Kosovo

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje u utorak u Ženevi na sastanku šefova država ili vlada u okviru strateškog dijaloga o zapadnom Balkanu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma.
Premijer Plenković je najavio da će taj sastanak, koji je počeo u utorak ujutro, biti prigoda za razgovore o posljedicama referenduma u Makedoniji, sigurnosnoj situaciji i razgovorima koji se vode između Srbije i Kosova te za analizu stanja u BiH uoči općih izbora sljedeći vikend.

Plenković je rekao da je cilj današnjeg sastanka raspraviti kako države jugoistoka Europe mogu ići naprijed prema svom temeljnom cilju, članstvu u EU-u, u čemu im Hrvatska može pomoći.

“Želimo vidjeti kako će se riješiti nekoliko bitnih političkih i sigurnosnih pitanja i također pomoći u transferu znanja u pogledu onoga što te zemlje mogu očekivati u okviru pregovora. To je naša strateška pozicija i mislim da je važno, pripremajući se za naše predsjedanje na početku mandata nove Komisije i novog Europskog parlamenta, novog predsjednika Europskog vijeća, da damo zamah tom procesu u prvoj polovici 2020. kada ćemo predsjedati Vijećem EU-a”, rekao je Plenković u ponedjeljak navečer.

Na skupu, osim Hrvatske, sudjeluju i predsjednici država ili vlada ili ministri iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je u ponedjeljak u Ženevi da se od početka zauzima za to da se afera SMS rasvijetli do kraja.

Rekao je to komentirajući informaciju da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović po povratku iz SAD-a od nadležnih službi zatražila detaljne informacije o aferi te zahtjev oporbe da se osnuje istražno povjerenstvo za taj slučaj. “Što se tiče istrage oko SMS-a, tu se u cijelosti slažemo. Tu priču treba apsolutno rasvijetliti do kraja i to je moj stav od početka, od kada sam saznao za to. Što se tiče ove druge inicijative, vidjet ćemo koliko je primjerena”, izjavio je Plenković novinarima.

 Hrvatska šefica diplomacije naglasila je u srijedu u razgovoru s američkim kolegom u Washingtonu da dvije zemlje imaju dobre i prijateljske odnose koje bi trebalo podupirati češćim izravnim kontaktima, a govoreći o regiji upozorila je na opasnost prekrajanja granica, jer se bilo kakva podjela takve vrste može “replicirati i na druge države u regiji”.
Marija Pejčinović-Burić u utorak i srijedu boravi u SAD-u, što je prvi posjet nekog hrvatskog šefa diplomacije Sjedinjenim Državama nakon nekoliko godina stanke. Ministrica je rekla da je s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom razgovarala o bilateralnim odnosima, prije svega gospodarskim, o ugovorima koji bi poduprli još bolju gospodarsku suradnju, te o potrebi da se počnu razgovori o sklapanju ugovora o pitanju dvostrukog oporezivanja, isto tako i o ukidanju viznog režima. “To su pitanja koja su važna za građane Hrvatske ali i za razvoj i investicija i trgovine između Hrvatske i SAD-a”, naglasila je u izjavi novinarima nakon susreta s Pomepom.

Ukupno je hrvatsko-američke odnose ocijenila dobrim i prijateljskim, naglasivši da su oni takvi već dugi niz godina, ali i istaknula kako je važno imati “što češću izravnu komunikaciju”. Istaknula je i kako je SAD za Hrvatsku važan jer u toj zemlji živi najbrojnija hrvatska zajednica, zajednica Hrvata i njihovih potomaka, oko milijun ljudi.

Govoreći o Srbiji i Kosovu i pitanju prekrajanja granica, o čemu je State Department nedavno imao nešto blaži stav, Pejčinović- Burić je kazala da je “izrazila zabrinutost da se govori o razmjeni teritorija jer mislimo da to nije načelo na kojem su poslije Drugog svjetskog rata funkcionirale europske zemlje i da ne bi bilo dobro raditi podjelu po etničkim linijama, jer bi bilo kakva podjela takve vrste i razmjena teritorija mogli donijeti destabilizaciju i replicirati se na druge države i u regiji i šire”.

Dijalog Srbije i Kosova, naglasila je, za Hrvatsku je vrlo važan i važno je da se dođe do dogovora “koji neće ugroziti sigurnost ni zemalja u regiji niti imati šire implikacije”. Razgovaralo se i o stanju u BiH uoči izbora 7. listopada, o položaju hrvatskog naroda u BiH, te “smo upozorili na to da su ovo izbori koji su iznimno bitni i da je bitno da se rezultati legitimno primijene”.

U razgovorima je spomenut i referendum o imenu Makedonije 30. rujna, gdje je ministrica istaknula kako se Hrvatska nada da će građani “napraviti pravi izbor” U nastavku posjeta Pejčinović-Burić sastat će se sa zamjenicom savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, Mirom Ricardel, predsjednikom senatskog pododbora za Europu Ronom Johnsonom i sa supredsjedateljima Hrvatskog kluba u Zastupničkom domu Kongresa Davidom Joyceom i Nanette Barragán, a potom i predavati na temu „Jačanje transatlantskog saveza: doprinosi i ideje RH“ u organizaciji Zaklade Heritage.

Federica Mogherini, čelnica diplomacije EU, prije nekoliko je dana primila je pismo trojice bivših visokih međunarodnih predstavnika u BiH- Šveđanina Carla Bildta, Britanca Paddyja Ashdowna i Nijemca Christiana Schwarz-Schillinga u kojemu je upozoravaju kako bi potpora promjeni granica između Srbije i Kosova mogla prouzročiti konflikt i imati destabilizirajući utjecaj, ali i ojačati zahtjeve za prekrajanje granica na Balkanu.
Svakako je najopasniji scenarij, kako se navodi, nova podjela BiH. Stoga su ova trojica upućenih, ali i ozbiljnih diplomata-geostratega pozvala povjerenicu Mogherini da odmah odbaci takve prijedloge.

Stoga je ovom, izgledno mogućem, ali i ekstremno opasnom scenariju za portal Direktno s Denisom Avdagićem, geopolitičarom i stručnjakom za međunarodne odnose razgovarala Andrea Latinović.

”Ideja razmjene teritorija između Kosova i Srbije već se dulje vrijeme ističe u srbijanskim medijima, a nju je, barem je tako u jednom trenutku izgledalo, bila sklona podržati i međunarodna zajednica te kosovske i srbijanske vlasti. Prije nego se objasni realnost te ideje, najprije treba objasniti njen povod i cilj. U tu avanturu idejno se krenulo iz Beograda, koji kao i Kosovo traži izlaz iz zamršenog i kompliciranog odnosa. Riječ je o međunarodno-pravnoj zavrzlami u kojoj Kosovo de facto funkcionira kao neovisna država, koja s druge strane nije priznata niti od svih susjeda, niti od svih članica Europske unije, a na kraju nije niti članica UN-a. Srbija ulaže jako puno političke energije u zamrzavanje pitanja Kosova, a u tomu ima i neke prirodne i neke usputne ‘prijatelje’ koji iz raznoraznih (ponajprije vlastitih) političkih pitanja također koče puno priznanje Kosova kao države”, analizira Avdagić za Direktno.

Kaže da je ”i u Beogradu svima jasno kako se Kosovo vratiti Srbiji neće. Jasno im je i kako bi to kada bi se i dogodilo bilo zapravo i nezgodno, želja za koju je bolje da se ne ostvari, bolje rečeno. S druge strane i na Kosovu su svjesni kako su pregovori sa Srbijom teški i mučni i ne vode nigdje. Stoga se ideja po kojoj bi se razmijenio teritorij svima učinila jednostavnim rješenjem. I u međunarodnoj zajednici se nekima na prvu učinilo kako se tu nema što za izgubiti, a da bi se odobrovoljilo u neku ruku i Srbiju i predsjednika Aleksandra Vučića”.

Postavlja se pitanje Makedonije u ovoj zlogukoj priči.

“Panika u nekim balkanskim centrima nastala je zbog načina na koji je Makedonija krenula u rješavanje svog statusa, napravivši najprije povijesni dogovor s Albancima koji danas funkcioniraju kao politički entitet u toj državi s pravima koji dosižu najvišu moguću razinu. Takvo rješenje se polagano nameće i kao ono za Bosnu i Hercegovinu u kojoj bez obzira na Daytonsko uređenje pune ravnopravnosti nema. Na Kosovu je vrijeme donijelo sudjelovanje etničkih Srba u kosovskim sigurnosnim snagama, gotovo nezamislivog scenarija od prije deset godina. Sve to pokazuje kako ljudi koji svoju zemlju poštuju i čija prava se u toj zemlji jednako tako uvažavaju ne predstavljaju remetilački faktor i kako nema razloga za razmjenama stanovništva na ‘humane načine’. Zbog svega toga nema nikakve realnosti u podršci međunarodne zajednice razmjeni teritorija, posebno ne od strane EU. Oni koji takvim planovima i pruže izravnu podršku, u svemu tome imaju eventualno vlastite skrivene interese”.

Što je cilj?

Cilj srbijanske strane je dobiti sjever Kosova na kojem su većinom nastanjeni Srbi, a iz sastava Srbije izdvojiti Preševsku dolinu, zamijeniti teritorij i zapravo poantirati na dobitku nekih, otprilike, 1000 km kvadratnih više, ali i povećanim brojem stanovništva. Kosovo je trebalo poentirati riješenim ‘sjevernim’ problemom i potom ubrzanim putem prema međunarodnim integracijama i punom priznanju, tvrdi naš sugovornik.

To bi, po svemu sudeći, mogla biti nova etnička podjela. Međutim, nastavlja Avdagić, ova ‘Pandorina kutija’ zapravo je ništa drugo nego razmjena stanovništva na etničkom principu i politička igrarija koja ne bi razriješila niti jedan problem.

“Srpski vjerski objekti ostali bi i dalje razasuti po etnički još čistijem Kosovu, a veliki broj Albanaca i dalje bi živio u Srbiji. No svakako bi se otvorilo pitanje daljnjih razmjena teritorija po opet etničkom ključu, što je eksperiment koji ne vodi ničemu dobrom. U Srbiji imamo Sandžak, a u Bosni i Hercegovinu entitet Republiku Srpsku, tu je i Makedonija, Moldavija, Rusi, Mađari, Nijemci, manjine su razasute po Europi i jednostavno je nemoguće predskazati tko će sve taj sustav razmjene početi isticati i u kojim sve zemljama. Etnička poravnanja koja bi za povod imala dogovor Kosova i Srbije vjerojatno bi uzrokovala najprije probleme u Ukrajini, duž ruske granice i crnomorske obale sve do Moldavije”.

Koliko međunarodnim silama odgovara ovakav rasplet događaja?

“Pravo je pitanje je li se ovaj plan razmjene teritorija istaknuo zbog interesa Srbije i Kosova ili takav rasplet odgovara nekim drugim igračima koji su ga zapravo gurnuli u regionalnu političku arenu. Prije svega, Rusija ima interesa u takvim igrarijama, jer one ne znače nužno kako se razmjenjuje metar za metar niti stanovnik za stanovnika, nego podrazumijevaju korekcije koje negdje imaju podlogu u dogovoru, a negdje možda u sirovom nametanju sile. Jer, Kosovo u ovom slučaju na ‘đoranje’ i pristaje samo zbog nametnute im sile. Takav program zagovara i Izrael koji u sličnom planu vidi i svoje rješenje pitanja Palestine gdje se teritorij naseljen Palestincima razbija i dijeli sa susjednim Jordanom. No povod svemu tome nikako nije realna potreba za funkcionalnom razmjenom teritorija, nego izbjegavanje pružanja punih kulturnih, jezičnih i nacionalnih prava, posebno kada se govori o kompaktnim etničkim sredinama i zapravo nacionalnim manjinama. Civilizirana Europa to rješava na način kako su danas manjinska prava uređena u Hrvatskoj, Italiji s Južnim Tirolom, ili kao u Švicarskoj koja stoljećima pokazuje kako kada se ne uspostavlja dominacija etničke skupine mogu živjeti u produktivnom suživotu”, smatra Avdagić, a donosi Direktno.hr

Kosovski ministar vanjskih poslova Behgjet Paccoli otkazao je sudjelovanje na sastanku šefova diplomacije država članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), koji je zakazan za srijedu u Banoj Luci, nakon što mu je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u ponedjeljak poručio kako je nepoželjan u tom gradu.
Bosna i Hercegovina trenutačno predsjedava ovom regionalnom inicijativom pa je njezin ministar vanjskih poslova Igor Crnadak svoje kolege iz regije pozvao na neformalni sastanak u Banju Luku 5. rujna kako bi se razgovaralo o daljnjoj suradnji.

Paccoli je odustajanje od dolaska u Banju Luku objavio na svom Twitter profilu upozoravajući istodobno kako su Dodik i njegovo bahato ponašanje razlog za zabrinutost svih.

“Zbog prijetnji i zapreka koje je meni i mom izaslanstvu stvorio predsjednik RS Milorad Dodik, unatoč pozivnici ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka otkazao sam sudjelovanje na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica SEECP-a u Banjoj Luci. Dodik predstavlja razlog za zabrinutost svih na zapadnom Balkanu”, napisao je šef kosovske diplomacije.

Dodik je u ponedjeljak izjavio kako Paccoli “nije dobrodošao” u Banju Luku nazvavši ga pritom ministrom “lažne države”, a dodao je i kako njegov posjet vidi kao provokaciju usmjerenu protiv RS. Dodik je inzistirao na činjenici kako BiH nije priznala Kosovo i to zahvaljujući stajalištu vlasti RS-a pa stoga ni kosovski dužnosnici ne mogu dolaziti tamo gdje ih ne priznaju.

Ovaj Dodikov ispad koji se pretvorio u još jedan u nizu skandala zapravo je bio motiviran predizbornom kampanjom i njegovom potrebom za stalnim verbalnim obračunima s ministrom Crnadkom kao dužnosnikom iz reda političkog bloka suprotstavljenog Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Crnadak je odmah nakon Dodikovog ispada i prijetnji Paccoliju pojasnio kako je njegov dolazak u Banju Luku planiran i najavljen u suradnji s Beogradom čiji šef diplomacije Ivica Dačić također treba doći na sastanak dužnosnika država članica SEECP-a.

Kosovo je počelo pripreme za demarkaciju sa Srbijom, objavila je u ponedjeljak Radio-televizija Srbije pozivajući se na izjave kosovskih dužnosnika prištinskim medijima.
Pripreme za obilježavanje linije sa Srbijom počele su “na zahtjev kosovskog premijera Ramusha Haradinaja” prikupljanjem faktografske dokumentacije i izradom strategije, izjavio je predsjednik Povjerenstva kosovske vlade za demarkaciju granice Shpejtim Bulliqi.

Navodeći kako “postoje određene promjene graničnih linija koje su se dogodile u pojedinim razdobljima”, on je rekao da su sve te promjene “pokrivene dokumentacijom i političkim odlukama iz određenih vremenskih razdoblja”, prenosi RTS.

Prema navodima prištinskih medija, očekuje se da bi na sljedećem sastanku kosovskog predsjednika Hashima Thacija i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Bruxellesu moglo biti “razmotreno i pitanje granične korekcije”.

Thaci je u nekoliko posljednjih izjava upotrijebio izraz “korekcija granica”, dok Vučić istodobno govori o potrebi “razgraničenja” s Albancima, ali su njihova stajališta osporena i u srbijanskoj i u kosovskoj javnosti, među ostalim, i uz ukazivanje na ustavna prava i obveze dvojice predsjednika koje ih ograničavaju da ne mogu nastupati kao “slobodni strijelci”.

Radio-televizija Srbije prenosi i ocjene prištinskih analitičara koji pozivaju na oprez u raspravi o demarkaciji, upozoravajući kako “nijedna kosovska institucija nema pravo odlučivati o teritoriju, savezima, miru, vanjskom dugu, izuzev Skupštine Kosova”.

Dijalog Beograda i Prištine, koji je pod pokroviteljstvom EU-a obnovljen u nedjelju u Bruxellesu, mogao bi biti nastavljen već za dva tjedna, a kao jedna od mogućnosti za približavanje stajališta dviju strana spominje se i shuttle diplomacija, pišu u srijedu beogradski mediji.
Pozivajući se na izvore iz ureda srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, Blic navodi da bi on s predsjednikom Kosova mogao sjesti za stol već za 15 dana, uz ocjenu kako bi “nastavak dijaloga u tako kratkom periodu mogao značiti intenziviranje pregovaračkog procesa”.

Istodobno, Večernje novosti pišu kako će Bruxelles primjeniti shuttle diplomaciju, a ključni posrednik između Beograda i Prištine bila bi voditeljica Odjela za zapadnu Europu, zapadni Balkan i Tursku u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.

Njezin bi zadatak trebao biti da “ubrza i intenzivira razgovore između predstavnika srpskih vlasti i Kosova, te provođenje postignutih dogovora”, pišu Večernje novosti pozivajući se na neimenovane izvore u sjedištu EU-a. Plan Bruxellesa je da Eichhorst narednih mjeseci “bude u stalnom kontaktu s predsjednikom Srbije Vučićem i predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem, po principu shuttle diplomacije tako što će učestalo putovati na liniji Bruxelles-Beograd-Priština pokušavajući uskladiti stajališta dviju strana. “Ti sastanci bit će nekad javni, a nekad daleko od očiju javnosti”, navodi list, a Eichhorst će, “kad to bude potrebno i kada bude prostora za neki prodor u pregovorima”, signalizirati da se u Bruxellesu organiziraju sastanci na najvišoj političkoj razini, kojih bi narednih mjeseci trebalo biti više”.

Večernje novosti tvrde kako Eichhorst “dosad nije bila sklona stavovima Beograda”, te da je već uključena u pregovore kao posrednica u prošlotjednim tehničkim dogovorima između Beograda i Prištine. Poslije trojnog sastanka u nedjelju sa šeficom eurodiplomacije Federicom Mogherini i predsjednikom Kosova Thacijem o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova predsjednik Srbije izjavio je da će dvije strane “sve probleme rješavati u miru, jamčeći sigurnost građanima”. Na tom sastanku nisu postignuti konkretni rezultati ali je dogovoren nastavak dijaloga.

 Beograd neće odustati od dijaloga s Prištinom jer je razgovor jedino rješenje za postizanje kompromisa, ali je malo optimizma uoči nastavka pregovora s predstavnicima kosovske vlasti u Bruxellesu, izjavio je u utorak predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da bi eventualni ulazak Vojske Srbije na Kosovo otvorio sukob s NATO-om.
Srbijanski šef države je potvrdio kako Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a predviđa povratak jednog broja vojnika i policajaca Srbije na Kosovo, te da on to često spominje svojim sugovornicima iz međunarodne zajednice.

“Odgovor je, obično, taj da ukoliko bi Srbija pokušala ući na Kosovo sa svojom vojskom ili policijom, NATO bi to tretirao kao neprijateljski akt i mi bismo bili u sukobu sa najmoćnijim savezom na svijetu”, rekao je Vučić novinarima prigodom međunarodnog skupa u Beogradu o korupciji.

Vučić je naglasio kako takva stajališta  govore “koliko je situacija ozbiljna i koliko ljude ne zanima pravo već samo sila i faktičko stanje”.

“Ja ne govorim često o tome, jer neću zamarati građane svaki dan, ali neću ni reći da  je to pravedno i pravično”, rekao je Vučić uoči razgovora koji predstoje u Bruxellesu.

“Nisam optimist, ali će Srbi uložiti napore da se dođe do kompromisa”, poručio je Vučić. On je ocijenio kako Albanci na Kosovu “postaju sve nervozniji” i rekao kako je zabrinut zbog učestalih napada na kosovske Srbe, nazivajući te incidente “kampanjom zastrašivanja”. “Do sada smo uspjeli sačuvati mir i stabilnost, ali je to sve teže jer Albanci postaju sve nervozniji”, kazao je Vučić.

Komentirajući završetak mandata pravosudne misije EU na Kosovu (EULEX) 15. lipnja, Vučić je rekao kako se Beograd nadao da će EULEX “obavljati svoj posao uvijek profesionalno, ali to nije uvijek bilo na najvišoj razini”.

Vučić je greškom države Srbije ocijenio što je u prošlosti prihvatila da se EULEX-u omogući da obnaša sve poslove na Kosovu bez sudjelovanja i utjecaja Beograda, te da je “trebalo inzistirati na Rezoluciji 1244” VS UN koja ne isključuje suverenitet i integritet Srbije na Kosovu. Srbijanski predsjednik ocijenio je i da su “to greške prošlosti”, te da se one “sada ne mogu promijeniti”.

Na Brdu kod Kranja u tijeku je sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) na kojemu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, a  razgovara se o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. godine. Do sredine godine inicijativom predsjedava Slovenija koja je i domaćin ovog summita.

Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedavati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Domaćin današnjeg sastanka na vrhu, slovenski premijer Miro Cerar, imat će na marginama  skupa i bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem dok njegov eventualni sastanak s hrvatskim premijerom, o kojemu se u slovenskim medijima također nagađalo, za sada nije potvrđen.

Slovenski mediji upozoravaju da Plenkovićev dolazak u Sloveniju na regionalni skup na vrhu dolazi u vrijeme zaoštrenih odnosa Ljubljane i Zagreba, te u osjetljivo vrijeme pred parlamentarne izbore u Sloveniji koji se održavaju za manje od 6 tjedana, što ograničava manevarski prostor za eventualni pomak u nekom od otvorenih bilateralnih pitanja između dviju država.

“Hrvatski je premijer zadnji  put u Sloveniji prije današnjeg sastanka na Brdu kod Kranja bio prije skoro godinu dana, kad je došao poručiti da su odnosi među državama dobri i prijateljski, ali da Hrvatska ne priznaje arbitražu o granici i da je za nju ta presuda nepostojeća. Slovensko-hrvatski odnosi danas ne samo da nisu ni dobri ni prijateljski nego su na najnižoj razini, a komunikacije među državama praktično ni nema”, navodi u utorak u komentaru ljubljansko Delo te dodaje da takvi odnosi dviju članica EU-a i saveznica u NATO savezu ne mogu biti uzor za druge.

Predviđeno je da će premijer Plenković nakon radnog dijela današnjeg susreta na vrhu i nakon svečanog ručka, koji za sudionike daje premijer Cerar, dati izjavu za novinare o rezultatima skupa. Prije njega, isto će učiniti i Cerar.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razočaran je razgovorima o rješavanju problema Kosova s međunarodnim dužnosnicima u New Yorku, a u intervjuu Radio-televiziji Srbije (RTS) ocijenio da Srbija danas plaća cijenu pogrešnih odluka u prošlosti i ponovio da je službeni Beograad spreman za kompromisna rješenja, ali ne i za poniženja.

“Čini mi se da oni tvrdo stoje na principu poštovanja i očuvanja neovisnosti Kosova, što je za nas veoma teško”, rekao je Vučić sinoć u intervjuu dopisniku RTS-a iz SAD poslije trodnevnog boravka u New Yorku.

Ocjenjujući razgovore kao “naporne i nimalo lake”, Vučić nije iznio više detalja niti naveo sve sugovornike, napomenivši samo da se susreo “s ljudima koji o mnogo čemu odlučuju”.

Tijekom razgovora s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom Vučić je naglasio “spremnost Srbije na kompromis, ali ne i žrtvovanje vlastitih interesa”.

“Da bih pripremio platformu za naše građane, moram dobiti i podršku međunarodne zajednice. To je za mene bilo razočaranje. Naše je da se nastavimo boriti”, rekao je Vučić, ocijenivši da Zapad vidi neovisnost Kosova kao “završenu stvar”.”Čini mi se da zapadne zemlje ne žele ni na koji način razgovarati o tome kome pripada teritorij Kosova, oni to smatraju završenim”, rekao je Vučić za RTS.

“Mi ne pregovaramo samo s Albancima već i s onima koju su stvorili neovisnu državu Kosovo”, ocijenio je Vučić, nazivajući sutuaciju koja prati pregovore “teškom”.”Nisam naročito zadovoljan, očekivao sam veće razumijevanje ne samo za Srbe na Kosovu već i za Srbiju”, izjavio je Vučić za RTS.

On je ustvrdio i da je srbijanski državni vrh 2008. šutnjom propratio proglašenje neovisnosti Kosova.

“Godine 2008. smo imali neovisnost Kosova i šutnju naše administracije u kojoj smo se dodvoravali svima”, rekao je Vučić. “Time smo stavili pečat na kosovsku neovisnost. Ja se sada borim da tu kuvertu s pečatom i zalijepljenu, nekako otvorim i da se izborimo za šta se možemo izboriti. Nisam optimist hoćemo li uspjeti, ali ćemo se boriti zato što moramo razmišljati o našoj djeci”, rekao je Vučić za RTS.

Srbijanski predsjednik otputovao je u subotu u službeno nenajavljen posjet SAD-u, što je u dijelu javnosti i među oporbom potaknulo nagađanja o karakteru i razlozima njegova boravka u New Yorku.

Beogradski mediji danas tvrde kako je “Srbija dobila ultimatum” – ako prizna Kosovo dobit će Zajednicu srpskih općina, što je obveza Prištine po briselskom sporazumu iz travnja 2013., potpisanog pod pokroviteljstvom Europske unije i tradašnje šefice eurodiplomacije Catherine Ashton.

Mediji navode da je takvu ponudu srpski predsjednik dobio od diplomata u Berlinu, Parizu, Londonu, te Washingtonu, a “potvrđena mu je ovih dana i na sastancima u New Yorku”.

Srbija je spremna prihvatiti kompromis u pregovorima o Kosovu, ali ne i poniženja i urušavanje države, izjavio je u srijedu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poslije sastanka s pomoćnikom državnog tajnika SAD za Europu i Euroaziju Wesom Mitchellom.
Vučić je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije razgovora s američkim dužnosnikom rekao kako je “Mitchell imao strpljenja saslušati ono što Srbija ima za reći”, a neka je stajališta Beograda “možda i razumio” premda su “stajališta Srbije i SAD različita, drugačija i udaljena”.

“Srbija je spremna na kompromis po pitanju Kosova, ali nije spremna i neće prihvatiti nikakvo poniženje i urušavanje srpske države”, naglasio je Vučić.

Mitchell je novinarima rekao kako i za Beograd i za Prištinu ima istu poruku, da je dogovor je moguć i da on “vidi veliki prostor za novu šansu” za rješenje kosovskog problema koji godinama unazad opterećuje odnose u regiji. “Želimo da se pronađe veliko rješenje za koje držim i razumijem da je i cilj unutarnjeg dijaloga (u Srbiji), koji je pokrenuo predsjednik Vučić. Mi smo spremni saslušati i pomoći”, poručio je Mitchell i sugerirao kako Washington od obje strane očekuje “ispunjavanje svih preuzetih obveza”.

Mitchellova poruka je da se protivi “jednostavnim rješenjima” koja bi mogla ugroziti stabilnost u regiji, ali je izostalo njegovo objašnjenje što bi bilo “jednostavno rješenje”.

Ocjenivši da je “svaki kompromis težak”, Vučić je poručio da je dogovor moguć samo ako kompromis “prihvate i druga i treća strana”, istodobno izrazivši sumnju da će Priština na to biti spremna jer ni za pet godina od briselskog sproazuma nije ispunila preuzete obveze, poglavito formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu.

“Ja sam gotovo uvjeren da od tog posla (ZSO) nema ništa. Da su htjeli, ispunili bi to u prethodnih pet godina, a nisu mrdnuli ni prstom. Uvjeren sam da to ni ne namjeravju učiniti”, rekao je Vučić, ocijenivši da su kosovski dužnosnici “za to imali i prešutnu suglasnost znatnog dijela međunarodne zajednice”.

Usprotivivši se formiranju oružanih snaga Kosova Vučić je naglasio kako “ne postoji nijedan pravni međunarodni akt” koji to može opravdati te je poručio da će se “Srbija tome suprotstavljati”.

“Ne postoji i ne može ga izmisliti nitko, ni u SAD, ni u EU”, rekao je Vučić podsjetivši da, sukladno vojno-tehničkom sporazumu kojim su okončani sukobi na Kosovu, “nikakve vojne snage Kosova ne mogu postojati”, već to “može biti samo KFOR”.

“Rekao sam da nam je potrebna potpora SAD i svih važnih sudionika na svjetskoj političkoj pozornici”, naveo je srbijanski šef države.

Naglasivši da SAD snažno podupiru dijalog Beograda i Prištine, Mitchell je podsjetio i na duge diplomatske i prijateljske odnose Srbije i SAD te savezništvo u dva velika svjetska rata.

Američki dužnosnik vjeruje da je vizija Srbije “prosperitet i mir sa susjedima”. “Želimo se vratiti na staru stazu bliskosti i suradnje. I dalje vjerujemo da je cilj svih nas vizija slobodne i prosperitetne Srbije, u miru sa susjedima i integrirana sa Zapadom”, rekao je Mitchell.

Američki dužnosnik je u okviru svoje balkanske turneje sinoć doputovao u Begrad poslije posjete Skoplju i Prištini, a prethodno se sastao s premiejrkom Srbije Anom Brnabić i srbijanskim šefom diplomacije Ivicom Dačićem.