Makedonija

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

 Grčka konzervativna politička oporba neće podržati dogovor o rješavanju dugogodišnjeg spora s Makedonijom oko imena dok bivša jugoslavenska država ne promijeni svoj ustav, rekao je oporbeni vođa Kiriakos Micotakis u četvrtak.
Atena i Skoplje pregovaraju o rješenju spora koji onemogućuje Makedoniji priključenje NATO-u i Europskoj uniji. Grčka vjeruje da ime ‘Makedonija’ podrazumijeva teritorijalne težnje prema njezinoj sjevernoj regiji koja koristi isto ime.

Izrazit ćemo svoje snažno neslaganje u parlamentu ako i kada dođe takav sporazum”, rekao je čelnik Nove demokracije Kiriakos Mitsotakis, čija je stranka prema istraživanja javnog mnijenja ispred ljevičarske vlade.

“Ustavne promjene nužan su uvjet za takav sporazum”, rekao je. Promjene koje želi Nova demokracija odnosile bi se na poglavlja makedonskog ustava koja obuhvaćaju nacionalnost, jezik i druga poglavlja.

Makedonija je dosad odbijala razmotriti takve promjene. U svakom slučaju grčka vlada može prihvatiti svaki sporazum bez pomoći Nove demokracije. Stotine tisuća Grča okupilo se u Solunu i Ateni ranije ove godine kako bi prosvjedovalo protiv uporabe imena “Makedonija” u svakom rješenju spora.

Micotakis je optužio vladu da provodi “tajnu diplomaciju” i zatim izvješćuje političke stranke u oporbi te napomenuo da njezina taktika dijeli Grke.

Pregovori između dviju država bili su bez rješenja od 1991., kad se Makedonija povukla iz bivše Jugoslavije . Prihvaćena je u UN-u od 1993. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ponekad navođena kao FYROM.

 Makedonska vlada preživjela je u srijedu navečer glasovanje o povjerenju koje je zatražila oporbena stranka VMRO-DPMNE, prije svega zbog vladinog vođenja politike spram Grčke i Bugarske.
Nakon dvanaestosatne rasprave, 40 zastupnika bilo je za to da se vladi izglasa nepovjerenje, dok su 62 pripadnika vladajuće većine bila protiv, uz dvoje suzdržanih.

Ovo glasanje u parlamentu smatralo se testom za reformsku agendu premijera Zorana Zaeva, ocjenjuje Reuters, i za njegovu politiku poboljšavanja odnosa s dvije susjedne zemlje kao nužnog koraka za priključivanje Europskoj uniji i NATO-u.

Oporba optužuje aktualnu vladu zbog sporazuma o prijateljstvu s Bugarskom ratificiranog u siječnju kojeg smatra štetnim te ju optužuje da nema strategiju u pregovorima s Grčkom oko problema s imenom Makedonije.

Oporba optužuje vladu i za korupciju, otpuštanja i ekonomski cunami, te zbog dodatnog zaduživanja. Zaev je uoči glasanja izjavio da je vlada naslijedila totalni kolaps i dug od 280 milijuna eura. Dodao je da je za temeljne reforme neophodno vrijeme i uključenost svih političkih čimbenika.

Zaev je apelirao na konstruktivnost i inkluzivnost u provođenju reformi kako bi Makedonija postala članica EU-a i NATO-a, uz dostojanstveni život za sve građane.

 Telekom Austria (TA) ima na raspolaganju oko milijardu eura za akvizicije u zemljama u kojima je već prisutan kao i novim tržištima u istočnoj Europi, kazao je izvršni direktor Alejandro Plater, najavljujući također “konsolidaciju” poslovanja u Hrvatskoj, Bjelorusiji i Makedoniji.
Austrijski operater član je grupe American Movila a osim u matičnoj Austriji posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Bjelorusiji.

Najavili su širenje na druga tržišta a izjava direktora Platera najkonkretnija je naznaka planova kompanije u proteklih nekoliko mjeseci. “Kompanija nije relevantna ako se ne širi”, kazao je Plater u ponedjeljak u klubu ekonomskih novinara u Beču, skicirajući niz prioriteta.

Napomenuo je tako da će “ići u nove zemlje, to je taktički potez… I dalje ćemo tražiti prilike na istoku”, izjavio je čelnik TA, ne navodeći poimence zemlje za koje bi bili zainteresirani.

“Možemo ići u akvizicije u iznosu od milijardu” eura bez prikupljanja dodatnog kapitala, dodao je. Najavio je i da se kompanija planira “konsolidirati” u Hrvatskoj, Bjelorusiji i Makedoniji.

Prijedlog Zakona o energetici, kojim je predviđena potpuna liberalizacija energetskog sektora, uskoro će biti u parlamentarnoj proceduri, najavila je Vlada Makedonije.
 Zamjenik premijera makedonske vlade zadužen za ekonomska pitanja Kočo Agnušev istaknuo je da donošenje ovog zakona znači primjenu pet europskih direktiva i tri europska propisa. “Zakon će omogućiti potpunu liberalizaciju energetskog sektora, pa će svaki potrošač moći izabrati opskrbljivača električnom energijom i prirodnim plinom”, istaknuo je Agnušev.

On kaže da novi zakon osigurava povećan udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj proizvodnji električne energije, kao i da će vlada koristiti sve raspoložive potencijale za proizvodnju električne energije iz sunca, vjetra i vode. Ministar gospodarstva Krešnik Bekteši naveo je da donošenje zakona označava kraj monopola, pa će male i srednje tvrtke imati priliku kupovati električnu energiju i plin po svom izboru.

U roku od 90 dana od usvajanja novog zakona bit će izabran novi predsjednik i dva člana Regulatorne komisije za energetiku, javljaju tamošnji mediji.

Energetske kompanije Makedonije i Grčke razrađuju planove o izgradnji plinovoda koji će povezati dvije susjedne zemlje, objavila je danas makedonska vlada.
Navodi se da se razgovara o izgradnji oko 120 kilometara plinovodne mreže, po 60 kilometara u svakoj od dvije zemlje, uz napomenu da Makedonija počinje inicijativu za razvoj novih plinskih koridora u jugoistočnoj Europi.

Kako bi realizacija tog projekta počela ove godine, ističe se, Makedonija i Grčka će zajedno aplicirati za novac u međunarodnim institucijama.

Dodaje se da je zajednički plinovod, dobro rješenje za Makedoniju i Grčku i da otvara mogućnosti za produbljavanje suradnje u energetici, ali i poticanje regionalne energetske suradnje na Balkanu.

Hrvatska će ostati glavni zagovaratelj pristupanja Makedonije euroatlantskim integracijama, poručila je u utorak ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić u Skoplju nakon susreta s makedonskim kolegom Nikolom Dimitrovim.
“Hrvatska ima znanja kojima može pomoći Makedoniji” oko pristupanja Europskoj uniji i NATO savezu, rekla je Pejčinović Burić, podsjetivši da je Hrvatska najprisutnija članica EU-a u Makedoniji što se tiče razmjene znanja, te da je hrvatsko veleposlanstvo kontakt točka Sjevernoatlantskog pakta u Skoplju, za što se prijavila i za idući trogodišnji ciklus.

“Proces pristupanja postaje sve složeniji, a mi smo zadnji ušli u EU. Uvijek je najbolje učiti od posljednjih članova jer su njihova znanja najsvježija i najprilagođenija”, rekla je ministrica koja je u dvodnevnom posjetu Makedoniji i koja se u utorak sastala i s premijerom Zoranom Zaevom, a susrest će se i s predsjednikom Gjorgeom Ivanovim i predsjednikom Sobranja Talatom Xhaferijem.

Ponovila je kako makedonska vlada ima potporu Hrvatske u donošenju reformi koje su “ključ svakog napretka na putu prema euroatlantskim integracijama”, te da Hrvatska ostaje glavni zagovaratelj njezinog pristupanja tim savezima.

“Imate direktnu potporu i zagovarat ćemo da čim se riješi pitanje imena države kako bi se otvorili pregovori o pristupanju u dva saveza i da se Makedonija uključi na brzi način”, naglasila je Pejčinović Burić.

“Mislim da Makedonija to može, da je spremna, da ima sve predispozicije da onog časa kad krene u taj proces da to ide jako brzo, a Hrvatska će tu pomoći”, ustvrdila je ministrica, izrazivši uvjerenje da će u trenutku početka pregovora između Bruxellesa i Skoplja Makedonija biti spremnija od drugih država koje su ranije započele taj proces.

Makedonija i Grčka su se ove godine složile da će pojačati pregovore kako bi se riješio spor koji sprečava makedonske težnje za priključenjem NATO-u i Europskoj uniji.

Atena, koja poput ostalih članica obje organizacije ima pravo veta na priključivanje Makedonije, protivi se uporabi imena Makedonije tvrdeći da ono može podrazumijevati teritorijalne težnje prema sjevernoj grčkoj pokrajini istoga imena.

Makedonija se nada da problem može biti riješen do sastanka EU-a u lipnju i NATO summita u srpnju te predlaže zemljopisnu odrednicu kako bi osigurala jasnu razliku između dva imena.

“Prijedlozi su Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Republika Vardarska Makedonija i Republika Makedonija (Skoplje)”, rekao je krajem veljače premijer Zaev čija je vlada u znak dobre volje preimenovala zračnu luku u prijestolnici nazvanoj po helenskom osvajaču Aleksandru Velikom.

Hrvatska ministrica je u utorak pozdravila napore dviju vlada da se riješi to “teško i složeno pitanje”.

 Tisuće prosvjednika u nedjelju su u Skoplju mahali zastavama i uzvikivali “mi smo Makedonci” na prosvjednom skupu protiv moguće promjene imena te bivše jugoslavenske republike radi ispunjavanja zahtjeva Grčke.  
Prosvjed je organizira pokret “Mi smo Makedonci”, a ljudi su se okupili ispod kipa Aleksandra Velikog na glavnom trgu u Skoplju.

“Mi smo ovdje zbog toga što su pitanja o nazivu, identitetu, ustavu i jeziku teme oko kojih moramo usvojiti (čvrsto) stajalište”, rekla je okupljenima jedna od organizatora skupa Evica Stojanova-Kemberova.

Makedonija i Grčka složile su se da će ove godine pojačati pregovore kako bi se riješio  spor koji sprečava makedonske težnje za priključenjem NATO-u i Europskoj uniji.

Atena, koja poput ostalih članica obje organizacije ima pravo veta na priključivanje Makedonije, protivi se uporabi imena Makedonije tvrdeći da ono može podrazumijevati teritorijalne težnje prema sjevernoj grčkoj pokrajini istoga imena.

Makedonija se nada da problem može biti riješen do sastanka EU-a u lipnju i NATO summita u srpnju te predlaže zemljopisnu odrednicu kako bi osigurala jasnu razliku između dva imena. “Prijedlozi su Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Republika Vardarska Makedonija i Republika Makedonija (Skoplje)”, rekao je Zaev u intervju krajem veljače.

Upitan smatra li da bi Grčka mogla biti zadovoljna s nekom od ovih opcija, odgovorio je potvrdno. Dodao je da ostaje pitanje treba li zaista izmijeniti i makedonski ustav, što Atena odnedavno zahtijeva.

Prosvjednici su zatražili da vlada premijera Zorana Zaeva zaustavi razgovore s Grčkom o sporu oko imena. Također žele rezoluciju za Ujedinjene narode u kojoj se traži priznavanje države pod njezinim ustavnim nazivom Makedonija. Prosvjednici su optužili vladu i glavnu oporbenu nacionalističku stranku VPRO-DPMNE za izdaju nacionalnih interesa.

 Nekoliko tisuća ljudi okupilo se u utorak u Skoplju kako bi prosvjedovali protiv promjene imena Makedonije, javili su makedonski mediji.
Po listu Večer, na prosvjedu se okupilo preko 10.000 ljudi. Prosvjednici su mahali makedonskim zastavama i nosili natpise “Zaustavite grčki rasizam” i “Stop pregovorima”.

Makedonija razmatra četiri mogućnosti za rješavanje dugogodišnjeg spora s Grčkom zbog svojeg imena, rekao je premijer Zoran Zaev u intervjuu za Reuters u utorak. Makedonija i Grčka složile su se da će ove godine pojačati pregovore kako bi se riješio spor koji sprečava makedonske težnje za priključenjem NATO-u i Europskoj uniji.

Atena, koja poput ostalih članica obje organizacije ima pravo veta na priključivanje Makedonije, protivi se uporabi imena Makedonije tvrdeći da ono može podrazumijevati teritorijalne težnje prema sjevernoj grčkoj pokrajini istoga imena. Makedonija se nada da problem može biti riješen do sastanka EU-a u lipnju i NATO summita u srpnju te predlaže zemljopisnu odrednicu kako bi osigurala jasnu razliku između dva imena.

“Prijedlozi su Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Republika Vardar Makedonija i Republika Makedonija(Skoplje)”, rekao je Zaev u intervju. Upitan smatra li da bi Grčka mogla biti zadovoljna s nekom od ovih opcija, odgovorio je potvrdno. Dodao je da ostaje pitanje treba li zaista izmijeniti i makedonski ustav, što Atena odnedavno zahtijeva.

Grčki i makedonski premijer razgovarat će u subotu s dužnosnicima svojih zemalja kako bi utvrdili strategije prije novog pokušaja da riješe dugotrajan spor zbog makedonskog imena.
Aleksis Tsipras i Zoran Zaev sastat će se s parlamentarnim čelnicima i s drugim važnim političkim akterima u Ateni, odnosno u Skoplju, nekoliko dana prije dolaska UN-ova posrednika u tom sporu najavljenom za 29. siječnja i 1. veljače.

Izložit će mu svoje planove dok se nacionalisti na obje strane protive bilo kakvom popuštanju.

 Izgledi za rješavanje tog pitanja su porasli otkako su u Makedoniji socijaldemokrati Zorana Zaeva u svibnju preuzeli vlast od nacionalista VMRO-a.

UN-ov posrednik u razgovorima Matthew Nimetz predlaže pet imena za bivšu jugoslavensku republiku. U svakom se zadržava ime Makedonija, ali se dodaju pridjevi poput “gornja”, “sjeverna” ili “nova”, kako bi se razlikovala od grčke pokrajine.

Grčki nacionalisti odbijaju te prijedloge. Prošle nedjelje desetci tisuća prosvjedovali su u Solunu a za 4. veljače je zakazan velik prosvjedni skup u Ateni.

Makedonski nacionalisti pak optužuju Zaeva da popušta a ništa ne dobiva zauzvrat.

Tsipras i Zaev su se u srijedu susreli u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu i poručili da će se zauzeti za rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane.

Zaev je rekao kako se nada da će se spor riješiti do srpnja. (N1info)