Kosovo

 Nakon jučerašnjuh šokantnih događaja koji je uzbunio cijelu regiju i o kojem predstavnici raznih političkih stranaka, država i naroda imaju različito mišljenje, ostaje gorka činjenica kako zemlje jugoistočne Europe gospodarski kasne za zemljama osnivačicama Europske unije i do šest desetljeća. 
Zemljama zapadnog Balkana trebat će 60 godina da dostignu nivo prihoda Europske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke  “Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

“Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u EU.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet posto godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umjesto šest desetljeća, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest postotaka godišnje u periodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske financijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, također će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaknutui rast preduzeća, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.
U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini. Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF)očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja. “Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

Kosovska vlada pripremila je strategiju za borbu protiv terorizma strahujući da bi Kosovari koji su proteklih godina ratovali za interese danas poražene radikalne skupine u Iraku i Siriji, mogli po povratku u domovinu izvesti terorističke napade.
Oko 300 Kosovara od 2012. godine otišlo je u Siriju i Irak boriti se na strani džihadističke skupine tzv. Islamske države (IS) koja je osvajala velika područja tih zemalja i na njima proglašavala kalifat uređen prema strogom islamskom pravu. Procjenjuje se da je od tog broja 70 ljudi poginulo, a za ostale, uključujući žene i djecu, pretpostavlja se da su još u zonama sukoba unatoč tomu što je IS poražen i protjeran iz gotovo svih područja koja je držao.

Dokument “Državna strategija protiv terorizma i akcijski plan 2018.-2022. postavljen je od petka na mrežnoj stranici kosovske vlade. Potencijalne prijetnje “uključuju napade članova terorističkih organizacija koje bi izveli strani teroristički borci, neaktivne ćelije, simpatizeri i pristaše koji bi bili nadahnuti da počine nasilje”, stoji u dokumentu.

Međunarodne i lokalne sigurnosne agencije prethodno su upozorile na opasnost koju predstavljaju borci povratnici, a u 2015. Kosovo je donijelo zakon kojim borbu u inozemstvu proglašava kažnjivim djelom sa zapriječenom kaznom do 15 godina zatvora. U izvješću se navodi da je bilo “javnih poziva na počinjenje terorističkih napada na Kosovu i u regiji”. Terorizam je “jedna od najvećih prijetnja nacionalnoj sigurnosti”, navodi se.

Gotovo 90 posto stanovništva muslimanske je vjeroispovijesti na Kosovu koji je sekularna država. Islamističkih napada na području Kosova nije bilo iako je u lipnju pet muškaraca s Kosova optuženo za planiranje napada na nogometnoj utakmici u Albaniji protiv gostujuće izraelske momčadi.

Državni odvjetnik rekao je da su neki od tih muškaraca bili u kontaktu s Lavdrimom Muhaxherijem, istaknutim članom IS-a i samoproglašenim “zapovjednikom Albanaca u Siriji i Iraku” od kojega su primali naređenja za napad.

Muhaxheri je navodno ubijen u Siriji. U Strategiji kosovske vlade koju je sastavilo ministarstvo unutarnjih poslova stoji da su nevladine organizacije uvezle radikalni islam s Bliskog istoka na Kosovo otkako je ta država proglasila neovisnost od Srbije nakon rata 1998.-1999.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović rekao je u ponedjeljak, reagirajući na izjavu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će se pitanje razgraničenja dviju država riješiti putem međunarodne arbitraže, da je “za Crnu Goru pitanje demarkacije granice sa Kosovom završeno” te istaknuo da takvo stajalište imaju i EU i SAD.
Darmanović je ponovio da je za Crnu Goru pitanje granice „riješena stvar“ te istaknuo da njegova zemlja nije niti neće poništiti već ratificirani međunarodni ugovor.

Haradinaj je u subotu izjavio da rješenje za pitanje razgraničenja s Crnom Gorom ostaje međunarodna arbitraža pošto u kosovskom parlamentu nema dovoljno glasova za usvajanje sadašnjeg prijedloga sporazuma, kojemu se i on sam protivi.

Razgraničenje s Crnom Gorom i uspjeh u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala dva su preostala uvjeta o kojima ovisi mogućnost kretanja građana Kosova bez viza u zemljama Schengena.

Dio kosovske javnosti i političkih stranaka, uključujući i Haradinaja, smatraju da je Kosovo razgraničenjem oštećeno za 8000 hektara teritorija i zbog toga dvije godine kosovska skupština nije usvojila sporazum o razgraničenju, koji je potpisan u Beču u kolovozu 2015., iako je crnogorski parlament to učinio.

Šef crnogorske diplomacije je rekao kako službena Podgorica ne želi raditi pritisak oko toga kada će kosovski parlament naći formulu po kojoj će taj međunarodni ugovor raticirati. “Nije mi poznato da je Crna Gora ikada poništila ratificirani međunarodni ugovor tako da se to neće dogoditi ni ovoga puta. Mi smo naravno strpljivi i čekamo eventualni pozitivan razvoj događaja na Kosovu pošto je ovo njihovo unutrašnje pitanje”, kazao je on.

“Što se tiče eventualne međunarodne arbitraže – za arbitražu je potrebna suglasnost, volja, potrebne su dvije strane, a već sam rekao da smo mi taj posao završili“, kazao je Darmanović u Podgorici.

Glavni tužitelj Haaškog tribunala Serge Brammerz i bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović suglasili su se u ponedjeljak na sastanku u Sarajevu da je potrebno osigurati regionalnu suradnju u procesuiranju predmeta ratnih zločina, izbjeći politiziranje ovoga procesa i uključiti udruge žrtava na svim stranama.
Kako je priopćeno iz Predsjedništva BiH, sugovornici su naveli kako će nakon skorog zatvaranja Haaškog tribunala glavna zadaća biti na vlastima i pravosudnim institucijama u regiji.

“To dodatno naglašava važnost regionalne suradnje u tom području”, priopćeno iz Predsjedništva BiH.

Na sastanku je razmotrena i suradnja državnih i entitetskih pravosudnih institucija u BiH. Sastanku su nazočili i Igor Planinić, savjetnik predsjedavatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića te Zoran Đerić, savjetnik člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladena Ivanića.

Brammerz se u Sarajevu susreo i s prvim zamjenikom visokog međunarodnog predstavnika, američkim diplomatom Dennisom W. Hearnom. Sugovornici su se složili da je pravda od suštinskog značaja za pomirenje. “Haški tribunal je imao ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina i dovođenju počinitelja pred lice pravde. Kako bi se ispoštovalo to nasljeđe, moramo osigurati da u Bosni i Hercegovini imamo jake i sposobne institucije koje će samostalno i profesionalno rješavati slučajeve ratnih zločina,” rekao je prvi zamjenik visokog predstavnika Hearne.

Glavni haaški tužitelj boravi u višednevnoj posjeti BiH u sklopu priprema za svoj redoviti šestomjesečni izvještaj o ostvarenom napretku, kojiega će u prosincu predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Predviđeni su još susreti s glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić, predstavnicima pravosudnih institucija te stradalničkih udruženja iz sva tri naroda.

Bledski strateški forum okupit će u ponedjeljak i utorak visoke dužnosnike Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, kao i država Zapadnog Balkana, koji će razgovarati o nizu najaktualnijih regionalnih i globalnih pitanja.
Među temama koje će biti predmet razmatranja su promjene u svijetu i izazovi koje one nose, potreba za snažnim demokratskim rukovođenjem uz prihvaćanje nove realnosti, položaju EU u izmijenjenom svetu, o Zapadnom Balkanu, ljudskim pravima u vremenima promjena, digitalnoj diplomaciji i drugim, najavljeno je uoči susreta.

Središnji događaj je panel lidera u ponedjeljak, a na kojem bi, kako je najavio organizator, trebali govoriti premijerka Srbije Ana Brnabić, glavni tajnik OECD-a Angel Gurria, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, te bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk.

U svjetlu dramatičnih promjena u svijetu, uz globalizaciju i digitalizaciju s jedne strane i postojeće političke, ekonomske i socijalne elite koje gube uporište, lideri će raspravljati o tome kako prihvatiti novu realnost, a ne zaboraviti vrijednosti na kojima su zasnovana moderna društva, stoji u najavi.

Jedan od panela bit će posvećen Zapadnom Balkanu i procesu proširenja EU. Neki potezi EU, kako organizator navodi u najavi, kao što je neslaganje lidera EU prošlog prosinca o tradicionalnim zaključcima koji se odnose na proširenje, sugeriraju da Unija nije zainteresirana dovoljno za to da proširenje nastavi istom dinamikom.

Nova realnost bit će predmet diskusije još jednog panela – “Nova vizija za novu realnost”, na kojem se očekuje sudjelovanje šefa turske diplomacije Mevluta Cavusoglua, ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i drugih. Bit će upriličeni i razgovor s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom, a neće biti zaobiđena ni situacija u medijima i jedan od najvažnijih izazova suvremenog svijeta, a to su svakako lažne vijesti.

Stoga će biti održan poseban panel pod nazivom “Lažne vijesti – jesu li medijima i dalje potrebni urednici”. Drugog danas foruma bit će održan panel posvećen položaju EU u izmijenjenoj realnosti, a raspravljat će se i o digitalnoj diplomaciji 21. stoljeća. Bledski strateški forum okupit će oko 1.000 sudionika i gostiju iz gotovo 70 zemalja, a održat će se pod sloganom “Nova realnost”.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU.

Predstavnici sedam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, i šest zemalja zapadnog Balkana u srijedu poslije podne će na 4. summitu Berlinskog procesa u Trstu razgovarati o jačanju suradnje i veza u regiji kako bi ona brže napredovala prema članstvu u EU.

Uoči sastanka na vrhu održan je poslovni forum na kojem je Hahn rekao da će regionalni čelnici potvrditi uspostavu zajedničkog ekonomskog područja.

“To znači stvaranje područja od oko dvadeset milijuna ljudi gde će konačno postojati slobodan protok roba i usluga”, rekao je europski povjerenik. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. “Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice”, istaknuo je Hahn.

Summitu Berlinskog procesa prethodit će sastanak čelnika Francuske i Njemačke te Italije koja, prema pisanju tamošnjih medija, želi u središte rasprava staviti pitanje migranata kojih ona snosi najveći teret. “To je vrlo važan summit”, rekao je na konferenciji za novinare talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfano koji je uvjeren da “zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti izgradnji sigurnije Europe”.

“Naš je glavni cilj prenijeti jasnu poruku našim partnerima u regiji i njihovim građanima: dragi građani zapadnog Balkana, vaše je mjesto u Europi, nema boljeg mjesta od Europe”, rekao je Alfano.

Međutim, zemlje jugoistočne Europe smatraju da proces napredovanja prema članstvu teče presporo i da je sastanak Berlinske inicijative tek skup koji bi ih trebao umiriti, piše agencija dpa. Njemačka agencija dodaje da zemlje u regiji zabrinjava što je prevelik fokus stavljen na Srbiju, kada je riječ o projektima. Hahn je nedavno spomenuo izjavu predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera, koji je na početku svoga mandata rekao da proširenja za vrijeme aktualne Europske komisije neće biti.

Pojasnio je da je to zbog tehničke strane pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje mandat ove komisije, ali da nije isključeno da se neka priključi EU-u u mandatu slijedeće, od 2019. do 2024.

Na skupu će biti riječi o infrastrukturnim projektima u energetici i prometu, a neki od njih su brža autocesta između Beograda i Prištine te Beograda i Sarajeva, kao i plinovod između Bugarske i južne Srbije. Trebaju biti potpisani projekti u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura.

Šefovi država i vlada zapadnog Balkana i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini potpisat će ugovor “Transport Community Treaty”. U međuvremenu je iz Republike Srpske stigao ultimatum zbog kojeg je upitno sudjelovanje BiH u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe

Banja Luka je predložila da se željezničkim operaterima iz regije i EU-a zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU. Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje željeznica RS-a koje su u financijskim problemima.

Na četvrtom godišnjem summitu koji okuplja čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije sudjeluju i i čelnici sedam članica EU: Austrije, Francuske, Hrvatske koju predstavlja premijer Andrej Plenković, Italije, Njemačke, te ove godine i Velike Britanije. Summit u Trstu četvrti je koji se održava u okviru sastanaka “Berlinske inicijative”, pokrenute 2014. kako bi se ohrabrile reforme i razvoj zapadnog Balkana.

Kosovski predsjednik Hashim Thaci ustvrdio je po povratku iz Bruxellesa da će dijalog Beograda i Prištine uskoro biti okončan “uz povijesni sporazum dviju strana”, a ta njegova izjava nije s odobravanjem dočekana na političkoj sceni Kosova jer mu protivnici osporavaju pravo da govori u njihovo ime, objavili su u srijedu beogradski elektronički mediji.
Thaci je nakon sastanka u ponedjeljak u Bruxellesu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i šeficom eurodiplomacije Federicom Mogherini u intervjuu za ABC news pozvao sve političke čimbenike na Kosovu da se pridruže procesu pregovora, ocijenivši kako je došlo vrijeme da se “ponovno otvori nova faza dijaloga, na višoj političkoj razini”.

Prištinski mediji prenijeli su kako se Thaci založio za snažniji dijalog koji bi vodio ka “kompletnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine i ljudi na tim prostorima”, te “dobrosusjedskim odnosima i pomirenju među ljudima”. Thaci smatra kako Kosovu treba “stabilna, multietnička vlada s euroatlanskim duhom” i vidi volju pobjedničke koalicije da čim prije uspostavi nove institucije Kosova.

Reagirajući na Thacijeve poruke, jedan od osnivača inicijative Alternativa Iljir Deda izjavio je kako dijalog za normalizaciju odnosa sa Beogradom vidi kao “nacionalno pitanje” koje zahtjeva širi konsenzus političkih stranaka, prenose beogradski mediji.

Deda je Thaciju na društvenim mrežama poručio da bi razgovor s Beogradom morao dobiti odobrenje političkih stranaka “prije nego se dogovori o bilo čemu u okviru dijaloga, kojim posreduje EU”. “Kosovski državni interes trebao bi se graditi samo kroz širi konsenzus političkih stranaka. Ne može ga graditi bilo koji institucionalni lider pojedinačno”, naglasio je Deda.

Nakon Thacijevog sastanka u Bruxellesu uz posredovanje Mogherini, pojedini politički čimbenici u Prištini Thaciju su osporili legitimitet, ustvrdivši da je format pregovora na predsjedničkoj razini “nametnuo Vučić”.

Srbijanski predsjednik izjavio je nakon trojnih razgovora u Bruxellesu kako je Federici Mogherini prenio stajalište Beograda da Srbiji treba ubrzati postupak eurointegracije i točno utvrditi datum ulazak Srbije u EU. “Mislim da smo dobili razumijevanje Mogherini, da točno znamo kada možemo postati članicom, da ne budemo kao guske u magli, koje će sigurno naći pravi put, ali ne znaju kada se završava”, rekao je Vučić.

Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedan je od preduvjeta Srbiji u eurointegracijama, a taj se napredak promatra kroz poglavlje 35 o “ostalim pitanjima”, koje je Srbiji otvoreno na početku pregovaračkog procesa i bit će zatvoreno tek na kraju pregovaračkog procesa.

Pobjeda tzv. ratne koalicije na Kosovu stvorit će mnogo problema, ali je ključno da Albanci neće imati kontrolu nad Srbima kao što su željeli, poručio je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Komentirajući ishod nedjeljnih izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, Vučić je novinarima rekao da će pobjeda koalicije predvođene Ramushem Haradinajem, Hashimom Thacijem i Fatmirom Ljimajem predstavljati problem, ali će se Beograd boriti da sačuva stabilnost i nastavi dijalog. “Takozvana ratna ili veteranska koalicija stranaka, koja je dobila većinu na izborima je ona grupacija koja je najotvorenije prijetila Srbima i to će nam stvoriti mnogo problema”, rekao je Vučić.

On je naglasio da će prilikom formiranja vlade Priština pred sobom imati jedinstven srpski blok koji će štititi interese Srba i Srbije na Kosovu. “Ostaje vidjeti kakve koalicije žele formirati. Imaju prilično jedinstven blok Srba koji će štititi i čuvati svoje interese”, poručio je Vučić.

Poslije izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu Srbe će u Prištini predstavljati 10 zastupnika Srpske liste, objavljeno je u Beogradu, a beogradski mediji kao najveće izborno iznenađenje navode oporbeni pokret Samoodređenje, koji je izbornu utrku završio na drugom mjestu.

Nakon što je službeni Beograd među pet političkih opcija koje su kandidirali kosovski Srbi izravno podržao Srpsku listu, predsjednik parlamentarnog odbora Skupštine Srbije za Kosovo Milovan Drecun ocijenio je kako izborni rezultat pokazuje da je “Srbija nezaobilazan i jedini čimbenik” koji može pregovorati u ime srpskog naroda na Kosovu.

Prema nepotpunim izbornim rezultatima koje je objavila koalicija nevladinih organizacija Demokracija na djelu, 34,5 posto osvojila je koalicija okupljena oko Hashima Thacija i Ramusha Haradinaja, slijedi pokret Samoodređenje (26,7 posto), koalicija oko Demokratskog saveza Kosova (25,8 posto), te Srpska lista s 4,8 posto glasova, dok su sve ostale stranke i organizacije sudionice izbora osvojile 10,1 posto. Pravo glasa na kosovskim izborima imalo je oko 1,87 milujuna birača, među kojima oko 100.000 Srba.

Nacionalistička koalicija predvođena predsjednikom Hashimom Thacijem i njegovom Demokratskom strankom Kosova (PDK) osvojila je većinu glasova na prijevremenim izborima u nedjelju, pokazuju izlazne ankete.

Koalicija je dobila 40,5 posto glasova, navodi se u rezultatima izlazne ankete Klan Kosova TV. Na drugom je mjestu pokret Samoopredjeljenje s 29,9 posto glasova, a koalicija premijera Ise Mustafe na trećem je mjestu s 27,2 posto.

Izborno povjerenstvo izvijestilo je da je odaziv bio 41,4 posto, najniži ikad zabilježen na Kosovu. Izborni promatrači kažu da to pokazuje da su birači razočarani političarima koji čak nisu ni počeli rješavati pitanja koja pogađaju zemlju: nezaposlenost, siromaštvo, korupciju i zločine.

Ovi izbori su važni jer bi mogli zakomplicirati pomirbu u regiji koja još uvijek osjeća posljedice desetljeća ratova koji su počeli u bivšoj Jugoslaviji 1991. Pobjeda Thacijeve koalicije mogla bi dovesti do jačanja napetosti sa Srbijom. Na izborima je sudjelovalo 26 stranaka i koalicija od kojih pet srpskih. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. i priznaje ga 114 država.