Kosovo

Hrvatski premijer Andrej Plenković koji je u srijedu u Banskim dvorima primio predsjednika Skupštine Kosova Kadrija Veselija izrazio je potporu Kosovu u procesu europskih integracija, naglasivši da je Hrvatska spremna u tome pomoći, priopćeno je iz vlade.
“Predsjednik Vlade Plenković izrazio je potporu Republici Kosovo u procesu europskih integracija, naglasivši da će Hrvatska pomoći svojim znanjem i iskustvom stečenim tijekom pregovora o pristupanju”, kaže se u priopćenju.

Predsjednik Skupštine Republike Kosovo zahvalio je na kontinuiranoj potpori koju Hrvatska daje Kosovu na euroatlantskom putu, kao i na sudjelovanju pripadnika OS RH u KFOR-u.

Na sastanku je ocijenjeno da su politički odnosi Hrvatske i Kosova vrlo dobri i prijateljski. Istaknuto je da postoji veliki potencijal za razvoj gospodarske suradnje, osobito u području energetike, cestogradnje, graditeljstva, željezničke infrastrukture te informacijske tehnologije. Bilo je riječi i o statusu hrvatske manjine na Kosovu, dodaje se u priopćenju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić započeo je danas posjet Srbima na Kosovu pozivom da se ne iseljavaju sa svojih imanja i porukom Albancima da Srbija, bez obzira na različita mišljenja, želi da se na Kosovu sačuva mir.
Srbijanski predsjednik rekao je da ima tri poruke za svoje sunarodnjake, a ključna je da moraju ostati i opstati na Kosovu.

Vučićeva druga poruka je da s njima želi razgovarati o tome tko im može jamčiti sigurnost, a treća da se vlast Srbije mora obračunati s kriminalom i korupcijom u vlastitim redovima.

 “Srbi moraju ostati i opstati na svojim ognjištima, a država Srbija je pomagala i pomagat će i više u budućnosti…. Ne smije nas biti manje na teritoriju gdje smo oduvijek živjeli, a za to ćemo se kao država boriti na sve načine. Došao sam i razgovarati o sigurnosti Srba, o tome koja su tijela koja im jamče tu sigurnost”, rekao je Vučić tijekom posjeta manastiru Banjska.

Srbijanski predsjednik poručio je Albancima da, bez obzira na različite interese i poglede na međusobne odnose, Srbija želi i učinit će sve da očuva mir i riješi prijepore.

“Da riješimo višedesetljetne i višestoljetne razmirice, da osiguramo trajnost toga mira i sigurnost za svaku srpsku i svaku albansku porodicu”, citirali su beogradski elektronički mediji Vučićeve poruke tijekom posjeta Kosovu.

Vučić je današnji posjet Kosovu najavio poslije ubojstva jednog od vođa kosovskih Srba Olivera Ivanovića 16. siječnja u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, a danas je novinarima potvrdio da će Priština i Beograd, unatoč početnim prijeporima o sudjelovanju srbijanskih istražnih tijela, ipak razmjenjivati informacije u istrazi atentata na Ivanovića.

“Mi ćemo razmjenjivati informacije. Ali ćemo sačekati – ne priče za novine, već konačne rezultate istrage. Ako se to ne dogodi, onda će nam mnoge stvari biti jasnije”, rekao je Vučić novinarima u manastiru Banjska.

Prethodno su prištinski mediji prenijeli kako je kosovski ministar pravde Abelard Tahiri izjavio da je Priština spremna surađivati s Beogradom na rasvjetljavanju ubojstva Olivera Ivanovića u utorak u Mitrovici.

On je rekao da će biti razmijenjena “svaka vrsta informacija”, navodeći kako su kosovske vlasti od Beograda tražile sve informacije koje imaju, a “očekuje se da budu proslijeđene kosovskoj policiji i tužiteljstvu”, naveli su prištinski mediji.

Predsjednik Srbije odao je danas počast Oliveru Ivanoviću položivši vijenac ispred sjedišta Građanske inicijative Sloboda, demokracija, pravda u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice gdje je Ivanović ubijen 16. siječnja ujutro. (Agencije)

Predsjednik Građanske inicijative “Srbija, demokratija, pravda” (SDP) Oliver Ivanović ubijen je jutros u atentatu u Kosovskoj Mitrovici, objavili su beogradski mediji pozivajući se na Ivanovićevog odvjetnika.
Na Ivanovića je, prema dosadašnjim saznanjjima, pucano jutros oko 8.15 sati ispred prostorija stranke u Kosovskoj Mitrovici i hitno je odvezen u Kliničko-bolnički centar u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, ali je ondje podlegao ozljedama.

Ivanovićeva suradnica Ksenija Božović navodi da je policija je ispred ureda pronašla tri čahure, a prištinski mediji objavili su da je kosovska policija potvrdila da je Ivanović ustrijeljen, ali da trenutno nema više informacija o napadu.

 Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sazvat će hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost u podne, a izaslanstvo Srbije u Bruxellesu prekinut će razgovore s Prištinom, koji bi danas trebali biti nastavljeni poslije višemjesečne pauze, navodi internet portal lista Blic.

Sjever Kosovske Mitrovice je pod blokadom jakih policijskih snaga, a kosovski mediji prenose da su na Ivanovića ispaljena četiri metka.

Oliver Ivanović jedan je od vođa kosovskih Srba i nekadašnji zastupnik u Skupštini Kosova koji je predvodio zastupničku skupinu Povratak. Rođen je 1. travnja 1953. godine u selu Rznić kod Dečana, osnovnu i strojarsko-tehničku školu završio u Kosovskoj Mitrovici. Studirao je Vojnu akademiju u Zagrebu, ali je odustao poslije tri godine i diplomirao strojarstvo i ekonomiju fakultetu.

Važio je za umjerenog političara koji uživao ugled međunarodne zajednice, a 1999. godine, kada je formirano Srpsko nacionalno vijeće, Ivanović je postao predsjednik njegovog izvršnog odbora za sjeverno Kosovo. Sa tog mjesta smijenjen je 2001. godine. Od 2008. bio je državni tajnik u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju.

Oliver Ivanović je prije tri godine uhićen i više od dvije godine proveo je u pritvoru zbog navodnog ratnog zločina. Pušten je da se brani sa slobode u travnju prošle godine, a u srpnju mu je zapaljen automobil u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.

Bio je oženjen i otac tri sina. (Agencije)

Službeni Beograd vjeruje da bi bivše jugoslavenske republike, kao sljednice nekadašnje SFRJ, mogle riješiti najveći broj nesuglasica o raspodjeli imovine do kraja 2018., objavila je u utorak Radio-televizija Srbije (RTS), uz ocjenu da i 26 godina nakon raspada bivše države “brakorazvodna parnica i dalje traje”.
Uoči sutrašnjeg sastanka Mješovitog odbora za sukcesiju, u kojem su predstavnici Srbije, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predstavnik Srbije Veljko Odalović kaže za RTS kako je “na početku sukcesije imovina jasno popisana, ali su problemi nastali u realizaciji”, a riječ je o objektima koja je koristila diplomatsko-konzularna služba ministarstva vanjskih poslova SFRJ.

“Od ukupno 123 objekta 72 su podijeljena, a za 51 objekt se traži rješenje. Među njima ima i onih za koje se, premda su upisani kao vlasništvo SFRJ, ispostavilo da su upisani po raznim kriterijima i nemoguće ih je podijeliti”, kaže predstavnik Srbije u procesu sukcesije i navodi kao primjer jedan od spornih objekata čije održavanje trenutno plaća Srbija.

“Za održavanje stana na Petoj aveniji u New Yorku Srbija je do sada platila tri milijuna dolara iako ga nitko ne koristi. Zainteresiranih za kupovinu ima, ali ne i dogovora među bivšim jugoslavenskim republikama”, ustvrdio je za RTS-a predstavnik Srbije u Mješovitom odboru za sukcesiju.

On je, unatoč problemima i nesuglasicama u tom mješovitom tijelu, ocijenio da je te prijepore mogućno riješiti. “Ostaju još četri sporna objekta velikih površina, a to su objekti u Moskvi, Adis Abebi, New Delhiju i Brazilu, jer zemljište na kojima se objekti nalaze nije upisano kao vlasništvo SFRJ”, rekao je Odalović, uvjeren da će brzo biti dogovorena i realizirana rješenja za bivšu jugoslavensku misiju u New Yorku i Tokiju te za stan na prestižnoj njujorškoj lokaciji.

Odalović je podsjetio na dogovor u povjerenstvu za sukcesiju po kojem je Srbiji pripala kvota od 39,5 posto imovine te da je vrijednost ukupne imovine prije 26 godina procijenjena na 110 milijuna dolara i da suma danas “nije ista”. “Nadam se da su svi shvatili da se ne isplate troškovi koji se plaćaju. Vjerujem da ćemo u sljedećoj godini riješiti najveći broj problema. Postoji jedan broj objekata koji se nesporno mogu podijeliti i inzistirat ćemo na tome na idućoj sjednici”, najavio je srbijanski predstavnik za sukcesiju.

 Nakon jučerašnjuh šokantnih događaja koji je uzbunio cijelu regiju i o kojem predstavnici raznih političkih stranaka, država i naroda imaju različito mišljenje, ostaje gorka činjenica kako zemlje jugoistočne Europe gospodarski kasne za zemljama osnivačicama Europske unije i do šest desetljeća. 
Zemljama zapadnog Balkana trebat će 60 godina da dostignu nivo prihoda Europske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke  “Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

“Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u EU.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet posto godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umjesto šest desetljeća, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest postotaka godišnje u periodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske financijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, također će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaknutui rast preduzeća, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

Kosovska vlada pripremila je strategiju za borbu protiv terorizma strahujući da bi Kosovari koji su proteklih godina ratovali za interese danas poražene radikalne skupine u Iraku i Siriji, mogli po povratku u domovinu izvesti terorističke napade.
Oko 300 Kosovara od 2012. godine otišlo je u Siriju i Irak boriti se na strani džihadističke skupine tzv. Islamske države (IS) koja je osvajala velika područja tih zemalja i na njima proglašavala kalifat uređen prema strogom islamskom pravu. Procjenjuje se da je od tog broja 70 ljudi poginulo, a za ostale, uključujući žene i djecu, pretpostavlja se da su još u zonama sukoba unatoč tomu što je IS poražen i protjeran iz gotovo svih područja koja je držao.

Dokument “Državna strategija protiv terorizma i akcijski plan 2018.-2022. postavljen je od petka na mrežnoj stranici kosovske vlade. Potencijalne prijetnje “uključuju napade članova terorističkih organizacija koje bi izveli strani teroristički borci, neaktivne ćelije, simpatizeri i pristaše koji bi bili nadahnuti da počine nasilje”, stoji u dokumentu.

Međunarodne i lokalne sigurnosne agencije prethodno su upozorile na opasnost koju predstavljaju borci povratnici, a u 2015. Kosovo je donijelo zakon kojim borbu u inozemstvu proglašava kažnjivim djelom sa zapriječenom kaznom do 15 godina zatvora. U izvješću se navodi da je bilo “javnih poziva na počinjenje terorističkih napada na Kosovu i u regiji”. Terorizam je “jedna od najvećih prijetnja nacionalnoj sigurnosti”, navodi se.

Gotovo 90 posto stanovništva muslimanske je vjeroispovijesti na Kosovu koji je sekularna država. Islamističkih napada na području Kosova nije bilo iako je u lipnju pet muškaraca s Kosova optuženo za planiranje napada na nogometnoj utakmici u Albaniji protiv gostujuće izraelske momčadi.

Državni odvjetnik rekao je da su neki od tih muškaraca bili u kontaktu s Lavdrimom Muhaxherijem, istaknutim članom IS-a i samoproglašenim “zapovjednikom Albanaca u Siriji i Iraku” od kojega su primali naređenja za napad.

Muhaxheri je navodno ubijen u Siriji. U Strategiji kosovske vlade koju je sastavilo ministarstvo unutarnjih poslova stoji da su nevladine organizacije uvezle radikalni islam s Bliskog istoka na Kosovo otkako je ta država proglasila neovisnost od Srbije nakon rata 1998.-1999.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović rekao je u ponedjeljak, reagirajući na izjavu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će se pitanje razgraničenja dviju država riješiti putem međunarodne arbitraže, da je “za Crnu Goru pitanje demarkacije granice sa Kosovom završeno” te istaknuo da takvo stajalište imaju i EU i SAD.
Darmanović je ponovio da je za Crnu Goru pitanje granice „riješena stvar“ te istaknuo da njegova zemlja nije niti neće poništiti već ratificirani međunarodni ugovor.

Haradinaj je u subotu izjavio da rješenje za pitanje razgraničenja s Crnom Gorom ostaje međunarodna arbitraža pošto u kosovskom parlamentu nema dovoljno glasova za usvajanje sadašnjeg prijedloga sporazuma, kojemu se i on sam protivi.

Razgraničenje s Crnom Gorom i uspjeh u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala dva su preostala uvjeta o kojima ovisi mogućnost kretanja građana Kosova bez viza u zemljama Schengena.

Dio kosovske javnosti i političkih stranaka, uključujući i Haradinaja, smatraju da je Kosovo razgraničenjem oštećeno za 8000 hektara teritorija i zbog toga dvije godine kosovska skupština nije usvojila sporazum o razgraničenju, koji je potpisan u Beču u kolovozu 2015., iako je crnogorski parlament to učinio.

Šef crnogorske diplomacije je rekao kako službena Podgorica ne želi raditi pritisak oko toga kada će kosovski parlament naći formulu po kojoj će taj međunarodni ugovor raticirati. “Nije mi poznato da je Crna Gora ikada poništila ratificirani međunarodni ugovor tako da se to neće dogoditi ni ovoga puta. Mi smo naravno strpljivi i čekamo eventualni pozitivan razvoj događaja na Kosovu pošto je ovo njihovo unutrašnje pitanje”, kazao je on.

“Što se tiče eventualne međunarodne arbitraže – za arbitražu je potrebna suglasnost, volja, potrebne su dvije strane, a već sam rekao da smo mi taj posao završili“, kazao je Darmanović u Podgorici.

Glavni tužitelj Haaškog tribunala Serge Brammerz i bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović suglasili su se u ponedjeljak na sastanku u Sarajevu da je potrebno osigurati regionalnu suradnju u procesuiranju predmeta ratnih zločina, izbjeći politiziranje ovoga procesa i uključiti udruge žrtava na svim stranama.
Kako je priopćeno iz Predsjedništva BiH, sugovornici su naveli kako će nakon skorog zatvaranja Haaškog tribunala glavna zadaća biti na vlastima i pravosudnim institucijama u regiji.

“To dodatno naglašava važnost regionalne suradnje u tom području”, priopćeno iz Predsjedništva BiH.

Na sastanku je razmotrena i suradnja državnih i entitetskih pravosudnih institucija u BiH. Sastanku su nazočili i Igor Planinić, savjetnik predsjedavatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića te Zoran Đerić, savjetnik člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladena Ivanića.

Brammerz se u Sarajevu susreo i s prvim zamjenikom visokog međunarodnog predstavnika, američkim diplomatom Dennisom W. Hearnom. Sugovornici su se složili da je pravda od suštinskog značaja za pomirenje. “Haški tribunal je imao ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina i dovođenju počinitelja pred lice pravde. Kako bi se ispoštovalo to nasljeđe, moramo osigurati da u Bosni i Hercegovini imamo jake i sposobne institucije koje će samostalno i profesionalno rješavati slučajeve ratnih zločina,” rekao je prvi zamjenik visokog predstavnika Hearne.

Glavni haaški tužitelj boravi u višednevnoj posjeti BiH u sklopu priprema za svoj redoviti šestomjesečni izvještaj o ostvarenom napretku, kojiega će u prosincu predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Predviđeni su još susreti s glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić, predstavnicima pravosudnih institucija te stradalničkih udruženja iz sva tri naroda.

Bledski strateški forum okupit će u ponedjeljak i utorak visoke dužnosnike Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, kao i država Zapadnog Balkana, koji će razgovarati o nizu najaktualnijih regionalnih i globalnih pitanja.
Među temama koje će biti predmet razmatranja su promjene u svijetu i izazovi koje one nose, potreba za snažnim demokratskim rukovođenjem uz prihvaćanje nove realnosti, položaju EU u izmijenjenom svetu, o Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima u vremenima promjena, digitalnoj diplomaciji i drugim, najavljeno je uoči susreta.

Središnji događaj je panel lidera u ponedjeljak, a na kojem bi, kako je najavio organizator, trebali govoriti premijerka Srbije Ana Brnabić, glavni tajnik OECD-a Angel Gurria, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, te bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

U svjetlu dramatičnih promjena u svijetu, uz globalizaciju i digitalizaciju s jedne strane i postojeće političke, ekonomske i socijalne elite koje gube uporište, lideri će raspravljati o tome kako prihvatiti novu realnost, a ne zaboraviti vrijednosti na kojima su zasnovana moderna društva, stoji u najavi.

Jedan od panela bit će posvećen Zapadnom Balkanu i procesu proširenja EU. Neki potezi EU, kako organizator navodi u najavi, kao što je neslaganje lidera EU prošlog prosinca o tradicionalnim zaključcima koji se odnose na proširenje, sugeriraju da Unija nije zainteresirana dovoljno za to da proširenje nastavi istom dinamikom.

Nova realnost bit će predmet diskusije još jednog panela – “Nova vizija za novu realnost”, na kojem se očekuje sudjelovanje šefa turske diplomacije Mevluta Cavusoglua, ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i drugih. Bit će upriličeni i razgovor s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom, a neće biti zaobiđena ni situacija u medijima i jedan od najvažnijih izazova suvremenog svijeta, a to su svakako lažne vijesti.

Stoga će biti održan poseban panel pod nazivom “Lažne vijesti – jesu li medijima i dalje potrebni urednici”. Drugog danas foruma bit će održan panel posvećen položaju EU u izmijenjenoj realnosti, a raspravljat će se i o digitalnoj diplomaciji 21. stoljeća. Bledski strateški forum okupit će oko 1.000 sudionika i gostiju iz gotovo 70 zemalja, a održat će se pod sloganom “Nova realnost”.