Klima

Godina 2018. može se nazvati godinom klimatskih ekstrema za švicarske ledenjake, koji su unatoč zimi s vrlo obilnim snježnim padalinama izgubili čak 2,5 posto volumena uslijed visokih temperatura tijekom proljeća i ljeta, podaci su švicarske Akademije prirodnih znanosti.
Po izvješću Akademije godina 2018. jedna je od rekordnih kada su visoke temperature posrijedi. Njihova izravna posljedica tijekom posljednjih deset godina gubitak je petine volumena švicarskih ledenjaka. “Do kraja ožujka iznad 2000 metara bilo je više od dvaput više snježnog pokrivača nego što je uobičajeno, a evidentirana visina ledenjaka bila je najviša u posljednjih 20 godina”, kažu znanstvenici. No nakon zime, negdje od ožujka uslijedila je neuobičajena suša.

“Prošlo ljeto, po podacima MeteoSuissea, točnije razdoblje od lipnja do kolovoza bilo je najtoplije nakon 2003. i 2015. godine. No razdoblje između travnja i rujna najtoplije je otkad postoje meteorološka mjerenja” u zemlji, ističu.

Na vrhu ledenjaka Weissfluhjoch (2540 m) gdje je smješten švicarski Institut za istraživanje snježnih padalina i lavina, od 17. svibnja do 4. rujna nije palo više od jednog centimetra snijega, a takva pojava ne pamti se od početka mjerenja, preciznije 81 godinu.

Neuobičajeno visoke temperature praćene sušom nisu rezultirale samo “otapanjem golemih količina snijega koji obično napada zimi, a riječ je ponekad i o 5 metara, već i otapanjem ledenog sloja”. “Takvo otapanje snijega i leda dosad je zabilježeno samo jedanput, godine 2003”, podsjeća Matthias Huss, dužnosnik švicarskog Ureda za evidenciju glacioloških promjena (GLAMOS) u kojemu se svake godine mjere i analiziraju visina i sastav ledenjaka.

“Godina 2003. i dalje se smatra najgorom za švicarske ledenjake, no 2018. će, čini se ući na popis top 10 najgorih u posljednjih stotinu godina te na popis top 3 za određene ledenjake”, kazao je.

Međunarodna grupacija stručnjaka za klimatologiju (GIEC) na prošlotjednom je sastanku ponovno upozorila na alarmantnu brzinu globalnog zagrijavanja, a podaci švicarskih stručnjaka nažalost idu u prilog poznatim podacima. “Otapanje ledenjaka izravno je povezano s klimatskim promjenama”, kazao je Huss. “Ledenjaci su vrlo osjetljivi na povećanje temperatura zraka, a one su jasno povezane s povećanom koncentracijom ugljičnog dioksida u atmosferi”, objasnio je.

Ako se globalno zatopljenje nastavi ovim tempom, upozorava Huss, “brojni manji ledenjaci u potpunosti će nestati, a veći ledenjaci će postati još niži jer će se nastaviti otapati.” “Za dvadesetak godina, vjerojatno ćemo se još uvijek moći diviti ledenjacima poput, primjerice Aletscha, najvećeg alpskog ledenjaka u švicarskom kantonu Valais, no nestanak i otapanje ledenjaka globalno će se ubrzavati”, upozorio je.

Američka tvrtka Zero Global Waste spremna je za strateško povezivanje i ulazak u vlasništvo C.I.O.S. grupe, izvijestili su u petak iz zagrebačkog ureda te američke tvrtke, čiji se predsjednik uprave Jeffory D. Blackard sastao s predstavnicima C.I.O.S.-a i obišao pogone za recikliranje te tvrtke u Zagrebu i Varaždinu.

“Kada postignemo dogovor s vlasnikom C.I.O.S. grupe, u što će se sada uključiti i financijski i pravni stručnjaci, o tome ćemo obavijestiti javnost”, ističe u priopćenju Blackard, koji se sastao s predsjednikom uprave C.I.O.S. grupe Petrom Pripuzom.

Blackard se nalazi u višednevnom radnom posjetu Hrvatskoj, a uz njega je i suvlasnik Zero Global Wastea, bivši senator Sjedinjenih Američkih Država, kongresnik i predsjednički kandidat Rick Santorum, kao i uspješni investitor i gospodarstvenik Gentry Beach, koji je između ostalog obnašao i funkciju potpredsjednika nacionalne kampanje aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Američki investitori jučer su sudjelovali na na 2. investicijskom forumu zdravlja i turizma Adriatic regije, na kojem su ponovili svoje namjere ulaganja u projekt Pašman rivijere, dok su u srijedu nazočili predstavljanju zagrebačke podružnice Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka (ACAP).

Blackard je, kako se navodi u priopćenju, poručio da tvrtka Zero Global Waste već i ranije iskazala interes za strateško partnerstvo s C.I.O.S. grupom, što potvrđuje i njihov dolazak u Zagreb. “Došli smo kako bi se sastali s upravom tvrtke i obišli neke relevantne lokacije. Naime, sektor gospodarenja otpadom, uz turizam, za nas ima veliki investicijski potencijal zbog kojeg smo spremni ulagati u Hrvatsku. Analizom tržišta zaključili smo da je C.I.O.S. grupa lider u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj i regiji i zato je odabrana za našeg strateškog partnera. Iznimno smo zadovoljni s onim što smo vidjeli, riječ je o modernoj kompaniji s kvalitetnom infrastrukturom, upravljačkom strukturom i potencijalom za daljnji rast. Vjerujemo da je ovo početak prosperitetnog partnerstva na obostrano zadovoljstvo”, izjavio je u priopćenju Blackard.

Poručuje da je cilj ubrzo postići dogovor kako bi se krenulo s realizacijom investicije i zajedničke strategije za prvo europsko implementiranje inovativne Zero Global Waste tehnologije obrade otpada upravo u Hrvatskoj, u suradnji s C.I.O.S.-om.

Iz američke tvrtke su izvijestili da će američki ulagači tijekom vikenda lokalnoj zajednici predstaviti detalje projekta Pašman rivijera. “Naime, konzorcij Blackard Global, u kojem je jedan od partnera C.I.O.S. grupa, nositelj je realizacije turističkog razvojnog projekta Pašman Rivijera, procijenjene vrijednosti 500 milijuna eura, što predstavlja pojedinačno najveću greenfield investiciju u hrvatskom turizmu”, poručuju iz tvrtke. Inače, tvrtka Zero Global Waste usmjerena je na razvoj alternativnog goriva iz otpada korištenjem inovativnih naprednih tehnologija.

Proizvođači pića Coca-Cola, PepsiCo i Nestle najveći su proizvođači plastičnog otpada u svijetu, navodi se u izvješću Greenpeacea objavljenom u utorak.
U suradnji s pokretom Break Free From Plastic, Greenpeace je organizirao 239 akcija čišćenja plastike u 42 države diljem svijeta, što je rezultiralo prikupljanjem 187 tisuća komada plastike. Cilj je bio demonstrirati kako velike korporacije pridonose zagađenju okoliša.

Najveći svjetski proizvođač bezalkoholnih pića, Coca Cola, ujedno je i najveći proizvođač otpada, navodi Greenpeace. Plastični otpad poznatog brenda pronađen je u 40 od 42 države. “Kontrole brendova nude neoborivi dokaz uloge korporacija u jačanju globalnog zagađenja”, rekao je Von Hernandez, globalni koordinator pokreta Break Free From Plastic.

Najčešći pronađeni tip plastičnog otpada bio je polistiren i nalazi se u ambalaži šalica za kavu, a slijedi ga PET koji se koristi za bočice i spremnike. “Dijelimo cilj Greenpeacea za eliminacijom otpada iz oceana i spremni smo odraditi svoj dio kako bi pomogli u ispunjavaju tog važnog izazova”, rekao je glasnogovornik Coca-Cole. Kompanija je obećala prikupiti i reciklirati bočicu ili limenku za svaku koju proda do 2030.

Sve tri kompanije obćale su da će promijeniti ambalažu do 2025. Coca Cola navodi da će se sva pakiranja moći reciklirati, Nestle da će se reciklirati i ponovno upotrijebiti, a PepsiCo da će se osim recikliranja omogućiti i kompostiranje te biorazgradnja. Sve kompanije rade i na korištenju recikliranog materijala u svojim pakiranjima.

Nestle, kao najveći svjetski proizvođač hrane i pića, navodi da prepoznaje problem i da naporno radi na smanjenju upotrebe plastike koja se ne može reciklirati. Iz kompanije dodaju da traže različita rješenja pakiranja, nastoje olakšati recikliranje i eliminirati plastični otpad. PepsiCo nije bio dostupan za komentar.

Udruge za zaštitu okoliša i građanske inicijative iz čitave Hrvatske okupljene u koaliciju Zero Waste Hrvatska u petak su pozvale premijera Andreja Plenkovića da razriješi dužnosti ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića jer se pokazao nesposobnim za riješiti problem gospodarenja otpadom.
Zero Waste Hrvatska u priopćenju upozorava na “široke posljedice nerazumnog forsiranja izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom”. Na štete od toga u ponedjeljak je upozorila i Europska komisija (EK), a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ponovo je pokazalo “zapanjujuću vještinu neuvjerljivog muljanja i nebrige za javni interes”, tvrdi koalicija.

EK upozorava kako Hrvatskoj prijeti opasnost da neće ispuniti ciljeve recikliranja do 2020. godine, što znači da na adrese građana uskoro stižu kazne u vidu višestruko većih mjesečnih računa za otpad, tvrdi Zero Waste Hrvatska.

Umjesto da odustane od gradnje novih centara za gospodarenje otpadom (CGO) i poboljša sustav odvojenog prikupljanja, recikliranja i kompostiranja, Ministarstvo potiče ulaganja više milijardi kuna u preostalih devet CGO-a, iako je njihova nefunkcionalnost i štetnost jasno vidljiva već na primjeru prva centra.

Marišćina i Kaštijun imaju probleme s prekapacitiranošću, smradom, zagađenjem, skupoćom za jedinice lokalne samouprave i nemogućnošću plasmana nekvalitetnih produkata (RDF, SRF). Centre vode tvrtke kojima upravljaju županije, a bogate se pojedinci, kao u slučaju Piškornice u kojoj je direktor, ujedno i direktor Grupacije svih centara za gospodarenje otpadom, sam sebi isplaćivao milijunske bonuse za nerad i zagađenje okoliša, kaže se u priopćenju.

Ministarstvo već više od godinu dana najavljuje nikad raspisane natječaje za sufinanciranje hitno potrebnih sortirnica, kompostana i centara za ponovnu uporabu otpada, a istovremeno donosi brojne štetne odluke.

Također, Ministarstvo vodi niz sporova s građanskim inicijativama i udrugama civilnog društva, poput sporova oko CGO-a u Lećevici i Lučinom Razdolju, a studije izvedivosti ne želi uputiti u javnu raspravu ili barem dati na javni uvid jer se boji da neće moći odgovoriti na valjanu argumentaciju struke i građana, stoji u priopćenju.

Čemu služi Ministarstvo zaštite okoliša ako nema namjeru štititi okoliš, već mu sustavno nanosi štetu, pitaju članice koalicije Zero Waste Hrvatska i traže od premijera Plenkovića da razriješi ministra Ćorića.

Hrvatska je jedna od 14 zemalja članica kojoj prijeti opasnost da neće ispuniti cilj recikliranja 50 posto komunalnog otpada do 2020., stoga je Komisija odlučila pomoći tim zemljama kroz tehničku pomoć, potporom iz strukturnih fondova i razmjenom najboljih iskustava, priopćeno je u ponedjeljak u Bruxellesu.
Komisija je u ponedjeljak objavila izvješće o tome kako se provode europska pravila o zbrinjavanju i recikliranju otpada u EU-u.
“Unatoč stalnom napretku u zemljama članicama, Komisija je identificirala ozbiljne nedostatke koje će trebati brzo riješiti kako bi Europljani mogli imati ekološke i ekonomske koristi od kružnog gospodarstva”, ističe Komisija dodajući da je u 14 zemalja članica utvrđeno da postoji rizik da neće ispuniti zacrtani cilj da se do 2020. reciklira 50 posto komunulanog otpada.

Osim Hrvatske riječ je o sljedećim zemaljama: Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Latiji, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj. “Te  zemlje moraju učiniti više tako da njihovo stanovništvo i gospodarstva mogu imati koristi od kružog gospodarstva”, navodi Komisija.

“Zahvaljujući nedavno usvojenim pravilima koje se usvojili Europski parlament i Vijeće EU-a, Europa može postati globalni predvodnik u modernom upravljanju otpadom i daljnjem razvoju kružnog gospodarstva. Postoje još razlike diljem Europe, ali napredak je nužan i moguć ako odgovarajuća lokalna i nacionalna tijela poduzmu korake koji su identficirani u ovom izvješću. Komisija je spremna pomoći kroz tehničku pomoć, potporom iz strukturnog fonda i kroz razmjenu najboljih iskustava”, izjavio je povjerenik za okoliš Karmenu Vella.

Do 2050. godišnja količina otpada koja se stvara na svijetu bit će 70 posto veća nego što je danas, prognozira se u najnovijem izvješću Svjetske banke pod nazivom Globalno upravljanje čvrstim otpadom do 2050. godine. Za trideset godina, prema Svjetskoj banci, svijet će umjesto sadašnjih dvije milijarde i 100 tisuća tona godišnje stvarati tri milijarde i 400 milijuna tona otpada.  Opasnost za svijet predstavlja činjenica da se trenutno najmanje 33 posto svjetskog otpada ne zbrinjava na ekološki prihvatljiv način. Procjenjuje se da polovica globalnog otpada završava na deponijama, a svega osam posto na odlagalištima sa sustavima za prikupljanje plina koji se širi deponijom. Za 19 posto globalnog otpada procjenjuje se da prolazi postupke reciklaže i kompostiranja, a daljnjih 11 posto završava u spalionicama.

Zbog neadekvatnih ekoloških standarda odlagališta, navodi Svjetska banka, oko pet posto globalne emisije ugljičnog dioksida ispušta se u atmosferu upravo s deponija. Pritom se u izvješću upozorava kako će 2050. moguće ispuštanje ugljičnog dioksida s odlagališta u atmosferu biti na razini dvije milijarde tona CO2 ako se, zaključuje Svjetska banka, ništa ne poduzme. Kao jedan od primarnih ciljeva u globalnom upravljanju otpadom, Svjetska banka označava smanjenje korištenja plastike čiji otpad, upozorava se u izvješću, čini 90 posto onečišćenja mora. U 2016., prema istome izvoru, svjetska populacija stvorila je 242 milijuna tona plastičnog otpada.

Gledano geografski, najviše otpada trenutno se stvara u Istočnoj Aziji i na Pacifiku (468 milijuna tona godišnje), Europi i Središnjoj Aziji (392 milijuna) te u Sjevernoj Americi (289 milijuna), a najmanje na Srednjem Istoku i u Sjevernoj Africi, 129 milijuna tona godišnje. Svjetska banka od 2000. do danas plasirala je diljem svijeta četiri milijarde i 700 milijuna dolara kredita za projekte zbrinjavanja i upravljanja otpadom.

BBC je objavio reportažu o brani male HE Medna na rijeci Sani u Bosni i Hercegovini istaknuvši kako je ona primjer “ružnog lica” održive energije.
Investitor elektrane u blizini Mrkonjić Grada, snage 4,9 MW, na kojoj su radovi počeli 2010. je InterEnergo LBS Elektrane iz Banja Luke, koji je projekt prodao Interenergu u vlasništvu austrijskog Kelaga a investicija je vrijedna oko 20. mil eura. Radovi traju od 2014.. Okružni sud u Banja Luci dva je puta poništavao Odluku o Procjeni utjecaja na okoliš jer je sadržavala lažne informacije, a izdane dozvole su poništene.

No ipak, tvrtka je i bez dozvola krenula s gradnjom, krčenjem šume i izgradnjom pristupne ceste. Zeleni ali i građani su sve ove godine bili izrazito protiv projekta, a imaju potporu lokalnih vlasti koja je dva puta glasali na skupštini općine protiv projekta koji očigledno ide dalje, a stanovništvo trpi posljedice. Procjenjuje se da će za lokalce biti čak i financijskih šteta od projekta koji koristi samo investitoru.

“Gdje je nekad slobodno tekla rijeka koje bila dom populacije dunavskog lososa, sada se nalaze gomila ruševine, razbijenih cijevi i betonski zid koji blokira vodu. Mahovina na stijenama pokazuje koliko je visoka voda bila prije nego je brana završena u ožujku, a crno-bijeli indikatori potvrđuju nizak nivo tijekom ljetnih mjeseci”, piše BBC. Biolog Rok Rozman iz Slovenije kazao je kako je ovdje bio prije nekoliko godina i da je voda bila preko stijena. “Zapadne kompanije dolaze ovamo zato što ne mogu napraviti nove brane u Norveškoj ili Njemačkoj. Uništili su sve iako postoje zakoni koji će ih držati dalje od tih rijeka. Znaju da to ovdje mogu raditi jer nema medijske pažnje ili zakon kao u EU”, rekao je Rozman.

BBC ističe kako je do sada oko 300 projekata za hidroenergiju predstavljeno za bosanske rijeke. Kada bi se izgradile, BiH bi povećala izvoz električne energije, ali bi prirodno okruženje bilo radikalno transformirano. Na oko 20 kilometara od brane Medna voda još uvijek teče do eko zone Zelenkovac, iako iz drugog izvora. Zajednica umjetnika koja živi tu udružila se s pristalicama koji se bore protiv toga da Sana bude blokirana. “Ovo je bio zločin protiv prirode i ljude. Ovo nije obnovljivo nit zelenilo. Korištenje samo tri mlina na rijeci bilo bi dobro i pomoglo bi mještanima, ali htjeli su to učiniti na svoj način i bez konzultacija s lokalnim stanovništvom. Ne možemo ukloniti branu, ali je želimo iskoristiti kao primjer kako bismo podigli svijest na drugim mjestima u Bosni, tako da ih ne mogu tamo praviti”, rekao je Boro Janković, osnivač Eko zone.

Obitelj Anesa Halkića već petu generaciju živi ovdje. Kaže kako povećanje ekoturizma pomaže u suradnji i pomirenju različitih etničkih grupa u Bosni te smatra da bi to moglo nestati kada bi se rijeke uklonile. “Siguran sam da mnogo ljudi ne zna što nam dolazi. Prvi korak je da informiramo ljude. Glavni dio gospodarstva je turizam, ali mogli bi uništiti rijeku zbog struje”, kazao je. Većina prijedloga je za izgradnju mini hidroelektrana koje proizvode manje od 10 MWh struje. Protivnici kažu kako to ne opravdava niti troškove okoliša niti financijske troškove. Austrijska tvrtka Kelag koja je napravila branu nije bila dostupna za komentar. BBC podsjeća kako vlasti u Republici Srpskoj podržavaju projekt brane tvrdeći da istražuju neiskorišteni hidropotencijal kako bi postigli ciljeve koje je postavila EU.

Aktivistica Aida Bilal ne smatra tako. Ona i grupa lokalnih žena blokirale su izgradnju branu u mjestu Kruščica. Njihove taktike su uključivale pravnu i direktnu akciju. “Imamo odvjetnika koji osporava odluke i izdane dozvole. Skupljamo se i da protestiramo na mostu i ne dozvoljavao strojevima investitora da prođu i krenu s izgradnjom”, kazala je za BBC. BBC zaključuje kako će borba za bosanske rijeke biti duga jer se svijest o problemu hidroelektrana tek počela buditi, prenosi Energetika-net.

Svijet ima dvije godine za djelovanje protiv klimatskih promjena ili će se suočiti sa stravičnim posljedicama, upozorio je u ponedjeljak čelnik UN-a Antonio Guterres i pozvao civilno društvo da zahtijeva od svjetskih vođa da im polože račune.
“Ako ne promijenimo smjer do 2020., izlažemo se stravičnim posljedicama za ljude i prirodne sustave”, izjavio je Antonio Guterres u govoru u sjedištu UN-a u New Yorku.

“Važno je da civilno društvo, mladi, skupine žena, privatni sektor, vjerske kao i znanstvene zajednice i ekološki pokreti u svijetu traže da im čelnici polože račune”, istaknuo je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Prikazavši crni popis prijetnji, Guterres je rekao da je svijet izložen izravnoj egzistencijalnoj prijetnji i najvećem izazovu našeg doba. “Klimatske promjene su brže od nas i moramo se pokrenuti. Imamo alate kako bi naše djelovanje bilo učinkovito, ali nedostaje nam vodstvo i ambicije da poduzmemo ono što moramo”, istaknuo je.

Antonio Guterres je podsjetio da će se u UN-u organizirati svjetski summit o klimi u rujnu 2019.

Vrlo je opasno stigmatizirati izbjeglice u Europi nakon napada koje je počinio mali broj njih, dok ih je velika većina neprimjetna, upozorio je u ponedjeljak dužnosnik Ujedinjenih naroda.

“Tražitelji azila i izbjeglice u velikoj većini ne izvode zločine. Bilo bi vrlo opasno stigmatizirati ih jer je jedan od njih počinio zločin”, rekao je novinarima visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) Filippo Grandi.

“Ništa ne opravdava okrivljavanje cijele jedne zajednice zbog nečega što je počinila jedna osoba”, nastavio je visoki povjerenik i istaknuo da je zabrinut što se nasilnim incidentima, u kojima sudjeluju izbjeglice i tražitelji azila, često manipulira u političke svrhe.

“Pozivam vlade zemalja gdje se takve stvari mogu dogoditi da jako oprezno razmotre ta pitanja, jer bi mogli osjetljive zajednice izložiti teškim posljedicama”, nastavio je visoki povjerenik. Zajednice izbjeglica, istaknuo je, posebno su osjetljive na diskriminaciju.

Filippo Grandi je naglasio da svaka pojedinačna osoba, bilo tražitelj azila ili izbjeglica, mora odgovarati pred zakonom ako počini zločin. Visoki povjerenik govorio je u kontekstu prosvjeda krajnje desnice u nedjelju u Koethenu, na istoku Njemačke, nakon smrti jednog mladića nakon svađe s dvojicom Afganistanaca.

Taj skup izazvao je kod vlasti strah od ponavljanja prosvjeda i nereda u Chemnitzu, koji su izbili nakon što je jedan 35-godišnjak smrtno stradao u napadu nožem, za koji policija sumnjiči iračkog i sirijskog tražitelja azila.

Vijeće sigurnosti sastaje se u utorak kako bi ponovno raspravljalo o sirijskoj pokrajini Idlib, gdje UN strahuje od najgore humanitarne katastrofe” stoljeća ako režim Damaska napadne posljednje veliko uporište pobunjenika.

Sastanak je predviđen za 17 sati u UN-u. Ovaj put ga je zahtijevala Rusija kako bi izvijestila o trostranom neuspjelom summitu održanom u petak u Iranu. “Nakon zahtjeva nekih članica Vijeća sigurnosti, rusko izaslanstvo traži od američkog predsjedništva Vijeća da organizira sastanak u utorak kako bi se izvijestilo o rezultatima trećeg trostranog summita” (Iran, Rusija, Turska), piše u pisanom zahtjevu Moskve.

SAD koji u rujnu predsjedava Vijećem sigurnosti potvrdio je u ponedjeljak održavanje te sjednice koja će biti javna. Pokrajina Idlib, na sirijskom sjeverozapadu, koja je zadnje veliko uporište pobunjenika, zadnjih je dana meta topničkog bombardiranja režima Bašara al-Asada i zračnih udara Moskve.

Više od 30.000 osoba raseljeno je u deset dana zbog bombardiranja sirijske i ruske vojske, objavio je u ponedjeljak UN.

U tim sporadičnim napadima bilo je poginulih među civilima, po Sirijskom opservatoriju za ljudska prava. “Duboko smo zabrinuti nedavnom eskalacijom nasilja koje je dovelo do raseljavanja više od 30.000 osoba”, kazao je glasnogovornik Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova UN-a David Swanson.

Koordinator za hitna stanja UN-a Mark Lowcock upozorava da bi se opći napad na Idlib mogao pretvoriti u najveću humanitarnu katastrofu 21. stoljeća jer bi počelo bježati oko 800 tisuća ljudi. Oko 3 milijuna ljudi živi u području koje je pod kontrolom pobunjenika, što čini većinu provincije Idlib i manjih susjednih područja Latakije, Hame i Alepa.

Većina vodećih državnih mirovinskih fondova u svijetu nudi klijentima tek oskudne informacije o tome kako će promjena klime utjecati na vrijednost njihove imovine ili ih o tome uopće ne obavještavaju, pokazuje istraživanje objavljeno u ponedjeljak.

AODP (Projekt vlasnika imovine za objavu podataka) sastavni je dio ulagačke lobističke grupe ShareAction koja pokušava utjecati na investicijske odluke mirovinskih fondova.

Njihovo je istraživanje obuhvatilo 100 najvećih državnih mirovinskih fondova koji upravljaju imovinom ukupne vrijednosti veće od 11 tisuća milijardi dolara.

Rezultati pokazuju da je više od 60 posto fondova obuhvaćenih istraživanjem usvojilo tek naznake strategije vezano za promjenu klime na Zemlji ili je uopće nemaju, što znači da bi mogli prekršiti pravne obveze prema svojim klijentima.

Čak 63 posto fondova nudi klijentima vrlo oskudne informacije o tome kakko bi promjena klime mogla utjecati na vrijednost njihove imovine ili ih uopće ne obavještavaju o tome, pokazalo je istraživanje AODP-a.

Manje od jedan posto imovine kojom ti fondovi upravljaju uloženo je u rješenja povezana s niskom emisijom ugljikovih plinova a samo 10 posto fondova odlučilo je isključiti ugljen iz svog investicijskog portfelja, utvrdili su u udruzi.

Izvješće je prvi puta obuhvatilo analizu o tome u kojoj mjeri mirovinski fondovi poštuju preporuke Radne skupine za objavu podataka vezanih za klimu, uspostavljene 2015. godine odlukom Odbora za financijsku stabilnost skupine G20. Na ljestvici od ukupno 100 fondova, rangiranoj prema usklađenosti s preporukama radne skupine G20, niz europskih fondova plasiran je prilično visoko, konstatiraju u AODP-u.

Tako je među 10 najbolje plasiranih čak osam iz Europe, uključujući i prvoplasirani švedski Četvrti švedski državni mirovinski fond (AP4), koji upravlja imovinom ukupne vrijednosti oko 40 milijardi dolara. cPromjena klime “dugoročno je najveći pojedinačni sistemski rizik za vrijednost imovine”, istaknuo je izvršni direktor tog švedskog fonda Niklas Ekvall.

AP4 poduzeo je korake kako bi njegov portfelj i angažman podupirali prijelaz na ekonomiju s niskim emisijama ugljičnih plinova, dodao je Ekvall. “Kao veliki investitori, mirovinski fondovi vlasnici su značajnog dijela svjetskog gospodarstva i očuvanje njegovog dugoročnog zdravlja i stabilnosti u njihovom je interesu”, dodao je čelnik švedskog fonda.

Drugoplasirani je francuski Fonds de Réserve pour les Retraites (FRR) a od europskih fondova među pet najbolje plasiranih na ljestvici još su nizozemski ABP (na četvrtom mjestu) i finski Varma Mutual Pension Insurance Company (peto mjesto).

Među fondovima izvan Europe najbolje je plasiran mirovinski fond američke savezne države New York NYSCRF, koji je zauzeo treće mjesto, i mirovinski fond zaposlenika Ujedinjenih naroda UNJSPF, na sedmom mjestu.

Brod koji za sobom vuče duge plastične cijevi ispunjene zrakom čija je svrha počistiti oceane od plastičnog smeća, isplovio je u subotu iz San Francisca u pokusnu vožnju prije nego što nastavi plovidbu prema velikoj nakupini otpada (GPGP) u Tihome oceanu koja se prostire na gotovo milijun četvornih kilometara.
Cilj ambicioznog projekta koji se odvija pod nadzorom nizozemske neprofitne organizacije Ocean Cleanup je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a (The Great Pacific Garbage Patch) ili oko 40.000 tona. Oceanograf i voditelj projekta Laurent Lebreton potvrđuje da se u gomili pacifičkog otpada nalazi oko 80.000 tona smeća.

Nakon petogodišnjih priprema i obavljenih pokusa “stigao je vrhunac naših napora”, rekao je uzbuđeno 24-godišnji Boyan Slat, Nizozemac hrvatskog porijekla koji je osmislio sustav za čišćenje. On je utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa.

Kazao je da će to biti prvi pokušaj čišćenja gomile smeća otkrivene 1997. u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada. Većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi. Nakupine smeća se, kaže Lebreton, ondje nakupljaju još od pedesetih godina prošlog stoljeća.

Brod Maersk Launcher za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001. Zmijolika barijera će se formirati u obliku potkove i slobodno plutati nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa će se otpad zadržavati unutar “potkove”, a ribe i ostale morske životinje moći će nesmetano plivati oceanom.

Pošto se otpad ‘zgusne’ u kompaktnu masu po njega će stići brod koji će ga prikupiti i odvesti na reciklažu. Brodovi bi prikupljeni otpad trebali odvoziti svakih šest do osam tjedana.

Plastični predmeti godišnje ubiju i do 100.000 kitova, dupina i tuljana koji ih progutaju misleći da je hrana. U posljednje vrijeme pronalazi se i sve više uginulih ptica čiji su želuci ispunjeni plastikom.

Morska stvorenja i ptice često jedu odbačenu plastiku no na koncu umru od gladi jer zapravo nisu siti. Drugi se zapetljaju u mreže iz kojih ne mogu pobjeći pa se često uguše. Svake godine u svjetska se mora baci oko 8 milijuna tona plastike. “Želimo se uvjeriti u to da sve ovo funkcionira i za nekoliko mjeseci ugledati prve komade plastičnog otpada u luci, što će značiti da je tehnologija ispravna”, kazao je Slat za AFP.

Dodaje kako će uspjeh pokusnog isplovljavanja značiti da će se u dogledno vrijeme u čišćenje oceana moći poslati čitava flota sa šezdesetak sustava za čišćenje.

U Bangkoku je u utorak započela konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama uslijed poziva razvijenim zemljama na veći napredak i povećanu odgovornost u zaštiti klime.
Više od dvije tisuće delegata iz 196 zemalja sudjelovat će na šestodnevnim raspravama o implementaciji smjernica Pariškog sporazuma o klimi. Sporazum je potpisan 2016. godine te je obvezao 195 zemalja na ograničavanje rasta globalne temperature za ukupno najviše 2 stupnja Celzija, odnosno 1,5 stupnjeva u ovom stoljeću.

Sastanak u Bangkoku posljednji je dio pregovora prije održavanja Konferencije o klimatskim promjenama (COP24) koja se održava u prosincu ove godine u Katowicama. Delegati su na sastanku potaknuti na ubrzanje pregovora s obzirom na dosadašnji skroman pomak. “Nismo ostvarili dovoljan napredak. Ovo nije samo još jedna dodatna rasprava; ovo je hitan sastanak”, rekao je na otvorenju predsjednik konferencije Frank Bainimarama.

UN-ove agencije i nevladine organizacije pozvale su razvijene zemlje na veći angažman u rješavanju klimatskih problema. “Neadekvatno financiranje za zaštitu i ublažavanje klimatskih promjena onemogućava zemljama u razvoju suočavanje s prirodnim katastrofama za koje su odgovorne bogate zemlje”, izjavio je član organizacije ActionAid International Harjeet Singh.

Nevladine organizacije smatraju kako konferencija u Bangkoku i sastanak COP24 neće rezultirati konkretnim rješenjima za klimatske promjene te su pozvali nacionalne vlade na djelovanje. “Povjerenje u ovaj globalni proces izrazito je nisko. Moramo potaknuti svoje vlade i sami provoditi promjene”, tvrdi koordinatorica za klimatske promjene organizacije Frends of the Earth Lucy Cadena.

“Sastanci se više bave izbjegavanjem rješenja i pronalaskom izgovora za razvijene zemlje, umjesto konkretnim djelovanjem”, izjavila je u utorak Meena Raman, istraživačica organizacije Third World Network. Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP) održava se svake godine, a prva je održana u Berlinu 1995. kada je prvi put dogovorena međunarodna suradnja u zaštiti klime i ograničavanju klimatskih promjena.

Očekuje se kako će ovogodišnja konferencija u Katowicama finalizirati implementaciju smjernica Pariškog sporazuma koji bi se 2020. godine u potpunosti trebao provoditi u praksi.