Makedonija

Ustavni amandman kojim bi se ime ‘Makedonija’ promijenilo u ‘Sjeverna Makedonija’ u pokušaju da se riješi višedesetljetni spor s Grčkom, pred makedonskim je zastupnicima pošto ga je je vlada premijera Zorana Zaeva podnijela u ponedjeljak, javljaju mediji.
U skladu s dogovorom, Makedonija će biti preimenovana, a zauzvrat bi Grčka trebala ukloniti diplomatske zapreke njezinu učlanjenju u NATO i otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom. Zaev je u referendumu, koji nije uspio zbog premalog odziva građana, tjedan dana prije pozvao građane da podupru dogovor o promjeni imena.

Referendum međutim nije obvezujuć i Zaev je obećao da će nastaviti ustrajati na promjeni imena provedbom sporazuma. Za ustavnu promjenu imena vladi je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, ili najmanje 80 od 120 glasova. Zaevu za to nedostaje oko 12 glasova, no on pritišće nacionalističke oporbene zastupnike da je podupru i otvore zemlji put u NATO i konačno u EU.

Bude li parlament odbio podržati amandmane, Zaev je obećao ranije izbore. On je na vlast došao nakon izbora prije 22 mjeseca. Zaev je sklopio sporazum o promjeni imena s grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom u lipnju.

Stanje ustavnog imena države za Makedonce je vrlo osjetljivo, što se odrazilo na izlaznost birača na referendumu održanom u nedjelju, no velika većina onih koji su dali svoj glas glasovali su za promjenu koja bi omogućila put prema euroatlantskim integracijama, izjavio je u utorak za Slovensku televiziju visoki predstavnik EU-a u Makedoniji Samuel Žbogar istaknuvši kako ta zemlja nema druge alternative.
„Pitanje imena države doista je vrlo osjetljivo za većinu ljudi u Makedoniji, ali je u nedjelju na referendumu izašlo 610.000 ljudi i  skoro svi su glasovali ‘za’“, rekao je Žbogar, bivši slovenski diplomat i ministar vanjskih poslova koji je prije odlaska na dužnost visokog predstavnika EU-a u Skoplju bio na istoj takvoj dužnosti na Kosovu.

Promjena ustavnog imena za Makedonce je doista vrlo osjetljivo pitanje, mnogi smatraju da to nije u redu, neki bi tu odluku prepustili drugima pa su zato mnogi u nedjelju ostali kod kuće, kazao je Žbogar tumačeći malu izlaznost na referendumu na koji nije izašlo 65 posto upisanih u biračke spiskove.

Po riječima visokog predstavnika EU u Makedoniji, makedonska vlada i političari idućih dana trebaju donijeti odluke kako bi se zemlji omogućio put prema EU, za što je opredijeljena velika većina državljana, ali i vodeće političke stranke, a sve drugo bi, po njegovom mišljenju, značilo nastavak dosadašnje izolacije.

Ne postoji nikakva alternativa, odnosno mogućnost povezivanja Makedonije s, primjerice, Rusijom ili Turskom,  jer većina građana, ali i sve političke stranke, osim jedne manje vanparlamentarne, zagovaraju članstvo zemlje u Europskoj uniji i NATO savezu, istaknuo je Žbogar dodavši da „sve ekonomske i političke veze vode Makedoniju prema Europskoj uniji i ne postoji realna alternativa tome članstvu”.

Na pitanje može li situacija u odnosima Prištine i Beograda eskalirati nakon što je Srbija podignula pripravnost svoje vojske zbog zadnjih napetosti, Žbogar je rekao da je takvih situacija bilo i prije, ali nisu dramatično eskalirale, no da to svjedoči i o široj nestabilnosti u regiji iako je od raspada bivše SFRJ prošlo skoro 30 godina. „To pokazuje da situacija na Balkanu još nije nepovratno stabilna, kako bismo željeli”, kazao je dodavši da bi zato bilo dobro strateški razmisliti o široj situaciji na zapadnom Balkanu i pokušati riješiti otvorena pitanja koja u nekim državama još postoje te naći rješenja koja bi omogućila „put tih zemalja prema Europskoj uniji“.

Europska unija i NATO pozdravili su u ponedjeljak pozitivni rezultat referenduma o promjeni imena Makedonije, ocjenjujući da predstavlja “povijesnu priliku” za europsku budućnost zemlje. “To je povijesna prilika ne samo za pomirenje u regiji, nego i za odlučan poticaj zemlji” na putu prema članstvu u EU, kazali su u zajedničkom priopćenju šefica europske diplomacije Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn istaknuvši da je sada na političkim dužnosnicima Skoplja da odluče kojim će putem krenuti. Referendum o novom imenu Makedonije “Republika Sjeverna Makedonija” rezultirao je velikom pobjedom zagovornika promjene imena, ali ga je obilježila masovna apstinencija birača koja ukazuje da ratifikacija u parlamentu neće proći glatko. Novim bi se imenom trebao okončati sukob s Atenom koja optužuje svojeg susjeda za uzurpiranje njezine povijesne baštine i blokira mu put prema Europskoj uniji i NATO-a.

Europska unija ne smije propustiti još jednu priliku za integraciju država zapadnog Balkana, upozorio je u utorak u govoru u Europskom parlamentu crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

“Zapadni Balkan je na prekretnici – hoće li dovršiti političku i ekonomsku tranziciju ili će nastaviti s međunacionalnim i vjerskim sukobima i ostati bomba s odgođenim djelovanjem koja uvijek može ugroziti europski kontinent”, poručio je Đukanović u govoru.

Đukanović je u tom tijelu govorio na poziv njegovog predsjednika Antonia Tajanija uručenog tijekom boravka u Bruxellesu u lipnju. Tajani je tada rekao da je vodstvo Đukanovića od velikog značaja jer je proces pristupanja Crne Gore u EU politički, a ne birokratski proces, što je ponovio i u utorak u Strasbourgu.

Đukanović je u EP-u naglasio kako je Crna Gora najviše napredovala na putu prema Europskoj uniji u usporedbi s drugim državama zapadnog Balkana. Crnogorci su u šest godina pregovora otvorili 31 poglavlje, zatvorili njih tri, dok još dva čekaju otvaranje. “Već smo duboko na kolosijeku koji podsjeća na jednosmjernu ulicu. Mi ne možemo drugim smjerom”, kazao je crnogorski predsjednik.

Naglasio je kako se Crna Gora po pitanju vanjske i sigurnosne politike već ponaša kao članica EU-a, te da se Podgorica bezuvjetno predaje politici Bruxellesa usprkos pritiscima. “Ako EU propusti još jednu priliku da integrira Balkan to nosi opasnost upliva trećih strana koji nemaju isti interes kao Europa”, upozorio je Đukanović, zaključivši kako bi to vratilo međunacionalne sukobe na Balkan i ugrozilo sigurnost Europe.

Pred zastupnicima Europskog parlamenta je istaknuo kako su “destruktivni glasovi iz devedesetih” danas glasniji nego u zadnja dva desetljeća, te da postoje “retrogradne struje” u regiji koje i dalje sanjaju o rekonstrukciji balkanskog prostora. Bruxellesu je poručio da rezultat referenduma u Makedoniji, odnosno nedovoljan odaziv tamošnjih birača na glasovanje o promjeni imena države, “treba shvatiti kao uzbunu” i poticaj da se počne ozbiljnije baviti politikom proširenja.

Makedonci su u nedjelju glasovali o promjeni imena države u Sjeverna Makedonija, čime bi se dovršio dugogodišnji sukob s Grčkom oko tog naziva zbog kojeg Atena Skoplju blokira put u članstvo prema euroatlantskim integracijama, no na zakazani referendum izašlo je manje od potrebnih 50 posto birača. “Veoma dobro razumijemo potrebu EU-a da riješi krize kojima se bavi, ali ne mislimo da je odgovor zaustavljanje misionarskog procesa ujedinjenja Europe”, rekao je crnogorski čelnik i dodao kako Balkan ne smije biti “eksperimentalni laboratorij europske administracije”.

Crna Gora je u lipnju prošle godine pod vodstvom Đukanovićeve Demokratske partije socijalista postala 29. članica NATO saveza, a on je u parlamentu naglasio kako je zbog toga do danas količina investicija, kao i broj turista iz ostalih članova te organizacije, narastao za 20 posto.

Đukanović, jedan od najdugovječnijih europskih čelnika, dominira crnogorskom politikom od 1991. godine. Nakon šest premijerskih i jednog predsjedničkog mandata u travnju je ponovno pobijedio na predsjedničkim izborima, dobivši dovoljan broj glasova već u prvom krugu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje u utorak u Ženevi na sastanku šefova država ili vlada u okviru strateškog dijaloga o zapadnom Balkanu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma.
Premijer Plenković je najavio da će taj sastanak, koji je počeo u utorak ujutro, biti prigoda za razgovore o posljedicama referenduma u Makedoniji, sigurnosnoj situaciji i razgovorima koji se vode između Srbije i Kosova te za analizu stanja u BiH uoči općih izbora sljedeći vikend.

Plenković je rekao da je cilj današnjeg sastanka raspraviti kako države jugoistoka Europe mogu ići naprijed prema svom temeljnom cilju, članstvu u EU-u, u čemu im Hrvatska može pomoći.

“Želimo vidjeti kako će se riješiti nekoliko bitnih političkih i sigurnosnih pitanja i također pomoći u transferu znanja u pogledu onoga što te zemlje mogu očekivati u okviru pregovora. To je naša strateška pozicija i mislim da je važno, pripremajući se za naše predsjedanje na početku mandata nove Komisije i novog Europskog parlamenta, novog predsjednika Europskog vijeća, da damo zamah tom procesu u prvoj polovici 2020. kada ćemo predsjedati Vijećem EU-a”, rekao je Plenković u ponedjeljak navečer.

Na skupu, osim Hrvatske, sudjeluju i predsjednici država ili vlada ili ministri iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je u ponedjeljak u Ženevi da se od početka zauzima za to da se afera SMS rasvijetli do kraja.

Rekao je to komentirajući informaciju da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović po povratku iz SAD-a od nadležnih službi zatražila detaljne informacije o aferi te zahtjev oporbe da se osnuje istražno povjerenstvo za taj slučaj. “Što se tiče istrage oko SMS-a, tu se u cijelosti slažemo. Tu priču treba apsolutno rasvijetliti do kraja i to je moj stav od početka, od kada sam saznao za to. Što se tiče ove druge inicijative, vidjet ćemo koliko je primjerena”, izjavio je Plenković novinarima.

Naš bi narod rekao kako je lagano tuđim spolovilom po gloginjama mlatiti. Upravo se to već neko vrijeme događa oko Makedonije, poglavito na europskom političkom centru i ljevici.
Propao je referendum u Makedoniji, s referendumskim pitanjem koje je podrazumijevalo promjenu imena države i naroda radi ulaska euroatlantske asocijacije. Referendum je propao zato što na njega nije izišao zakonski minimum birača, koji je propisan makedonskim zakonom, a to je 50 posto birača prema važećem popisu stanovništva (oko 900 tisuća).

Piše: Ivan Brodić

Bez obzira što je referendum savjetodavan. Izašlo je oko 560 tisuća birača (36 posto) od kojih je više od 90 posto kazalo kako su za promjenu identiteta svoga političkog naroda radi ulaska u euroatlantske integracije.

Organizatori referenduma (koalicija okupljena oko SDSM-a, socijaldemokratske stranke), usprkos padu cenzusa, proglašavaju pobjedu, naglašavajući kako je referendum savjetodavni i kako će sada Sobranje donijeti odluku o promjeni imena. Međutim, prema ustavu Republike Makedonije (kako se ta zemlja ustavno zove i pod kojim ju je imenom priznalo već dobar dio zemalja EU-a, među kojima i Hrvatska) za to je potrebno dvotrećinska većina Sobranja. Sobranje broji 120 parlamentaraca, od kojih su 59 pripadnici vladajuće koalicije, uvjetno 61.

Naime, ovaj je saziv Sobranja konstituiran bez kvoruma, rekli bismo čak i oktroiran, ali to je druga tema, jer su vladajući lokalnim izborima, kada su pobijedili u više od 80 posto lokalnih sredina, stekli legitimitet. O legalitetu i tako odlučuje moć, obnašatelj vlasti.

Taj je legitimitet sada opasno narušen, jer je i oporba, koja se kune u homogenost, proglasila je pobjedu, zbog pada cenzusa koji je postignut nakon organizirane kampanje bojkota. Kampanju su predvodili čelnik oporbena VMRO-DPMNE Hristijan Mickovski i predsjednik Republike Makedonije Đorge Ivanov.

Inzistirali su na tome kako je većina Makedonaca za ulazak u euroatlantske integracije, ta za ulazak u Uniju su bili spremni prije bilo koje zemlje na Balkanu, ta obojica, kao predvodnici, su krajnje prozapadni političari. Ali, tvrdili su kako Makedonija zbog tri sporazuma koja je postigao premijer Zoran Zaev, ne može platiti cijenu gubitka povijesnog, političkog, jezičnog i nacionalnog identiteta.

Potonji je nastajao krajem 19. i početkom 20. stoljeća, istina kasnije od velikog dijela europskih političkih naroda, što ne znači kako etnički identitet nije postojao u vrijeme Osmanskog carstva, ali i Bizanta (čitati Konstantina Porfirogeneta, O upravljanju carstvom). Sve to bez obzira na odsustvo države i bez obzira što makedonski susjedi tvrde drugačije, potpomognuti dijelom anacionalnih intelektualaca koji žele da najmanje 2 milijuna ljudi plate cijenu gubitka identiteta zbog europskog projekta, unutar kojega je sve jača ideja o Uniji kao zajednici suverenih država nasuprot ideji o jedinstvenoj naddržavi.

Ima takvih puno, kao da se svi gase žeđ na istom izvoru zamućene vode. Tako nam Donald Tusk poručuje „kako se rijetko kada u životu pruža prilika promijeniti ime vlastitog naroda“, Johannes Hahn kako mu se više sviđa Sjeverna Makedonija nego FYROM, svjesno manipulirajući, jer FYROM nije ustavno ime države, a Sjeverna Makedonija bi morala biti.

U domaćoj javnosti se osobito istakao profesor Tvrtko Jakovina koji je u jutrošnjoj U mreži prvog na HRT-u, svjesno ili ne, ponovio pogrešnu tezu makedonskih susjeda (on bi kao povjesničar to trebao znati) kako su Makedonci nacionalni identitet krenuli stjecati u posljednjih dvadeset godina (!), no to je sve tema nekog drugog teksta, nekog povijesnog pregleda.
Vratimo se mi na razloge kampanje #Bojkotiram.

Od kad je oktroirana vlast Zorana Zaeva, koja je legitimitet stekla na lokalnim izborima nakon preuzimanje Sobranja, koje je pak isforsirano na ulici Šarenom revolucijom, a popraćeno uhićivanjem brojnih neistomišljenika, ta je vlast potpisala dva katastrofalna sporazuma za makedonske nacionalne izbora, a s trećim je koalirala.

Tiranska platforma, sporazum koji je nastao prije parlamentarnih izbora, direktno kršeći Ohridski sporazum, prema kojemu je stožernim strankama pojedinog naroda zabranjeno koalirati, donijela je u program Zaevljeve vlade stremljenje federalizaciji zemlje te dvojezičnost (albansko makedonsku) na cijelom teritoriju zemlje, čak i tamo gdje Albanaca nema. Jaki dijelovi te platforme su separatistički, zalažu se za odcjepljenje zapada Makedonije i formiranje Republike Iliride. Ta ljubav ide do toga da je u makedonskom parlamentu prilikom te suspektne konstitucije svirana albanska državna himna prije makedonske i do toga da je Zoran Zaev odbio doći na finale rukometne lige prvaka koju je igrao skopski Vardar jer je na drugom mjestu igrala Shkendia, albanski nogometni klub iz Tetova.

Nakon toga je (anti)junak ovog teksta, sada već kao premijer, potpisao Sofijski dogovor, prema kojem je „priznao“ kako Makedonci ne postoje. Oni su naime zaseban kulturni identitet Bugara. To što je bugarska povijest, književnost i crkvenost započela na teritoriju Vardarske Makedonije, to gore po istinu. Zato se prije nekoliko tjedana bio primoran ispričati Bojku Borisovu, bugarskom premijeru, što je nazvao Ilindenski ustanak makedonskim, nakon diplomatske note.

Uzgred, postoje još i Pirinska Makedonija i Egejska Makedonija. Pirinska je pripojena Bugarskoj nakon Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata Bugarskoj, koja je Makedonce asimilirala. Što je i današnja bugarska navada politikom liberalnog davanja putovnica.

Apsurdno, Bugari su bili glavni saveznik Makedonaca između dva rata, ali kasnije i okupatori, protiv kojih je upravo VMRO poveo pobunu. Baš su predstavnici VMRO-a, s izuzetkom Kire Gligorova (koji je tamo bio zapisničar), bili glavni izaslanici na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Junak nekoliko knjiga uvaženog profesora Tvrtka Jakovine, Josip Broz, dolaskom u Skopje išao se prvo pokloniti Goci Delčevu, čovjeku koji, prema današnjoj izjavi uvaženog analitičara makedonske povijesti i politike, očito nije znao kojeg je identiteta zato što živio na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Druga, Egejska Makedonija pripala je Grčkoj, odakle su Makedonci protjerani nakon građanskog rata, u jednom od rijetkih nepriznatih europskih genocida, 1948. godine.

Treći je sporazum bio predmetom ovog referenduma, onaj iz Prespe. Prethodili su mu solunski dogovori, na kojima je premijer Republike Makedonije izjavio kako njega ne zanima kako će se njegova država zvati jer je on kozmopolit, a nije primarno Makedonac.

Prespanski sporazum obuhvaća promjenu ustava Makedonije u smislu promjene identiteta. Pa će se zemlja zvati Sjeverna Makedonija, narodne pjesme moraju se u tom smislu promijeniti ako se izvode izvan granica zemlje, a posebna grčka komisija nadgledat će kurikulum nastave povijesti i geografije (niti unutar Makedonije Solun se neće moći zvati nego grčkim imenom. Nastavak genocida iz 1948.godine?).

Još je nešto na strani VMRO-a i predsjednika države. A to je presuda međunarodnog suda u Haagu iz 2009. godine po tužbi Grčke protiv Makedonije u identitetskom sporu.

Pojednostavljeno, sud je presudio u korist Makedonije, objašnjavajući kako se sadašnji Makedonci imaju pravo koristiti identitetom antičkih Makedonaca jer oni više ne postoje, a dijele isto podneblje u različitim vremenima. Kako antički Makedonci nisu današnji Grci, sud je citirao Aristotela, koji je zapisao da je poučavao barbarina Aleksandra, dakle ne Helena. To, što današnji Makedonci nemaju nikakve veze, osim podneblja s ondašnjima, to je jasno svakom razumnom čovjeku, a incidentni kič ma makedonskim ulicama valja tumačiti frustracijom genocidom i blokadom, nikako drugačije.

Dojam je makedonske intelektualne elite, akademije znanosti i velikog dijela profesora sa skopskog sveučilišta, kako je ovakve sporazume, s ovakvim uvjetima za Makedonce, moglo dogovoriti i nerođeno dijete. Osobno bih rekao kako bi bolje uvjete postigao spomenuti profesor koji danas kaže kako Makedonci stvaraju identitet tek dvadeset godina. Pri tome uvaženog profesora nikako ne treba uspoređivati s nerođenim djetetom u intelektualnom ili kojem drugom smislu.

Obje strane su proglasile, dakle pobjedu, a u Sobranju vlada pat pozicija između infantilnih prozapadnjaka i onih prozapadnjaka koji se nisu spremni riješiti vlastitog identiteta. Između gospode koja je zaustavila strane investicije, prijetila uhićenjima neistomišljenicima i nepodobnim investitorima, zadužila zemlju u godinu dana više nego li je zadužena u posljednjih petnaest, koja se pozivaju na demokraciju i one gospode koju takvi nazivaju rusofilima (usprkos tome što su svi od njih formativne godine proživjeli na Zapadu), a koji su demokratskim putem srušili cenzus referenduma, a gospodarski im je išlo prilično dobro, usprkos blokadi. Makedonija je godinama imala rast, bila prijatelj stranih investicija, niskih poreza i niske zaduženosti.

Čini se kako doista slijede pripreme za prijevremene izbore i to je jedino pošteno u trenutku kada je jasno da je Zaev na ključnom referendumu doživio poraz od homemade proizvođača ajvara, kako na društvenim mrežama šaljivo zovu ljude koji su bojkotirali referendum.

Obje se strane pozivaju na neprovođenje biračkog i popisa stanovništva te bi bilo pošteno da se on i provede, jer rezultati ovog referenduma kažu kako u zemlji više nema toliko ljudi kao na prošlom popisu.

Naime, rezultati izlaznosti daju nam za pravo zapitati se zbog čega je došlo do odsustva albanskih birača?

Ako se provede popis i pokaže se da njih ima manje nego li na prošlom popisu, ispod 20 posto, mogao bi pasti Zakon o dvojezičnosti, ali i neke druge povlastice iz Ohridskog sporazuma, namijenjenih konstitutivnom narodu, potpisanog nakon pobune 2001. godine, koju je predvodio čelnik stožerne albanske stranke u Makedoniji Ali Ahmeti.

Umjesto zaključka, to što su, iz nekog neformalnog ministarstva za informiranje Europske komisije, sugerirali premijeru Zaevu proglasiti pobjedu usprkos cenzusu i to što on sada tvrdi kako ima podršku 90 i kusur posto birača te to što se američki ministar obrane osobito angažirao u ovoj perceptivnoj akrobaciji, ne bi trebalo puno pomoći. Ta Zoran Zaev je i na parlamentarnim izborima ustvrdio kako svi oni koji nisu izašli na izbore zapravo podržavaju njega, jer nisu glasovali za Nikolu Gruevskog (posrnulog i pravomoćno za korupciju osuđenog bivšeg premijera)

Uostalom, demokratski standardi, europske vrijednosti i ostala mitska mjesta liberalne demokracije nije moguće nametati kroz suspenziju identiteta jednog političkog naroda, taman da je isti stvoren i prije godinu dana (a nije), kampanja #Bojkotiram to je jasno pokazala, donosi portal Direktno.hr.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u ponedjeljak je ocijenio kako rezultat neuspjelog nedjeljnog savjetodavnog referenduma u Makedoniji o imenu zemlje daje novu nadu da bi Makedonija mogla postati dio euroatlantskih integracija.
Makedonija je u nedjelju održala referendum u sklopu dogovora prema kojemu će Grčka, ako Makedonci prihvate ime “Republika Sjeverna Makedonija”, odustati od blokiranja ulaska Skoplja u NATO i u Europsku uniju. Referendum nije uspio jer je na njega izašlo daleko manje glasača od potrebnih 50 posto, njih 36.91 posto. Od glasaća koji su izašli na referendum 91.46 posto je zaokružilo “za”.

“Rezultati referenduma daju jednu novu nadu da će Makedonija uskoro postati dijelom euroatlantskih integracija i doći u društvo zemalja gdje je veći osobni dohodak i gdje građani žive bolje,” rekao je Bernardić na konferenciji za novinare u Splitu. Dodao je kako to treba biti prioritet za sve zemlje zapadnog Balkana koje su ostale neintegrirane u europske integracije.

Bernardić je kazao kako je u nedjelju komunicirao s predsjednikom makedonske vlade Zoranom Zaevom i čestitao mu na ishodu referenduma.

“Želim premijeru Zaevu i Makedoncima puno sreće na njihovom europskom putu, to neće biti lako jer bio je prisutan određeni bojkot ovog referenduma starih struktura koje Makedoniju nisu micale iz pozicije u kojoj je bila, nisu pokušavale ni razgovarati s Grčkom, odnosno sa stranom koja je direktno od prvog dana upetljana oko imena Makedonije, i to je nešto što je u Makedoniji postalo neizdrživo,” rekao je Bernardić.

Po njegovom mišljenju snažna potpora međunarodne zajednice i snažan angažman premijera Zaev usmjerili su Makedoniju na europski put.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Makedoniju, slovenski eurozastupnik Ivo Vajgl, pozvao je u ponedjeljak makedonske političare da se ujedine oko projekta europske i euroatlanske budućnosti Makedonije, nakon jučerašnjeg referenduma na kojemu je 91 posto birača podržalo sporazum s Grčkom o promjeni ustavnog imena Makedonije koji bi omogućio napredak države prema eurointegracijama, no na koji je izašlo samo nešto više od trećine onih s pravom glasa.
„Sada je važno da međunarodna zajednica, EU i NATO i dalje podržavaju Makedoniju na putu u integracije. Ostalo će morati obaviti makedonski političari koji bi morali biti svjesni da se radi o dugoročnom interesu ili čak o sudbini makedonskog naroda i države. Ta je činjenica veća i važnija od stranačkih interesa i vjerojatnih ucjena kojima je cilj da se zaboravi na nezakonite postupke prijašnje vlade“, naveo je Vajgl u izjavi za javnost.

Kako je istaknuo, većina stanovnika Makedonije podržala je projekt sadašnje vlade o sporazumu s Grčkom, no „oko pola milijuna“ potencijalnih birača iz Makedonije koji žive u inozemstvu „praktično se je pridružilo bojkotu, svjesno ili zbog obmanjujućih informacija“, čime su, navodi Vajgl, doprinijeli činjenici da na referendumu nije postignuta predviđena zakonska kvota o najmanje polovičnoj izlaznosti.

Tako je rezultat referenduma zapravo razotkrio “kontradiktornu situaciju u današnjoj makedonskoj politici”, u kojoj se svi deklarativno izjašnjavaju za europsku i euroatlantsku budućnost države, a u isto vrijeme na bojkot referenduma pozivaju i najveća oporbena stranka i predsjednik države, iako je jučerašnje savjetodavno referendumsko izjašnjavanje bilo „jedna od značajnih postaja na putu Makedonije do cilja“, navodi Vajgl.

Samo 36,5 posto birača s pravom glasa izišlo je na referendum u nedjelju kako bi odgovorili na pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Da bi referendum bio valjan, odziv je trebao biti 50 posto plus jedan glas, iako je 91 posto onih koji su izišli glasalo za promjenu imena države. Makedonski premijer Zoran Zaev sada će pokušati ratificirati sporazum s Grčkom o promjeni imena države u nacionalnom parlamentu. Referendum nije bio obvezujući, ali zbog njegovog neuspjeha teško će dobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za ratifikaciju.

Prijevremeni izbori vjerojatno će odlučiti o europskoj budućnosti Makedonije nakon što je zbog slabog odziva građana propao referendum o promjeni imena države, pišu europski mediji.
Samo 36,5 posto birača s pravom glasa izišlo je na referendum u nedjelju kako bi odgovorili na pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”. Da bi referendum bio valjan, odziv je trebao biti 50 posto plus jedan glas, iako je 91 posto onih koji su izišli glasalo za promjenu imena države.

Makedonski premijer Zoran Zaev sada će pokušati ratificirati sporazum s Grčkom o promjeni imena države u nacionalnom parlamentu. Referendum nije bio obvezujući, ali zbog njegovog neuspjeha teško će dobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za ratifikaciju.

Propast referenduma ide također u prilog nacionalistima u Makedoniji i Grčkoj koji tvrde da sporazum nema mandat naroda, piše u ponedjeljak EUobserver. “Ljudi su odlično izabrali i kazali ‘da’ našoj budućnosti. Vrijeme je da zastupnici slijede glas naroda i pruže potporu”, rekao je Zaev novinarima u nedjelju.

“Odlučan sam da uvedem Makedoniju u Europsku uniju i NATO”, dodao je.

“Neće biti boljeg sporazuma s Grčkom, niti alternative za NATO i EU”, naglasio je. Ali ako i glasanje parlamenta bude negativno, morat će pribjeći “drugom demokratskom alatu” ne bi li spasio sporazum, dodao je, aludirajući na prijevremene izbore.

Zaev i njegove savezničke stranke, među kojima su one makedonskih Albanaca, mogu očekivati da će 71 zastupnik glasati za ustavne promjene potrebne za promjenu imena države u Republika Sjeverna Makedonija.

No premijer će trebati barem 80 glasova, a oporba, koja ima 49 zastupnika, ne daje naslutiti da bi mogla promijeniti stajalište. “Činjenica je da sporazum o imenu nije od naroda dobio zeleno svjetlo, nego znak stop”, rekao je Hristijan Mickoski, vođa oporbene stranke VMRO-DPMNE. “Vladina politika doživjela je danas debakl.”

“Onaj koji je glasao protiv i bojkotirao referendum poslao je poruku: ovo je Makedonija, ovdje žive Makedonci, ovdje se govori makedonski, ovo je zemlja makedonskih predaka”, dodao je.

Sporazum o promjeni imena Makedonije mora ratificirati i grčki parlament kako bi stupio na snagu. Makedonija bi trebala “nastaviti provedbu ovog sporazuma”, rekao je grčki premijer Aleksis Cipras Zaevu telefonom nakon objave rezultata referenduma. “Ako se sporazum provede, to će biti stup stabilnosti na Balkanu”, rekao je.

No nacionalistički trijumfalizam VMRO-DPMNE-a o “zemlji makedonskih predaka” neće olakšati Ciprasu da dobije potporu. Činjenica da je njegov ministar obrane Panos Kamenos, iz nacionalističke stranke u grčkoj koaliciji, na Twitteru ocijenio da je makedonski referendum bio “neuspjeh” i da je 68 posto Makedonaca “poništilo sporazum (o imenu)” također ne sluti na dobro kada je riječ o ratifikaciji sporazuma u Grčkoj.

Premijeri Makedonije i Grčke, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, najavili su nakon neuspjelog nedjeljnog referenduma da će se i dalje zauzimati za dogovor o promjeni imena Makedonije, pošto su podršku tome planu dali i Europska unija i NATO.

Makedonija je u nedjelju održala referendum u sklopu dogovora prema kojemu će Grčka, ako Makedonci prihvate ime “Republika Sjeverna Makedonija”, odustati od blokiranja ulaska Skoplja u NATO i u Europsku uniju.

Velika većina birača, oko 91,2 posto, odobrila je promjenu imena, no izlaznost je bila daleko niža od potrebnih 50 posto, pokazali su rezultati izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja oko 80 posto glasova. Protiv je bilo 5,86 posto, a izlaznost je bila oko 35 posto.

Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?”. Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. “Više od 90 posto građana odobrilo je dogovor s Grčkom o promjeni imena Makedonije i parlament treba potvrditi volju većine”, rekao je Zaev. “Više od 90 posto glasalo je ‘za’, dakle, sada je na parlamentu red da potvrdi volju većine”, naglasio je.

No, nije spomenuo da je pola sata prije zatvaranja birališta izborno povjerenstvo objavilo da dvije trećine birača nisu išle glasovati.

Rekao je da se nada da će zastupnici oporbene desnice (VMRO-DPMNE) “poštovati demokratsku volju građana” i ratificirati dogovor u parlamentu. U protivnom će, rekao je, raspisati “prijevremene parlamentarne izbore”.

Cipras je u nedjelju nakon referenduma izrazio potporu Zaevu za provedbu dogovora. U telefonskom razgovoru Cipras je pozdravio “odlučnost i hrabrost” svog kolege da nastavi s provedbom. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke objavilo je da zemlja ostaje predana provedbi sporazuma s Makedonijom sklopljenog u lipnju između Skoplja i Atene, a isto su naglasili i NATO i EU.

NATO i EU za provedbu dogovora

“Pozdravljam odgovor ‘Da’ na referendumu. Pozivam sve političke čelnike i stranke da se konstruktivno i odgovorno uključe kako bi se iskoristila ova povijesna prilika”, napisao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u tvitu. “Vrata NATO-a su otvorena, ali sve nacionalne procedure još trebaju biti provedene”, dodao je.

Povjerenik Europske unije za proširenje čestitao je onima koji su izašli na makedonski referendum, unatoč niskoj izlaznosti. “Čestitam onim građanima koji su glasali na današnjem savjetodavnom referendumu i iskoristili svoje demokratske slobode”, kazao je Hahn na Twitteru.

Ne spominjući nisku izlaznost, Hahn je pozvao “sve političke čelnike da poštuju ovu odluku”.

Nedovoljnu izlaznost pozdravio je međutim grčki ministar obrane Pavlos Kamenos, koji se protivi dogovoru o promjeni imena. “Kad sam govorio da će referendum propasti, kritizirali su me. Sada je 68 posto nacije taj dogovor proglasilo ništavnim”, rekao je Kamenos.

Zagovornici bojkota referenduma koji je bio organiziran na društvenim mrežama, okupili su se tijekom večeri ispred zgrade parlamenta. Bilo ih je tristotinjak, sat i pol nakon zatvaranja birališta. “Nemamo problem s imenom ni s identitetom … Imamo problem s time da nam netko to nameće”, rekla je Ana Bobinkova Mijakovska, 47-godišnja profesorica filozofije, pristaša bojkota. Poziv na bojkot je podupro predsjednik Đorge Ivanov, blizak nacionalističkoj desnici.

Referendum će “promijeniti stvari ako nam otvori vrata Europe i NATO-a”, rekla je Olivera Argirovska (74), umirovljena medicinska sestra u prijestolnici Skoplju. Makedonija, siromašna zemlja koja je svoju izoliranost platila dugogodišnjom gospodarskom stagnacijom, želi ući u te organizacije koje su za mnoge sinonim stabilnosti i napretka.

Na tom putu joj se ispriječio veto Grčke koja Makedonijom zove samo svoju pokrajinu na sjeveru, oko Soluna.

Zapadni čelnici i makedonska vlada opisuju referendum o promjeni imena Makedonije u nedjelju kao povijesnu priliku da se prekine grčka diplomatska blokada, no nije jasno što će se dogoditi ako rezultat bude negativan ili ako referendum ne uspije zbog slabog odziva građana.
Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om. No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Po sporazumu koji su potpisali grčki i makedonski ljevičarski premijeri, Aleksis Cipras i Zoran Zaev, bivša jugoslavenska republika bit će preimenovana kako bi se riješile dugogodišnje napetosti s Grčkom, koja tvrdi da se Makedonijom može zvati samo njezina sjeverna pokrajina.

Parlament u Skoplju podržao je sporazum sa 69 od ukupno 120 glasova. No, promjena ustava puno je teži korak i Zaev će trebati dvotrećinsku većinu. Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

U međuvremenu, Zaev je zakazao referendum kao ključni test popularnosti svoje vlade, iako to po Prespanskom sporazumu nije morao učiniti. Zapadni čelnici pohrlili su u Skoplje pred referendum i pozivali Makedonce da se odazovu, signalizirajući da će samo prihvaćanjem sporazuma s Grčkom pomoći svojoj zemlji.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Heiko Maas, američki ministar obrane James Mattis, austrijski kancelar Sebastian Kurz, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn osobno su prenijeli tu poruku zadnjih dana.

Zaev je bio izravniji upozorivši Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Zašto referendum?

No dok vlada i međunarodni gosti opisuju glasanje kao povijesnu priliku za Makedoniju, i dalje nije posve jasno što vlada ima od toga. Referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.

Nacionalistička oporba protivi se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon. “Referendum je savjetodavan… pa je njegov rezultat apsolutno irelevantan za moguću ratifikaciju sporazuma”, rekla je profesorica i politička analitičarka Biljana Vankovska s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Skoplju.

Premda je Ustavni sud odbacio zahtjeve da se referendum proglasi nezakonitim, ona inzistira da on to doista jest. Ako je referendum neobvezujući i pravno kontroverzan, zašto se uopće održava? “Velik pritisak izvana pokazuje da je referendum važan međunarodnim igračima, jer mu je cilj da se stvori dojam da su Makedonci demokratski i dragovoljno prihvatili sporazum”, kazala je.

“Na referendumu građani odlučuju, a političari slušaju. Referendum je uspješan, neovisno o tome kako glasa većina, ako je proveden po pravilima pravne države. Ovaj to, nažalost, nije”, kazala je. On krši “sva zakonska načela”, uključujući Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije, kazala je.

Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavna i izborna pitanja. Vankovska ne vjeruje da će odziv na referendum biti veći od potrebnih više od 50 posto kako bi bio valjan, ali upozorava da će Zaev ipak nastaviti s provedbom Prespanskog sporazuma iako je “on već u neregularnom procesu”.

Neuspjeli referendum bi “delegitimizirao” Zaeva. A eventualnim nastavkom procesa ratifikacije on “će zaobići narod, izvor svojeg autoriteta i… izazvati nepredvidljivu političku i socijalnu krizu.”

No kada bi odustao od Prespanskog sporazuma, Grčka bi i dalje nastavila blokirati primanje Makedonije u NATO i njezin napredak prema EU-u, što bi moglo povećati rizik od političke nestabilnosti. Zemlja je, naime, već bila na rubu rata 2001. kada su se pobunili etnički Albanci, koji čine oko četvrtine od ukupno 1,7 milijuna stanovnika, tražeći veća prava.

Makedonski predsjednik Đorge Ivanov pozvao je u nedjelju svoje sunarodnjake da bojkotiraju referendum na kojem će se odlučivati o promjeni imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija, a glavni tajnik NATO-a poručio im je u videoporuci da je odluka u njihovim rukama i da ih čeka u Savezu.
Promjena imena države “ugrožava nacionalni identitet”, rekao je Ivanov za mjesne medije u Skoplju i objasnio da on sam neće izići na referendum, predviđen 30. rujna, piše agencija dpa. Naziv države mijenja se u sklopu dogovora kojim se želi riješiti spor s Grčkom o imenu koji traje već 27 godina i kojim bi se deblokirao proces pristupanja Makedonije Europskoj uniji i NATO-u.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u posebnoj videoporuci Makedoncima poručuje da je vrijeme da se čuju njihovi glasovi i da su im vrata saveza otvorena, a poruka je objavljena na portalu makedonske agencije MIA. “Vrata NATO-a su otvorena, ali samo ljudi iz vaše zemlje mogu odlučiti hoće li proći kroz njih”, kaže Stoltenberg i poručuje “vaša budućnost je u vašim rukama. Čekamo vas u NATO-u”.

Grčka naziva Makedonijom svoju sjevernu pokrajinu i optužuje susjednu državu da ima teritorijalne pretenzije prema toj pokrajini i njezinu nasljeđu. Grčka je zbog toga blokirala pristupanje Makedonije NATO-u i koči je na putu prema EU-u.

Pitanje na koje će birači u Makedoniji odgovarati 30. rujna glasi: “Jeste li za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu prihvaćanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?” No, uspjeh referenduma nije izvjestan jer ga odbacuju predsjednik države i oporba. Najmanje polovica od 1,8 milijuna birača s pravom glasa mora se odazvati na referendum kako bi bio valjan, a to će zbog bojkota oporbe biti teško.

Makedonski premijer Zoran Zaev poručio je svojim sugrađanima moraju prihvatiti novo ime države ili se suočiti s “nestabilnošću” i “izolacijom” u budućnosti.
Zaev je u razgovoru za agenciju France Presse pozvao Makedonce da na referendumu 30. rujna o promjeni imena države u Republika Sjeverna Makedonija glasaju ‘za’. Tome je prethodio sporazum Atene i Skoplja o imenu Makedonije poslije nekoliko desetljeća dugog spora.

Sukob je krenuo 1991. kad se Makedonija mirno odvojila od Jugoslavije i proglasila neovisnost pod imenom Republika Makedonija. Grčkoj je smetalo to ime jer tvrdi kako se njime impliciraju teritorijalne pretenzije na istoimenu sjevernu grčku pokrajinu. Zbog grčkog prigovora Makedonija je primljena u Ujedinjene narode pod privremenim imenom Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije (FYROM).

Atena je zbog toga prijepora Makedoniji blokirala i put u Europsku uniju i NATO savez. Proeuropski socijalist Zaev po pitanju promjene imena ima veliku opoziciju u zemlji, većinom među nacionalistima.

Pitanje na referendumu glasit će: “Jeste li za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu prihvaćanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?”. Anketa koju je u srpnju provela američki financirana agencija Center for Insights in Survey Research pokazala je da 57 posto ispitanika podržava promjenu.

“Toliko sam čvrsto uvjeren da će referendum uspjeti da čak i ne promišljam druge opcije”, rekao je Zaev za AFP. I europski i američki čelnici pozivaju Makedonce da prihvate novo ime jer to vide kao način da se država čvrsto stavi u zapadnu sferu i zaustavi utjecaj Rusije.

Američki ministar obrane Jim Mattis u ponedjeljak stiže u Skoplje kako bi “pokazao američku podršku Makedoniji u kandidaturi za NATO i nastavak američke predanosti miru i sigurnosti u regiji”, objavio je Pentagon. Mattis je ranije ovog tjedna otkrio kako je zabrinut zbog navodnih pokušaja Rusije da zaustavi makedonski put u NATO. Moskva kritike odbacuje, ali protivi se širenju tog saveza na istok. Ovog mjeseca Makedoniju su posjetili i njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski kancelar Sebastian Kurz i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Podršku je dao i američki predsjednik Donald Trump u čestitki povodom makedonskog Dana neovisnosti 8. rujna na stranicama američkog veleposlanstva u Skoplju. Dogovor između Skoplja i Atene i “makedonsko članstvo u NATO-u će sonažiti sigurnost, stabilnost i blagostanje diljem cijele regije”, poručio je Trump. “Sjedinjene Države su spremne podržati Makedoniju, posebice oko nadolazećih razgovora o vašem članstvu u NATO-u”, zaključio je američki čelnik. Nakon referenduma Makedonci moraju promjenu imena potvrditi i u parlamentu promjenom ustava koja zahtijeva dvotrećinsku većinu, a potom će dogovor ratificirati i Grčka.