Makedonija

 Nakon jučerašnjuh šokantnih događaja koji je uzbunio cijelu regiju i o kojem predstavnici raznih političkih stranaka, država i naroda imaju različito mišljenje, ostaje gorka činjenica kako zemlje jugoistočne Europe gospodarski kasne za zemljama osnivačicama Europske unije i do šest desetljeća. 
Zemljama zapadnog Balkana trebat će 60 godina da dostignu nivo prihoda Europske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke  “Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

“Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u EU.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet posto godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umjesto šest desetljeća, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest postotaka godišnje u periodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske financijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, također će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaknutui rast preduzeća, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Srbija je iskreni prijatelj Makedonije, a dvije zemlje postigle su u utorak preliminarni dogovor o zajedničkoj sjednici svojih vlada početkom 2018., priopćeno je u utorak u Beogradu tijekom posjeta makedonskog premijera Zorana Zaeva, koji se sastao s najvišim srbijanskim dužnosnicima.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u razgovoru s predsjednikom makedonske vlade Zoranom Zaevim da “Makedonija u Srbiji ima iskrenog prijatelja, čija se opredijeljenost za dobre odnose i unapređenje suradnje ne dovodi u pitanje”.

Zajednički cilj i najveći interes Srbiji i Makedoiniji trebaju biti mir i stabilnost u regiji, a Srbija je otvorena za sve inicijative koje tome pridonose, navedeno je u priopćenju iz Vučićeva ureda..

Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je, nakon razgovora s makedonskim kolegom, da je postignut preliminarni dogovor o zajedničkoj sjednici dviju vlada, koja bi se trebala održati krajem veljače ili početkom ožujka sljedeće godine.

Zaev je istaknuo da su srpski i makedonski narodi bliski te da je obveza političara da slijede interes unapređenja suradnje.

Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji Brnabić i Zaev potvrdili su da se na sastanku bilo riječi “o konkretnim projektima i suradnji na kojoj treba raditi da bi se potpisali ugovori na zajedničkoj sjednici”.

Makedonski premijer podržao je dijalog Beograda i Prištine, izrazivši uvjerenost da će dvije strane “naći rješenje u interesu Srbije, ali i čitave regije”.

Zaev je poručio kako dvije strane trebaju iskoristiti sve mogućnosti da trgovinska razmjena dosegne milijardu eura i predložio pojednostavljenje carinskih procedura na graničnim prijelazima kako bi carinska procedura obavljena u jednoj državi vrijedila i u drugoj, što bi ubrzalo protok ljudi i roba.

Vučić je rekao da je “Srbija izabrala vojnu neutralnost, a Makedonija članstvo u NATO, ali da je neophodno da svaka zemlja poštuje izbor one druge”, priopćeno je iz ureda srbijanskog predsjednika.

Srbija i Makedonija su, sudeći po izjavama njezinih dužnosnsika, prevladale nedavni diplomatski skandal kad je Srbija u kolovozu povukla svoje diplomatske predstavnike iz Skoplja zbog stajališta Makedonije o statusu Kosova u UNESCO-u te zbog navodnog “pojačanog djelovanja prema Republici Srbiji uz miješanje stranog faktora”.

Makedonski premiejr je rekao da je “u prijateljskom duhu i na diplomatski način” nađeno rješenje u vezi s diplomatskim prijeporima prije nekoliko mjeseci.

“Mi smo povukli našeg čovjeka, Srbija je povukla svog čovjeka – tako rade prijatelji”, rekao je makedonski primijer.

Zaev je sinoć doputovao u Beograd, a danas se odvojeno sastao s premijerkom Anom Brnabić i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

Glavni tužitelj Haaškog tribunala Serge Brammerz i bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović suglasili su se u ponedjeljak na sastanku u Sarajevu da je potrebno osigurati regionalnu suradnju u procesuiranju predmeta ratnih zločina, izbjeći politiziranje ovoga procesa i uključiti udruge žrtava na svim stranama.
Kako je priopćeno iz Predsjedništva BiH, sugovornici su naveli kako će nakon skorog zatvaranja Haaškog tribunala glavna zadaća biti na vlastima i pravosudnim institucijama u regiji.

“To dodatno naglašava važnost regionalne suradnje u tom području”, priopćeno iz Predsjedništva BiH.

Na sastanku je razmotrena i suradnja državnih i entitetskih pravosudnih institucija u BiH. Sastanku su nazočili i Igor Planinić, savjetnik predsjedavatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića te Zoran Đerić, savjetnik člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladena Ivanića.

Brammerz se u Sarajevu susreo i s prvim zamjenikom visokog međunarodnog predstavnika, američkim diplomatom Dennisom W. Hearnom. Sugovornici su se složili da je pravda od suštinskog značaja za pomirenje. “Haški tribunal je imao ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina i dovođenju počinitelja pred lice pravde. Kako bi se ispoštovalo to nasljeđe, moramo osigurati da u Bosni i Hercegovini imamo jake i sposobne institucije koje će samostalno i profesionalno rješavati slučajeve ratnih zločina,” rekao je prvi zamjenik visokog predstavnika Hearne.

Glavni haaški tužitelj boravi u višednevnoj posjeti BiH u sklopu priprema za svoj redoviti šestomjesečni izvještaj o ostvarenom napretku, kojiega će u prosincu predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Predviđeni su još susreti s glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić, predstavnicima pravosudnih institucija te stradalničkih udruženja iz sva tri naroda.

Bledski strateški forum okupit će u ponedjeljak i utorak visoke dužnosnike Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, kao i država Zapadnog Balkana, koji će razgovarati o nizu najaktualnijih regionalnih i globalnih pitanja.
Među temama koje će biti predmet razmatranja su promjene u svijetu i izazovi koje one nose, potreba za snažnim demokratskim rukovođenjem uz prihvaćanje nove realnosti, položaju EU u izmijenjenom svetu, o Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima u vremenima promjena, digitalnoj diplomaciji i drugim, najavljeno je uoči susreta.

Središnji događaj je panel lidera u ponedjeljak, a na kojem bi, kako je najavio organizator, trebali govoriti premijerka Srbije Ana Brnabić, glavni tajnik OECD-a Angel Gurria, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, te bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

U svjetlu dramatičnih promjena u svijetu, uz globalizaciju i digitalizaciju s jedne strane i postojeće političke, ekonomske i socijalne elite koje gube uporište, lideri će raspravljati o tome kako prihvatiti novu realnost, a ne zaboraviti vrijednosti na kojima su zasnovana moderna društva, stoji u najavi.

Jedan od panela bit će posvećen Zapadnom Balkanu i procesu proširenja EU. Neki potezi EU, kako organizator navodi u najavi, kao što je neslaganje lidera EU prošlog prosinca o tradicionalnim zaključcima koji se odnose na proširenje, sugeriraju da Unija nije zainteresirana dovoljno za to da proširenje nastavi istom dinamikom.

Nova realnost bit će predmet diskusije još jednog panela – “Nova vizija za novu realnost”, na kojem se očekuje sudjelovanje šefa turske diplomacije Mevluta Cavusoglua, ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i drugih. Bit će upriličeni i razgovor s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom, a neće biti zaobiđena ni situacija u medijima i jedan od najvažnijih izazova suvremenog svijeta, a to su svakako lažne vijesti.

Stoga će biti održan poseban panel pod nazivom “Lažne vijesti – jesu li medijima i dalje potrebni urednici”. Drugog danas foruma bit će održan panel posvećen položaju EU u izmijenjenoj realnosti, a raspravljat će se i o digitalnoj diplomaciji 21. stoljeća. Bledski strateški forum okupit će oko 1.000 sudionika i gostiju iz gotovo 70 zemalja, a održat će se pod sloganom “Nova realnost”.

Makedonija i Bugarska usuglasile su sporazum o prijateljstvu namijenjen rješavanju dugogodišnjih sporova i napetosti, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrovo tom aktu koji bi trebao dati vjetar u leđa zapadnim integracijama te zemlje.
Bremeniti odnosi Skopja s većim istočnim susjedom, s kojim dijeli bliske povijesne, kulturne i jezične veze, otežavali su napore Makedonije da se priključi EU-u i NATO-u. Bugarska je članica obiju organizacija.

Najveća prepreka na europskom putu ipak je spor s južnim susjedom Grčkom oko imena “Makedonija” koji prema Ateni implicira teritorijalne pretenzije Skopja na grčku sjevernu pokrajinu istog imena. “Postigli smo kompromis (s Bugarskom) oko teksta”, rekao je makedonski ministar Nikola Dimitrov na kraju balkanskog summita u Trstu. “Potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s Bugarskom pridonijet će našoj vjerodostojnosti, pokazat će da smo ozbiljni i da želimo stvarati prijatelje u regiji”, dodao je.

Bugarsko ministrstvo je priopćilo da je postignuta “osnova” za kompromis s Makedonijom. Dužnosnici su ranije rekli kako se nadaju da bi se sporazum mogao potpisati 2. kolovoza. Dva balkanskih susjeda nadaju se da će sporazum riješiti dugogodišnja neslaganja oko povijesti, identiteta, jezika i etničkih manjina koja su s vremena na vrijeme zaoštravala njihove odnose.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU.

Predstavnici sedam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja zapadnog Balkana u srijedu poslije podne će na 4. summitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju suradnje i veza u regiji kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.

Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Hahn rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavu zajedničkog ekonomskog područja.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Mađarska vlada i Gazprom su potpisali sporazum o produžetku plinovoda Turski tok preko teritorija Bugarske i Srbije do Mađarske.

Prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Sijarta odobrena trasa je realnije rješenje od trase koja je trebalo ići preko Rumunjske i Hrvatske. U ovom trenutku planira se da se Mađarska priključi plinovodu do kraja 2019. godine.

U lipnju je saopšteno kako je Rusija nastavila pregovore sa Mađarskom i Srbijom o izgradnji „Južnog toka”, iako je ranije Moskva više puta priopćila da se neće vraćati na taj projekat. Također, saznalo se da Bugarska računa na ruski plin koji će puniti plinski čvor koji financira Europska komisija.

Novi makedonski premijer Zoran Zaev obećao je u ponedjeljak da će produbiti prijateljstvo svoje zemlje s Grčkom kako bi se pronašlo rješenje za spor oko imena Makedonije i pokrenula procedura pristupanja EU-u i NATO-u.

“Znam da ako budemo imali prijateljske odnose i dobar pristup, da se može pronaći rješenje”, rekao je Zaev u Bruxellesu, gdje se sastao s čelnicima EU-a i glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

“Naši prijatelji grčki građani, putem vladajuće i oporbenih stranaka, podržat će Makedoniju na njezinu putu prema europskoj integraciji i NATO-u”, dodao je Zaev, ističući da je to njegov prioritet.

Grčka ne priznaje Skoplju pravo da koristi ime Makedonija kako se naziva jedna od njezinih pokrajina. Stoltenberg je kazao da Makedonija može ući u NATO samo ako se pronađe “uzajamno prihvatljivo rješenje” spora oko imena, pregovorima pod okriljem UN-a. “Tek tada će se moći početi napredovat”, rekao je glavni tajnik.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn zauzeo se za “kompromis u kojem svatko malo popusti, ali dobije puno više zauzvrat”. “Naravno, to neće biti lako”, priznao je, podsjećajući da će biti potreban “jednoglasan pristanak svih država članica” EU-a u svakoj fazi pristupnih pregovora.

“Ne možemo napredovati s privremenim rješenjima”, upozorio je. Makedonija je primljena u UN 1991. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM), što bi trebalo biti privremeno.

Novi makedonski premijer Zaev u ponedjeljak je doputovao u svoj prvi službeni posjet u Bruxelles, gdje se sastao s vodećim ljudima institucija EU-a i NATO-a. Makedonija ima status kandidata za članstvo u EU-u od 2005. godine, ali zbog spora oko službenog imena zemlje s Grčkom još nema datum za početak pregovora. “Krajnje je vrijeme da započnemo pregovore”, rekao je Zaev, nakon sastanka s povjernikom. “Za Makedoniju članstvo u EU nema alternative i pregovori o članstvu trebaju početi što prije”, istaknuo je.

Europska unija imala je posredničku ulogu u rješavanju duboke političke krize u Makedoniji koja je trajala u posljednje dvije godine. Za to vrijeme uopće nije bilo dijaloga između vlade bivšeg premijera Nikole Gruevskog i oporbe koju je predvodio Zaev. “Formiranje nove vlade pozitivna je stvar. Vaša zemlja je okrenula novu stranicu nakon političke krize koja je predugo trajala. Ovo je svježi početak, ali nema mjesta za samozadovolsjtvo”, istaknuo je Hahn.

Govoreći o pitanju otvaranja pregovora i činjenici da oni još nisu otvoreni unatoč ranijim preporukama Komisije, Hahn je rekao da “nikoga ne želi kriviti za to”. “Moramo raditi na rješenju, na kompromisu. Postoji tendencija da se sve vidi u perspektivi tko je gubitnik, a tko dobitnik. Dobar kompromis znači da svi malo popuste i na kraju zauzvrat dobiju više”, rekao je Hahn.

Grčka je do sada bila krajenje nepopustljiva po pitanju imena Makedonija, smatrajući da to ime pripada njezinoj baštini. S druge strane, makedonska strana nije odustajala od prava na svoje ime, stoga se Hahnova izjava može shvatiti kao poziv i jednoj i drugoj strani da malo popuste.

Makedonija razmatra promjenu imena, potvdio je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov, koji se nada da će tako pridobiti Grčku i suzbiti njezino protivljenje kako bi se njegova zemlja mogla pridružiti NATO-u.

Članstvo u toj alijansi pomoglo bi smiriti stvari u široj balkanskoj regiji nakon mjeseci političkih napetosti, piše Financial Times, a o tome će Dimitrov govoriti višim dužnosnicima NATO-a u Briselu u ponedjeljak. Dimitrov je kazao da je još prerano govoriti o konkretnim prijedlozima imena, ali u srijedu će se susresti s grčkim iministrima kako bi pokušao opet uspostaviti povjerenje između dvije susjedne zemlje nakon što je Atena blokirala prijavu Makedonije za članstvo u NATO 2008. godine. “Pozvat ću Grčku da razmisli kakvog susjeda želi – želi li stabilnu, prijateljsku zemlju koja pruža nadu za demokraciju i pravdu?”, kazao je Dimitrov u intervjuu i dodao: “Ako smo dobri susjedi, tada će, nadam se, političke snage u Grčkoj shvatiti da je riječ o povijesnoj mogućnosti”.

Makedonija, koja sebe naziva Republika Makedonija, navukla je na sebe bijes Grčke, koja je uvjerena da to implicira teitorijalne pretenzije na sjevernu grčku provinciju, koja nosi isto ime. Nikola Gruevski, bivši makedonski premijer, dodatno je antagonizirao odnose dvije zemlje, nazivajući zračne luke i autoceste imenom Aleksandra Velikog, drevnog grčkog ratnika, reinterpetrirajući ga kao svojeg nacionalnog junaka. Promjena imena spominje se već neko vrijeme, a Dimitrov je istaknuo da bi se do nje došlo odlukom na referendumu i kroz konsenzus stranaka prije glasanja.