Klima

Nakon što su proteklih 20-ak godina javne česme u gradovima gotovo potpuno uzmakle pred flaširanom vodom, sad Europska unija želi okrenuti taj trend te vodu opet tretirati kao javno dobro dostupno besplatno svima i uvijek.
Naime, Europska komisija je proteklog tjedna predložila izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima bi se, ako budu prihvaćena, od država EU članica tražilo da poboljšaju pristup pitkoj vodi za sve građane.

A to, među ostalim, znači da bi se Europljanima trebalo osigurati da vodu iz slavine, sigurnu za konzumaciju, mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumacija vode iz slavine. EU je izračunala da bi građanima Unije u džepovima ostalo 600 milijuna eura godišnje više, a koje sad troše na flaširanu vodu.

Nije zanemariv ni ekološki učinak s desecima milijuna plastičnih boca manje. Zanimljivo je da ovakvu inicijativu u Hrvatskoj javno podržavaju i proizvođači flaširane vode ističući da se radi o komplementarnim sustavima, a ne o konkurenciji. Tako Jasna Čačić, direktorica Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) ističe da bi u kontekstu povećane učestalosti dijabetesa i pretilosti pristup vodi, bez obzira na to radilo se o vodi iz slavine ili iz boce, treba biti olakšan.

“Voda u boci prikladna je za sve one koji žele zdravo piće u odgovarajućem pakovanju i koje mogu ponijeti sa sobom. Vode u boci i vode u slavini se razlikuju po kvaliteti. U Europi 97 posto prodane vode u boci čine prirodne mineralne vode, s udjelom od 84 posto, te prirodne izvorske vode s udjelom 13 posto, koje dolaze iz zaštićenih podzemnih izvora, mikrobiološki su sigurne bez dezinfekcije, pune se na izvoru i ne smiju se kemijski tretirati”, kaže direktorica GIUPPH-a. Dodaje da potrošači cijene prirodnost mineralnih i izvorskih voda te da moraju imati i mogućnost da biraju vode na osnovu okusa i sadržaja minerala koji se u njima prirodno nalaze.

Bruxelles želi da pijemo više vode iz slavine. Zato je Europska komisija jučer predložila izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima bi se, ako budu prihvaćena, od država članica Europske unije tražilo da poboljšaju pristup pitkoj vodi za sve građane.
A to, među ostalim, znači da bi se Europljanima trebalo osigurati da vodu iz slavine, sigurnu za konzumaciju, mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumacija vode iz slavine.

U prijedlogu izmjena direktive navodi se da će države članice poduzeti potrebne mjere »kako bi poboljšale pristup vodi namijenjenoj za piće i promovirati njezinu upotrebu na svom teritoriju«.

 Neke od mjera koje se pritom sugeriraju su instaliranje vanjske i unutarnje opreme za besplatan pristup vodi na javnim prostorima, pokretanje javnih kampanja kako bi se građane informiralo o kvaliteti takve vode, poticanje javnih zgrada da omoguće pristup tekućoj pitkoj vodi, kao i poticanje restorana, kantina i drugih ugostiteljskih objekata da besplatno toče vodu svojim gostima.

Osim toga, zemlje članice morale bi poboljšati pristup pitkoj vodi posebno za ranjive i marginalizirane skupine u društvu, koje trenutno imaju otežan pristup vodi za piće.

Nova pravila, uvjeren je potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen, motivirat će ljude da više koriste vodu iz slavine. »Ovim se prijedlogom olakšava prijelaz na kružno gospodarstvo pomažući državama članicama da upravljaju vodom za piće na resursno učinkovit način. Time se podrazumijeva smanjenje potrošnje energije i nepotrebnog gubitka vode. Zahvaljujući povećanoj transparentnosti time će se osnažiti i potrošači te će ih se potaknuti na održivije odluke, primjerice na uporabu vode iz slavine«, izjavio je Katainen.

Prema priopćenju Komisije, ažuriranim pravilima trebala bi se poboljšati i kvaliteta i sigurnost vode dodavanjem novih tvari na popis kriterija za određivanje sigurnosti vode. Nadalje, građani će moći jednostavno, putem interneta pristupiti informacijama o kvaliteti vode za piće čime će se, smatraju u Bruxellesu, potaknuti povjerenje u vodu iz slavine. U Komisiji računaju i na manju potrošnju vode u bocama što će, procjenjuju, »pomoći kućanstvima u Europi uštedjeti više od 600 milijuna eura godišnje«, a istovremeno smanjiti plastični otpad.

Revizija direktive o vodi za piće, koju je predložila Komisija, posljedica je prve uspješne europske građanske inicijative »Pravo na vodu«. Njome je svojedobno prikupljeno više od 1,6 milijuna potpisa europskih građana kojima su tražili da se poboljša pristup sigurnoj vodi za piće za sve Europljane, piše Novi List.

Do četvrtka svaki grad i općina moraju odlučiti kako će građane organizirati da odvajaju svoj otpad. Tko uporno neće odvajati otpad ni nakon dvogodišnjeg pripremnog razdoblja prijeti mu kazna od 50 do 5000 kuna. Koliki će pak novi računi biti nikome još nije posve jasno, a svaki grad ima i svoj način odvajanja.
U nekim gradovima otpad već odavno razvrstavaju. Za Zagreb bi tu odluku skupština trebala prihvatiti u utorak, dva dana prije roka, a splitska skupština zadnjeg dana, u srijedu, 31. siječnja.

U Rijeci građani već imaju kante za odvojeno prikupljanje otpada. Oni će novu odluku donijeti u veljači. U tijeku je javno savjetovanje s građanima koje traje do 17. veljače.

Kako su naveli, zbog novih troškova obrade i zbrinjavanja otpada njegov odvoz poskupio je lani u rujnu, piše 24 sata.

 Zbog primjene novih odredbi svi ćemo morati imati mogućnost odvajanja otpada u svojemu domu. U Zagrebu će se za nabavku 376.000 spremnika potrošiti 64 milijuna kuna, a trebali bi se na ulicama naći tijekom proljetnih mjeseci.

Sve će kante biti čipirane, a senzori će biti postavljeni na kamionima i tako će se očitavati volumen. Za dvije godine moralo bi se odvajati 50 posto otpada, ali dio gradova i općina još nije ni podijelio kante.

Kako će se naplaćivati također nije jasno jer u kontejnerima nema čipova, a građani u većini gradova još nisu ni dobili izjavu u kojoj moraju navesti broj članova kućanstva te je poslati tvrtki koja se bavi odvozom otpada. U Zagrebu će građanima u roku od 90 dana dostaviti tu izjavu, koju u roku od 15 dana ispunjenu i potpisanu treba vratiti Čistoći.

– Prema podacima iz izjave osigurat će korisniku posude za miješani otpad, biootpad te za papir i vreće za plastiku i metalnu ambalažu – odgovorili su nam iz Grada Zagreba.

Zagrebačka Čistoća za miješani otpad nudi kante od 80, 120 i 240 litara te kontejnere od 1100 litara. Tako je i u većini gradova koji su nam poslali odgovore. U Karlovcu je puno veći izbor posuda za otpad – od 80 do 1100 litara. Budući da će cijena ovisiti i o volumenu kante za miješani otpad, Karlovčani će imati najveće mogućnosti kombiniranja.

Osim volumena kante, pri obračunu će se brojiti i koliko su je puta ispraznili. To će biti promjenjivi dio cijene, a svi će plaćati fiksni dio.

Koliko će koji iznositi tek trebaju odlučiti komunalne tvrtke. Prema prijedlogu odluke o otpadu za Split, za one koji stanuju u zgradama i dijele kantu cijena odvoza ovisit će i o broju članova kućanstva.

U Rijeci su već napravili anketu i popisali broj članova kućanstva. U Zagrebu takvu anketu neće raditi, nego će cijenu kante podijeliti s brojem stanova koji je koriste.

Iz Karlovca su rekli kako je kazna krajnja mjera i da im je cilj naučiti građane pravilno odvajati otpad. Iako smo ih sve pitali i za nagrade, tek su ih rijetki spomenuli. U Samoboru će uvesti kante s čipovima i personaliziranim karticama pa će se na taj način točno znati tko, kad i koliko smeća baca. Konkretno, smeće ćete bacati sa svojom karticom koju ćete morati provući kako bi se kontejner uopće otvorio.

Većina gradova koje smo pitali o odvozu otpada već je donijela Odluke o načinu prikupljanje ili je to u tijeku, no nitko nam nije dostavio cijene. Navode da će komunalne tvrtke uskoro objaviti cjenike. Iz grada Zagrebu su rekli da će cjenik dostaviti zajedno s Izjavom koju će građani trebati potpisati. I u drugim gradovima navode da će građanima slati Izjave u kojima će navesti koliko planiraju da će imati otpada odnosno koliko veliku posudu žele te broj odvoza.

Početak primjene takve naplate trebao bi biti kad svi dobiju odgovarajuće posude, a oni koji ih imaju, moraju omogućiti komunalcima da ih obilježe odnosno na njih postave čip ili barkod kako bi se moglo evidentirati kad ju isprazne.

U Zagrebu kažu da bi sve kante trebale biti obilježene za šest mjeseci. U Krapini, Zadru, Požege, Dugom Selu i Šibeniku su nam odgovorili da bi naplata po novom modelu trebala početi najkasnije od 1. studenoga ove godine. No iz Dubrovnika, Karlovca i Osijeka su rekli da će to biti do 1. siječnja sljedeće godine.

U tablicama za izračun cijene, osim fiksnog dijela te količine otpada navode i kaznu. Navedeno je kao da je kazna sastavni dio računa, a ne nešto što će eventualno trebati platiti. Iako mnogi građani upozoravaju da volumen posude nije jednak količini predanog otpada, što je utvrdio i sud, kao količinu se u novim izračunima opet uzima volumen posude, no promjena je jer će se naplaćivati samo onoliko puta koliko tu posudu isprazne. U Rijeci će kažnjavati one koji kantu ne budu dali na pražnjenje dva mjeseca.

Vikendaši kantu neće puniti stalno. U Splitu u Odluci navode da su povremeni i stalni korisnici izjednačeni u plaćanju. U Splitu i Zagrebu oslobađanje plaćanje se može tražiti ako je stan prazan godinu dana, a u Velikoj Gorici nakon tri mjeseca. (24sata)

Otpuštanje kemikalija u gornje slojeve zemljine atmosfere kako bi se odbilo sunčevo zračenje od Zemlje moglo bi biti jedan od načina borbe protiv galopirajućih klimatskih promjena, kažu znanstvenici, no upozoravaju kako tu kontroverznu tehniku “geoinženjeringa” prati niz rizika.
Među njima je i onaj da bi nagli prekid unosa kemikalija u atmosferu rezultirao značajnim toplinskim skokom koji bi na planetu mogao imati pogubne učinke na biljke i životinje, prema istraživanju objavljenom u ponedjeljak.

“Ako bi se geoinženjering ikad naglo prekinuo to bi bilo pogubno. Stoga biste morali biti sigurni da se može postupno prekidati a lako je zamisliti scenarije u kojima bi se to onemogućilo”, kaže koautor Alan Robock iz odjela za ekološke znanosti sveučilišta Rutgers u New Brunswicku.

 Među njima su ratovi, teroristički napadi na postrojenja koja izvode prskanje atmosfere ili političke odluke, navodi se su studiji.

“Zamislite velike suše ili poplave u svijetu za koje bi bio okrivljen geoinženjering i zahtjeve da se to zaustavi. Možemo li to ikad riskirati?”, upitao je znanstvenik.

Istraživanje “geoinženjeringa” – tehnike kojom bi se moglo boriti s klimatskim promjenama umjetnim modificiranjem toga koliko Zemlja odbija sunčevo zračenje ili izvlačenja viška ugljičnog dioksida iz atmosfere i njegova skladištenja modeli su koji dobivaju na značenju što se svijet više približava onome što se smatra relativno sigurnom granicom klimatskih promjena.

Temeljem Pariškog sporazuma zemlje su obećale održavati globalno zatopljenje na do dva stupnja Celzija iznad temperatura u vrijeme industrijskog doba s ciljem da to bude ne više od 1,5 stupnja Celzija.

Ukoliko nacionalni planovi za ograničavanje emisije stakleničkih plinova ne budu brzo doneseni Zemlja će se zagrijati za najmanje tri stupnja Celzija do kraja stoljeća – što je razina koja bi mogla otopiti većinu svjetskog leda i izazvati slabije usjeve, ekstremno vrijeme i porast razina mora.

Zemlja se već zagrijala više od jednog stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje i to zatopljenje odgovorno je za prošlogodišnje razorne uragane, suše i poplave.

Prskanje sumpornog dioksida i drugih čestica u gornje slojeve atmosfere planeta stvorilo bi oblak sumporne kiseline koja bi odbijala dio sunčevih zraka hladeći planet, kažu znanstvenici.

Uvelike neispitana tehnologija imitirala bi učinak vulkanskih erupcija i mogla bi se primjenjivati modificiranim zrakoplovima, balonima i drugim metodama.

No kritičari upozoravaju da bi to promijenilo temeljne procese na Zemlji s teško predvidivim i potencijalno vrlo problematičnim rezultatima poput promjena u azijskim monsunima.

Pobornici tehnologije kažu da države neće dovoljno brzo ograničiti svoje emisije stakleničkih plinova da bi se globalno zatopljavanje održalo u relativno sigurnim granicama pa je potrebno pripremiti i ispitati rješenja kako bi se zaštitili životi.

Uz povećanje stupnja odbijanja sunčevih zraka druga tehnička rješenja za opasne klimatske promjene uključuju izvlačenje stakleničkih plinova iz atmosfere i njihovo podzemno skladištenje ili sadnja velikih površina novih šuma.
Hitno je potrebno provesti dodatna istraživanja različitih učinaka geoinženjeringa uključujući utjecaja na biljke i životinje, kaže Robock.

“Moramo procijeniti i koristi i rizike kako bismo vidjeli ima li to smisla. I ako je odgovor negativan moramo to znati što prije kako bismo naglasak stavili na ublažavanje klimatskih promjena”, kazao je Robock.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Ecology & Evolution. (Agencije)

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da bi se Sjedinjene Države u načelu mogle vratiti u Pariški klimatski sporazum, premda nije dao nikakav konkretan znak da kani ići u tom smjeru.
“Iskreno, nemam problema s tim dogovorom načelno gledano, ali imam problem s onim što su potpisali”, rekao je na tiskovnoj konferenciji s norveškom premijerkom Ernom Solberg.

“Jer, kao i uvijek, potpisali su loš dogovor”, dodao je, smjerajući na administraciju svog prethodnika, demokrata Baracka Obame.

 “U načelu, mogli bismo se vratiti”, rekao je još Trump koji je i prije spominjao mogućnost povratka uz uvjet da se ponovo pregovara, iako se nikad nije jasno očitovao o tome.

Opetovao je da je Pariški sporazum, u obliku u kojem ga je potpisao njegov prethodnik, “veoma nepravedan za SAD” i dugo je inzistirao na njegovu negativnom gospodarskom učinku na Ameriku.

“Mi smo zemlja bogata plinom, ugljenom, naftom i mnogim drugim stvarima”, istaknuo je. Dogovor je “loš za naše kompanije”, upozorio je, ocijenivši da su za SAD ciljevi previsoko postavljeni u odnosu na njegova glavnog suparnika, Kinu.

U okviru tog sporazuma, SAD se obvezao da će do 2025. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto u odnosu na 2005. (Agencije)

Američka agencija za zaštitu okoliša EPA zamijenit će ove godine propise o emisijama CO2 i čistoj vodi iz Obamine ere i otvoriti nacionalnu raspravu o klimatskim promjenama, u sklopu prioriteta za 2018. među kojima se nalazi i smanjenje kontaminacije pitke vode olovom.
Program, koji je u intervjuu za Reuters u utorak predstavio voditelj EPA-e Scott Pruitt, donosi jačanje nastojanja agencije pod predsjednikom Trumpom da oslabi ili ukine zakone za koje američka vlada smatra da su preširoki i da štete gospodarskom rastu, a za koje ekolozi tvrde da su ključni za ljudsko zdravlje.

“Klima se mijenja. To nije upitno. Pitanje je kako možemo znati koja je idealna površinska temperatura 2100?… Mislim da američki narod zaslužuje otvorenu, iskrenu i transparentnu raspravu o tome”, rekao je Pruitt, koji često dovodi u pitanje uzroke i implikacije globalnog zagrijavanja.

 Pruitt je kazao da EPA planira organizirati javnu raspravu o klimi tijekom ove godine na kojoj će sudjelovati skeptici u pogledu klimatskih promjena i znanstvenici za klimu, ali nije rekao točno kada niti tko će u njoj sudjelovati.

Među glavnim prioritetima EPA-e za ovu godinu je istaknuo zamjenu Plana za čistu energiju, glavnog zakona za borbu protiv klimatskih promjena bivšeg predsjednika Obame koji bi trebao smanjiti emisije CO2 iz elektrana.

EPA je počela proces povlačenja tog zakona prošle godine i razmatra kako bi ga se zamijenilo. Rješenje se po njemu očekuje ove godine. Nije ipak rekao kakvo će ono biti, kazavši samo da agencija još prikuplja komentare dionika.
EPA planira i promjene propisa o američkim vodama, također Obamino djelo, koji definiraju koji su američki vodeni putevi zaštićeni saveznim zakonima. Pruitt i Trump smatraju da oni nepotrebno obuhvaćaju plitke, uske i ponekad posve suhe potoke, te da guše energetski razvoj.

Pruitt je naglasio da je Obama u oba slučaja te propise donio izvršnom uredbom, bez Kongresa. “Mi imamo samo ovlasti koje nam da Kongres”, rekao je.

Pruitt je također izrazio nadu da će se ove godine provesti reforma američke politike za biogoriva zbog visokih troškova za rafinerije. Prema standardu koji je uveo bivši predsjednik George W. Bush kako bi pomogao američkim farmerima, rafinerije moraju dodavati svake godine sve veće količine biogoriva poput etanola na bazi kukuruza u ponudu goriva. Trumpova administracija nije zahtjeve za izmjenu programa do sada uvažila zbog pritiska lobista proizvođača kukuruza.

Pruitt je kazao i kako se nada da će Kongres ove godine donijeti paket zakona o infrastrukturi koji će uključivati zamjenu vodovodnih cijevi u gradovima kako bi se manjile količine olova u vodi u nekim dijelovima SAD-a.
EPA će također nastaviti reviziju propisa o učinkovitoj potrošnji goriva u automobilima.

Uz sve to, EPA će nastaviti smanjivati broj svoj djelatnika, koji je 3. siječnja pao na 14.162, najmanje od 1998., za vrijeme Ronalda Reagana, kada ih je bilo 14.400. EPA je imala oko 15.000 djelatnika kada je Obama napustio dužnost. Gotovo 50 posto svih djelatnika agencije imat će uvjete za mirovinu u idućih pet godina. (Agencije)

U nekoliko gradova u Makedoniji, a najviše u Skoplju i Strumici, već nekoliko dana vlada izvanredna situacija zbog izuzetne zagađenosti zraka. Zbog zagađenja posljednja dva dana provodi se niz mjera u pokušaju da se ublaže posljedice.
Tako je Vlada naložila Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu za zaštitu okoliša i prostornog uređenja da od radne obveze oslobode trudnice, osobe starije od 60 godina, zaposlene s kroničnom astmom i one koji su imali srčani ili moždani udar, bez obzira na dob.

Također, Vlada je naredila da se promijeni radno vrijeme ljudima koji rade na otvorenom od 11 do 17 sati. Uz to, zabranjeno je održavanje sportskih natjecanja i aktivnosti na otvorenom, a naređeno je i da se stvore svi potrebni uvjeti za povećano angažiranje službe za hitnu pomoć, patronažne službe i kućne posjete bolesnima.

 U Skoplju se čak i besplatnim javnim prijevozom, pokušava navesti građane da što manje koriste vozila.

Isto tako, Ministarstvu unutarnjih poslova je naređeno da usmjeravaju kamione čija konačna destinacija nije Skoplje na obilaznice. Vlada je također naložila svim državnim tijelima, upravama, agencijama, fondovima, tvornicama, javnim tvrtkama i lokalnim samoupravama da ograniče (do 50%) korištenje službenih vozila.

Studija finskog meteorološkog instituta pokazala je da je onečišćenje zraka u Skoplju uglavnom posljedica grijanja u kućanstvima, koja uglavnom koriste ugljen. Takav način grijanja je odgovoran za 32 % štetnih emisija, dok su vozila na drugom mjestu s 20 %. Studija navodi da Skoplje ima najveću koncentraciju sitnih čestica u zraku promjera 2,5 μm (2,5PM) od svih europskih gradova.

Posljednje mjerenje na stanici Lisiče zabilježilo je koncentraciju čestica od 313 mg/m3. Također, makedonska Vlada pokrenula je mjere smanjenja onečišćenja koje automatski stupaju na snagu kada onečišćenje zraka dva uzastopna dana bude četiri puta veće od dopuštenih 50 μg/m3 (10PM) , odnosno iznad 200 mg/m3.

Situacija je bila slična kao i prošle godine, kada su mjerenja pokazala da je onečišćenje zraka bilo čak iznad 500 mg/m3. Glavni grad Makedonije zimi je inače jedan od najzagađenijih gradova u Europi, gdje je koncentracija lebdećih čestica promjera 10μm (10PM) u zraku bila do 20 puta veće od dopuštenih razina.

Treba naglasiti da je prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije, koja je objavljena početkom prošle godine, Skoplje među 10 najzagađenijih gradova u Europi, piše Balkan Green Energy News.

Za Australiju je 2017. bila treća najtoplija godina otkad se vode mjerenja, objavila je u srijedu državna meteorološka služba, a za najmnogoljudniju državu Novi Južni Wales bila je najtoplija u proteklih više od sto godina.
Godišnji temperaturni prosjek u prošloj godini u Australiji je iznosio 22,75 stupnja Celzija što je gotovo stupanj više od prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990., naveo je Meteorološki ured u godišnjem izvješću. Ured koji bilježi podatke više od stotinu godina navodi da su samo 2005. i 2013. bile toplije.

U većini Australije zabilježene su iznadprosječne vrućine uključujući maksimalne temperature koje su bile druge najviše od početka mjerenja.

 Protekla je godina bila najtoplija dosad i za sjeveroistočnu državu Queensland a ljeto 2016./2017. srušilo je 200 temperaturnih rekorda.

“Australija je suočena s većom učestalošću toplinskih valova i drugih ekstrema koji su povezani s klimatskim promjenama”, kazao je glasnogovornik Karl Braganza.

Prema izvješću klimatske promjene koje je izazvala ljudska aktivnost pridonijele su da je prosječna godišnja temperatura porasla 1,1 stupanj Celzija od 1910.

Braganza je kazao da je sedam od deset najtoplijih australskih godina bilo nakon 2005., a samo je 2011. imala nižu prosječnu godišnju temperaturu od stoljetnog prosjeka.

Najveći australski grad Sydney ranije ovoga tjedna zabilježio je 47,3 stupnja Celzija što se nije dogodilo proteklih 79 godina. (Agencije)

Sjeverna Amerika na udaru je ciklonske bombe, a u Australiji zbog visokih temperatura topi se asfalt, kod nas umjesto zime temperaturno proljeće. Što se to događa s vremenom? Jesu li ovo samo trenutačni ekstremi ili naznaka dugoročnih klimatskih promjena? Je li glavni krivac za promjene globalno zatopljenje? Može li se uopće globalno zatopljenje zaustaviti ili ćemo uz njega morati naučiti živjeti?
Više o tome u emisiji “U mreži Prvog” urednice Marije Gerbec Njavro govorili su klimatolog Branko Grisogono, meteorologinja Nataša Strelec Mahović te voditelj klimatskoga programa Zelene akcije Luka Tomac.

“Prosjeci nam sve manje i manje znače jer u toplom sustavu, a Zemlja postaje sve topliji sustav, imamo veću vjerojatnost za ekstremne događaje, i to tople i hladne. Dakle, više je ekstrema, mijenja se klima po svim mogućim skalama. No za ovakvu jednu pojavu ne možemo reći da je posljedica globalnog zatopljenja jer je vrlo teško dokazati da je to posljedica klimatskih promjena. Vjerojatno je ovo uzrokovano recentnim klimatskim promjenama za koje znamo da ih je čovjek uzrokovao”, rekao je klimatolog Branko Grisogono.

Na konstataciju da se s njim neki svjetski vođe ne bi složili jer smatraju da su ovo samo ciklusi kazao je: “Ne samo neki svjetski vođe nego i neki moji kolege”.

“Ako pogledamo pregled godine, ali i globalno u SAD-u, imali su najveće požare u Kaliforniji te tri velike oluje koje su zahvatile područje oko Floride. Kad pričamo o klimatskim promjenama i rješenjima te o tome što možemo napraviti po tom pitanju, moramo uvijek razmišljati u dva smjera: znači ublažiti klimatske promjene na način da se smanje emisije i čovjekov utjecaj te isto tako razmišljati kako se prilagoditi postojećem stanju”, kazao je voditelj klimatskoga programa Zelene akcije Luka Tomac.

Na pitanje koliko je nauobičajeno da imamo ovako toplo vrijeme u ovo doba godine, meteorologinja Nataša Strelec Mahović kazala je da je to svakako neuobičajeno. “Prošle godine u ovo vrijeme imali smo jedan hladni val, polarni zrak koji se spustio duboko u europsko kopno i danima se zadržavao. Ove godine imamo visinsko strujanje s Atlantika i situaciju da konstantno pritječe iznimno topao zrak. Kroz dugoročno razdoblje, sve do trećeg mjeseca očekujemo iznadprosječno toplo vrijeme.”

Na pitanje kako to da ovi ekstremi postaju sve češći, klimatolog Grisogono kazao je da je to sve zbog toplijeg sustava. “Što ste u zagrijanijem sustavu, to su odstupanja češća, u prosjeku intenzivnija i mogu dugo trajati. Prosjeci vam tada sve manje znače.”

“Činjenica je da je temperatura na području Hrvatske porasla u odnosu na nekakve klimatologije. S obzirom na iskustva prethodnih godina bojim se da ćemo i ovog ljeta imati situaciju s vrućim ljetom”, najavila je meteorologinja Strelec Mahović. Na pitanje kakvo nas vrijeme očekuje u budućnosti kazala je: “Tridesetogodišnje projekcije pokazuju da će klime biti sve blaže i ljeta će biti sve toplija. Dakle, imat ćemo u prosjeku sve višu temperaturu zraka. Oborinski režim isto će se poremetiti, tako da ćemo morati potražiti i neke nove kulture na nekim područjima koje ćemo uzgajati umjesto ovih dosadašnjih.”

Na pitanje kakvo nas vrijeme očekuje u sljedećim desetljećima i što činiti, Grisogono je rekao: “Mi ako sad ne počnemo pripremati mjere prilagodbe klimatskim promjenama, onda ne možemo postići onih dva, dva i pol posto stupnja više do kraja stoljeća nego ćemo imati više. A to znači onda višu razinu mora i niz drugih problema.”

Govoreći o tome možemo li mi uopće zaustaviti ove promjene, Luka Tomac je kazao kako vjeruje da ih možemo ublažiti, donosi HRT.

O klimatskim promjenama i vremenskim ekstremima bilo je riječi i u Studiju 4. Više o ovoj temi govorio je profesor s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Mirko Orlić. Potvrdio je kako je riječ o ekstremima i vremenskim anomalijama. “Govorimo o tome da uz globalno zatopljenje, a tu mislimo na prosjek za cijelu Zemlju imate pojave vrlo visokih temperatura, ali i vrlo niskih temperatura”, istaknuo je Orlić. Napomenuo je kako ove promjene uključuju i promjene u količini oborina, tlaku zraka, vjetru te drugim dijelovima klimatskog sustava kao što je more.

Čak 16 prirodnih katastrofa pogodilo je Sjedinjene Američke Države tijekom 2017. godine, a štete koje su prouzročile dosegle su rekordnih 306 milijardi dolara, objavila je u ponedjeljak američka Vlada.
Prijašnji rekord, prilagođen prema stopi inflacije, bio je 215 milijardi dolara, a zabilježen je 2005. godine kad je uragan Katrina pogodio područje New Orleansa, a još tri snažne tropske oluje pogodile su SAD.
 Brojem od 16 velikih prirodnih katastrofa, koje su kao takve definirane ako njihovo djelovanje dostigne ili premaši iznos štete od milijradu dolara, izjednačen je rekord iz 2011. godine, objavili su iz Nacionalnog centra za informiranje o okolišu, a u svom izvješću navode kako se radilo o “povijesnoj godini vremenskih i klimatskih katastrofa”.

Među prošlogodišnjim velikim katastrofama koje su pogodile SAD zabilježena je jedna suša, dvije poplave, jedna smrzavanje usjeva, osam tornada i njima sličnih vremenskih nepogoda, tri tropske oluje te nekolicina šumskih požara koji su se proširili po tlu više saveznih država, ali su klasificirani su kao jedan događaj s katastrofalnim posljedicama.

Od 1980. godine SAD je pogodilo 219 velikih vremenskih i klimatskih katastrofa, što je gotovo šest po godini. Prosjek je u značajnom porastu u posljednjih pet godina, a iznosi 11,6 događaja s katastrofalnim posljedicama. (Agencije)