoj njujorškoj lokaciji.

Odalović je podsjetio na dogovor u povjerenstvu za sukcesiju po kojem je Srbiji pripala kvota od 39,5 posto imovine te da je vrijednost ukupne imovine prije 26 godina procijenjena na 110 milijuna dolara i da suma danas “nije ista”. “Nadam se da su svi shvatili da se ne isplate troškovi koji se plaćaju. Vjerujem da ćemo u sljedećoj godini riješiti najveći broj problema. Postoji jedan broj objekata koji se nesporno mogu podijeliti i inzistirat ćemo na tome na idućoj sjednici”, najavio je srbijanski predstavnik za sukcesiju.

 Nakon jučerašnjuh šokantnih događaja koji je uzbunio cijelu regiju i o kojem predstavnici raznih političkih stranaka, država i naroda imaju različito mišljenje, ostaje gorka činjenica kako zemlje jugoistočne Europe gospodarski kasne za zemljama osnivačicama Europske unije i do šest desetljeća. 
Zemljama zapadnog Balkana trebat će 60 godina da dostignu nivo prihoda Europske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke  “Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

“Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u EU.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet posto godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umjesto šest desetljeća, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest postotaka godišnje u periodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske financijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, također će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaknutui rast preduzeća, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Srbija je iskreni prijatelj Makedonije, a dvije zemlje postigle su u utorak preliminarni dogovor o zajedničkoj sjednici svojih vlada početkom 2018., priopćeno je u utorak u Beogradu tijekom posjeta makedonskog premijera Zorana Zaeva, koji se sastao s najvišim srbijanskim dužnosnicima.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u razgovoru s predsjednikom makedonske vlade Zoranom Zaevim da “Makedonija u Srbiji ima iskrenog prijatelja, čija se opredijeljenost za dobre odnose i unapređenje suradnje ne dovodi u pitanje”.

Zajednički cilj i najveći interes Srbiji i Makedoiniji trebaju biti mir i stabilnost u regiji, a Srbija je otvorena za sve inicijative koje tome pridonose, navedeno je u priopćenju iz Vučićeva ureda..

Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je, nakon razgovora s makedonskim kolegom, da je postignut preliminarni dogovor o zajedničkoj sjednici dviju vlada, koja bi se trebala održati krajem veljače ili početkom ožujka sljedeće godine.

Zaev je istaknuo da su srpski i makedonski narodi bliski te da je obveza političara da slijede interes unapređenja suradnje.

Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji Brnabić i Zaev potvrdili su da se na sastanku bilo riječi “o konkretnim projektima i suradnji na kojoj treba raditi da bi se potpisali ugovori na zajedničkoj sjednici”.

Makedonski premijer podržao je dijalog Beograda i Prištine, izrazivši uvjerenost da će dvije strane “naći rješenje u interesu Srbije, ali i čitave regije”.

Zaev je poručio kako dvije strane trebaju iskoristiti sve mogućnosti da trgovinska razmjena dosegne milijardu eura i predložio pojednostavljenje carinskih procedura na graničnim prijelazima kako bi carinska procedura obavljena u jednoj državi vrijedila i u drugoj, što bi ubrzalo protok ljudi i roba.

Vučić je rekao da je “Srbija izabrala vojnu neutralnost, a Makedonija članstvo u NATO, ali da je neophodno da svaka zemlja poštuje izbor one druge”, priopćeno je iz ureda srbijanskog predsjednika.

Srbija i Makedonija su, sudeći po izjavama njezinih dužnosnsika, prevladale nedavni diplomatski skandal kad je Srbija u kolovozu povukla svoje diplomatske predstavnike iz Skoplja zbog stajališta Makedonije o statusu Kosova u UNESCO-u te zbog navodnog “pojačanog djelovanja prema Republici Srbiji uz miješanje stranog faktora”.

Makedonski premiejr je rekao da je “u prijateljskom duhu i na diplomatski način” nađeno rješenje u vezi s diplomatskim prijeporima prije nekoliko mjeseci.

“Mi smo povukli našeg čovjeka, Srbija je povukla svog čovjeka – tako rade prijatelji”, rekao je makedonski primijer.

Zaev je sinoć doputovao u Beograd, a danas se odvojeno sastao s premijerkom Anom Brnabić i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.