Makedonija

Bugarska, Grčka i Makedonija

Bugarska i Grčka planiraju se povezati vodikovim cjevovodom kako bi unaprijedile energetsku sigurnost, a u planu je i cjevovod za ukapljeni prirodni plin koji će povezati Bugarsku, Srbiju i Makedoniju s Grčkom.

Vodikov cjevovod čija se gradnja razmatra povezao bi Sofiju i Solun, budući da Bugarska želi neovisnost o energentima iz Rusije.

Osim zelenog vodika, u tijeku su i radovi na cjevovodu za ukapljeni prirodni plin koji će se protezati 28 km i povezivati Bugarsku, Srbiju i Sjevernu Makedoniju s Grčkom.

Izvršni direktor Bulgartransgaza Vladimir Malinov iznio je te planove na Ekonomskom forumu u Sofiji.

Makedonski mediji

Regulatorna komisija za energetiku (ERC) Sjeverne Makedonije odlučila je ukinuti licencu za grijanje tvrtki Balkan Energy (BEG) u Skoplju. Vlada će s Ministarstvom gospodarstva moći raspisati javni poziv za izbor novog operatera za proizvodnju toplinske energije, javljaju makedonski mediji.

Predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Marko Bislimoski očekuje da rokovi budu kratki kako bi se brzo organiziralo grijanje stanova i poduzeća u Skoplju.

Odluka je donesena jer je zatraženo uskraćivanje licence BEG-u zbog nemogućnosti daljnjeg normalnog funkcioniranja, kreditne nedostatnosti i nemogućnosti osiguravanja potrebnih financijskih sredstava za novu sezonu grijanja.

Grad Skoplje ne želi preuzeti obvezu grijanja grada, zbog čega je ministar ekonomije Kreshnik Bekteshi najavio da će licenca BEG-a ići na natječaj, a ako se ne pojavi privatna kompanija, menadžment proizvodnje toplinske energije preuzima ESM. Vlasti uvjeravaju da Skopljani neće osjetiti posljedice te odluke.

U slučaju nestanka prirodnog plina iz Rusije, Sjeverna Makedonija može preko Bugarske pronaći prirodni plin iz drugih izvora, poput Grčke, kao i koristiti alternativna goriva poput loživog ulja ili dizela, kaže Bislimoski.

Objavila središnja banka

Makedonija je spremna ruski plin plaćati u rubljama, objavio je portal Expres.mk.

Narodna banka Sjeverne Makedonije je dodala rublju na svoju tečajnu listu, a guvernerka Anita Angelovska Bežovska je rekla kako je središnja banka napravila sve potrebne izmjene i da više ne postoje prepreke uvoznicima da plin iz Rusije plaćaju u rubljama.

Najveći makedonski izvoznici, metalska industrija i kompanije u industrijskim zonama, kažu da će morati zaustaviti rad u slučaju da stane dotok prirodnog plina, jer nemaju alternativu u ovom trenutku.

Ministar ekonomije Sjeverne Makedonije Krešnik Bekteši rekao je jučer da nema prekida u isporuci ruskoga plina toj zemlji preko Bugarske, ali da u slučaju da Gazprom prekine snabdjevanje postoji alternativa i da industrijski objekti mogu koristiti mazut.

Saznaje DW

Prekid u opskrbi Bugarske prirodnim plinom iz Rusije zasad ne utječe na Sjevernu Makedoniju. Ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi kaže da isporuka prirodnog plina nije prekinuta, ali i da zemlja ima odgovarajuće alternative u uvjetima energetske krize, piše portal Deutsche Welle.

Nakon informacija da je ruski Gazprom obustavio isporuku plina Bugarskoj i Poljskoj, ministar Bekteshi uvjerava da su sve obveze s makedonske strane ispunjene i da za sada nema kašnjenja u uvozu prirodnog plina u zemlju.

”Situacija je složena i ne zna se kakva bi odluka mogla biti donesena u sljedećim danima. Država ima odgovarajuće alternative”, izjavio je Bekteshi. Prekine li Rusija isporuku plina Bugarskoj, interkonektor iz Grčke koristio bio se kao alternativna veza jer se, prema ugovorima, tranzit plina ne smije prekidati. Sljedeći tjedan planiran je sastanak ministara iz regije u Sofiji kako bi se sagledala situacija i potrebe te osigurala kontinuirana opskrba energijom.

Regulatorna komisija za energetske i vodne usluge (ERC) kaže da plinovod koji prolazi kroz Bugarsku može poslužiti kao tranzitna linija za Sjevernu Makedoniju, koja ima tehničku mogućnost za nesmetan dotok prirodnog plina u zemlju. Energetsko regulatorno tijelo ocjenjuje da je situacija složena i ovisi o odlukama koje će Rusija donijeti – hoće li proširiti popis zemalja kojima će prestati ili ograničiti isporuku prirodnog plina,

”Prema dostupnim informacijama kojima raspolažemo, Makpetrol, koji je dugogodišnji trgovac prirodnim plinom, na vrijeme je podmirio svoje obveze prema Gazpromu, što znači stabilnu isporuku prirodnog plina”, poručuju iz ERC-a.

Nadležna tijela prate stanje na tržištu energije, a u vrijeme energetske krize informacije svakodnevno dostavljaju svi sudionici na tržištu. Sukladno članku 13. stavak 7. Pravila za opskrbu prirodnim plinom, potrošač je dužan osigurati uvjete za korištenje alternativne energije u slučaju da prirodnog plina nema.

Svi koji koriste prirodni plin moraju imati alternativno gorivo kao što je loživo ulje, UNP, komprimirani prirodni plin ili ekstra lako gorivo. Gazprom Export zaustavio je isporuku plina Bugarskoj i Poljskoj nakon što su dvije zemlje odbile početi plaćati u rubljama.

Bugarski premijer Kiril Petkov izjavio je da je ruska obustava plina ucjena i grubo kršenje sporazuma, ali da opskrba plinom potrošačima u zemlji neće biti prekinuta. Bugarsko ministarstvo energetike, energetski holding Bulgargaz i Bulgartransgaz poduzeli su mjere za alternativnu opskrbu plinom i rješavanje situacije.

Makedonija

Sjeverna Makedonija ima osiguranu opskrbu prirodnim plinom do kraja sezone grijanja 15. travnja, ali što onda? Vlada se nada pomoći Bugarske, koja bi trebala opskrbljivati zemlju kao zamjenu za ruski plin ako Moskva odluči platiti prirodni plin u rubljima od strane “neprijateljskih država”, piše internetski portal Deutsche Welle.

Opskrba prirodnim plinom u zemlji osigurana je do 15. travnja, potvrdio je u petak (1. travnja) ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi, koji ne vjeruje da će S. Makedonija bi se mogla suočiti s problemima u pogledu toplinske i električne energije.

Rusija je rekla da za sada neće prestati isporučivati plin Europi nakon što je predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret kojim se zahtijeva da plaćanja budu u rubljama. Kupci moraju otvoriti račun u rubljama u ruskim bankama, inače će postojeći ugovori biti raskinuti. Uredba ne obuhvaća isporuke koje su već plaćene. Ako Moskva provede odluku, zemlje u regiji, uključujući sjevernu Makedoniju, tražit će alternativne izvore za opskrbu prirodnim plinom. Skoplje se nada Sofijinoj pomoći.

Ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi uvjerava da će u slučaju da Rusija donese takvu odluku, svi drugi alternativni izvori prirodnog plina koji će se isporučivati Bugarskoj moći koristiti Sjevernu Makedoniju.

Potaknute energetskom krizom, zemlje u regiji već traže alternative za opskrbu prirodnim plinom. “Takav je novi interkonektor s Helenskom Republikom, naše izravno sudjelovanje u terminalu Alexandropoulos, i naravno novi interkonektor s Republikom Bugarskom, koja je članica EU”, rekao je Bekteshi koji je već razgovarao s guvernerom Narodne banke da još uvijek nema europskog smjera središnje banke, jer makedonski tečaj nema rublju kao valutu i takve transakcije se ne mogu obavljati.

Vlasti su nepokolebljive da su unatoč energetskoj krizi koja je pogodila Europu zbog rata u Ukrajini, poduzele pravovremene mjere za opskrbu potrebnom energijom.

I pristupni plinovod

Vlada Sjeverne Makedonije zadužila je kompaniju Elektrane Sjeverne Makedonije (ESM) da započne proces potpisivanja ugovora za realizaciju Memoranduma o razumijevanju potpisanog s tvrtkom Gastrade za projekt izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin u Aleksandropoliju u Grčkoj.

Iz vlade je priopćeno da je to prvi korak prema ostvarenju strateškog cilja – energetske neovisnosti zemlje. “Vlada je preko ESM-a započela proces rezervacije kapaciteta za ukapljeni prirodni plin u LNG terminalu u Aleksandropoliju čime će se povećati sigurnost opskrbe prirodnim plinom građana”, stoji u priopćenju vlade.

Povećat će se kapacitet opskrbe plinom u zemlji te utjecati na liberalizaciju tržišta, a time i na konkurentnost cijena. “S obzirom na trenutačnu energetsku krizu u Europi i našoj zemlji, ovo je konkretan korak koji bi trebao dati rezultate u stabilizaciji opskrbe energijom u Sjevernoj Makedoniji”, poručili su iz vlade, prenose makedonski mediji.

Memorandumom potpisanim u ožujku 2021. Sjeverna Makedonija je odlučila sudjelovati u investiciji u plinski terminal u Aleksandropoliju sa 10 posto udjela, u vrijednosti od 370 milijuna eura, a koju će podržati EU.

Također će sudjelovati sa 25 posto u gradnji elektrane na prirodni plin u Aleksandropoliju, a procijenjena vrijednost investicije veća je od 380 milijuna eura.


Krajem prošle godine vlada je završila finanijsku konstrukciju 57,8 milijuna eura vrijednog projekta za izgradnju interkonektivnog plinovoda od Negotina do granice s Grčkom.

Taj terminal proglašen je projektom od posebnog interesa Europske unije i za njega je Europska komisija odobrila potporu za učinkovitu integraciju s drugim važnim infrastrukturnim projektima prirodnog plina na regionalnom tržištu.

Zajednička izgradnja

Vlada Sjeverne Makedonije zadužila je kompaniju Elektrane Sjeverne Makedonije (ESM) da započne proces potpisivanja ugovora za realizaciju Memoranduma o razumijevanju potpisanog s tvrtkom Gastrade za projekt izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin u Aleksandropoliju u Grčkoj. Iz vlade je priopćeno da je to prvi korak prema ostvarenju strateškog cilja – energetske neovisnosti zemlje.

“Vlada je preko ESM-a započela proces rezervacije kapaciteta za ukapljeni prirodni plin u LNG terminalu u Aleksandropoliju čime će se povećati sigurnost opskrbe prirodnim plinom građana”, stoji u priopćenju vlade.

Povećat će se kapacitet opskrbe plinom u zemlji te utjecati na liberalizaciju tržišta, a time i na konkurentnost cijena.

“S obzirom na trenutačnu energetsku krizu u Europi i našoj zemlji, ovo je konkretan korak koji bi trebao dati rezultate u stabilizaciji opskrbe energijom u Sjevernoj Makedoniji”, poručili su iz vlade, prenose makedonski mediji.

Taj terminal proglašen je projektom od posebnog interesa Europske unije i za njega je Europska komisija odobrila potporu za učinkovitu integraciju s drugim važnim infrastrukturnim projektima prirodnog plina na regionalnom tržištu.

Memorandumom potpisanim u ožujku 2021. Sjeverna Makedonija je odlučila sudjelovati u investiciji u plinski terminal u Aleksandropoliju sa 10 posto udjela, u vrijednosti od 370 milijuna eura, a koju će podržati EU.

Također će sudjelovati sa 25 posto u gradnji elektrane na prirodni plin u Aleksandropoliju, a procijenjena vrijednost investicije veća je od 380 milijuna eura.

Krajem prošle godine vlada je završila finanijsku konstrukciju 57,8 milijuna eura vrijednog projekta za izgradnju interkonektivnog plinovoda od Negotina do granice s Grčkom.

Elektrana

Japanski Mitsubishi Motors zainteresiran je za izgradnju plinske elektrane snage 250 MW u Sjevernoj Makedoniji, priopćeno je iz državnog elektroenergetskog poduzeća ESM. Mitsubishi istražuje mogućnost izgradnje elektrane u blizini termoelektrane na ugljen REK Bitola, s ciljem da počne s radom do početka 2026. godine, naveo je ESM u priopćenju za javnost u srijedu nakon posjeta dužnosnika ESM-a.

Predstavnici Mitsubishija također su izrazili spremnost za sudjelovanje u izgradnji drugih postrojenja predviđenih planom tranzicije Sjeverne Makedonije na obnovljive izvore energije, stoji u priopćenju.

U posljednje tri godine Mitsubishi je uložio oko 2 milijarde eura u izgradnju plinskih elektrana, priopćio je ESM.

Prema svojim nacionalno određenim doprinosima Pariškom sporazumu, Sjeverna Makedonija se obavezala na smanjenje emisija za 51% do 2030. u usporedbi s nivoima iz 1990. godine.

Izvješća

Zakonska ograničenja emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugljen širom Zapadnog Balkana su u 2020. godini višestruko prekoračena, navodi se u novom izvještaju CEE Bankwatch-a i Centra za Istraživanje energetike i čistog zraka (CREA).

U dokumentu, načinjenom u suradnji s Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu, navodi se da je izostao očekivani utjecaj smanjene ekonomske aktivnosti zbog COVID-19 na smanjenje ovog zagađenja.

Termoelektrane koje su u Bosni i Hercegovini, (tzv. Sjevernoj) Makedoniji, Srbiji i na Kosovu obuhvaćene NERP-om emitirale su 2020. godine 6,4 puta više sumpor-dioksida.

Navodi se kako su prošle godine ukupne emisije sumpor-dioksida TE na ugljen na Zapadnom Balkanu bile 2,5 puta veće od emisija iz svih termoelektrana na ugljen u Europskoj uniji.

Objavljeni su i podaci da su u 2020. godini srbijanske TE obuhvaćene NERP-om u zbiru imale su najveće emisije sumpor-dioksida, sa 333.602 tone, a druga je bila Bosna i Hercegovina sa 220.411 tona.

Regionalni apsolutni rekorder u prekoračenju je Ugljevik u Bosni i Hercegovini, sa 107.402 tone sumpor-dioksida u prošloj godini, čime je premašen zbroj regionalnih nacionalnih ograničenja.

TE Ugljevik i Kostolac B1 i B2 u Srbiji emitirali su skoro 12 puta više od dozvoljenih vrijednosti, uprkos tome što su imali ugrađenu opremu za odsumporavanje.

Uvoz električne energije u EU iz zemalja Zapadnog Balkana čini samo 0,3 procenta ukupne potrošnje električne energije Unije, ali emisije sumpor-dioksida povezane s tim uvozom iznose 50 procenata ukupne emisije iz svih postrojenja u EU u 2020. godini, donosi Al Jazeera Balkans.

David Hale
Američki državni podtajnik zadužen za politiku, David Hale, izjavio je da se Washington protivi otvaranju drugog kraka Turskog toka koji će plinom preko Bugarske opskrbljivati jugoistočnu Europu jer SAD to smatra geostrateškim projektom Rusije.

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.