Klima

Njemački proizvođač automobila Volkswagen proizvest će zadnju generaciju vozila koja koriste tehnologiju motora s unutarnjim sagorijevanjem u 2026. godini, objavio je poslovni direktor Michael Jost.
Volkswagen se odlučio na strateški pomak prema vozilima na baterije nakon skandala s krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih ispušnih plinova dizelskih vozila iz 2015. godine. Taj ih je skandal stajao novčanih kazni čiji ukupni iznos premašuje 27 milijardi eura. “U godini 2026. pokrenut ćemo proizvodnju zadnjeg proizvoda na platformi motora s unutarnjim sagorijevanjem“, izjavio je Michael Jost u utorak na konferenciji o visoko automatiziranim automobilima u organizaciji Handelsblatta u Volkswagenovom sjedištu u Wolfsburgu.

Glasnogovornik VW-a potvrdio je da Jostova primjedba znači da će se taj brend putničkih automobila, prvi po prodaji u Europi i Kini, ubuduće fokusirati na proizvodnju električnih automobila. VW će nastaviti s prilagodbom benzinskih i dizelskih automobila radi usklađivanja s ekološkim standardima tijekom njihovog vijeka trajanja ali se sada obvezao na radikalne korake kako bi se zaustavilo globalno zatopljenje, rekao je Jost.

Kako bi pridonio ostvarivanju ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, Volkswagen je izmijenio referentne vrijednosti u razvoju automobila, radikalno snizivši dopuštene razine zagađenja ugljičnim dioksidom i u proizvodnji, istaknuo je Jost.

Poznati prirodoslovac sir David Attenborough je u ponedjeljak ujutro održao snažan govor na summitu UN-a o klimatskim promjenama u Katowicama, upozoravajući na prijetnje koje globalno zagrijavanje predstavlja prirodnom svijetu.
“Ako ne poduzmemo akciju, propadanje naše civilizacije i izumiranje velikog dijela prirodnog svijeta već je na horizontu”, rekao je u svom obraćanju. Optužio je stariju generaciju de je “zeznula planetu” i ostavila mlađe generacije koje su “ljute” radi te situacije. “Učinio sam sve od sebe da govorim istinu kao što vidim, ali (mladi ljudi) … znaju da se svijet zagrijava, a znanost je to napravila savršeno jasnim i znaju tko je odgovoran – a to smo ja i moji prethodnici, i ide još daleko od toga “, rekao je 92-godišnjak Thomson Reuters Foundationu na marginama klimatskih pregovora UN-a u Poljskoj.

Britanski prirodoslovac je rekao da čak i ako svjetski čelnici podupiru Pariški sporazum, štete na koraljnim grebenima, ledenjacima i šumama i dalje ostaju.

Slično predviđanje ovih je dana dao i hrvatski astronom Korado Korlević koji je na nedavnom predavanju u Istri o potrazi za vanzemaljcima rekao da trebamo čuvati našu civilizaciju jer se ona bliži kraju. Objasnio je kako biolozi potvrđuju da je život jako čest, inteligentan život je moguć, no kada se pojavi tehnološka civilizacija – ona označava kraj.

“Takva civilizacija kratkoga je vijeka, a mi smo došli do tog stupnja razvoja da smo na samom kraju” , govori Korlević. “Naime, nema tehnološkog razvoja bez uništavanja prirode, a time i same civilizacije, a bližimo se i vremenu kada će naši izumi, strojevi i roboti razviti samosvijest. Čovjek ne bi nikada preživio toliki put svemirom u svrhu njegova istraživanja pa zato šalje robote koji su ujedno i pametniji. Jednom kada bi ti roboti došli do određenog planeta, ljude bi mogli samo “isprintati”, napominje astronom, donosi Energetika-net.

Svjetska banka (SB) najavila je u ponedjeljak da će do 2025. godine udvostručiti ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena, na nekih 200 milijardi dolara.
“Klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju najsiromašnijima i najranjivijima širom svijeta. Naši novi ciljevi pokazuju da taj problem shvaćamo jako ozbiljno”, izjavio je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.

Najavljena ulaganja predviđena su za investicijsko razdoblje od 2021 do 2025. godine a predstavljat će potporu nastojanjima zemalja širom svijeta da poduzmu „ambiciozne mjere” u borbi protiv promjene klime. Zemlje će moći koristiti taj novac za gradnju „bolje prilagođenih stanova, škola i infrastrukture, za ulaganja u ekološki ‘pametnu’ poljoprivredu, u održivo upravljanje vodama i u pristupačne mreže socijalne sigurnosti“, pojasnila je izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva.

Najava ulaganja vremenski se poklopila s početkom summita o klimi (COP24) u poljskim Katowicama. U sljedeća dva tjedna predstavnici zemalja iz cijelog svijeta razradit će propise o financiranju i provedbi Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine. Tim je sporazumom utvrđen okvir suradnje zemalja kojom bi se povećanje temperature na Zemlji trebalo ograničiti na 1,5 do dva Celzijeva stupnja. Pritom bi većina napora trebala biti usmjerena na što skorije ograničenje emisije stakleničkih plinova. Većina do sada najavljenih mjera ni izdaleka nije dovoljna da se postigne taj cilj, napominje agencija dpa.

Njemačka vlada odobrila je gotovo dvije milijarde eura pomoći njemačkim gradovima u borbi za čišći zrak, čime bi se trebale spriječiti zabrane prometa vozilima s motorima na dizelski pogon, priopćeno je u ponedjeljak nakon sastanka predstavnika njemačke vlede, gradova i automobilske industrije u Berlinu.
„Proračun ‘Hitnog programa za čisti zrak’ bi sa sadašnjih milijardu eura trebao biti povećan na 1,5 milijardi“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka s predstavnicima gradova i automobilske industrije. Njemačka vlada je osigurala i dodatnih 432 milijuna eura, koji bi trebali biti utrošeni na ugradnju filtera u vozila javnih službi u gradovima ta za nabavku elektro autobusa.

Na sastanku u uredu kancelarke u ponedjeljak glavna tema bio je projekt „Hitni program za čisti zrak“, kojim vlada podupire gradove i općine kojima prijeti uvođenje zabrana prometa dizelaša zbog previsokih vrijednosti dušikovih oksida u zraku. Program obuhvaća nabavu uređaja za bolju kontrolu protoka prometa i sprječavanje zastoja koji osjetno utječu na povišenu emisiju čestica, nabavu autobusa javnog prijevoza na električni pogon kao i ugradnja filtera za pročišćavanje ispušnih plinova kod starijih vozila s dizelskim motorima.

Ovim mjerama njemačka vlada pokušava izbjeći zabrane prometa dizelskim vozilima koji na udovoljavaju najnovijim normama za čistoću zraka. Sudovi u nekoliko njemačkih gradova naložili su uvođenje zabrane prometa ovim vozilima od sljedeće godine ukoliko se kvaliteta zraka ne poboljša. Njemačka automobilska industrija sudjeluje financijski u ovom paketu, ali odbija financiranje ugradnje dodatnih katalizatora u dizelaše s oznakom euro 5 i niže, koji spadaju u velike zagađivače, smatrajući to preskupim i neučinkovitim.

Kvaliteta zraka u gradskim središtima u Bosni i Hercegovini dramatično je pogoršana s prvim danima prosinca, a Sarajevo je, prema nekim parametrima, proteklog vikenda dospjelo na vrh popisa gradova s najvećim onečišćenjem na svijetu.
Prema podacima dostupnim s mjerne postaje što ju je u središtu Sarajeva postavilo veleposlanstvo SAD u BiH, indeks kvalitete zraka u tom gradu u nedjelju je bio veći od 300, što predstavlja stanje uzbune, odnosno najveće moguće opasnosti po zdravlje stanovništva. U ponedjeljak je taj indeks bio na brojci 261, što je oznaka za stanje zraka koje je “veoma nezdravo”. Mjerna postaja u veleposlanstvu SAD u Sarajevu kvalitetu zraka mjeri po standardima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Upravo je ta agencija na svojoj internetskoj stranici u nedjelju i ponedjeljak objavila kako je, prema njihovim mjerenjima, Sarajevo trenutačno grad s najvećom zagađenošću zraka na svijeti.

Prema njihovoj ljestvici, koja podrazumijeva kumulativnu analizu sadržaja onečišćujućih tvari u zraku poput čestica prašine, ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida, kvaliteta zraka smatra se zdravom isključivo ako je ispod indeksa 50, a sve iznad toga sadrži manji ili veći rizik po zdravlje uz preporučane mjere opreza i zaštite. Indeks oznake od 300 do 500, zone u kojoj je u nedjelju bilo i Sarajevo, predstavlja opasnost po sve kategorije stanovništva.

Tek u ponedjeljak reagirali su iz Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH potvrdivši ono što je svima danima vidljivo, odnosno visoku razinu onečišćujućih tvari u zraku u svim gradovima u kojima oni provode mjerenja. “Došlo je do prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti koncentracija za lebdeće čestice ( PM2.5/ PM10), a u Živinicama i Zenici i prekoračenja graničnih vrijednosti za sumporni dioksid. U Sarajevu su prekoračene i propisane vrijednosti za ugljični monoksid”, stoji u priopćenju.

Najviše koncentracije lebdećih čestica prašine su zabilježene u Sarajevu, gdje su dnevni prosjeci, kako je navedeno, bili 4-5 puta viši od propisanih iznosa. Dopuštena vrijednost čestica prašine je 50 mikrograma po prostornom metru, a na mjernoj postaji kod sarajevske Vijećice bila je čak 269 mikrograma.

Ugljični monoksid je iznosio 6,5 miligrama tijekom 24 sata, a dopušteno je 5. U Tuzli, Zenici i Kaknju razina onečišćenja lebdećim česticama prašine bila nešto niža nego u Sarajevu, ali 3-4 puta viši od propisanih vrijednosti. Nema naznaka kako će se postojeće stanje, opasno po zdravlje stanovništva, uskoro promijeniti jer se, sukladno vremenskoj prognozi, i idućih dana očekuje zadržavanje visokih koncentracija onečišćujućih materija u zraku i očekivana su svakodnevna prekoračenja propisanih vrijednosti koncentracija u cijelom prostoru kotlinske i dolinske Bosne.

Iz FHMZ-a su istaknuli kako su za provedbu mjera za sprječavanje prekomjernog onečišćenja zraka zadužene županijska i općinske vlasti. Onečišćenje u Tuzli, Zenici i Kaknju uglavnom je rezultat rada industrijskih pogona, no u Sarajevu je to problem koji je vezan prije svega za golemi promet starih i slabo održavanih vozila, kao i za sve masovniju uporabu krutih goriva za zagrijavanje stanova i kuća.

Zbog lošeg životnog standarda tisuće kućanstava su u godinama nakon rata prestala koristiti prirodni plin kao energent te umjesto njega koriste najčešće jeftini ugljen loše kvalitete, koji sadrži veliku količinu sumpora.

Klimatske promjene povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i bubrega, toplinskog stresa i drugih smrtonosnih bolesti povezanih s toplinom za sve više ljude po svijetu ranjivih na toplinu, objavili su znanstvenici u srijedu.
Učinci globalnog zagrijavanja najozbiljniji su za stariju i urbanu populaciju i osobe s kroničnim zdravstvenim tegobama. Europa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije zbog brojnosti starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima, navode istraživači u analizi u medicinskom časopisu The Lancet.

“Trendovi utjecaja klimatskih promjena, izloženosti i ranjivosti, pokazuju neprihvatljivo visoki rizik za zdravlje sada i u budućnosti”, rekla je sociologinja na britanskom Sveučilištu York Hilary Graham.

Lancetovo odbrojavanje zdravlju i klimatskim promjenama uključilo je rad 27 akademskih ustanova u disciplinama od zdravlja i inženjerstva do ekologije, te stručne analize Ujedinjenih naroda i međuvladinih agencija širom svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), klimatske promjene djeluju na mnoge čimbenike koji utječu na zdravlje, uključujući čisti zrak i vodu, hranu i sklonište. Procjenjuje da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, proljeva, malarije i stresa.

Izvješće je pokazalo da je 2017. godine oko 157 milijuna ranjivih ljudi bilo izloženo toplinskim valovima. Oko 153 milijardi radnih sati izgubljeno je prošle godine zbog toplinske izloženosti, rekao je. Također je potvrđeno da male promjene temperature i kiše mogu rezultirati velikim promjenama u prijenosu zaraznih bolesti koje se šire uz pomoć vode ili ih prenose komarci, poput kolere, malarije i tropske denga groznice.

Klimatski i zdravstveni stručnjak Howard Frumkin, iz Wellcome Trusta koji je dijelom financirao rad, izjavio je da su rezultati jasni. “Klimatske promjene ekstremnim vrućinama izravno utječu na naše zdravlje, primjerice, poticanjem požara, propadanjem usjeva, infektivnim bolestima i troškovima života širom svijeta”, rekao je i pozvao sve sektore da djeluju brže kako bi zaustavili klimatske promjene i “smanjili potencijalno razarajući utjecaj na naš planet i naše zdravlje”.

Ispuštanje stakleničkih plinova 2030. moglo bi biti za 13 do 15 milijardi tona veće od razine potrebne da bi se globalno zatopljenje držalo ispod dva stupnja Celzija u ovome stoljeću, objavio je UN.
Deveto godišnje izvješće UN-ova programa za okoliš (UNEP) analiziralo je utjecaj okolišnih politika i zacrtanog smanjenja emisija te je li to dovoljno da bi se porast globalne temperature držao ispod dva stupnja. Izvješće je obljavljeno nekoliko dana uoči UN-ove klimatske konferencije u Poljskoj od 12. do 14. prosinca.

Skup bi trebao rezultirati popisom mjera za provedbu Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. kojemu je cilj ograničiti porast globalne temperature na 1.5 do 2 stupnja. UNEP kaže da je godišnje ispuštanje stakleničkih plinova, nakon tri godine pada, u 2017. doseglo rekordnih 53,5 milijardi tona.

To znači da bi 2030. emisije trebale biti 25, odnosno 55 posto manje da bi se ostvario zacrtani cilj od 2, odnosno 1.5 stupnjeva. “Povećane emisije i nedovoljne mjere znače da će jaz između stvarnih emisija i zacrtanog cilja biti veći nego ikad prije”, piše u izvješću.

Aktualnim klimatskim politikama ispuštanje stakleničkih plinova smanjilo bi se 2030. za 6 milijardi tona, što znači da bi globalno zatopljenje do 2100. bilo oko 3 stupnja, pa bi se trend zatopljenja nastavio, tvrdi se u izvješću. “Ako se emisije ne smanje do 2030., vrlo je vjerojatno da se cilj od dva stupnja neće ostvariti”, upozorava se u izvješću.

Da bi se globalno zatopljenje držalo ispod 2 stupnja, države moraju utrostručiti svoje napore, a upeterostručiti za ambiciozniji cilj od 1.5 stupnja, procjenjuje izvješće. Ukupno gledajući, ciljeve do 2030. trenutno ne ostvaruje dvadeset najvećih svjetskih gospodarstava iz skupine G20, isitče UNEP.

Potražnja za bitcoinom mogla bi poništiti svjetske pokušaje ograničavanja globalnog zatopljenja jer ta sve popularnija digitalna valuta zahtijeva ogromne količine energije za proizvodnju, upozorili su u ponedjeljak znanstvenici. 
Proizvodnja bitcoina koja ima sve veću potražnju mogla bi to 2033. poništiti cilj ograničavanja globalnog zatopljenja za 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, stoji u američkom istraživanju koje je objavio časopis Nature Climate Change.  Gotovo dvjesto država se 2015. u Parizu obvezalo zadržati rast temperature na “znatno ispod” 2 stupnja.

No za takozvano rudarenje, odnosno proizvodnju bitcoina rješavanjem matematičkih jednadžbi, potrebni su snažna računala koja troše puno energije, upozorili su znanstvenici.  “Trenutno se emisije iz prometa, stanovanja i prehrane smatraju glavnim pokretačima klimatskih promjena”, priopćila je koautorica studije Katie Taladay.

“Ovo istraživanje pokazuje kako listi treba biti dodan i bitcoin”.  Rudarenje te valute unosan je posao. Jedan bitcoin danas se prodaje za oko 6,3 tisuće dolara.  Prošle je godine proizvodnja bitcoina emitirala oko 69 metričkih tona ugljičnog dioksida, otkrili su istraživači.

Pošto se ta valuta sve više koristi, znanstvenici predviđaju da bi kroz desetljeće i pol mogla godišnje stvarati 230 gigatona ugljika. Jedna gigatona iznosi milijardu metričkih tona ugljika. “Kako god bilo, ta stvar koristi jako puno struje. To su loše vijesti za okoliš”, rekao je Camilo Mora, još jedan koautor, za zakladu Thomson Reuters.

No znanstvenici poput Katrine Kelly-Pitou sa sveučilišta u Pittsburghu tvrde kako rudarenje bitcoina postaje sve energetski učinkovitije.  Kelly-Pitou dodaje kako se “rudari” sele s lokacija poput Kine koje koriste ugljen, te sele u ekološki osviještenija mjesta na Islandu ili u Sjedinjenim Državama.

Šest glavnih članova Biskupske konferencije Europe potpisalo je zajednički apel kojim pozivaju vlade da poduzmu hitne akcije protiv „razarajućih učinaka klimatske krize.“
U svom pozivu, biskupi su pozvali političke lidere da porade na provođenju Pariškog klimatskog sporazuma kojim bi se povećanje „globalnog zatopljenja“ trebalo ograničiti na 1.5 stupnjeva Celzija, prenosi Vatican News.

Poziv je u petak prezentiran u Rimu, a potpisali su ga kardinal Angelo Bagnasco, predsjednik Vijeća biskupske konferencije Europe; kardinal Oswald Gracias, predsjednik Federacije azijske biskupske konferencije; nadbiskup Jean-Claude Hollerich, predsjednik Komisije biskupske konferencije Europske unije; nadbiskup Gabriel Mbilingi, predsjednik Simpozija episkopalnih konferencija Afrike i Madagaskara; kardinal Ruben Salazar Gomez, predsjednik Vijeća latino-američkih biskupa; i kardinal Jose Luis Lacuza Maestojuan, predsjednik Ekonomskog vijeća latino-američkih biskupa.

Potpisnici su tijekom prezentacije naglasili važnost hitnog provođenja dogovorenih mjera iz Pariškog sporazuma. Pored ograničavanja „zatopljenja“ ispod 1.5 stupnjeva Celzija, biskupi su pozvali na usmjeravanje ka održivom životnom stilu, poštovanju prema autohtonim zajednicama (!) te uvođenju „promjene financijske paradigme“ u skladu s globalnim sporazumom o klimi.

Posljednja promjena odnosi se na „okončanje doba fosilnih goriva i preusmjeravanje na obnovljivu energiju.“

U prosincu prošle godine, Vatikan je objavio dramatičnu deklaraciju ispunjenu oštrim upozorenjima i apokaliptičnim prijetnjama i predviđanjima uz poziv na uklanjanje ugljičnog monoksida iz energetskog sustava što je prije moguće kako bi se izbjegla šteta po ljude i eskosustav.

Danas se u Europskom parlamentu glasuje o novim pravilima koja bi se trebala primijeniti do 2021., a obuhvaćaju smanjenje količine plastike u morima i zabranu najčešće pronađenog plastičnog otpada na morskim obalama, plastike za jednokratnu upotrebu – plastičnog pribora za jelo, tanjura, štapića za uši i slamki.
O tome smo u emisiji Dobro jutro razgovarali s našim europarlamentarkama Dubravkom Šuicom i Biljanom Borzan te Sanjom Radović Josić, načelnicom Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša.

U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, dio se izvozi, dio završi na odlagalištima, u spalionicama, a u konačnici kao otpad u okolišu. U svijetu plastika čini 80 posto otpada na plažama.

“Europska unija se novim pravilima i direktivom nastoji uhvatiti u koštac s ovim sve većim problemom. Hrvatska kao članica Unije vrlo aktivno sudjeluje u donošenju direktive”, istaknula je Radović Josić. Objasnila je kako je to tek prijedlog koji je Europska komisija poslala na raspravu u parlament.

“Predstavnici Hrvatske sudjeluju u radnoj skupini za okoliš. Dajemo prijedloge i komentare. Trenutačno su u tijeku pregovori s parlamentom”, dodala je Radović Josić. “Donošenje direktive predviđeno je početkom sljedeće godine. Zemlje članice imat će dvije godine za donošenje svojih propisa koji će regulirati ovu problematiku te još dvije do tri godine za potpunu primjenu tih mjera”, izjavila je Radović Josić.

Najvažnije je, smatra, promijeniti ponašanje potrošača. “I dalje će biti štapića za uši, ali će oni biti od nekog drugog materijala. Plastične čaše neće smjeti biti jednokratne i morat će imati manji udio plastike”, rekla je.

Šuica je izjavila kao je sinoćnja rasprava bila zanimljiva te kako nije bilo razlika i velikih podjela. “Većina europarlamentaraca se zalaže za to da se zabrane proizvodi za jednokratnu uporabu. Podržavamo prijedlog Komisije s nekim malim razlikama, većina se slaže da čak treba postrožiti taj prijedlog kako bi se dodali još neki materijali i proizvodi koji bi se zabranili”, rekla je Šuica.

Borzan je uvjerena da proces prihvaćanja ove direktive u zemljama članicama neće dugo trajati jer je riječ o problemu koji apsolutno svi građani i političari prepoznaju kao nešto iznimno važno. Iznijela je podatak da će do 2050. u moru biti više plastike nego ribe te dodala kako nas to tjera da što brže djelujemo.

Šuica je rekla kako će direktiva biti obvezujuća za sve države članice, ali će svaka imati pravo donijeti svoju strategiju i prilagoditi je svojim potrebama. “Ne sumnjam da će se Hrvatska naći na vrhu zemalja koje će voditi računa o okolišu”, dodala je za HRT.