Klima

Izvješće Europske agencije za okoliš
U Europskoj su uniji deseci milijuna građana izloženi različitim razinama zagađenja zraka koje prelaze preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, neki žive u još gorim situacijama.

Ovo su crne točke zagađenja, navodi se na kartama Europske agencije za okoliš.

Dolina rijeke Po Okružena je dijelom planinama na sjeveru Italije, puna je crvenih točaka koje označavaju problematične situacije.

Ugljen u Poljskoj Crna je točka I jug poljske, Šleska I oko nje, zbog termoelektrana na ugljen I grijanja na drvo i ugljen. Po nedavnom izvješću Greenpeacea, koje donosi podatke za 2018. i koristi drugi sustav, Katowice i još jedan grad u regiji nalaze se među 10 najzagađenijih gradova PM 2,5 česticama u Europi.

Veliki gradovi Zagađeni su svi europski gradovi suočeni svake godine s velikim zagađenjima. Po izvješću Greenpeacea, Sofija je 2018. bila najzagađenija europska prijestolnica PM 2,5 česticama i 21. u svijetu. Slijede Varšava, Bukurešt, Nikozija, Prag, Bratislava, Budimpešta, Pariz, Beč itd.

Veliki gradovi na zapadu Europe koji se guše u prometnim gužvama posebice su pogođeni zagađenjem dušikovim dioksidom.

Jug Europe Ova je regija žrtva ozona, onečišćivača koji nastaje zbog kemijskih reakcija između onečišćivača u zraku (dušikovih oksida, organskih čestica) i Sunčeve svjetlosti. Najveće koncentracije ozona tako se često bilježe na rubu Mediterana u proljeće i ljeto.

Zaštita okoliša
Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su podržali zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu EU-a za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025. godine.

Po direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021.g.

To se odnosi na proizvode, kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, oksorazgradiva plastika, spremnici za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno s izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na europskim obalama i u morima.

Filteri za cigarete sadrže celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 posto njihovog sastava, i drugi su po redu među plastičnim onečišćivačima koji se nalaze na europskim plažama. U izvješće je stoga dodan članak u kojem stoji da države članice moraju postaviti ciljeve za smanjenje filtera za cigarete za 50 posto do 2025., odnosno za 80 posto do 2030. godine.

Hrvatski zastupnik i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Davor Škrlec (Zeleni) kaže da je direktivu potrebno iskoristiti za poticanje promjena kako bismo kao društvo proizvodili manje smeća i postali održivi. “Ako ne promijenimo svoj stav prema proizvodnji, potrošnji i otpadu, ljudska vrsta će postati potrošna kao jednokratna čašica za kavu. Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu na putu prema manje potrošnje, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu”, smatra Škrlec.

Zastupnica kluba EPP-a, Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi na plenarnoj sjednici i također podržala izvješće. “Ako smo u 65 godina proizveli 8 milijardi tona plastike, a proizveli 6 milijardi tona otpada, onda se zaista moramo zamisliti nad tom činjenicom. alternativa je vrlo bitna i tamo gdje postoji alternativa moramo zamijeniti. Tamo gdje ne postoji, moramo ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije, stvarati tako nova radna mjesta i omogućavati novim proizvodima dolazak na tržište”, izjavila je Šuica u srijedu.

Socijaldemokratkinja Biljana Borzan, članica Odbora za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane, zaključila je kako se “ovdje radi o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet”.

Direktiva uključuje mjere kojima se od država članica traži da uspostave i sustav za prikupljanje opušaka, pri čemu bi trebale uzeti kao uzor talijanski model i uvesti novčane kazne za pušače koji svoje opuške bacaju na tlo ili u kanalizaciju.

Izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE) predložila je i izmjenu odredbe koja se tiče odvojenog prikupljanja plastičnih boca. One su zajedno s vlastitim čepovima najveći izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru, odnosno, jedna petina sve plastike za jednokratnu upotrebu.

Komisija je postavila cilj za njihovo prikupljanje od 90 posto do 2025. godine, a izvjestiteljica predlaže da čepovi i poklopci ostanu pričvršćeni na spremnik te da se uvede mjera o minimalnom recikliranom sadržaju od 25 posto za te čepove i poklopce do 2025. godine.

U direktivi su uključeni i nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje plastičnih čaša i posuda za hranu, dvaju proizvoda za koje već postoje alternative na tržištu te potpuna zabrana na tržištu posebne oksorazgradive vrste plastike koja se biološki ne razgrađuje na siguran način te stoga ne donosi korist za okoliš.

Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za okoliš i za gospodarstvo. Izbjegla bi se šteta u okolišu čiji bi trošak do 2030. godine dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura uz trošak prilagodbe koji se za proizvođače procjenjuje na 3,2 milijarde eura.

Protiv klimatskih promjena
Na tisuće učenika napustile su svoje učionice diljem Australije i Novog Zelanda u petak kao dio globalnog učeničkog štrajka protiv nedjelovanja vlada oko klimatskih promjena.

“Klimatske su promjene groznije od Voldemorta”, stoji na natpisu jednog učenika u Wellingtonu, referirajući se na zlikovca iz serijala o Harryu Potteru. “Oceani se uzdižu, kao i mi”, stoji na natpisu jednog učenika u Sydneyu.

Prosvjedi su se održali u glavnim gradovima i ostalim mjestima diljem Australije i Novog Zelanda, od Wellingtona do Melbournea i Sydneya, gdje se pritom okupilo više desetaka tisuća ljudi, a još prosvjeda se planira u Europi, Aziji i Sjedinjenim Državama kasnije u petak.

Prosvjedi su dio svjetskog učeničkog pokreta, koji je započela 16-godišnja Šveđanka 2018. godine, Greta Thunberg, koja je počela prosvjedovati ispred svog parlamenta dok je trajala škola. Norveški parlamentarci su je nominirali za Nobelovu nagradu za mir.

“Ako nešto ne učinimo, to će utjecati na naše živote, a ne na 60-godišnje političare”, rekao je učenik iz Sydneya, Callum Frith (15), koji je nosio svoju školsku odoru.

PSA poručuje 
Plan Europske unije o smanjenju emisija ugljičnog dioksida iz vozila i poticaji za prijelaz na električna vozila ugrozit će 13 milijuna radnih mjesta u europskoj automobilskoj industriji i ići će na ruku Aziji, izjavio je za francuske medije čelnik automobilske tvrtke PSA.

Europski parlament i zemlje članice postigli su u prosincu dogovor da se emisije štetnih plinova iz automobila do 2030. godine smanje za 37,5 posto u odnosu na razinu iz 2021.

Emisije iz manjih komercijalnih vozila trebale bi se u istom razdoblju smanjiti za 31 posto. “To ugrožava radna mjesta 13 milijuna radnika u industriji i moglo bi destabilizirati neka europska društva”, izjavio je u nedjeljnom intervjuu za list Le Figaro izvršni direktor PSA Carlos Tavares, čelnik Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).

Izrazio je zadovoljstvo francusko-njemačkim planom o poticajima za razvoj europske industrije baterija za električne automobile i za smanjenje ovisnosti proizvođača iz EU-a o azijskoj konkurenciji kroz gradnju dvije nove tvornice baterija.

Upozorio je ipak da su veliki igrači poput Boscha nakon analize tog projekta zaključili da nije profitabilan.

PSA ga je takošer razmotrio, utvrdivši da su početni kapitalni troškovi ogromni i da bi pronalaženje lokacije za tvornice moglo biti teška zadaća s obzirom na europska regulatorna ograničenja. “Ako europski proizvođači do 2020., 2025. i 2030. godine ne prodaju dovoljno električnih automobila, platit će ogromne kazne. To nas prisiljava da kod azijskih dobavljača rezerviramo značajan broj baterija a oni nas dočekuju sa smiješkom”, naglasio je.

Kada sam 2013. došao u PSA, kinesko je tržište smatrano posljednjom nadom za kompaniju ali danas generiramo 80 posto prihoda u Europi, naglašava čelnik PSA.

Kina je jako teško tržište za PSA, napominje, dodajući da kompanija ima teškoća s razumijevanjem tog tržišta, očekivanja klijenata i načina razmišljanja partnera u vlasništvu države. “Mehanizmi odlučivanja u našim partnerstvima nepodnošljivo su spori”, pojasnio je.

Zastupnici Europskog parlamenta upozoravaju kako je što prije potrebno poduzeti konkretne korake prema očuvanju okoliša i smanjenju zagađenja zraka koji sve više negativno utječe na zdravlje i živote građana Europske unije.
Europski parlament je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljao o izjavi Komisije o programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i programu “Čisti zrak za Europu” iz 2013. kojima je jedan od glavnih prioriteta ostvarivanje standarda kvalitete zraka. “Ovo je vrlo ozbiljan problem i upravo zato moramo nešto poduzeti. Prepoznajem da je Komisija ipak nešto učinila, no moramo činiti puno više. Moramo se usuditi govoriti o velikim problemima. Primjerice, moramo ukazati na to da poljoprivredni sektor također mora pridonijeti smanjenju zagađenja zraka smanjenjem emisija CO2, amonijaka i metana”, upozorila je u četvrtak danska zastupnica Christel Schaldemose (S&D) u raspravi na plenarnoj sjednici.

“Granica od 40 miligrama dušikovog dioksida po kubičnom metru kao godišnji prosjek obveza je na razini EU-a i dogovorena je u svim državama članicama. Komisija poduzima odlučne mjere tamo gdje vidi trajna prekoračenja iznad graničnih vrijednosti kakvoće zraka. Trenutno provodimo 30 prekršajnih postupaka protiv 20 država članica zbog prekoračenja graničnih vrijednosti čestica dušikovog i sumpornog dioksida”, rekao je povjerenik Europske komisije Karmenu Vella.

Zagađenje zraka drugi je najveći problem za okoliš u Europi, uz klimatske promjene i povećanje otpada. Prema podacima Komisije, kvaliteta zraka u Europi povećala se u posljednjih nekoliko desetljeća, no 3 od 4 Europljana iz urbanih sredina su u opasnosti zbog visokih razina zagađenosti. Onečišćenje zraka uzrok je teških bolesti poput astme i raka pluća, a svake godine oko 400 tisuća ljudi u Europi umire upravo zbog posljedica udisanja zagađenog zraka.

Europska unija je zbog toga odredila ciljeve za postizanje određene razine kvalitete zraka koja bi imala minimalno štetan učinak na ljude i okoliš. Ciljevi se temelje na tri glavna stupa: standarda kvalitete zraka, smanjenja emisija te emisijskih standarda za glavne izvore onečišćenja. “Kvaliteta zraka prelazi državne granice i zato trebamo koordinirano djelovanje svih zemalja članica kako bismo poboljšali svoj zrak. Europa ima unificirane regulacije za djelovanje, no mjere nacionalnih i regionalnih jedinica uvelike se razlikuju”, rekla je zastupnica Eleonora Evi (EFDD).

Hrvatski zastupnik Jozo Radoš (GLAS/ALDE) dodao je kako će biti potrebno uskladiti ciljeve Komisije s novim energetskim zakonima, ali i kako u pojedinim dijelovima Europe i Balkana još uvijek postoje termoelektrane na ugljen koje znatno onečišćuju velik dio teritorija. “Trebalo bi poštivati visoke standarde, ali bi trebalo pomoći i tim zemljama da postignu visoke standarde čistoće zraka”, ocijenio je Radoš u raspravi.

Smanjenje emisija štetnih plinova i onečišćenja zraka jedan je od glavnih prioriteta UN-ova “Programa za održivi razvoj 2030.” iz 2015. Planirani prelazak s linearnog na kružno gospodarstvo trebao bi smanjiti emisije, potrošnju resursa te stvoriti preko milijun novih radnih mjesta.

“Već vidimo da je to moguće. Protekli smo godina primijetili kako je rast GDP-a kompatibilan s redukcijama emisija CO2. Ovdje nije riječ o snižavanju naših životnih standarda, već o pametnijem upravljanju resursima”, rekao je povjerenik Komisije Jyrki Katainen.

UN je Programom 2030. predstavio set od 17 ciljeva za održivi razvoj kojim bi se do 2030. godine okončalo siromaštvo, sprječile klimatske promjene te osigurao održiv razvoj i napredak ekonomije i poljoprivrede.

Riječ je o univerzalnom sporazumu koji za implementaciju zahtjeva djelovanje svih država svijeta na svim razinama društva. Pojedine zemlje članice EU-a su prema izvješću Komisije među vodećima u svijetu u primjeni ciljeva za održivi razvoj, posebice u pogledu sprječavanja siromaštva koji je prvi cilj Programa.

Zastupnici su ipak upozorili kako se transformacija na održive sustave mora započeti što prije, ali ne na račun onih koji su već u lošijem ekonomskom i društvenom položaju. “Kako možemo od ljudi očekivati da podupru transformaciju sustava proizvodnje i konzumacije na održive načine dok digitalni divovi i bogataši ne plaćaju poreze u milijunskim iznosima. Ovaj sustav ne funkcionira. Naše je društvo u dubokoj krizi”, rekao je na plenarnoj sjednici njemački europarlamentarac Udo Bullman (S&D).

“Ekološka tranzicija se mora temeljiti na solidarnosti i ne možemo više čekati. Uspjeli smo poslati ljude na Mjesec – zasigurno možemo postići ciljeve za zaštitu okoliša”, smatra zastupnica Tilly Metz (Zeleni/ESS).

Djeca izostaju iz škola, a u bolnicama nema dovoljno kreveta dok nezdravi smog obavija i guši Skoplje, što je makedonskome glavnom gradu priskrbilo etiketu najzagađenije europske prijestolnice.
To više nije ljudski”, kaže Marina, majka koja je prisiljena na dvomjesečni neplaćeni dopust kako bi sa svojim šesnaestomjesečnim sinom Davidom vrijeme mogla provoditi u bolnici. “Rođen je zdrav. A sada će se vjerojatno mučiti s astmom do kraja života”. Sin joj hospitaliziran zbog teške astme pogoršane toksičnim zrakom. David je jedno od više od stotinu djece smještene u skopskoj klinici za respiratorne bolesti. Najmlađem pacijentu tek su dva mjeseca.

Djeca i stariji najranjiviji su kada je posrijedi onečišćenje zraka, prouzročeno kombinacijom dima ogrjeva, teškom industrijom i ispušnim plinovima automobila. Važan je faktor i geografija, pošto prsten planina oko Skoplja zadržava smog u kotlini u kojoj je grad smješten. Prošli je tjedan dva uzastopna dana koncentracija čestica PM10 (manje od 10 mikrometara) u zraku bila četiri puta viša od dnevne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Vlada je, reagirajući na takvu situaciju, na dva dana zatvorila škole. Ujedno su privremeno obustavljeni svi građevinski radovi i naplate gradskog prijevoza kako bi se stanovnici potaknuli da je koriste osobne automobile. No mnogi stanovnici misle da je to tek ‘kap u moru’ koja ne utječe na rješavanje korijenskih uzroka problema koji grad more već godinama. “Dva dana bez nastave u tri mjeseca iznimnog onečišćenja. U kojem se paralelnom svemiru to može smatrati ozbiljnom mjerom?”, pita Dragi Zmijanac iz skupine za prava djece Megjashi.

“Redovito komuniciramo s bolnicama, nastavnicima i školama, a ovo je problem broj jedan u Makedoniji”, naglasio je. U međuvremenu, bolnice nemaju dovoljno kreveta za sve pacijente koji se žale na respiratorne tegobe, kaže Dejan Dokić, šef pulomološke i alergološke klinike u Skoplju. “Situacija nije dobra. U klinici više nemamo raspoloživih kreveta”.

Ljudima probleme stvaraju i čestice PM2,5, najmanje i najopasnije među zagađivačima zraka jer mogu prodrijeti duboko u pluća, čak i u krvotok. Podaci WHO-a pokazuju da je u Skoplju godišnja razina PM2,5 četiri puta viša od dopuštene. Vlada najvećim krivcem za onečišćenje smatra grijanje na drva i ugljen. Kritičari tvrde da iza toga stoji posvemašnji izostanak urbanog planiranja i rašireno siromaštvo, pošto je centralno grijanje dostupno samo u bogatijim dijelovima grada.

Po podacima UN-ova Programa za razvoj (UNDP), više od trećine stanovnika u centru Skoplja grije se na drva, što je i najmanje učinkovit način grijanja i najviše zagađuje. “Pošto se grijemo na drva, ljudi misle da ne marimo za okoliš, da smo divljaci”, kaže Velko Trajčev, građevinski radnik iz predgrađa. “To nije istina. Jednostavno nemamo drugu opciju da preživimo”.

Trajčev je samohrani otac, udovac, koji sa 150 eura plaće brine o dvjema kćerima. “Ne mogu si priuštiti niti da zagrijem cijelu kuću, a kamoli nešto drugo. Usto ne mogu ulagati u nešto što bi bilo prihvatljivije za okoliš. Prisiljen sam koristiti drva”.

Zamjenik makedonskog ministra okoliša Jani Jani Makraduli za sve okrivljuje prethodne vlade. “Ova vlada je naslijedila problem. I u rješavanju krećemo od nule”, kazao je. Vlada ima plan kako prepoloviti onečišćenje u iduće dvije godine. Dio plana je uvođenje plinskog grijanja u kućanstva.

Aktivisti za zaštitu okoliša upozoravaju i na industriju. “Skoplje je grad koji ima tvornice teških metala i kemikalija doslovno u centru”, rekla je Tatjana Grozdanovska. “A tu je i stotinu malih pogona i radionica koje pale loživo ulje, gume… Ne vidimo da gradski inspektori čine bilo što po tom pitanju”.

Zadnjeg dana Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u švicarskom Davosu, koji je okupio političke i poslovne čelnike, premijer Andrej Plenković sudjeluje u petak u panelu na temu “Stvaranje snažnog partnerstva za rast i mir na zapadnom Balkanu”, a održat će i nekoliko bilateralnih sastanaka.
Posebni naglasak na panelu posvećenom zapadnom Balkanu stavljen je na regionalnu stabilnost, jačanje trgovinske razmjene i konkurentnosti te ulazak u četvrtu industrijsku revoluciju. Ova rasprava, kao i dvije na kojima je Plenković sudjelovao u četvrtak, zatvorene su za javnost. Na taj se način stvara dojam ekskluziviteta i sudionici otvorenije raspravljaju o temi. Među sudionicima panela o zapadnom Balkanu su makedonski premijer Zoran Zaev, bosanskohercegovački premijer Denis Zvizdić i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Nakon panela, premijer Plenković održat će bilateralne sastanke sa Zvizdićem, irskim kolegom Leom Varadkarom i švicarskim predsjednikom Ueliem Maurerom. Kako je rekao novinarima u četvrtak, želi čuti iz prve ruke što o brexitu misli irski premijer, koji je izjavio jučer u Davosu kako brexit nije samo pitanje trgovine za Irsku nego je i “egzistencijalno pitanje”.

Neizvjesnost oko izlaska Britanije iz EU-a, trgovinski ratovi, klimatske promjene i usporeni rast dominiraju ovogodišnjim skupom u Davosu, a puno pozornosti posvećeno je i posljedicama najnovijih događaja u Venezueli. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je u četvrtak na dijalog kako bi se izbjegla eskalacija i spriječila katastrofa u Venezueli gdje se oporbeni čelnik proglasio predsjednikom, a što su priznale Sjedinjene Države, Kanada i većina latinskoameričkih zemalja.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je u petak u Davosu da Hrvatska i Srbija moraju imati mnogo bolje odnose ukoliko žele opstati te da cijela regija mora prestati razmišljati o prošlosti i okrenuti se budućnosti. “Ono što ne ide sjajno, zbog čega nisam sretan, to su politički odnosi u regiji”, rekao je Vučić u izjavi za Hinu i HRT na marginama skupa WEF-a u Davosu. “Tu uvijek ima bezbroj problema, viška prošlosti i manjka razmišljanja o budućnosti, ali je to valjda karakteristika svih nas i to je ono što ćemo morati mijenjati”, rekao je srbijanski predsjednik, koji je ranije s premijerom Andrejom Plenkovićem sudjelovao na panelu o zapadnom Balkanu i imao s njim priliku neformalno popričati.

Istaknuo je da su ekonomski odnosi puno bolji od političkog stanja u regiji. “Ja mislim da Srbi i Hrvati kao narodi, ne samo srpska i hrvatska država, bez obzira na emocije koje nisu uvijek dobre, moraju imati puno bolje odnose ukoliko želimo opstati jedni i drugi”, kazao je. Naglasio je da obje zemlje imaju užasnu demografiju i da se jako puno građana iseljava.

Manje zabijanja noževa u leđa

“Ako želimo opstati morat ćemo zajedno raditi, morat ćemo se približiti i to će se dogoditi”, rekao je Vučić. Dodao je da će Hrvati i Srbi naći puteve suradnje kada počnu manje razmišljati kako da “zabiju nož u leđa jedni drugima” i više se okrenu budućnosti. “Ja u to apsolutno vjerujem i ne zato što to govorim pred vama, to govorim svaki dan i u Beogradu”.

Za Srbiju su odnosi Beograda i Prištine, pak, goruće pritanje. Naglasio je da je kosovsko uvođenje carina na robu iz Srbije suprotno svim europskim normama. Kazao da je su mu u Davosu svi važni europski i svjetskih akteri rekli da su protiv tih pristojbi. “Da budem iskren, to je samo dodatni problem jer se onda pitam kako te pristojbe opstaju”.

Među drugim problemima spomenuo je novu inicijativu SDA da ocjeni ustavnost naziva Republike Srpske. “To je dejtonska kategorija, to je ustavna kategorija BiH i ne mogu to raditi i očekivati podršku svijeta”.

Najava Stranke demokratske akcije (SDA) o pokretanju postupka ocjene ustavnosti naziva entiteta Republika Srpska pred Ustavnim sudom BiH izazvala je burne reakcije u toj zemlji, uključujući osude iz međunarodne zajednice, no predsjednik najveće bošnjačke stranke Bakir Izetbegović u četvrtak je kazao kako je riječ o legitimnoj inicijativi čiji je cilj ukloniti očevidnu diskriminaciju nesrba koji žive u RS-u.

Pregovori o zaštiti klime vođeni u protekla dva tjedna u Poljskoj su ponovno bili teški. Bez obzira na sve, mamutske konferencije poput ove moraju se održavati i ubuduće.
Pitanje koje je ovih dana postavljao njemački stručnjak za klimu Hans Joachim Schellnhuber je opravdano: jesu li mamutske konferencije o klimi s tisućama sudionika i s neizbježnim pregovorima do duboko u noć na koncu dovoljne da se uhvatimo u koštac s globalnim klimatskim problemom?

Piše Jens Thurau za DW

Prije svega ako njihov rezultat shvaćaju samo stručnjaci i dok plinovi štetni za klimu od početka 90-tih, od kada se održavaju konferencije o klimi, neprestano rastu.

Proturječnosti između dramatičnih upozorenja znanstvenika i ono što političari rade za smanjenje klimatskih promjena, teško je shvatiti. U mnogim zemljama koje eksploatiraju ugljen, među kojima je i Njemačka, obnovljiva energija je u međuvremenu dosegla veliki udio u proizvodnji struje. Međutim, ugljen je i dalje jako jeftin sve dok staklenički plinovi ne budu dovoljno (visoko) oporezovani. Upravo takvom porezu i političkim odredbama o obustavi kopanja i upotrebe ugljena i nafte se protive arapske zemlje, SAD, Rusija, i zemlje na istoku Europe te nažalost i Njemačka.

I to bez obzira što stručnjaci znaju: dani ugljena se bliže kraju, a velike investicije skoro da se više i ne isplate. Međutim, ono što je važno je dnevni biznis. Širom svijeta se povećava broj automobila, aviona i brodova, a time i štetne emsiije. Zbog toga zaštita klime trenutno sporo napreduje.

Ima li koristi od mamutskih sastanaka? Možda bi bilo najbolje odgovor tražiti kod delegata Maršalskih otoka, Fidžija ili nekih afričkih država. Samo ovdje na UN-ovoj konferenciji o klimi oni imaju šansu da ih uopće netko čuje kada govore o prijetnjama njihovoj egzistenciji. U Katovicama ipak to nije u prvom planu: sve države zajedno do 2020. godine žele godišnje za zaštitu klime uložiti 100 milijardi dolara – svi zajedno. Procjenjuje se da 80 milijardi od te svote već sad stoji na raspolaganju. Novac, koji bez konferencija o klimi, uopće ne bi postojao.

Na kraju krajeva, sastanci o klimi spadaju među rijetke forume koji su preostali za multilateralni pokušaj rješavanja globalnih problema koji se održava pod okriljem UN-a. Zbog toga je glavni sekretar UN-a Antônio Guterres više puta pozvao delegate u Katovicama da postignu sporazum.

Možda će tek za nekoliko desetljeća biti jasno što su zaista donijele ovakve konferencije. Klimatske promjene su globalni problem i moguće ga je riješiti samo zajedno. To se često govori, a to je zaista točno. 2020. godine na snagu stupa Pariški sporazum. On je jedini instrument koji je ostao za međunarodnu zaštitu klime. Zbog toga se mamutske konferencije moraju i dalje održavati, bez obzira na sve nedostatke, stoji u komentaru DW-a.

Njemački proizvođač automobila Volkswagen proizvest će zadnju generaciju vozila koja koriste tehnologiju motora s unutarnjim sagorijevanjem u 2026. godini, objavio je poslovni direktor Michael Jost.
Volkswagen se odlučio na strateški pomak prema vozilima na baterije nakon skandala s krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih ispušnih plinova dizelskih vozila iz 2015. godine. Taj ih je skandal stajao novčanih kazni čiji ukupni iznos premašuje 27 milijardi eura. “U godini 2026. pokrenut ćemo proizvodnju zadnjeg proizvoda na platformi motora s unutarnjim sagorijevanjem“, izjavio je Michael Jost u utorak na konferenciji o visoko automatiziranim automobilima u organizaciji Handelsblatta u Volkswagenovom sjedištu u Wolfsburgu.

Glasnogovornik VW-a potvrdio je da Jostova primjedba znači da će se taj brend putničkih automobila, prvi po prodaji u Europi i Kini, ubuduće fokusirati na proizvodnju električnih automobila. VW će nastaviti s prilagodbom benzinskih i dizelskih automobila radi usklađivanja s ekološkim standardima tijekom njihovog vijeka trajanja ali se sada obvezao na radikalne korake kako bi se zaustavilo globalno zatopljenje, rekao je Jost.

Kako bi pridonio ostvarivanju ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, Volkswagen je izmijenio referentne vrijednosti u razvoju automobila, radikalno snizivši dopuštene razine zagađenja ugljičnim dioksidom i u proizvodnji, istaknuo je Jost.

Poznati prirodoslovac sir David Attenborough je u ponedjeljak ujutro održao snažan govor na summitu UN-a o klimatskim promjenama u Katowicama, upozoravajući na prijetnje koje globalno zagrijavanje predstavlja prirodnom svijetu.
“Ako ne poduzmemo akciju, propadanje naše civilizacije i izumiranje velikog dijela prirodnog svijeta već je na horizontu”, rekao je u svom obraćanju. Optužio je stariju generaciju de je “zeznula planetu” i ostavila mlađe generacije koje su “ljute” radi te situacije. “Učinio sam sve od sebe da govorim istinu kao što vidim, ali (mladi ljudi) … znaju da se svijet zagrijava, a znanost je to napravila savršeno jasnim i znaju tko je odgovoran – a to smo ja i moji prethodnici, i ide još daleko od toga “, rekao je 92-godišnjak Thomson Reuters Foundationu na marginama klimatskih pregovora UN-a u Poljskoj.

Britanski prirodoslovac je rekao da čak i ako svjetski čelnici podupiru Pariški sporazum, štete na koraljnim grebenima, ledenjacima i šumama i dalje ostaju.

Slično predviđanje ovih je dana dao i hrvatski astronom Korado Korlević koji je na nedavnom predavanju u Istri o potrazi za vanzemaljcima rekao da trebamo čuvati našu civilizaciju jer se ona bliži kraju. Objasnio je kako biolozi potvrđuju da je život jako čest, inteligentan život je moguć, no kada se pojavi tehnološka civilizacija – ona označava kraj.

“Takva civilizacija kratkoga je vijeka, a mi smo došli do tog stupnja razvoja da smo na samom kraju” , govori Korlević. “Naime, nema tehnološkog razvoja bez uništavanja prirode, a time i same civilizacije, a bližimo se i vremenu kada će naši izumi, strojevi i roboti razviti samosvijest. Čovjek ne bi nikada preživio toliki put svemirom u svrhu njegova istraživanja pa zato šalje robote koji su ujedno i pametniji. Jednom kada bi ti roboti došli do određenog planeta, ljude bi mogli samo “isprintati”, napominje astronom, donosi Energetika-net.