Kosovo

Bledski strateški forum okupit će u ponedjeljak i utorak visoke dužnosnike Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, kao i država Zapadnog Balkana, koji će razgovarati o nizu najaktualnijih regionalnih i globalnih pitanja.
Među temama koje će biti predmet razmatranja su promjene u svijetu i izazovi koje one nose, potreba za snažnim demokratskim rukovođenjem uz prihvaćanje nove realnosti, položaju EU u izmijenjenom svetu, o Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima u vremenima promjena, digitalnoj diplomaciji i drugim, najavljeno je uoči susreta.

Središnji događaj je panel lidera u ponedjeljak, a na kojem bi, kako je najavio organizator, trebali govoriti premijerka Srbije Ana Brnabić, glavni tajnik OECD-a Angel Gurria, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, te bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

U svjetlu dramatičnih promjena u svijetu, uz globalizaciju i digitalizaciju s jedne strane i postojeće političke, ekonomske i socijalne elite koje gube uporište, lideri će raspravljati o tome kako prihvatiti novu realnost, a ne zaboraviti vrijednosti na kojima su zasnovana moderna društva, stoji u najavi.

Jedan od panela bit će posvećen Zapadnom Balkanu i procesu proširenja EU. Neki potezi EU, kako organizator navodi u najavi, kao što je neslaganje lidera EU prošlog prosinca o tradicionalnim zaključcima koji se odnose na proširenje, sugeriraju da Unija nije zainteresirana dovoljno za to da proširenje nastavi istom dinamikom.

Nova realnost bit će predmet diskusije još jednog panela – “Nova vizija za novu realnost”, na kojem se očekuje sudjelovanje šefa turske diplomacije Mevluta Cavusoglua, ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i drugih. Bit će upriličeni i razgovor s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom, a neće biti zaobiđena ni situacija u medijima i jedan od najvažnijih izazova suvremenog svijeta, a to su svakako lažne vijesti.

Stoga će biti održan poseban panel pod nazivom “Lažne vijesti – jesu li medijima i dalje potrebni urednici”. Drugog danas foruma bit će održan panel posvećen položaju EU u izmijenjenoj realnosti, a raspravljat će se i o digitalnoj diplomaciji 21. stoljeća. Bledski strateški forum okupit će oko 1.000 sudionika i gostiju iz gotovo 70 zemalja, a održat će se pod sloganom “Nova realnost”.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU.

Predstavnici sedam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja zapadnog Balkana u srijedu poslije podne će na 4. summitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju suradnje i veza u regiji kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.

Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Hahn rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavu zajedničkog ekonomskog područja.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Kosovski predsjednik Hashim Thaci ustvrdio je po povratku iz Bruxellesa da će dijalog Beograda i Prištine uskoro biti okončan “uz povijesni sporazum dviju strana”, a ta njegova izjava nije s odobravanjem dočekana na političkoj sceni Kosova jer mu protivnici osporavaju pravo da govori u njihovo ime, objavili su u srijedu beogradski elektronički mediji.
Thaci je nakon sastanka u ponedjeljak u Bruxellesu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i šeficom eurodiplomacije Federicom Mogherini u intervjuu za ABC news pozvao sve političke čimbenike na Kosovu da se pridruže procesu pregovora, ocijenivši kako je došlo vrijeme da se “ponovno otvori nova faza dijaloga, na višoj političkoj razini”.

Prištinski mediji prenijeli su kako se Thaci založio za snažniji dijalog koji bi vodio ka “kompletnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine i ljudi na tim prostorima”, te “dobrosusjedskim odnosima i pomirenju među ljudima”. Thaci smatra kako Kosovu treba “stabilna, multietnička vlada s euroatlanskim duhom” i vidi volju pobjedničke koalicije da čim prije uspostavi nove institucije Kosova.

Reagirajući na Thacijeve poruke, jedan od osnivača inicijative Alternativa Iljir Deda izjavio je kako dijalog za normalizaciju odnosa sa Beogradom vidi kao “nacionalno pitanje” koje zahtjeva širi konsenzus političkih stranaka, prenose beogradski mediji.

Deda je Thaciju na društvenim mrežama poručio da bi razgovor s Beogradom morao dobiti odobrenje političkih stranaka “prije nego se dogovori o bilo čemu u okviru dijaloga, kojim posreduje EU”. “Kosovski državni interes trebao bi se graditi samo kroz širi konsenzus političkih stranaka. Ne može ga graditi bilo koji institucionalni lider pojedinačno”, naglasio je Deda.

Nakon Thacijevog sastanka u Bruxellesu uz posredovanje Mogherini, pojedini politički čimbenici u Prištini Thaciju su osporili legitimitet, ustvrdivši da je format pregovora na predsjedničkoj razini “nametnuo Vučić”.

Srbijanski predsjednik izjavio je nakon trojnih razgovora u Bruxellesu kako je Federici Mogherini prenio stajalište Beograda da Srbiji treba ubrzati postupak eurointegracije i točno utvrditi datum ulazak Srbije u EU. “Mislim da smo dobili razumijevanje Mogherini, da točno znamo kada možemo postati članicom, da ne budemo kao guske u magli, koje će sigurno naći pravi put, ali ne znaju kada se završava”, rekao je Vučić.

Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedan je od preduvjeta Srbiji u eurointegracijama, a taj se napredak promatra kroz poglavlje 35 o “ostalim pitanjima”, koje je Srbiji otvoreno na početku pregovaračkog procesa i bit će zatvoreno tek na kraju pregovaračkog procesa.

Pobjeda tzv. ratne koalicije na Kosovu stvorit će mnogo problema, ali je ključno da Albanci neće imati kontrolu nad Srbima kao što su željeli, poručio je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Komentirajući ishod nedjeljnih izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, Vučić je novinarima rekao da će pobjeda koalicije predvođene Ramushem Haradinajem, Hashimom Thacijem i Fatmirom Ljimajem predstavljati problem, ali će se Beograd boriti da sačuva stabilnost i nastavi dijalog. “Takozvana ratna ili veteranska koalicija stranaka, koja je dobila većinu na izborima je ona grupacija koja je najotvorenije prijetila Srbima i to će nam stvoriti mnogo problema”, rekao je Vučić.

On je naglasio da će prilikom formiranja vlade Priština pred sobom imati jedinstven srpski blok koji će štititi interese Srba i Srbije na Kosovu. “Ostaje vidjeti kakve koalicije žele formirati. Imaju prilično jedinstven blok Srba koji će štititi i čuvati svoje interese”, poručio je Vučić.

Poslije izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu Srbe će u Prištini predstavljati 10 zastupnika Srpske liste, objavljeno je u Beogradu, a beogradski mediji kao najveće izborno iznenađenje navode oporbeni pokret Samoodređenje, koji je izbornu utrku završio na drugom mjestu.

Nakon što je službeni Beograd među pet političkih opcija koje su kandidirali kosovski Srbi izravno podržao Srpsku listu, predsjednik parlamentarnog odbora Skupštine Srbije za Kosovo Milovan Drecun ocijenio je kako izborni rezultat pokazuje da je “Srbija nezaobilazan i jedini čimbenik” koji može pregovorati u ime srpskog naroda na Kosovu.

Prema nepotpunim izbornim rezultatima koje je objavila koalicija nevladinih organizacija Demokracija na djelu, 34,5 posto osvojila je koalicija okupljena oko Hashima Thacija i Ramusha Haradinaja, slijedi pokret Samoodređenje (26,7 posto), koalicija oko Demokratskog saveza Kosova (25,8 posto), te Srpska lista s 4,8 posto glasova, dok su sve ostale stranke i organizacije sudionice izbora osvojile 10,1 posto. Pravo glasa na kosovskim izborima imalo je oko 1,87 milujuna birača, među kojima oko 100.000 Srba.

Nacionalistička koalicija predvođena predsjednikom Hashimom Thacijem i njegovom Demokratskom strankom Kosova (PDK) osvojila je većinu glasova na prijevremenim izborima u nedjelju, pokazuju izlazne ankete.

Koalicija je dobila 40,5 posto glasova, navodi se u rezultatima izlazne ankete Klan Kosova TV. Na drugom je mjestu pokret Samoopredjeljenje s 29,9 posto glasova, a koalicija premijera Ise Mustafe na trećem je mjestu s 27,2 posto.

Izborno povjerenstvo izvijestilo je da je odaziv bio 41,4 posto, najniži ikad zabilježen na Kosovu. Izborni promatrači kažu da to pokazuje da su birači razočarani političarima koji čak nisu ni počeli rješavati pitanja koja pogađaju zemlju: nezaposlenost, siromaštvo, korupciju i zločine.

Ovi izbori su važni jer bi mogli zakomplicirati pomirbu u regiji koja još uvijek osjeća posljedice desetljeća ratova koji su počeli u bivšoj Jugoslaviji 1991. Pobjeda Thacijeve koalicije mogla bi dovesti do jačanja napetosti sa Srbijom. Na izborima je sudjelovalo 26 stranaka i koalicija od kojih pet srpskih. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. i priznaje ga 114 država.

Kosovo u nedjelju bira novi parlament, godinu dana prije roka pošto se prva velika vladajuća koalicija raspala pod pritiskom da provede nepopularni sporazum o razgraničenju, preduvjet u procesu približavanja Europskoj uniji.

Kosovski predsjednik Hashim Thaci raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za 11. lipnja, dan nakon što je izglasano nepovjerenje koalicijskoj vladi Thacijeve Demokratske stranke (PDK) i Demokratske lige (LDK) premijera Ise Mustafe. Glasanje o nepovjerenju zatražila je oporbena Inicijativa za Kosovo, uz potporu Alijanse za budućnost Kosova (AAK) koju vodi bivši premijer Ramush Haradinaj, te pokret Samoopredjeljenje, ali i 12 zastupnika stranaka koje sudjeluju u vlasti.

Mustafa, koji je vladu vodio tri godine, nazvao je to “političkim” potezom u svrhu “prikrivanja ranijih koruptivnih afera” i “destabiliziranja zemlje”. Ustvrdio je da je njegova vlada imala najviše uspjeha u borbi protiv ekstremizma, migracija i korupcije, provela je reforme i ostvarila proračunsku stabilnost unatoč naslijeđenim dugovima. Izglasavanje nepovjerenja dogodilo se uoči glasanja o graničnom sporazumu Kosova i Crne Gore. Demarkacija granične crte s Crnom Gorom jedna je od preuzetih međunarodnih obveza, a osim predstavnika Srba protivi joj se i oporba nazivajući ugovor štetnim kao i niz drugih koje je Priština potpisala s Beogradom.

Za Europsku uniju taj sporazum je izravni uvjet za ukidanje viznog režima građanima Kosova, jedinima na Zapadnom Balkanu koji moraju ishoditi vizu za ulazak u EU. Mustafina vlada borila se za ratificiranje tog sporazuma i suočila s nasilnim oporbenim prosvjedima na ulicama, a Thacijev PDK pridružio se oporbi u rušenju Mustafe.

Izborna obećanja o Kosovu kao balkanskoj Švicarskoj

Predizborne ankete predviđaju pobjedu koaliciji stranka koje vode bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u ratu protiv srpskih snaga 1998-1999. Jedan od njih, bivši premijer Haradinaj, u kampanji je obećao ispregovarati novi granični sporazum s Crnom Gorom.

Sve političke stranke obećavaju da će poboljšati gospodarstvo i povećati plaće kako bi Kosovari manje emigrirali i vjerovali u budućnost za svoju zemlju. Više od devet godina otkako je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije, deseci tisuća Kosovara rade u inozemstvu, a drugi bi rado otišli iz države u kojoj je nezaposlenost 33 posto i gotovo 60 posto u mladih od 15 do 24 godine.

Zemlja ostvaruje gospodarski rast zahvaljujući novčanim doznakama radnika u inozemstvu, koje čine 20 posto udjela u BDP-u. Neke su stranke u kampanji obećavale rast do 8 posto i povećanje plaća u javnom sektoru za 40 posto u kojoj je prosječna plaća 300 eura na mjesec, a stopa siromaštva 30 posto, piše agencija Reuters. Kadri Veseli, predsjednik najveće stranke PDK, koju je vodio Thaci dok nije postao predsjednik, poručio je svojim pristašama da će “Kosovo biti Švicarska Balkana”.

Srbija odbija priznati neovisnost Kosova i sa svojom saveznicom Rusijom blokira toj najmlađoj državi Europe članstvo u Ujedinjenim narodima. Posebni sud za ratne zločine formiran krajem 2016. u Den Haagu za progon pobunjeničkih vođa optuženih za zločine tijekom rata za neovisnost, mogao bi idućih dana optužiti neke istaknute političare, piše agencija dpa.

Mnogi od današanjih političkih vođa, uključujući Thacija i Haradinaja, bili su zapovjednici OVK-a, a Srbija obojicu naziva teroristima, silovateljima i ubojicama. Ako Thaci i Haradinaj pobijede populističkom i nacionalnom platformom, nakon izbora naći će se između čekića i nakovnja, pod pritiskom birača da održe obećanja, odnosno da ispune obveze koje su preuzele prethodne vlade prema EU-u i Sjedinjenim Državama.

Hrvatska i Kosovo žele proširiti svoju gospodarsku suradnju, složili su se u četvrtak u Zagrebu predsjednici tih dviju država, Kolinda Grabar-Kitarović i Hashim Thaci, naglašavajući povijesno prijateljske odnose Zagreba i Prištine kao i potporu Hrvatske na kosovskom putu euroatlantskih integracija.

“Kada je riječ o bilateralnim odnosima, oni su vrlo dobri i prijateljski, ali svakako želimo širiti gospodarsku suradnju s Kosovom. Iako Hrvatska ima snažan suficit kad je riječ o trgovini s Kosovom, držim da možemo učiniti puno više, ne samo u prodaji naših proizvoda i usluga već i puno većoj nazočnosti hrvatskih tvrtki na Kosovu kad je riječ o investicijama i daljnjem poslovanju”, rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta na Pantovčaku hrvatska predsjednica, dodajući da je zamolila svog kosovskog kolegu da se u tom smislu osobno uključi.

Hrvatska i Kosovo imaju povijesno prijateljske odnose, naglasio je Thaci, ali je također naglasio kako bi gospodarski odnosi mogli biti bolji jer “Hrvatska ima veliki potencijal za ulaganja u sva područja od zajedničkog interesa”.

Hrvatska je predsjednica spomenula kako interes imaju tvrtke iz područja energetike kada je riječ o izgradnji dalekovoda i iskorištavanju izvora obnovljive energije, IGH kada je riječ o cestogradnji i graditeljstvu, u proizvodnji željezničkih vozila Gredelj kao jedna od najkonkurentnijih “europskih i svjetskih tvrtki”, a u području elektroničke industrije KING ICT.

“Govorili smo i o pitanju INA-e, o svim onim problemima s kojima se INA susreće kao posljedica raspada bivše države i prijenosa imovine, kao i nastojanjima INA-e da se riješe neka tekuća pitanja njihove nazočnosti i proširenja njihove suradnje”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kosovski predsjednik koji je na tu dužnost prisegnuo prošle godine u travnju, zahvalio je hrvatskoj kolegici po dužnosti što je bila na njegovoj inauguraciji, ali i za to što je Hrvatska “bila među prvim zemljama koje su priznale Kosovo”.

Hrvatska je jedna od 114 država koje su priznale Republiku Kosovo i ona podupire tu zemlju, kako je rekla hrvatska predsjednica, “na putu njenih integracija ne samo u EU i NATO već i u članstvo drugih organizacija i instutucija”. Kosovo, zemlja s 1,8 milijuna stanovnika, pretežito Albanaca muslimanske vjeroispovijesti, proglasilo je neovisnost 2008. a do danas ga je priznalo 114 zemalja među kojima i SAD i velika većina zemalja EU-a.

Među onima koje i dalje odbijaju priznati tu zemlju su osim Srbije i Rusija i Kina, a među zemljama EU-a Grčka, Cipar, Španjolska, Rumunjska i Slovačka. Hrvatska će nastaviti podupirati Kosovo i kad je riječ o u ulasku u A5, inicijativu za političko-sigurnosnu suradnju u jugoistočnoj Europi, a i pri transformaciji kosovskih sigurnosnih snaga u kosovske oružane snage, najavila je Grabar-Kitarović, dodajući da Zagreb stoji Prištini na raspolaganju i kada je riječ o daljnjoj razmjeni iskustava i znanja na putu integracija.

Iako su putem nacionalnih manjina Hrvatska i Kosovo dobro povezani, Grabar-Kitarović je kazala kako bi Hrvatska voljela vidjeti poboljšanje statusa hrvatske zajednice na Kosovu. “Albanska manjina s Kosova je izvrsno integrirana u hrvatsko društvo, uz saborsku predstavnicu koju imaju s punim pravom glasa.. Voljeli bismo vidjeti poboljšanje statusa hrvatske zajednice na Kosovu posebno u Janjevu i Letnici gdje živi najveći broj pripadnika hrvatske manjine”, naglasila je Grabar Kitarović.

Rekavši kako je posjetio hrvatsku manjinu u Janjevu i Letnicu, Thaci je obećao da će se zalagati da predstavnik hrvatske manjine dobije mjesto u parlamentu. Kosovski je predsjednik također zahvalio Hrvatskoj za “potporu koju daje u snagama KFOR-a ali i drugim međunarodnim institucijama prisutnim na Kosovu”. Hrvatska sudjeluje u KFOR-u trenutno s 33 pripadnika, a Grabar-Kitarović najavila je da će se nazočnost nešto i povećati ove godine, “u skladu s našom željom da se stabilizira stanje na Kosovu”.

Na pitanje da komentira izjavu novog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na prisegi u srijedu u Beogradu da je Kosovo nedjeljivi dio Srbije, Thaci je rekao da se radi o “izjavi za unutarnju uporabu”. “To nije ništa novo od strane Beograda. Mi smo dvije neovisne države. Predsjednik Srbije dobro zna da je Kosovo neovisna država priznata od 114 zemalja u svijetu. Mi ćemo se nastojati i dalje angažirati na priznavanju i nastaviti s dijalogom”, kazao je Thaci. “To je bila izjava za unutarnju uporabu”, kazao je.

Na svečanoj sjednici Narodne skupštine u Beogradu Vučić je nad Ustavom prisegnuo da će “sve svoje snage posvetiti očuvanju suverenosti i cjeline teritorija Republike Srbije, uključujući i Kosovo i Metohiju kao njen sastavni dio”.

Hrvatska i Kosovo žele osnažiti trgovinsku razmjenu koja je u 2016. iznosila 68 milijuna eura, suglasili su se u četvrtak u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković i kosovski predsjednik Hashim Thaci.

Hrvatska je zainteresirana za jačanje gospodarske suradnje s Kosovom u sektorima energetike, građevinskog sektora i izgradnji infrastrukture, osobito željezničke, informacijskoj tehnologiji i telekomunikacijama, priopćila je vlada nakon sastanka Plenkovića i Thacija koji boravi u posjetu Hrvatskoj.

Kosovski predsjednik zahvalio je na potpori koju Hrvatska daje Kosovu, uključujući i sudjelovanje u KFOR-u, navodi se u priopćenju.

Plenković je naglasio da Hrvatska kontinuirano pomaže Kosovu u procesu europskih integracija i u jačanju kapaciteta za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. “Hrvatska će s Njemačkom i Poljskom u lipnju započeti provedbu Twinning projekta ‘Podrška institucijama Kosova u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju'”, kazao je premijer koji je s Thacijem razgovarao i o statusu hrvatske manjine na Kosovu, navodi se u vladinu priopćenju.

Na Balkanu će, prije ili kasnije, doći do promijene granica, izjavio je bivši zamjenik šefa CIA-e za Balkan Steven Meyer. Nove će granice, kaže, najvjerojatnije biti u Makedoniji i na Kosovu.

– BiH je danas udaljenija od toga da bude jedinstvena država nego ikada u prošlosti. Pitanje Kosova postaje ozbiljnije, a situacija u Makedonija pogoršava se već mjesecima. U isto vrijeme EU nema odgovore na pitanja koja muče Balkan – kaže Meyer u intervjuu za srbijanske Novosti. Govoreći o situaciji o BiH, kaže da bi ona, poslije odbacivanja tužbe protiv Srbije, mogla postati nestabilnija.

– Bošnjaci su razočarani i ljuti, a Srbi ushićeni. Ovo posebno otežava odnos između Federacije i Republike Srpske – kaže. Meyer također smatra će biti vrlo teško, možda i nemoguće, ostvariti bolje odnose između Republike Srpske i Washingtona. Bivši zamjenik šefa CIA-e za Balkan objašnjava kako bi promjena granica između Albanije i Makedonije mogla dovesti do stvaranja veće Albanije, ali da to ne bi imalo podršku SAD.

– Ipak, važno je imati na umu da Washington više nije previše zainteresiran za Balkan. Trumpova administracija neće reagirati ako se ove promjene dogode mirnim putem, slično načinu na koji je, recimo, Crna Gora došla do neovisnosti – kaže ovaj analitičar. Na pitanje kakva sudbina očekuje Makedoniju on preporučuje ulazak u neku vrstu federacije sa Srbijom. Na pitanje kako bi sadašnja američka administracija reagirala u slučaju stvaranja vojske Kosova Meyer je kazao da američka vlada nije naklonjena tome, ali da se to može lako promijeniti. Meyer je i prije iznosio slične tvrdnje. Od njegove izjave da su male nade za opstanak BiH ogradilo se američko veleposlanstvo u toj državi. Potom je tvrdio da je BiH “fiktivna država”, dok je za Oluju rekao da se “tijekom nje dogodilo etničko čišćenje”, piše Večernji list.

Žalosno je da se nakon 24 godine procesuiranja ratnih zločina na međunarodnoj i nacionalnoj razini ti zločini još uvijek negiraju, da se ne prihvaćaju utvrđene činjenice i da se veličaju ratni zločinci, ocijenio je glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICTY) Serge Brammertz za sarajevski “Dnevni avaz” od ponedjeljka, istaknuvši kako još treba procesuirati 5.000 osoba za zločine u BiH.

“To vrijeđa i bolno je za žrtve koje zaslužuju da svi prepoznaju i priznaju zločine koji su nad njima počinjeni”, kazao je Brammertz dodajući kako je uvjeren da je Haaški tribunal napravio iznimno važan posao, iako je mogao uraditi i više.

Podsjetio je kako je pred ICTY-em, koji krajem ove godine završava svoj rad, podignuta 161 optužnica za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, a osuđeno je 111 osoba. Sve je to uspjeh, istaknuo je Brammertz, kakvoga na žalost niti jedan drugi međunarodni sud do sada nije uspio ostvariti.

Po riječima glavnog tužitelja ICTY-a, bez obzira na to pred domaćim pravosudnim tijelima u regiji i dalje je velik posao, a zbog sudjelovanja u ratnim zločinima počinjenim na području Bosne i Hercegovine trebalo bi procesuirati još oko pet tisuća osoba.

Brammetz smatra kako je i taj posao moguće završiti uz pojačane napore pravosudnih tijela u BiH. Kako je istaknuo, suradnja tužiteljstva kojemu je na čelu s Tužiteljstvom BiH poboljšala otkako je dužnost glavne tužiteljice prošle godine preuzela Gordana Tadić.

“Vidjeli smo da postoji trajan napredak u radu na složenim predmetima ratnih zločina, a to je veoma važno. Ima još oko pet tisuća osumnjičenih koji trebaju biti procesuirani za ratne zločine tako da puno toga treba uraditi a napredak koji vidimo ohrabruje”, kazao je Brammertz u intervjuu za Avaz.

Do kraja studenog drugostupanjska presuda Prliću i ostalima

Pojasnio je kako je bila vrlo korisna analiza načina procesuiranja slučajeva ratih zločina što ju je 2016. godine pod pokroviteljstvom OESS-a sačinila britanska sutkinja Joanna Korner.

Ona je u izvješću predstavljenom u lipnju prošle godine predložila poboljšanje koordinacije rada u istragama o ratnim zločinima, učinkovitiji nadzor nad njihovim tijekom, koncentriranje u istragama na ključne počinitelje zločina u vrhu zapovjedne piramide te sustavnu analizu i procjene učinjenoga.

Brammertz je kazao kako je cilj tih preporuka bio otkloniti nedostatke kojih je očevidno bilo te ponuditi rješenja, a nova glavna tužiteljica Tadić to je prihvatila i pozitivni rezultati se već vide.

Kao primjer naveo je kako u posljednje vrijeme nema revizije podnesenih optužnica odnosno kako ih Sud BiH sada prihvaća na način na koji su sačinjene. Pritom je posebice značajno podizanje nekoliko optužnica u složenim predmetima.

Komentirajući postupke koji su još u tijeku pred ICTY-em Brammertz je potvrdio kako do kraja studenog očekuje drugostupanjsku presudu u slučaju “Prlić i ostali” te prvostupanjsku u postupku protiv Ratka Mladića, dok se drugostupanjska presuda u procesu protiv Vojislava Šešelja očekuje potkraj ove i početkom iduće godine. Najavio je i kako će nastaviti inzistirati na uhićenju troje članova Šešeljeve stranke iz Srbije optuženih za ometanje pravosuđa odnosno pokušaj zastrašivanja svjedoka.

Vlasti u Beogradu do sada su odbijale provesti nalog ICTY-a za njihovo uhićenje pa se taj podatak našao i u izvješću predsjednika Tribunala podnesenom Vijeću sigurnosti UN-a.

“Bjegunci nisu jedini problem u vezi s pravdom za ratne zločine u Srbiji. Situacija generalno ne ide u dobrom pravcu”, opisao je Brammertz svoje nezadovoljstvo suradnjom sa srbijanskim vlastima.

Kosovski predsjednik Hashim Thaci raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za 11. lipnja pošto je vladi izglasano nepovjerenje.

Zastupnici u Kosovskoj skupštini glasovali su u srijedu o raspuštanju vlade premijera Ise Mustafe koji je preuzeo dužnost prije tri godine.

“Prijevremeni izbori za skupštinu Republike Kosova provest će se 11. lipnja 2017.”, navodi se u Thacijevu pismu izbornom povjerenstvu koje je agencija Reuters u četvrtak dobila na uvid.

Glasovanje o nepovjerenju vladi zatražila je oporbena Inicijativa za Kosovo, uz potporu Alijanse za budućnost Kosova i pokreta Samoopredjeljenje, ali i 12 zastupnika stranaka koje sudjeluju u vlasti.

Premijer Isa Mustafa je prije izjašnjavanja zastupnika ocijenio da je prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi “politički i bez argumenta” te da mu je cilj “prikrivanje ranijih koruptivnih afera” i “destabiliziranje zemlje”.