Klima

Masne kiseline koje se ispuštaju u zrak pri prženju hrane možda doprinose stvaranju boljih formacija među oblacima, te hlade zemljinu klimu, tvrde znanstvenici.
Vrijednost molekula masnih kiselina iznad Londona bila je 10 posto od svih sitnih čestica. Ali istraživači odbacuju teorije da bi se kuhanje masne hrane moglo koristi kao planetarni alat za smanjivanje zagrijavanja planete.

Pretpostavljaju kako se molekule masnoće same poslože u kompleksne 3-D strukture u atmosferskim kapljicama. Takvi aerosoli ostaju u atmosferi duže nego ostali i mogu započeti formaciju oblaka. Stručnjaci kažu kako takav proces može ujedno i imati efekt hlađenja na zemljinu klimu.

Atmosferski aerosoli su područje u znanosti o klimi gdje je puno toga još neistraženo.

Opis pojma aerosoli može sezati od malih čestica koje mogu biti ili tvrde ili tekuće, od pješčane prašine u Sahari do čađe u atmosferi, pa sve do aerosola stvorenih kemijskim reakcijama. Mogu imati različite utjecaje na atmosferu, dok ih većina odbija sunčevu svjetlost u svemir, neki drugi tu svjetlost apsorbiraju.

Aerosol i oblaci stvoreni njegovim utjecajem, tvrde znanstvenici, odbija otprilike četvrtinu sunčeve energije u svemir, donosi BBC.

Istraživači su već neko vrijeme znali kako atmosferske emisije molekula masnoće iz kuhinjskih tava ili friteza pomažu strukturi čestica aerosola u atmosferi, no sada prvi puta istražuju njihovu ulogu unutar kapljica u oblacima.  Znanstvenici misle kakoje broj molekula masnih kiselina u zraku relativno visok. Prošlogodišnje istraživanje pokazuje kako je iznad Londona takvih molekula izmjereno 10 posto. Taj bi postotak mogao imati dugoročni utjecaj na broj oblaka te količinu topline koju oblaci odbijaju u svemir.

Istraživači kažu kako su trenutačni modeli velikih proporcija za atmosferu pogrešni jer uopće ne uračunavaju ulogu 3-D struktura u aerosolima. Odbili su pretpostavke da bi korištenje masne hrane u kuhinji nekako moglo biti smatrano geo-inžinjeringom, te tako utjecati na globalno zatopljenje.

Preveo Ivo Ott

 

 Britanija će od iduće godine povećati porez vlasnicima novih dizelskih automobila koji ne zadovoljavaju najnovije standarde emisija štetnih plinova.
U ovoj je godini prodaja dizelskih automobila na drugom tržištu automobila u Europi pala 15 posto dok je potražnja za benzincima porasla tri posto, budući da kupci izbjegavaju dizelske modele u strahu od većih nameta i regulatornih mjera.

Nakon skandala s Volkswagenovim krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih plinova iz 2015. godine brojni su veliki europski gradovi, uključujući Madrid, Pariz i Atenu, najavili mjere koje bi trebale smanjiti emisije štetnih plinova iz dizelskih automobila, uključujući zabrane, novčane kazne i ograničenja.

Britanija je u srijedu priopćila da će od travnja sljedeće godine povećati trošarine na nove dizelske automobile koji ne budu udovoljavali strožim standardima sprječavanja onečišćenja i vjerojatno će obuhvatiti većinu novih kupaca.

Pritom će kupci manjih modela morati platiti 20 funti (27 dolara) više trošarine dok će oni koji kupe veće modele morati plaćati i nekoliko stotina funti više.

Više trošarine neće obuhvatiti čiste dizelske motore sljedeće generacije sa certifikatima o ograničenim emisijama u stvarnim uvjetima vožnje, ističu iz vlade.

“Porezni sustav može igrati važnu ulogu u zaštiti okoliša”, izjavio je ministar financija Philip Hammond pred parlamentom u godišnjem obraćanju o budžetu. “Našoj djeci dugujemo da zrak koji dišu bude čist”, naglasio je Hammond.

Napominje da će se prihodom od većih trošarina financirati 220 milijuna funti ‘težak’ Fond za čisti zrak kako bi se podržali planovi za poboljšanje kakvoće zraka.

Iz udruge automobilske industrije priopćili su da će im trebati vremena da razviju nove tehnologije, upozoravajući da nova mjera neće na britanskim cestama smanjiti broj starijih vozila koja najviše zagađuju.

“Nerealno je smatrati da možemo svesti na četiri mjeseca uvođenje nove generacije čiste dizelske tehnologije čiji razvoj inače traje nekoliko godina”, rekao je Mike Hawes, izvršni direktor Društva proizvođača motora i trgovaca.

“Ovim se proračunom također neće učiniti ništa kako bi se s naših cesta u narednim godinama uklonila najstarija vozila i najveći zagađivači”, ističe Hawes.

Republika Hrvatska čvrsto stoji iza globalnih napora kojima se nastoji smanjiti klimatske promjene, istaknuo je u Bonnu pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Čižmek na 23. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), priopćilo je u petak Ministarstvo.
Delegacija Ministarstva zaštite okoliša i energetike predvođena pomoćnikom ministra za klimatske aktivnosti Igorom Čižmekom sudjeluje u Bonnu na 23. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), 13. Konferenciji stranaka Kyotskog protokola (CMP), te 2. dijelu Prve konferencije stranaka koji služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma.

Čižmek je u obraćanju delegacijama 197 država stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime istaknuo opredijeljenost Hrvatske za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma koji, naglasio je, predstavlja povijesnu prekretnicu u jačanju globalnog zajedničkog duha i prelazak na društvo s niskom razinom ugljika otporno na klimatske promjene.

“Republika Hrvatska čvrsto stoji iza globalnih napora kojima se nastoji smanjiti klimatske promjene. Kako bi bila bolje pripremljena i izgradila društvo otporno na klimatske promjene, Hrvatska je izradila nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine i s pogledom na 2070. godinu, s akcijskim planom. Istodobno, poduzimamo mjere smanjenja emisija, a niskougljični razvoj vidimo kao priliku za Hrvatsku”, rekao je.

Prilika je to, dodaje, za poboljšanje postojećih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja kroz inovacije, prijenos naprednih tehnologija i značajne strukturne promjene u svim sektorima. “Ove će promjene potaknuti industrijski rast, investicijski ciklus i razvoj novih poduzeća što će rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta i poboljšanjem kvalitete života svih građana”, istaknuo je Čižmek.

Pariški sporazum je prvi pravno obvezujući globalni klimatski sporazum o smanjenju emisija stakleničkih plinova, koji je usvojen krajem 2015. u Parizu. Cilj sporazuma je osnažiti globalnu reakciju na opasnost od klimatskih promjena. Njime se utvrđuje dugoročni cilj smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C te da se pokuša zadržati na 1,5 °C u odnosu na razinu emisija u predindustrijskom razdoblju. Do danas je 169 od ukupno 197 država stranaka Konvencije ratificiralo Pariški sporazum, a Hrvatska je 23. lipnja ove godine postala punopravna stranka sporazuma.

U Ministarstvu navode i kako je Čižmek, na marginama Konferencije stranaka Okvirne konvencije o promjeni klime, održao sastanak s predsjednikom Međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC) Hoesung Lee­om, koji je ukazao na povećanje obima posla IPCC-a u okviru Pariškog sporazuma, te je zatražio da se u financiranje dobrovoljno uključi i veći broj država od sadašnjih 40-tak.

 Američki predsjednik Donald Trump “u ovom trenutku” nije među svjetskim čelnicima koji su pozvani na summit o klimi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u prosincu, rekao je u utorak izvor iz Elizejske palače.
Pozvano je oko 100 država koje su “posebno aktivne u provedbi Pariškog sporazuma” o ograničenju globalnog zatopljenja, tvrdi izvor koji je htio ostati anoniman.

Ako se uzme u obzir da je Trump u lipnju najavio da će povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma, jasno je da se one ne nalaze među stotinu država koje su primile inicijalne pozivnice, otkriva izvor.

Navodno će SAD pozivnicu primiti kasnije ovog mjeseca, nakon zaključivanja konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjena koja trenutno traje u Njemačkoj. Washington će sam odlučiti koja će ga razina vlasti predstavljati na tom susretu.

Macron je bio žestok kritičar Trumpove odluke o povlačenju iz Pariškog sporazuma, pa je na svom Twitter profilu objavio: “Učinimo planetu ponovno velikom”, čime se referirao na slogan američkog predsjednika iz kampanje, te je pozvao američke klimatske znanstvenike da dođu raditi u Francusku.

Francuski čelnik je u isto vrijeme bio protivnik izolacije Trumpa, pa ga je pozvao u posjet za Dan Bastilje 14. srpnja ove godine. Očekuje se da će fokus na summitu u Parizu 12. prosinca biti ubrzavanje borbe protiv klimatskih promjena i pronalazak dodatnih izvora financiranja.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg u utorak je ustvrdio da su klimatske promjene kao globalni fenomen jedan od najvećih okolišnih izazova ovog stoljeća.
Istaknuo je da je trenutna procjena ukupnog ulaganja u provedbu nacionalne Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama oko 3,5 milijarde eura, od čega se najveći dio iznosa planira osigurati putem fondova EU, dok će sredstva državnog proračuna iznositi svega 0,05 posto ukupnog iznosa.

“Više od polovice procijenjenog iznosa ide na provedbu strukturnih mjera, naročito u poljoprivredi i šumarstvu te u energetici i turizmu”, rekao je Šiljeg u Kući Europe na završnoj konferenciji projekta “Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama” financiranog u sklopu Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku.

Kroz taj projekt, vrijedan gotovo 800.000 eura, izrađen je nacrt nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. te nacrt Akcijskog plana za prvo petogodišnje razdoblje.

“Kroz ovaj projekt se pristupilo izradi preciznog klimatskog modeliranja za Hrvatsku u dva vremenska razdoblja; za razdoblje od 2011. do 2040. godine i za razdoblje od 2041. do 2070. godine u dva scenarija na superračunalu VELEbit, koji je upravo kupljen u tu svrhu”, istaknuo je državni tajnik Šiljeg. Rekao je da rezultati klimatskog modeliranja pokazuju kako se mogu očekivati promjene raznih klimatskih parametara – od porasta srednje godišnje temperature zraka, smanjenja kišnih razdoblja i povećanje sušnih razdoblja, do porasta srednje razine mora.

“Sve ovo imat će različiti utjecaj na sektore te je u Strategiji obrađeno 10 područja u kojima se treba djelovati kako bi se izgradila otpornost društva na klimatske promjene (…). Izdvojeno je 80-ak mjera sa brojnim akcijama koje su regulatornog, projektno-strukturnog, edukacijskog i istraživačkog karaktera”, rekao je Šiljeg i istaknuo kako je među njima dosta onih mjera u koje Hrvatska inače treba ulagati, ali što prije, kako bi se smanjile štete od već vidljivih klimatskih promjene i ekstrema, kao primjerice zaštita poljoprivrednih kultura od tuče ili razvoj infrastrukture za zaštitu od poplava.

Šiljeg je kazao i kako Ministarstvo planira nastaviti i s projektima edukacije o klimatskim promjenama, programima financiranja primijenjenih istraživanja radi jačanja spoznaja o utjecaju klimatskih promjena i razvoja mjera koje će omogućiti smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti ranjivih sektora. Istaknuo je i važnu ulogu i očekivanja od regionalne i lokalne zajednice koja svoj razvoj treba promišljati uzimajući u obzir učinke klimatskih promjena na svom području. Rekao je da je Ministarstvo osiguralo sredstva iz fondova EU za potrebe izrade sektorskih akcijskih planova i lokalnih akcijskih planova prilagodbe klimatskim promjenama.

Premda se ovaj projekt završava, Šiljeg je kazao da njihov posao rada na Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama i na Akcijskom planu ide dalje. Najavio je da im slijedi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, poslovi savjetovanja s javnošću i procedura slanja dokumenata prema Vladi RH i u Hrvatski sabor radi usvajanja.

Podsjetio je kako znanstvena zajednica gotovo konsenzusom upozorava da se klimatske promjene ne mogu više izbjeći već se samo može ublažiti njihov negativni utjecaj. Kazao je da Sredozemni bazen spada u vrlo ranjivo područje, naročito s aspekta povećanja sušnih razdoblja, pa je i Hrvatska kao dio tog bazena izložena negativnim učincima klimatskih promjena. Recentna događanja poput ekstremnih hladnoća i pucanja vodovodnih cijevi u Dalmaciji i ledoloma u Gorkom Kotaru, pa ekstremne ljetne vrućine, visoke vode, klizišta i bujice kao primjerice nedavno u Ninu i Zadru, ukazuju na prijetnje kojima smo već sada izloženi, kazao je Šiljeg.

Zamjenica šefa Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić naglasila je kako su klimatske promjene već nastupile te da to možemo prepoznati i osjetiti i kao obični ljudi bez poznavanja čitave teorije o klimatskim promjenama i modela projekcija. Naglasila je kako su znanstvenici dokazali i ustanovili ključnu uzročnu vezu između klimatskih promjena i djelovanja čovjeka, odnosno gospodarstva u cjelini.

“Klimatska pitanja od izuzetne su važnosti za Europsku uniju i to je jedan od naših 10 prioriteta”, istaknula je Rašić.

Naglasila je kako je cilj ovog projekta u vrijednosti od skoro 800.000 eura bila ne samo izrada nacrta nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu već i izrada nacrta Akcijskog plana te definiranje ranjivih sektora u gospodarstvu kao i definiranje ukupnih napora društva u borbi protiv klimatskih promjena odnosno prilagodbi promjenama koju su se već dogodile ili će se dogoditi.

Godina 2017. bit će jedna od tri najtoplijih do danas izmjerenih, rečeno je u ponedjeljak u Bonnu gdje je gotovo 200 država počelo razgovore o Svjetskom klimatskom sporazumu iz kojega se Sjedinjene Države kane povući.
U Bonnu je u ponedjeljak ujutro otvorena 23. svjetska klimatska konferencija (COP23) na kojoj će do 17. studenog više od 25.000 sudionika pokušati naći mehanizme za ostvarenje ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.

Zbog globalnog zagrijavanja koje svojim djelovanjem uzrokuje čovjek ispuštajući u atmosferu visoke razine plinova s učinkom staklenika, temperature u 2017., bit će malo niže od rekordnih u 2016. i otprilike na razini onih iz 2015., rekla je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

“Svjedočili smo neočekivanim vremenskim prilikama”, rekao je Petteri Talaas, glavni tajnik WMO-a koji djeluje u sklopu UN-a. Podsjetio je na krajnosti koje su se zbile u 2017., uragani na Atlantiku i Karibima, monsunske poplave u Aziji i suša u Istočnoj Africi.

Temperature su nešto niže u odnosu na lanjske zbog toga što je oslabio El Nino, prirodna pojava koja je u 2016. oslobodila izvanredno vrući val na Pacifiku. Ekstremne temperature i ekstremni vremenski uvjeti alarm su koji poziva na akciju, istaknula je država Fidži. Ta pacifička država, pod čijim se predsjedanjem održava COP23, iako ne i na njezinu teritoriju zbog logističkih razloga, jedna je od najugroženijih zbog zatopljenja i s njime povezanog rasta razine mora.

“Ovo je naš trenutak istine”, rekao je premijer Fidžija Frank Bainimarama, predsjedajući razgovorima u Bonnu i dodao “Zbijmo redove sa svim drugim nacijama i krenimo naprijed”.

“Milijuni ljudi u svijetu patili su i nastavljaju patiti zbog ekstremnih vremenskih događaja”, rekla je Patricia Espinosa, predsjednica UN-ova odbora o klimi te istaknula “poruka ne može biti jasnija. Moramo djelovati sada, odmah”.

Američki predsjednik Donald Trump, koji ne vjeruje u znanstvene tvrdnje da je čovjek odgovoran za visoke koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, najavio je u lipnju da će se Sjedinjene Države povući iz Pariškog sporazuma o klimi i promicati korištenje fosilnih goriva, a ne obnovljivih izvora energije.

Nitko nije spomenuo Trumpovo ime na svečanosti otvorenja uz tradicionalnu svečanost Fidžija, a uključila je i dječju povorku s velikim lutkama kita, meduze i polarnog medvjeda koji pozivaju na akciju.

Pariškim sporazumom 195 zemalja obvezalo se 2015. ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razvojem. Sporazum su potpisali šefovi država ili vlada, a do sada ga je ratificiralo više od 130 zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Mnogi znanstvenici upozoravaju da zacrtani cilj neće biti ispunjen jer vlade nisu poduzele dovoljno da ga postignu. UN je upozorio da se svijet kreće prema scenariju u kojem će do 2100. godine temperatura narasti za tri stupnja Celzijevih.

Kompanije pokušavaju imati ‘i ovce i novce’ te se u javnosti drže one stare prognoze od 2°C, dok u tajnosti planiraju za puno veće povećanje temperatura, tvrde iz đ, Share Actiona.
Divovi naftne industrije Shell i BP već planiraju za slučaj da zemljina temperatura poraste za skoro 5°C do sredine 21. stoljeća. Ta razina je više od duplo veća od dopuštene razine dogovorene pod Pariškim dogovorom od strane većinu država svijeta, uz javnu podršku obje kompanije.

Očita nedosljednost je pokazatelj da kompanije drže dioničare u mraku oko mogućih rizika njihovim poslovima s promjenama u klimi, tvrde dva nova izvještaja zaštitne dioničke grupe Share Action. Mnogi klimatski znanstvenici izjavljuju da bi temperaturni porast od pet stupnjeva bio katastrofičan za našu planetu.

Iz Share Actiona ujedno i tvrde da takvi postupci kompanija dovode vrijednost penzija od milijuna ljudi u pitanje, samo dvije godine nakon što su BP i Shell dioničari jednoglasno odlučili da očekuju od kompanija detaljne izvještaje o klimatskim rizicima. Bez velikog efekta, jer kompanije i dalje rade po starom, tvrde izvještaji. Nadalje, kažu da iako se Shell i BP pridržavaju svih zakonskih pravila, ovakve prakse mogu dovesti do brojnih problema za dionički kapital i dioničarske planove za budućnost.

Obadvije kompanije još ne pokušavaju postići ciljeve smanjivanja emisija plinova u atmosferu, a BP investicije u obnovljive i čiste tehnologije su zapravo smanjene od 2005., piše u izvještaju, unatoč činjenici da BP ima javno lice politike “beyond petroleum” odnosno na engleskom, “daleko od petroleja”. Kompanija BP je do sada ulagala samo 1.3 posto svojih dugoročnih investicija u projekte smanjivanja emisija ugljika dok se Shell obavezao do 2020. uložiti tri posto svojeg godišnjeg troška u smanjenje potrošnje ugljika.

Obje kompanije smatraju da je realno za očekivati opstanak njihovog poslovanja unatoč klimatskim predviđanjima koja upućuju na porast temperatura između tri i pet stupnjeva Celzijusa. Postići maksimalno zatopljenje od dva stupnja više nego razine pred industrijske ere je jedno od glavnih postignuća Pariških klimatskih dogovora, sukladno tome, obje kompanije tvrde da podržavaju takve pokušaje jer činjenica da zagrijavanje veće od dva stupnja bi moglo imati ozbiljne i potencijalno nepovratne promjene na zemljinu klimu.

Shell je ponovo potvrdio svoje pridržavanje Pariškog dogovora u izjavi sa svojeg nedavno održanog glavnog godišnjeg susreta “Shell ima jasnu strategiju, otpornost u 2°C svijetu,”. Unatoč takvim izjavama, njihov dokument o modelima promjena pokazuje da “emisije plinova će premašiti projekcije o povećavanju temperatura za 2°C do sredine ovog stoljeća”.

Share Action izvještaj je također otkrio da vrhovno vodstvo u BP i Shell još uvijek dobiva poticaje za strategije koje uključuju naftu i plin, te su plaćeni bonuse kroz tri do šest godina za projekte koji uključuju fosilna goriva koji bi mogli imati štetne posljedice za dioničare još desetinama godina.

Michael Chaitow, visoki dužnosnik u Share Action grupi, kaže da je izvještaj otkrio “neugodnu razliku” između vodstva u Shell-u i BP-u za svoju javnu podršku nisko ugljičnih ekonomska rješenja te dugoročnog poslovnog planiranja. “Shell i BP žele imati i ovce i novce, jer na glas se zalažu za Pariški dogovor i ograničavanje zagrijavanja na ispod 2°C, dok potiho planiraju za scenarij u kojem će istina biti puno ružnija, ” rekao je.

Grupa je pozvala vlasnike dijelova dionica Shell-a i BP-a, što uključuje moćne institucijske ulagače, da zatraže od naftnih kompanija da učine više u borbi protiv klimatskih promjena. 2015. godine je više od 98% dioničara u obje kompanije glasalo za rješenja koja zahtijevaju da kompanije redovito izvještavaju svoje dioničare o emisijama plinova, otpornosti planete na klimatske promjene, ulaganjima u nisko ugljična rješenja i tehnologije te o poticajima koje dobivaju vrhovni upravitelji.

Ta rezolucija je pomogla započeti kasnije procese vezane za objave o klimi svojim dioničarima i u drugim naftnim i plinskim tvrtkama poput Exxon i Occidental Petroleum. Ujedno, te rezolucije su nagnale poslovnog čovjeka i milijardera, prijašnjeg gradonačelnika New Yorka, Michaela Bloomberga da osnuje radnu skupinu koja bi prisilila kompanije da ispravno izvještavaju svijetu kakve opasnosti bi klimatske promjene mogle donijeti.

Catherine Howarth, glavna voditeljica u grupi Share Action, kaže da vrhovni upravitelji u Shell-u i BP vode kompanije koje izgledaju “loše pripremljeni za brzinu tehnoloških i ekonomskih promjena već u praksi danas na globalnom energetskom tržištu”.

Dodala je: “Milijuni ljudi koji štede za penziju su izloženi BP i Shell dionicama. Ovakvi izvještaji predstavljaju izazov investitorima koji paze na sigurnost naših dionica – kako se nositi sa sve rastućim financijskim rizicima za Shell i BP u nadolazećoj godini.”
Iz BP-a i Shell-a nisu htjeli komentirati dotični izvještaj no iz BP-a su rekli da “predviđaju cijeli spektar mogućih scenarija za budućnost, pa su tako bolje pripremljeni pristupiti situaciji”.

Izvor: http://www.independent.co.uk/news/business/news/bp-shell-oil-global-warming-5-degree-paris-climate-agreement-fossil-fuels-temperature-rise-a8022511.html

Prijevod: Ivo Ott

 

Koncentracija CO2 u zemljinoj atmosferi u 2016. godini doživljava rekordne razmjere, navode iz Svjetske Meteorološke organizacije (WMO). Prošlogodišnji porast je bio 50 posto veći nego prosjek od prošlih deset godina.
Istraživači tvrde da je spoj ljudskih aktivnosti i vremenski fenomen El Niño bio uzrok tako velikoj razini CO2, koja nije viđena u 800.000 godina. Znanstvenici kažu da je to razlog zašto postizanje zadanih ciljeva u zemljinoj atmosferi je sada nemoguće.

Ovogodišnje izvješće o stakleničkom plinu (greenhouse gas) sastavljeno u organizaciji WMO, je temeljeno na mjerenjima iz 51 države.

Istraživačke postaje su raštrkane po planeti, i mjere koncentracije toplih plinova, uključujući ugljični dioksid, metan i dušikov oksid. Brojke koje su objavili iz Svjetske Meteorološke organizacije su izračun onoga što je ostalo u atmosferi nakon značajne količine progutane u Zemljine “slivnike” , što uključuje oceane i biosferu. Izmjerene koncentracije CO2 su u 2016. godini dosegle 403.3ppm, dok godinu prije su bili samo 400ppm (parts per million).

Dr Oksana Tarasova, voditeljica svjetskog atmosferskog programa u WMO je rekla BBC News “To je najveći porast što smo doživjeli u 30 godina koliko postoji ovaj projekt,” “Dosadašnji je najveći porast bio prošli El Niño 1997. i 1998., i bio je jačine 2.7ppm dok je ovaj postigao 3.3ppm, i bio 50% veći od prosjeka u prošlih deset godina. “

El Niño utječe na količinu ugljika u atmosferi, i time stvara suše koje ograničuju unos CO2 od biljaka i drveća. Prema istraživanjima, emisije CO2 su usporile u posljednjih par godina, no Dr Tarasova tvrdi da je potrebno gledati na totalnu ukupnu atmosferu, jer da CO2 može lebdjeti i biti aktivan stoljećima.

Izvještaj ujedno i ističe kako posljednjih 70 godina porast CO2 u atmosferi je bio gotovo 100 puta veći nego što je bio na kraju posljednjeg ledenog doba. Ako je suditi po izvješću, ubrzano povećanje atmosferskih razina CO2 i drugih plinova ima potencijal “započeti nepredvidljive promjene u klimatskom sustavu, koje bi vodile teškim ekološkim i ekonomskim poremećajima.”

Istraživanje navodi da je od 1990. godine nadalje zabilježen porast od 40% ukupne snage zračenja, što ima efekt zagrijavanja naše klime kroz sve stakleničke plinove. “Geološki gledano, to je kao injekcija ogromne količine topline,” rekla je Dr Tarasova.

“Promjenama neće trebati desetine tisuća godina kao i prije, već će se dešavati brzo – a mi nemamo iskustva sa našim okolišem u takvom stanju, što je pomalo zabrinjavajuće!“

Stručnjaci tvrde da je zadnji put kad je Zemlja doživjela sličnu koncentraciju CO2 bilo prije pet milijuna godina, u dobu srednjeg pliocena, kada je klima bila 2 do 3 stupnjeva toplija a razine mora si bile 10 do 20 metara više zbog otapanja Grenlanda i zapadnih ledenih pokrova Antarktika.  Ostali stručnjaci u području atmosferskog istraživanja se slažu da je WMO izvještaj itekako razlog za brigu.

Profesor Euan Nisbet iz Royal Holloway Sveučilišta u London je rekao BBC News. “3ppm CO2 porast je zaista ekstreman – duplo od stope rasta u devedesetima,”

“Potrebno je hitno se pridržavati Pariškog dogovora i ubrzano se prebaciti s fosilnih goriva, i postoje znakovi da se to počinje dešavati, ali za sada istraživanja ne pokazuju promjene u zraku.”

Još jedna briga samog izvješća je misteriozni rast metanskih razina u atmosferi, koje su isto veće nego prosjeci prošlih deset godina. Profesor Nisbet tvrdi da među znanstvenicima postoji strah da je riječ o začaranom krugu gdje metanski utjecaj podiže temperature koje zauzvrat puštaju više metana iz prirodnih izvora. “Nagli porast metanske razine od 2007., pogotovo 2014., 2015. i 2016. je drukčiji. To nije bio predviđeno za vrijeme stvaranja Pariškog dogovora. Rast metanskih razina je najveći u tropskim predjelima, gdje ugljični izotopi u metanu pokazuju da rast nije uzrokovana fosilnim gorivima. Ne razumijemo još točno zašto razine metana rastu, možda je zbog utjecaja klimatskih promjena. Jako zabrinjavajući podatci.”

Promatrači tvrde da je značenje ovih novih atmosferskih mjerenja za sudionike Pariškog dogovora pogubno.  “Brojke ne lažu. Mi emitiramo previše plinova i to se mora obrnuti,” rekao je Erik Solheim, čelnik UN Environment, odjela za okoliš.

“Mi imamo brojna rješenja, spremna za sukob s ovim izazovom. Što je sada potrebno je globalna politička volja i novonastali smisao za žurnost rješenja problema.”

Izvještaj je izašao samo tjedan dana prije sljedećeg UN-ovog susreta na temu klime u Bonnu. Unatoč izjavi predsjednika Trumpa da Amerika namjerava istupiti iz dogovora, pregovarači koji će se okupiti u Njemačkoj će stremiti ka uznapredovanju i pojašnjavanju pravilnika Pariškog dogovora, piše u analizi BBC-a.

Preveo: Ivo Ott

Od posljedica zagađenosti 2015. u svijetu je umrlo devet milijuna ljudi, triput više nego od AIDS-a, tuberkuloze i malarije zajedno te 15 puta više nego od posljedica ratova i terorizma, objavili su u petak znanstvenici u stručnome časopisu Lancet, upozoravajući da je najviše smrtno stradalih u siromašnim zemljama.
Procjenjuje se da je za svaku šestu smrt u svijetu odgovorno zagađenje. Tijekom 2015. zabilježeno je devet milijuna preuranjenih smrti. Najčešće je riječ o bolestima poput raka pluća, moždanog udara ili srčanih oboljenja, rezultati su velike međunarodne studije za koju su podaci prikupljani dvije godine.

Gotovo svi smrtni slučajevi koji se povezuju sa zagađenjem ili oko 92 posto slučajeva zabilježeno je u siromašnim i u zemljama u razvoju, poput Indije, Pakistana, Kine, Bangladeša i Madagaskara.

U navedenim zemljama ta je pošast odgovorna za četvrtinu svih smrtnih slučajeva. “Zagađenje je velika prijetnja čovječanstvu te utječe na brojne aspekte ljudskog života”, smatra profesor na njujorškom Medicinskom fakultetu Icahn bolnice Mount Sinai i jedan od suautora studije, Philip Landrigan.

“Zbog globalizacije su se iskorištavanje rudnog bogatstva i industrijska proizvodnja premjestili u siromašnije zemlje u kojima su pravila o zaštiti okoliša vrlo loša, a ako i postoje, nitko ih se ne pridržava”, kazao je jedan od autora studije i savjetnik grupe za zaštitu okoliša Pure Earth, Karti Sandilya.

“Stanovnici siromašnih zemalja, primjerice građevinski radnici u New Delhiju, izloženiji su zagađenom zraku. Oni su i lošije zaštićeni, jer dok pješače, voze se biciklom ili autobusom do posla neprestano su izloženi zagađenom zraku”, kaže Sandilya, dodajući da, za usporedbu stanovnici razvijenih zemalja do svojih radnih mjesta putuju u “klimatiziranim prijevoznim sredstvima”.

Onečišćen zrak kao posljedica raznih čimbenika – od prometa preko industrije do velikih požara – utječe na najveći broj smrtnih slučajeva, čak 6,5 milijuna.

Milijarde stanovnika zemalja u razvoju obroke pripremaju na otvorenoj vatri za koju je potrebno koristiti ugljen ili drvo, pri čemu udišu štetne supstancije. To se osobito odnosi na žene i djecu.

Drugi najveći faktor je zagađena voda koja utječe na pojavu gastrointestinalnih bolesti i infekcija parazitima od čega u svijetu smrtno stradava 1,8 milijuna ljudi.

Najviše smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem tijekom 2015. zabilježeno je u Indiji – 2,5 milijuna i u Kini gdje je pomrlo 1,8 milijuna stanovnika.

U istraživanju je sudjelovalo 40 znanstvenika iz cijeloga svijeta. Koristili su podatke studije “Global Burden of Disease” Instituta za mjerne podatke o zdravlju i za evaluaciju zdravlja Sveučilišta u Washingtonu.

I prije jučerašnjeg troipolsatnog govora na summitu Komunističke partije Kine, na kojem je najavio zaokret u vanjskoj politici, uključivanje u afričku geopolitiku te kontrolu svoga dvorišta, ali i gospodarsko usporavanje koje zahtijeva nove domaće i strane (u prvom redu privatne) investicije,
Xi Jinping je proglašavan najmoćnijim čovjekom na svijetu. Ta upravlja establishmentom od 38 milijuna članova jedne stranke u jednostranačkoj Kini.

Bio je to slučaj u liberalnom The Economistu, a nakon ovoga govora naslovnice i naglasci svih svjetskih kuća prema njemu imaju određeno strahopoštovanje.

Nije to ništa novoga. Naime, američki predsjednici imaju dugu tradiciju opisivati svoje kineske kolege kao državnike koji mijenjaju svijet. Nixon je imao takav odnos prema Mao Zedongu, Carter prema velikom ekonomskom reformatoru Deng Xiaopingu, a Clinton prema Juang Zeminu. Trump ovdje nije izuzetak pa u Washington Postu izjavljuje kako je Xi Jinping vjerojatno najmoćniji čovjek kojega je Kina imala.

Novi Mao, govore danas mnogi analitičari. Je li Trump takvim odnosom prema kineskom kolegi počinio geopolitičko samoubojstvo?

Ono što je sigurno jest kako je kinesko gospodarstvo još uvijek na drugome mjestu globalno, odmah iza SAD-a, baš kao i vojna moć, koji imaju svojevrsnu progresiju. Stoga, SAD seu još uvijek najmoćnija država na svijetu, ali utjecaj njihova predsjednika sve je slabiji kod kuće i sve manje utjecajan u inozemstvu, ne samo radi toga što je odlučio prodrmati neke vrijednosti i saveze u koje je ušao SAD.
S druge strane, predsjednik najveće autoritarne države na svijetu u Kini ima čvrstu podršku, možda najčvršću od sviju predsjednika poslije Maoa. I tu dolazimo do glavne razlike. Naime, u vrijeme Maoa Kina je bila kaotična i vrlo siromašna, a u vrijeme Xia Kina je jedan od motora globalnog rasta.

Na brojnim stranim turnejama Xi se predstavlja kao apostol mira, glas razuma u zbunjenom svijetu. Tako je u Davosu u siječnju obećao biti lider globalizacije, slobodne trgovine te usvajanja Pariškog sporazuma o klimi. Sugovornici u Davosu su odahnuli, naime našli su stup stabilnosti u jednoj globalnoj sili, kada je već Trump toliko protiv globalizacije.

Kina ima jednu od najvećih zaliha deviza na svijetu, a Xi je poručio kako će ih kineski državni fondovi ulagati diljem svijeta u infrastrukturu i energetiku, poglavito u nerazvijenim zemljama. Ovakva bi ekonomska politika mogla postati utjecajnija od Marshallova plana u zapadnoj Europi onomad.

Također, Xi je ove godine otvorio prvu vojnu bazu u inozemstvu, u maloj afričkoj državi Džibuti, uključili su se u vojne manevre u dvorištu NATO sveza na Baltiku. Odrekli su se ofenzivnog rata prema svima osim Tajvana, kojeg smatra svojim teritorijem. Tako i umjetne otoke u Južnom kineskom moru smatra obrambenima. Stoga, za razliku od Putina, Xi teško može biti percipiran, prema pisanju The Economista, kao čimbenik rastakanja zapada osim u slučaju velike tolerancije prema Sjevernoj Koreji. Također, neki od vojnih politika Kine idu na živce Indiji i Japanu.

Ipak, unutrašnja Xijeva politika na liniji je njegova ruskog kolege. Proganja ga sudbina Sovjetskog saveza te se čini odlučnim u rezanju svake pomisli na razvoj civilnog društva koji promiče nova smartphone srednja kineska klasa.