Kosovo

Nova infrastruktura
Kosovo i Albanija složile su se o stvaranju zajedničkog digitalnog koridora 5G mreže, a memorandum koji je 2. listopada potpisan u skladu je sa sporazumom iz Bijele kuće postignutim između Kosova i Srbije, tvrde dužnosnici iz kosovskog Ministarstva ekonomije i zaštite okoliša.

Tim sporazumom o ekonomskoj normalizaciji Kosovo se obvezalo da će zabraniti upotrebu 5G mreže, u sklopu svoje mrežne infrastrukture, koja je nabavljena od nepouzdanih kupaca. Pri tome se podrazumijeva da je riječ o opremi kineske kompanije Huawei, čije korištenje SAD pokušava zaustaviti.

Kako je poznato, 5G mreža predstavlja posljednju generaciju za povezivanje s internetom, koja omogućavaju brzi prijenos podataka i veću brzinu prilikom njihovog preuzimanja. Ta se tehnologija na globalnoj razini počela primjenjivati 2019. godine. Od travnja 2019. godine 224 operatera u 88 zemalja počelo je s primjenom 5G tehnologije.

Na Kosovu i u Albaniji, 5G mreža još nije dostupna korisnicima pametnih telefona, niti su završene procedure za izdavanje licencija za korištenje potrebnih radio frekvencija, objašnjava Radio Slobodna Europa (RSE).

Uran Haxha, glasnogovornik Ministarstva ekonomije i zaštite okoliša Kosova, u izjavi za RSE kaže da je sporazum u Washingtonu potpisan prije konačnog nacrta memoranduma za formiranje 5G digitalnog koridora, koji je Kosovo potpisalo s vladom Albanije, odnosno s albanskim Ministarstvom energetike i infrastrukture. “Naravno, sve je usaglašeno i pobrinuli smo se da se Kosovo pridržava washingtonskog sporazuma i da ovim memorandumom ne krši niti jednu točku sporazuma”, rekao je Haxha. Driart Elshani, stručnjak za telekomunikacije, kaže da bi memorandum o stvaranju digitalnog koridora 5G trebao biti u okviru europskog sporazuma o koridoru 5G. On dodaje da bi vlade Kosova i Albanije trebale pojačati napore kada je riječ o integraciji u 5G koridor Europske unije.

“Sporazumom o stvaranju 5G digitalnog koridora između Kosova i Albanije postavljaju se temelji za 5G komunikaciju u budućnosti što je važno za ekonomski razvoj obje zemlje. EU ima sporazum o koridoru 5G u koji Kosovo i Albanija do sada nisu bili uključeni. Razvoj 5G koridora u europskoj mreži je važan jer jamči integraciju unutar Europske unije s ciljem ekonomskog razvoja”, kaže Elshani.

Kako što je poznato, Sjedinjene Američke Države traže od mnogih zemalja diljem svijeta da se usprotive kineskoj kompaniji Huawei i njenom 5G mrežnom sustavu. Washington je tu kompaniju stavio na crnu listu jer veruje da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, te da koristi 5G tehnologiju za špijuniranje u korist kineske vlade. Philip Kosnett, veleposlanik SAD-a na Kosovu, u razgovoru za RSE 21. rujna rekao je kako zna da je vlada Kosova ranije jasno stavila do znanja da razumije američku zabrinutost u vezi s Huaweijem i da neće nabavljati nikakvu tehnologiju za Telekom Kosova koju nudi ta kineska kompanija.

U memorandumu potpisanom u Tirani Kosovo i Albanija dogovorili su suradnju u izradi nacrta politika i programa za razvoj 5G mreže, u postavljanju standarda za sigurne mreže utemeljene na najboljoj praksi Europske unije i drugih međunarodnih organizacija.

Također, dvije strane su se obvezale da će razviti digitalni koridor Priština-Tirana zasnovan na 5G tehnologiji. Predviđeno je da na početku korištenja tom mrežom bude pokrivena autocesta Ibrahima Rugove, koja s Kosova vodi do granice s Albanijom, piše Poslovni dnevnik.

Sjedište u Tirani
Operatori elektroprijenosnih sustava OST iz Albanije i KOSTT s Kosova potpisali su ugovor o osnivanju burze električne energije.

Nova burza pod nazivom ALPEX imat će sjedište u Tirani i trgovat će kratkoročnim ugovorima za električnu energiju na elektroenergetskim tržištima Albanije i Kosova. Trgovina će se odvijati prema načelu ‘dan unaprijed’, a u budućnosti se očekuju u unutardnevna trgovanja.

Čim počne raditi, ALPEX će zatražiti status nominiranog operatora elektroenergetskog tržišta (tzv. NEMO) u obje zemlje, izvijestila je Energetska zajednica.

David Hale
Američki državni podtajnik zadužen za politiku, David Hale, izjavio je da se Washington protivi otvaranju drugog kraka Turskog toka koji će plinom preko Bugarske opskrbljivati jugoistočnu Europu jer SAD to smatra geostrateškim projektom Rusije.

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.

Energetsko osamostaljenje
Kosovski i albanski elektrodistributeri KOSTT i OST potpisali su u ponedjeljak u Tirani ugovor o uspostavi zajedničkog energetskog sustava kojim će se okončati desetljetna ovisnost Kosova o elektromreži Srbije, prenose kosovski mediji.

Sporazum je potpisan uz znanje Europske mreže operatora prenosnih sustava električne energije (ENTSO), a očekuje se da će stupiti na snagu u travnju 2020. Službeni Beograd se još nije komentirao tu vijest. Izvršni direktor KOSTT-a Ilir Shala istaknuo je da se potpisivanjem sporazuma “Kosovo odmaknulo od Elektromreže Srbije (EMS) i postalo dijelom OST-a”.

Generalni direktor OST-a Skerdia Drenove rekao je da sporazum “stvara povoljne uvjete za optimalno korištenje proizvodnih resursa unutar bloka”, prenose kosovski mediji. Kosovo se odvojilo od Srbije 2008. Beograd ne priznaje neovisnost Kosova, ali se obvezao normalizirati odnose s Prištinom u sklopu pristupanja EU-u.

Srbija i Kosovo potpisali su 2015. sporazum o upravljanju zajedničkom elektromrežom, ali sporazum nikada nije stupio na snagu. Obje strane prisvajaju mrežu na Kosovu, izgrađenu dok je Kosovo bilo dio Srbije.

Analiza
Čelnici Zapadnog Balkana koriste neodlučnost Europske unije u politici proširenja prepuštajući inicijativu neeuropskim državama zainteresiranim za tu regiju, kazao je u ponedjeljak u razgovoru za podgorički portal Vijesti analitičar Srđan Majstorović iz beogradskog “Centra za europske politike” istaknuvši da umor Unije od proširenja zapadnobalkanske države sve otvorenije koriste za traženje partnera u Kini, Rusiji i Turskoj i usporavanje demokratskih procesa.

“Uslijed neizvjesnosti rokova pristupanja EU, politički čelnici se vode vrlo racionalnom računicom po kojoj ‘troškovi’ priprema za članstvo u EU, koji podrazumijevaju slobodno tržište, slobodu izražavanja i oporbenog djelovanja, slobodne medije, demokratske izbore i institucije, pravosuđe oslobođeno političkih pritisaka, predstavljaju suviše visoku cijenu. Oni je nisu spremni platiti jer bi time riskirali trajne posljedice po status, poziciju i privilegije“, tvrdi Majstorović.

On podsjeća da Kina, Rusija i Turska angažman u regiji ne dovode u vezu s pitanjima koja su od značaja za demokratizaciju i vladavinu prava.

“Osiguravajući potporu tih država, lideri zapadnog Balkana šalju dvosmislenu poruku da pristupanje EU nije jedini scenarij, već da su moguće i druge opcije. Očigledno je da su regionalni lideri više naklonjeni suradnji s trećim zemljama i oportunističkom otkazivanju europskih pravila zarad političke podrške i novca bez uvjetovanja. Za razliku od suradnje s EU, koja je zasnovana na određenim načelima i vrijednostima“, tvrdi Majstorović za Vijesti.

Vladimir Vučković iz podgoričkog “Centra za građansko obrazovanje” smatra da lideri Zapadnog Balkana svjesno koketiraju s neeuropskim silama. Podsjećajući na izjave crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da “EU mora prihvatiti oštru konkurenciju na globalnoj sceni” te da “Crna Gora nije iz nužde opredijeljena da bude dio EU”, i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića “da je EU racionalan izbor, ali da to ne znači da će Srbija pokvariti odnose s Rusijom”, Vučković upozorava da upravo Crna Gora i Srbija prednjače u traženju alternative EU, iako se javno zalažu za integracije.

“To vidimo u slučaju Crne Gore i njenih kreditnih aranžmana s Kinom oko posla s autocestom, iako je EU imala značajnu rezervu prema tom poslu…. A Srbija je, kao glavni regionalni akter, počela jačati suradnju s Rusijom kroz potpisivanje niza ekonomskih i vojnih sporazuma. Zajedničko za politiku obje zemlje jest da su one poslale poruku EU – da njena igra nije jedina igra u gradu”, kaže Vučković za podgoričke Vijesti.

Taj list podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron Bruxelles u kolovozu upozorio da EU na Balkanu ima sve jaču konkurenciju, ističući da Zapadni Balkan treba ugraditi u Europu “inače će o njemu odlučivati SAD, Rusija i Turska”.

Majstorović smatra da će buduća integracija Zapadnog Balkana više zavisiti od zrelosti članica EU, nego država kandidata.

“Integracija zapadnog Balkana će zavisiti od zrelosti i spremnosti EU da prihvati činjenicu da svoju stratešku budućnost i autonomiju u vođenju europskih i globalnih pitanja neće biti u mogućnosti sprovesti dok god ove zemlje ne postanu njen sastavni dio”, zaključuje Majstorović u razgovoru za podgorički portal.

Nastavak
Beograd i Priština nastavljaju političko-trgovinski rat zbog uvođenja pristojbi na robu iz Srbije, a jedna od posljedica je zatvaranje privatnih trgovina, tržnica, kioska, pekarnica i apoteka u sjevernom dijelu Kosova, čime se želi izvršiti pritisak na Prištinu, dok prištinski čelnici poručuju kako Srbija želi inscenirati humanitarnu krizu.

Trgovine su zatvorene u znak prosvjeda koji su trgovci dogovorili prošlog tjedna zbog pristojbi od 100 posto, uvedenih prije sedam mjeseci, kojima Priština pokušava primorati Beograd da prizna kosovsku neovisnost i suglasi se s prijemom Kosova u Ujedinjene narode i međunarodne organizacije.

Kosovske vlasti uvele su pristojbe od u studenom prošle godine, a u posljednjih mjesec dana pooštrene su kontrole uvoza robe, što je za posljedicu imalo ograničenja u opskrbi te pad ponude u trgovinama.

Predsjednik Udruge gospodarstvenika sjevera Kosova, većinski naseljenog Srbima, Radoš Petrović rekao je da pod ovakvim uvjetima trgovci ne mogu poslovati i upozorio da će se to stanje produljiti ako se ništa ne promijeni.

U sjevernom dijelu Mitrovice ne rade ni taksisti, a slično je i u ostale tri općine na sjeveru Kosovan Haradinaj optužuje Beograd za simuliranje humanitarne krize Nakon najave kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će na sjeveru omogućiti privremenu veleprodaju, dva kamiona s uljem, brašnom, mlijekom te sredstvima za higijenu dopremljena su u sjeverni dio grada, ali nije bilo zainteresiranih trgovaca koj bi otkupili robu, navodi RTK.

Kosovska vlada je, u suradnji s kosovskim poduzećima, najavila i otvaranje mobilnih prodajnih mjesta na sjeveru Kosova “radi zaštite građana”, nakon što su gospodarstvenici s tog područja odlučili zatvoriti svoje trgovine.

Šef Izaslanstva Europske unije u Srbiji (EU) Sem Fabrizi ocijenio je u utorak kako stajalište francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da u postojećoj strukturi Unije nema mjesta razgovorima o budućem proširenju Unije, ne dovodi u pitanje članstvo Srbije u EU.

HRT 4
U općinama na sjeveru Kosova sinoć je bilo mirno nakon što su kosovski specijalci ušli na to područje i uhitili najmanje 28 osoba, među kojima 19 policajaca.

Priština tvrdi da se radilo o kriminlanim skupinama, no srbijanski predsjednik Vučić zapovjedio je stanje pune borbene pripravnosti vojske. Rekao je da završetak drame na sjeveru Kosova nije kraj.

Što se događa na Kosovu i može li doći do otvorenog sukoba u Studiju 4 govorio je novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab.

– Priprema terena za priznanje i podjelu Kosova?

– Vučić pokazuje mišiće, ali ne smatram da bi moglo doći do otvorenog sukoba. Vučić vrlo dobro zna da ako u bilo kakvu akciju krene sukobit će se s NATO-om. Na žalost, Kosovo je žrtva pasivnosti međunarodne zajednice, kazao je Hassan Haidar Diab.

Komentirajući navodni dogovor Thacija i Vučića o podjeli (razmjeni) teritorija i navode da su jučerašnji događaji išli u smjeru da se EU prisili na dogovor Prištine i Beograda kazao je da je u Thaci otvoreno priznao da se pregovara o teritoriju. Po tome, dodao je, Srbija bi dobila kompaktni dio Sjeverne Mitrovice, a zauzvrat bi Albanci dobili Preševsku dolinu.

– To je išlo glatko. Pregovori o tome su išli duboko, ali je zapelo na rudniku Trepči i jezeru Gazivoda, što su najveća bogatstva Kosova. Tu je i otpor kosovskog premijera Haradinaja, pravoslavne crkve ali i opozicije u Vučićevoj stranci, ali i njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Macrona, rekao je Diab koji smatra da bi razgraničenje i dogovor oko granica bilo rješenje.

U Kosovu ne funkcionira pravna država, naveo je – svi tamo funkcioniraju kao “udruženo leglo kriminala”. Naglasio je kako Vučić mora priznati Kosovo, ako želi prosperitet i ulazak u EU, bez obzira na Rusiju. “Je li ovo pogodan trenutak, pitanje je, ali tome nema alternative. Svi su toga u Srbiji sretni”, dodao je. Napomenuo je da srpski dio Mitrovice izgleda kao pojas Gaze. Tamo gdje žive Albanci – život ide naprijed. Upitao je: “Gdje je tu interes Vučića?”.

Ministar Krstičević prisjetio se prvog postrojavanja vojske na stadionu u Kranjčevićevoj ulici. 

“Hrvatska vojska je stvorena u Domovinskom ratu, a nije naslijeđena kao neke druge vojske iz drugih država. Kruna Domovinskog rata su akcije Bljesak i Oluja”, rekao je za HRT.

Istaknuo je da je Hrvatska vojska uvijek bila moćna, respektabilna, poštovana. Dodao je da naš narod voli Hrvatsku vojsku.  “Ova Vlada RH učinila je sve za vojsku – od povećanja proračuna, do boljeg standarda naših vojnika, dočasnika i časnika. Mislim da smo zajedno obnovili Hrvatsku vojsku, vratili smo joj sjaj iz Domovinskog rata, vratili smo dostojanstvo hrvatskim vojnicima i mislim da smo jamac mira i sigurnosti u Republici Hrvatskoj te da smo spremni odgovoriti na sve sigurnosne izazove”, rekao je ministar obrane.

Osvrćući se na napetosti na sjeveru Kosova, ministar Krstičević kazao je kako je jasno da živimo u nestabilnom okruženju. Zato je naša zadaća razvoj i modernizacija Hrvatske vojske.  “Vidim da neki spominju ‘Oluju’. Svakome će se dogoditi ‘Oluja’ tko se usudi napraviti nešto loše protiv Hrvatske. Prema tome, snažni smo, jaki i spremni odgovoriti na sve izazove”, naglasio je.

Podsjetimo, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Vojska Srbije zaštititi srpski narod na Kosovu ukoliko bude ugrožen te je nazvao “licemjernim“ poruke predstavnika NATO-a da je započeta akacija kosovske policije borba protiv korupcije i kriminala.

Denis Avdagić za Direktno.hr
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zapovijedio je u utorak stanje pune borbene pripravnosti vojnih postrojbi, nakon što su Specijalne jedinice Kosovske policije (ROSU) rano jutros ušle na sjever Kosova i uhitile najmanje pet osoba, objavila je Radiotelevizija Srbije. Svoje specijalne postrojbe u stanje pune pripravnosti stavio je i MUP Srbije.

Uhićeno je 13 pripadnika policije na Kosovu srpske nacionalnosti, a navodno je dvoje njih ranjeno pri uhićenju. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Vojska Srbije zaštititi srpski narod na Kosovu ukoliko bude ugrožen te je nazvao “licemjernim“ poruke predstavnika NATO-a da je jutros započeta akacija kosovske policije borba protiv korupcije i kriminala.

Policijska akcija, u kojoj sudjeluju interventne ili specijalne policijske snage (ROSU) na sjeveru Kosova, legitimne su i očito prema za sad šturim informacijama namijenjene borbi protiv kriminala u policijskim redovima. Istovremeno, kosovski premijer Ramush Haradinaj poručio je u utorak da akcija policije (KPS) i Policijskog inspektorata Kosova (PIK) na sjeveru Kosova ima za cilj provođenje zakona, a Srbe pozvao na mir.

U Beogradu je nastavljena sjednica posvećena Kosovu, koja je započela u ponedjeljak, na kojoj se zastupnicima obratio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je dan ranije u dvoipolsatnom govoru kazao da je s kosovskim Albancima neophodan kompromis i da je došlo “vrijeme izbora između slatkih laži i gorke istine” o Kosovu. U više smo navrata na portalu pisali o mogućnosti novih sukoba između Kosova i Srbije.

Situacija je trenutačno najnapetija i najužarenija do sada, a strahuje se i od mogućeg ”prelijevanja” sukoba izvan granica Kosova, što se ponajprije odnosi na Makedoniju, ali i susjednu Albaniju. ”Iako se za sada prije svega u srbijanskim medijima sve zajedno okarakteriziralo kao zastrašivanje srpske populacije, kosovsko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćuje da su uhićeni policijski službenici više nacionalnosti i to poimence Albanci, Bošnjaci i Srbi. Po svemu sudeći, moguće je da se radi o istragama vezanim uz krijumčarenje, robe i ljudi preko granice, a u svakom slučaju radi se o uhićenjima osoba osumnjičenih za neki vid kriminala, a ne o nacionalno usmjerenoj akciji”, tvrdi geostrateg i politički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Direktno.

U isto vrijeme u Srbiji traje burna parlamentarna rasprava oko Kosova. ”Nažalost, retorika koja se upotrebljava ne koristi nikome, a ponajmanje Srbiji”, komentira Avdagić i dodaje:

”S druge strane, policijske akcije na Kosovu nisu dovoljno kvalitetno iskomunicirane i to je zapravo ključni problem čitave priče. Kosovo će morati preokrenuti svoju komunikaciju kada je posrijedi odnos prema srpskom stanovništvu kako bi svima, pogotovo izvan Kosova bilo kristalno jasno što se tamo događa. Mislim da bi bilo dobro da za potrebe toga otvore dislocirani ured koji će kvalitetno služiti međunarodnoj komunikaciji ali i informiranju prema Srbiji i Srbima. Možda bi upravo Zagreb bio sjajno mjesto za to, u zemlji članici NATO-a i EU, jezično bliskoj Srbiji i možda i najvažnije zemlji koja priznaje Kosovo i u kojoj se jako dobro poznaju zamršeni balkanski međuodnosi i mogu se međunarodno tumačiti. U suprotnom će se svaka policijska akcija zlorabiti i tumačiti kao ‘ratni akt’ i podizati međuetničke tenzije sve dok se ne zapali prava vatra sukoba”.

Zaključuje kako ”službeni Zagreb i Beograd nemaju najbolje odnose, ali u međuodnosu Kosova i Srbije i ne postoji zemlja koja je potpuno kao posrednik prihvatljiva objema stranama, a Kosovu jako treba komunikacijski posrednik prema Zapadu koji dobro razumije i Srbiju. Tajming je savršen, jer sljedeće godine kreće i hrvatsko predsjedavanje Europskom unijom, što je prilika da se pokuša s ozbiljnim naporom zatvoriti Kosovski problem. Uostalom, pitanje jugoistoka Europe posve sigurno će se naći među prioritetima predsjedavanja”, zaključuje Avdagić za Direktno.hr

Jutarnji list
Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice niti za nacionalnu pripadnost, piše u četvrtak Jutarnji list.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.