Makedonija

Makedonski narod treba ga prihvatiti na referendumu, za koji se još ne zna kad će se održati, a potom treba doći do ustavne promjene koju makedonski parlament treba ponovno prihvatiti, ovaj put dvotrećinskom većinom.  U zamjenu za promjenu imena Skoplje očekuje otvaranje pregovora o pristupu Europskoj uniji na summitu krajem lipnja te pozivnicu za članstvo u NATO savezu.

Ako makedonska vlada ne uspije provesti ustavnu promjenu kroz parlament, u kojem samostalno nema dovoljnu većinu, “pozivnica u NATO će se poništiti, a pregovori s EU-om zaustaviti”, upozorio je grčki premijer Aleksis Cipras. Grčka Makedoniji zamjera upotrebu tog imena jer smatra da se ona odnosi na povijesnu grčku regiju.

Ministri vanjskih poslova Grčke i Makedonije potpisali su u nedjelju sporazum o promjeni imena ove bivše jugoslavenske republike u Republika Sjeverna Makedonija. Povijesni sporazum dogovoren je nakon 27 godina sporenja i dugotrajnih i teških pregovora koji su opterećivali odnose dviju zemalja i kočili pristupanje Makedonije EU-u i NATO-u. Sporazum još moraju odobriti parlamenti dviju zemalja i mora proći referendum u Makedoniji.

U Temi dana HRT-a o ovom sporazumu razgovarali su s prodekanom Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld prof. dr. Goran Bandov.

Bandov ključnim smatra što u nazivu ostaje “Makedonija”, ostaju pojmovi Makedonci, makedonski jezik, a sporazum definira i čvrsto partnerstvo između Makedonije i Grčke. To je jedan put kojim se može ići ka integracijama, kako u NATO, tako i u EU. Sporazum bi trebao biti implementiran još ove godine. Jedan od izazova je prolazak u parlamentu obiju država, rekao je Bandov.

Sporazum može otežati makedonski predsjednik Ivanov ukoliko ga ne potpiše i ponovno vrati u parlament. Ako parlament i drugi put donese odluku, onda ona postaje konačna, dodao je. Na potporu potvrdi sporazuma mogla bi utjecati Europska pučka stranka koja je u Europskom parlamentu već dala suglasnost i snažnu potporu sporazumu utječući na oporbene stranke i u Makedoniji i u Grčkoj.

Grčka javnost se jako protivi sporazumu s gotovo 70 posto Grka koje je protiv ovoga  kompromisa, prema istraživanju lista Proto Thema objavljenog u subotu, a i mnogi Makedonci su protiv promjene imena svoje države koja je stekla neovisnost prije 27 godina.

Tisuće Grka izašle su u srijedu navečer na ulice najvećih gradova na sjeveru zemlje, protiveći se prijedlogu vlade za rješavanje pitanja makedonskog imena.

Oko 2.000 ljudi okupilo se u Pelli, povijesnom središtu antičke Makedonije u kojemu se rodio Aleksandar Veliki, izvijestio je novinar AFP-a s mjesta događaja, što je upola manje nego što su predvidjeli organizatori.

“Pozivamo susjede koji ne poznaju povijest da dođu, posjete naše muzeje i arheološka nalazišta i vide da je Makedonija grčka”, poručio je okupljenom mnoštvu gradonačelnik Chalkidone, Ioannis Tsouknidas.

Prosvjedi su se održali istodobno u desetak gradova u pokrajini Makedoniji, na sjeveru zemlje.

Manji prosvjedi su organizirani u srednjoj Grčkoj te na otocima Kreti, Rodosu, Krfu i Kosu.

Prosvjedi su se održali u 24 grada a u svakom je sudjelovalo “500 do 1.000 ljudi”, po procjeni policije.

Grčka ne želi priznati susjednu zemlju pod tim imenom i službeno je zove FYROM (Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija).

Zaev nije objavio o kojem se rješenju radi. Atena i Skoplje u sporu su oko imena Makedonije od 1991., što je bivšu jugoslavensku republiku koštalo članstva u NATO-u i znatno joj usporilo put prema EU-u.

Grčka tvrdi da je makedonsko ime dio njezine povijesne i kulturne baštine i optuživala za Skoplje za pokušaj krađe identiteta, pa čak i teritorija.

Novi pregovori dviju zemalja počeli su nakon pobjede socijaldemokrata Zaeva na parlamentarnim izborima i okončanja desetljeće duge vlasti nacionalista u Makedoniji.

Zaev je odmah počeo slati pomirljive signale u Atenu, a Cipras prihvatio obnovu pregovora.

Grčka je u razgovorima inzistirala da Makedonija mora dodati neku odrednicu u svoje ime, poput “gornja” ili “sjeverna” i tu promjenu potvrditi promjenom ustava.

Po izvoru bliskom makedonskim vlastima, trenutačno je najveća poteškoća u rješavanju ovog političko-semantičkog spora naziv makedonskog jezika.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

“Ustavne promjene nužan su uvjet za takav sporazum”, rekao je. Promjene koje želi Nova demokracija odnosile bi se na poglavlja makedonskog ustava koja obuhvaćaju nacionalnost, jezik i druga poglavlja.

Makedonija je dosad odbijala razmotriti takve promjene. U svakom slučaju grčka vlada može prihvatiti svaki sporazum bez pomoći Nove demokracije. Stotine tisuća Grča okupilo se u Solunu i Ateni ranije ove godine kako bi prosvjedovalo protiv uporabe imena “Makedonija” u svakom rješenju spora.

Micotakis je optužio vladu da provodi “tajnu diplomaciju” i zatim izvješćuje političke stranke u oporbi te napomenuo da njezina taktika dijeli Grke.

Pregovori između dviju država bili su bez rješenja od 1991., kad se Makedonija povukla iz bivše Jugoslavije . Prihvaćena je u UN-u od 1993. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ponekad navođena kao FYROM.

Oporba optužuje aktualnu vladu zbog sporazuma o prijateljstvu s Bugarskom ratificiranog u siječnju kojeg smatra štetnim te ju optužuje da nema strategiju u pregovorima s Grčkom oko problema s imenom Makedonije.

Oporba optužuje vladu i za korupciju, otpuštanja i ekonomski cunami, te zbog dodatnog zaduživanja. Zaev je uoči glasanja izjavio da je vlada naslijedila totalni kolaps i dug od 280 milijuna eura. Dodao je da je za temeljne reforme neophodno vrijeme i uključenost svih političkih čimbenika.

Zaev je apelirao na konstruktivnost i inkluzivnost u provođenju reformi kako bi Makedonija postala članica EU-a i NATO-a, uz dostojanstveni život za sve građane.

Napomenuo je tako da će “ići u nove zemlje, to je taktički potez… I dalje ćemo tražiti prilike na istoku”, izjavio je čelnik TA, ne navodeći poimence zemlje za koje bi bili zainteresirani.

“Možemo ići u akvizicije u iznosu od milijardu” eura bez prikupljanja dodatnog kapitala, dodao je. Najavio je i da se kompanija planira “konsolidirati” u Hrvatskoj, Bjelorusiji i Makedoniji.

On kaže da novi zakon osigurava povećan udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj proizvodnji električne energije, kao i da će vlada koristiti sve raspoložive potencijale za proizvodnju električne energije iz sunca, vjetra i vode. Ministar gospodarstva Krešnik Bekteši naveo je da donošenje zakona označava kraj monopola, pa će male i srednje tvrtke imati priliku kupovati električnu energiju i plin po svom izboru.

U roku od 90 dana od usvajanja novog zakona bit će izabran novi predsjednik i dva člana Regulatorne komisije za energetiku, javljaju tamošnji mediji.

Kako bi realizacija tog projekta počela ove godine, ističe se, Makedonija i Grčka će zajedno aplicirati za novac u međunarodnim institucijama.

Dodaje se da je zajednički plinovod, dobro rješenje za Makedoniju i Grčku i da otvara mogućnosti za produbljavanje suradnje u energetici, ali i poticanje regionalne energetske suradnje na Balkanu.