Klima

Od posljedica zagađenosti 2015. u svijetu je umrlo devet milijuna ljudi, triput više nego od AIDS-a, tuberkuloze i malarije zajedno te 15 puta više nego od posljedica ratova i terorizma, objavili su u petak znanstvenici u stručnome časopisu Lancet, upozoravajući da je najviše smrtno stradalih u siromašnim zemljama.
Procjenjuje se da je za svaku šestu smrt u svijetu odgovorno zagađenje. Tijekom 2015. zabilježeno je devet milijuna preuranjenih smrti. Najčešće je riječ o bolestima poput raka pluća, moždanog udara ili srčanih oboljenja, rezultati su velike međunarodne studije za koju su podaci prikupljani dvije godine.

Gotovo svi smrtni slučajevi koji se povezuju sa zagađenjem ili oko 92 posto slučajeva zabilježeno je u siromašnim i u zemljama u razvoju, poput Indije, Pakistana, Kine, Bangladeša i Madagaskara.

U navedenim zemljama ta je pošast odgovorna za četvrtinu svih smrtnih slučajeva. “Zagađenje je velika prijetnja čovječanstvu te utječe na brojne aspekte ljudskog života”, smatra profesor na njujorškom Medicinskom fakultetu Icahn bolnice Mount Sinai i jedan od suautora studije, Philip Landrigan.

“Zbog globalizacije su se iskorištavanje rudnog bogatstva i industrijska proizvodnja premjestili u siromašnije zemlje u kojima su pravila o zaštiti okoliša vrlo loša, a ako i postoje, nitko ih se ne pridržava”, kazao je jedan od autora studije i savjetnik grupe za zaštitu okoliša Pure Earth, Karti Sandilya.

“Stanovnici siromašnih zemalja, primjerice građevinski radnici u New Delhiju, izloženiji su zagađenom zraku. Oni su i lošije zaštićeni, jer dok pješače, voze se biciklom ili autobusom do posla neprestano su izloženi zagađenom zraku”, kaže Sandilya, dodajući da, za usporedbu stanovnici razvijenih zemalja do svojih radnih mjesta putuju u “klimatiziranim prijevoznim sredstvima”.

Onečišćen zrak kao posljedica raznih čimbenika – od prometa preko industrije do velikih požara – utječe na najveći broj smrtnih slučajeva, čak 6,5 milijuna.

Milijarde stanovnika zemalja u razvoju obroke pripremaju na otvorenoj vatri za koju je potrebno koristiti ugljen ili drvo, pri čemu udišu štetne supstancije. To se osobito odnosi na žene i djecu.

Drugi najveći faktor je zagađena voda koja utječe na pojavu gastrointestinalnih bolesti i infekcija parazitima od čega u svijetu smrtno stradava 1,8 milijuna ljudi.

Najviše smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem tijekom 2015. zabilježeno je u Indiji – 2,5 milijuna i u Kini gdje je pomrlo 1,8 milijuna stanovnika.

U istraživanju je sudjelovalo 40 znanstvenika iz cijeloga svijeta. Koristili su podatke studije “Global Burden of Disease” Instituta za mjerne podatke o zdravlju i za evaluaciju zdravlja Sveučilišta u Washingtonu.

I prije jučerašnjeg troipolsatnog govora na summitu Komunističke partije Kine, na kojem je najavio zaokret u vanjskoj politici, uključivanje u afričku geopolitiku te kontrolu svoga dvorišta, ali i gospodarsko usporavanje koje zahtijeva nove domaće i strane (u prvom redu privatne) investicije,
Xi Jinping je proglašavan najmoćnijim čovjekom na svijetu. Ta upravlja establishmentom od 38 milijuna članova jedne stranke u jednostranačkoj Kini.

Bio je to slučaj u liberalnom The Economistu, a nakon ovoga govora naslovnice i naglasci svih svjetskih kuća prema njemu imaju određeno strahopoštovanje.

Nije to ništa novoga. Naime, američki predsjednici imaju dugu tradiciju opisivati svoje kineske kolege kao državnike koji mijenjaju svijet. Nixon je imao takav odnos prema Mao Zedongu, Carter prema velikom ekonomskom reformatoru Deng Xiaopingu, a Clinton prema Juang Zeminu. Trump ovdje nije izuzetak pa u Washington Postu izjavljuje kako je Xi Jinping vjerojatno najmoćniji čovjek kojega je Kina imala.

Novi Mao, govore danas mnogi analitičari. Je li Trump takvim odnosom prema kineskom kolegi počinio geopolitičko samoubojstvo?

Ono što je sigurno jest kako je kinesko gospodarstvo još uvijek na drugome mjestu globalno, odmah iza SAD-a, baš kao i vojna moć, koji imaju svojevrsnu progresiju. Stoga, SAD seu još uvijek najmoćnija država na svijetu, ali utjecaj njihova predsjednika sve je slabiji kod kuće i sve manje utjecajan u inozemstvu, ne samo radi toga što je odlučio prodrmati neke vrijednosti i saveze u koje je ušao SAD.
S druge strane, predsjednik najveće autoritarne države na svijetu u Kini ima čvrstu podršku, možda najčvršću od sviju predsjednika poslije Maoa. I tu dolazimo do glavne razlike. Naime, u vrijeme Maoa Kina je bila kaotična i vrlo siromašna, a u vrijeme Xia Kina je jedan od motora globalnog rasta.

Na brojnim stranim turnejama Xi se predstavlja kao apostol mira, glas razuma u zbunjenom svijetu. Tako je u Davosu u siječnju obećao biti lider globalizacije, slobodne trgovine te usvajanja Pariškog sporazuma o klimi. Sugovornici u Davosu su odahnuli, naime našli su stup stabilnosti u jednoj globalnoj sili, kada je već Trump toliko protiv globalizacije.

Kina ima jednu od najvećih zaliha deviza na svijetu, a Xi je poručio kako će ih kineski državni fondovi ulagati diljem svijeta u infrastrukturu i energetiku, poglavito u nerazvijenim zemljama. Ovakva bi ekonomska politika mogla postati utjecajnija od Marshallova plana u zapadnoj Europi onomad.

Također, Xi je ove godine otvorio prvu vojnu bazu u inozemstvu, u maloj afričkoj državi Džibuti, uključili su se u vojne manevre u dvorištu NATO sveza na Baltiku. Odrekli su se ofenzivnog rata prema svima osim Tajvana, kojeg smatra svojim teritorijem. Tako i umjetne otoke u Južnom kineskom moru smatra obrambenima. Stoga, za razliku od Putina, Xi teško može biti percipiran, prema pisanju The Economista, kao čimbenik rastakanja zapada osim u slučaju velike tolerancije prema Sjevernoj Koreji. Također, neki od vojnih politika Kine idu na živce Indiji i Japanu.

Ipak, unutrašnja Xijeva politika na liniji je njegova ruskog kolege. Proganja ga sudbina Sovjetskog saveza te se čini odlučnim u rezanju svake pomisli na razvoj civilnog društva koji promiče nova smartphone srednja kineska klasa.

Crnogorski parlament u srijedu je, glasovima svih zastupnika, verificirao Pariški sporazum, kojim ova država potvrđuje obavezu zajedničke borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena s ostalim zemljama potpisnicama.
„Potvrđivanjem Pariškog sporazuma Crna Gora učvršćuje svoj put ka članstvu u Europskoj uniji (EU) i potvrđuje obavezu zajedničke borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena s ostalim zemljama potpisnicama“, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Radulović je podsjetio da je crnogorski predsjednik Filip Vujanović 22. travnja prošle godine potpisao Pariški sporazum na svečanosti u organizaciji glavnog tajnika UN-a Ban Ki Moona u New Yorku.

Ministar je naveo da se Crna Gora time založila da će smanjiti emisiju plinova s efektom staklenika za najmanje 1.572 kilotona, na razinu od 3.667 kilotona ili manje.

„Ovaj cilj je određen Nacionalnom strategijom o klimatskim promjenama do 2030. godine i realizirat će se kroz razvoj industrijske tehnologije, povećanjem udjela iz obnovljivih izvora energije, opće povećanje energetske učinkovitosti, kao i modernizaciju energetskog sektora“, kazao je Radulović.

Potvrđivanjem Pariškog klimatskog sporazuma Crna Gora se mora pripremiti i za njegovu primjenu, što podrazumijeva usklađivanje nacionalne klimatske i energetske politike s njegovim ciljevima i zakonodavstvom Europske unije (EU), ocijenila je Koalicija 27, koja okuplja 20 organizacija civilnog društva s ciljem praćenja procesa pregovora u okviru pregovaračkog poglavlja 27.

Pariškim sporazumom 195 zemalja obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razvojem. Sporazum su potpisali šefovi država ili vlada, a do sada ga je ratificiralo više od 130 zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Zagađenje zraka izaziva više od 500.000 preuranjenih smrti godišnje u Europi, bez obzira na blago poboljšanje, navela je u srijedu Europska agencija za okoliš u svom godišnjem izvješću.
“Ohrabruje činjenica da brojne europske vlade i posebice gradovi, pokazuju primjerom i štite zdravlje osoba poboljšavajući kvalitetu zraka”, stoji u priopćenju Hansa Bruyninckxa, direktora agencije bazirane u Kopehagenu.

Zagađenje zraka je prvi uzrok iz okoliša koji izaziva preuranjene smrti.

Prema izvješću od 520.400 preuranjenih smrti zabilježenih u 41 europskoj zemlji u 2014. godini (prema 550.000 u 2013. godini ), četiri od pet smrti (428.000) su izravno povezane sa sitnim česticama u zraku koje stvara sagorijevanje fosilnih goriva i Svjetska zdravstvena organizacija ih smatra štetnim.

U Europskoj uniji sitne čestice su uzrok tri od četiri smrtnih ishoda povezanih sa zagađenjem atmosfere (399.000 od 487.600). Podaci skupljeni na nadzornim točkama pokazali su da je 2015. godine 82 posto urbanog stanovništva izloženo razini sitnih čestica, prema 85 posto 2013. godine. “Europska komisija želi riještiti taj problem i pomoći državama članicama da kvaliteta zraka koju udišu njihovi građani odgovara najvišim standardima”, navela je u priopćenju Karmen Vella, europska povjerenica za okoliš, pomorske poslove i ribarstvo.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinut će ključnu mjeru bivšeg predsjednika Baracka Obame o klimi, čime će ispuniti obećanje iz kampanje o obnovi američke rudarske industrije koje osuđuju borci za očuvanje okoliša.
‘Plan o čistoj energiji’ Obama je potpisao 2015. Cilj plana bio je ubrzati energetski prijelaz i nametnuti termoelektranama smanjivanje emisije ugljikovog dioksida za 32 posto do 2030. u odnosu na 2005.

Da je stupio na snagu, zatvorile bi se brojne elektrane na ugljen, one najstarije i one koje najviše onečišćuju.

“Rat protiv ugljena je završen”, rekao je u ponedjeljak šef Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA) Scott Pruitt u govoru u Kentuckyju.

“Sutra u Washingtonu potpisat ću nacrt odluke o ukidanju tzv. ‘Plana za čistu eneregiju’ prijašnje administracije”, rekao je Pruitt koji se u vrijeme Obame borio protiv njegove inicijative.

Bez obzira što se nalazi na čelu Agencije EPA Pruitt pripada krugu klimatologa skeptičnih prema klimatskih promjenama. Godine 2015. kada je još bio državni odvjetnik u Oklahomi ocijenio je da je taj plan “ilegalni pokušaj da se poveća moć saveznih birokrata nad energetskom politikom saveznih država”.

Emisija stakleničkih plinova iz najvećih američkih industrijskih postrojenja smanjila se dva posto u 2016. na 2,99 milijarda tona a u smanjenju je predvodila energetika, prema podacima američke savezna Agencije za zaštitu okoliša.
Pad je zabilježen u posljednjoj godini mandata predsjednika Baracka Obame. Ukupno smanjenje američke emisije stakleničkih plinova iz velikih industrijskih postrojenja iznosilo je gotovo deset posto u proteklih pet godina.

U 2016. američke elektrane smanjile su emisiju 4,6 posto na 1,88 milijarde tona s 1,97 milijarda tona u 2015.


To znači ukupni pad od 18 posto u proteklih pet godina od kada je EPA počela prikupljati podatke.Emisija iz sektora proizvodnje prirodnog plina i nafte uključujući sustave cjevovoda i skladištenja porasla je na 283 milijuna tona u 2016. u odnosu na 233 milijuna tona u 2015.

U SAD-u obvezno je prijavljivanje emisije stakleničkih plinova za sva postrojenja koja emitiraju više od 25.000 tona ugljičnog dioksida godišnje, a EPA mora svake godine podnositi izvješće Kongresu.

Predsjednik Donald Trump napao je ograničenja emisije stakleničkih plinova koja je uvela Obamina administracija a koja znanstvenici okrivljuju za klimatske promjene. Trump je ocijenio da su preskupa za industriju i namjerava ih poništiti. Najavio je i povlačenje iz globalnog klimatskog sporazuma cilj kojega je borba protiv globalnog zatopljenja.

Vlada je u četvrtak prihvatila protokol kojim se predviđa priključenje rafinerije nafte u Brodu u Bosni i Hercegovini, na plinsko-transportni sustav Republike Hrvatske čijom bi realizacjiom kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala biti znatno bolja, a zdravstveni rizici smanjeni.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić objasnio je da priključenje rafinerije na plinsko-transportni sustav u Bosni i Hercegovini nije moguće, pa je rješenje plin dopremiti iz Hrvatske i to prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da se Brođani stanovnici brodskog Posavlja s problemom onečišćenja susreću godinama, te da će rješenje koje je danas prihvatila Vlada rezultirati poboljšanjem kvalitete zraka i smanjenjem zdravstvenih rizika.

HŽ Infrastrukturi Vlada je danas odobrila kreditno zaduženje od 48 milijuna eura kako i državno jamstvo. Kredit se realizira kod Zagrebačke banke, Privredne banke, Erste&Steiermaerkische banke, Splitske banke, Hrvatske poštanske banke te Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a namijenjen je za financiranje investicija namijenjenih osuvremenjivanju i izgradnji željezničke infrastrukture.

Rok i način otplate kredita je 10 godina, uz 3 godine počeka i 7 godina otplate, u jednakim polugodišnjim anuitetima; kamatna stopa iznosi 2,92 posto godišnje; kamata se obračunava šestomjesečno, uz aranžersku naknadu od 0,20 posto i efektivnu godišnju kamatnu stopu od 3,04 posto. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković kaže da je kredit potreban jer se zahvati u podizanje sigurnosti, neometano odvijanje prometa i sanaciju kritičnih točaka ne mogu financirati iz europskih sredstava.

Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja s Kosovom i UAE

Vlada je u četvrtak u Sabor uputila i prijedlog o potvrđivanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Kosovom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Nacrtom prijedloga zakona o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i Republike Kosova o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu predlaže se potvrđivanje spomenutog ugovora koji je potpisan u Zagrebu, 6. ožujka ove godine.

Ugovorom se, između ostalog, hrvatskim građevinskim i ostalim kompanijama omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Republici Kosovo, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Isto tako, hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između dvije države omogućit će se plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Hrvatskoj.

Nacrtom prijedloga zakona o potvrđivanju ugovora između hrvatske Vlade i vlade UAE o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka predlaže se potvrđivanje tog ugovora, koji je potpisan u Zagrebu, 13. srpnja ove godine.

Ugovorom se uređuje način izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti, a hrvatskim građevinskim i sličnim društvima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u UAE ako ti radovi traju kraće od šest mjeseci. Nadalje, hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Hrvatske i UAE Isto tako omogućit će se plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Hrvatskoj.

Ministar financija Zdravko Marić očekuje da će ti ugovori biti poticaj stranim ulaganjima u Hrvatsku, međusobnoj razmjeni dobara i usluga te će stoga utjecati na povećanje ukupne gospodarske aktivnosti između Hrvatske i tih država.

Ponovno jamstveni program Poljoprivrednici

Također, Vlada je usvojila jamstveni program Poljoprivrednici, pa će Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije ponovno moći izdavati jamstva za osiguranje potraživanja po kreditima za poduzetničke projekte u sektoru poljoprivrede. Raniji takav program prestao je važiti krajem lipnja 2016. godine.

Pravo na podnošenje zahtjeva za jamstvo imaju subjekti malog gospodarstva, koji su registrirani u RH i upisani u Upisnik poljoprivrednika, u privatnom vlasništvu više od 50 posto, nemaju blokiran žiro račun dulje od 15 dana u zadnjih 6 mjeseci, imaju podmirene obveze prema državi ili dogovoren reprogram tih obveza, imaju zatvorenu financijsku konstrukciju investicije te imaju ekonomski opravdano i održivo ulaganje.

Poljoprivrednici će moći koristiti jamstva HAMAG-a po dvije mjere – za kredite za investicije u poljoprivredi gdje je maksimalni iznos jamstava do 10 milijuna kuna i osigurava se pokriće kredita između 10 i 50 posto, te za obrtna sredstva, gdje je maksimalni iznos jamstava 750.000 kuna, uz pokriće kredita od 10 do 50 posto.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako će jamstveni program biti otvoren do kraja 2018. godine, a očekuje se da se u tom razdoblju, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede predlože drugi programi pomoći jamstava poljoprivrednicima.

Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) predložit će ukidanje Plana o čistoj energiji – središnju zakonsku regulativu iz doba Obamine administracije u borbi protiv klimatskih promjena – te planira tražiti savjete za propis koji će ga zamijeniti, prema dokumentu EPA-e koji je na uvid dobio Reuters.

Ta je odluka prvi formalni korak prema poništenju plana kojemu je svrha smanjiti emisiju ugljikova dioksida iz elektrana, nakon što je američki predsjednik Donald Trump potpisao izvršnu uredbu u ožujku kojom je EPA obvezana na preispitivanje plana.

Republikanski predsjednik izrazio je sumnju u znanost o klimatskim promjenama a napore bivšeg predsjednika Baracka Obamu na smanjenju emisije ugljikova dioksida okrivio da su naštetili rudarskoj i naftnoj industriji.

Nakon što je Obamina administracija 2015. donijela Plan o čistoj energiji (CPP) , 27 saveznih država diglo je tužbu. Taj je plan okružni prizivni sud u Washingtonu privremeno suspendirao te je postavio rok do petka radi izvješća EPA-e o tome kako da postupi s planom.

U dokumentu EPA-e, podijeljenom članovima odbora za regulatorno upravljanje, navodi se da EPA “predlaže ukidanje plana”. Agencija sada namjerava uputiti poziv stručnjacima za savjete dok razmatra novi propis sa sličnom idejom smanjenja emisije CO2 iz jedinica za proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva. U dokumentu se ne navode pojedinosti o potencijalnom novom propisu.

Plan o čistoj energiji sastavljen je kako bi se smanjila emisija CO2 iz postojećih američkih elektrana do 2030. na 32 posto ispod razine 2005. To se smatralo glavnom načinom ispunjenja plana smanjenja emisije koji je SAD obećao u pariškome klimatskom sporazumu, globalnom savezu u borbi protiv klimatskih promjena.

Industrijski izvori koji prate proces donošenja propisa očekuju da se prijedlog o ukidanju i zamjeni CPP-a energiji objavi do kraja tjedna. Trumpova administracija objavila je da će se SAD povući iz pariškoga sporazuma, za koji je rekla da bi stajao američko gospodarstvo bilijune dolara a okoliš od toga ne bi imao vidljive koristi – u procesu koji bi trajao godinama. Janet McCabe, voditeljica ureda EPA-e za zrak i zračenje u doba Obame, rekla je da bi donošenje novog propisa moglo trajati godinama.

Neke konzervativne skupine tražile su EPA-u da odbaci CPP a ne da ga zamijeni, te da tako ukine svaku regulativu emisije CO2. Međutim neke industrijske grupacije žele dati elektroprivredi regulativnu sigurnost kako bi izbjegle moguće tužbe skupina za zaštitu okoliša.

U razdoblju između 2006.-2010. godine , prema novom izvješću britanskog instituta Grantham, Kina je reducirala emisije sumporovog oksida za 11 posto.
Tijekom korištenja nezavisnih satelitskih podataka NASA-e za mjerenje volumena stakleničkih plinova u atmosferi primijećeno je da postoji jaka veza između razina sumporovog dioksida u Kini i koliko je učinkovito ispoštovala svoje ciljeve u različitim razdobljima.

Naime, Kina je ispoštovala nacionalni cilj redukcije emisija od 10%. Glavni razlozi odličnog rezultata su: zatvaranje neučinkovitih i malih termoelektrana, korištenje velikih količina ugljena s niskim sadržajem sumpora i instalacija opreme za odsumporavanje, poznata kao ispirač plinova (scrubber), u dimnjacima termoelektrana. Izvješće također sugerira da bi sustav trgovanja emisijama mogao pomoći da se emisije reduciraju za još pola.

Fraza iz Starog zavjeta koja kaže da je “čovjek glup” najbolji je opis onih koji negiraju klimatske promjene, kazao je u ponedjeljak papa Franjo.

“Zašto čekamo kako bismo priznali učinke klimatskih promjena?”, upitao je Franjo novinare na letu iz Kolumbije u Rim.

“To me podsjeća na frazu iz Starog zavjeta, iz Psalma: Čovjek je glup. Umišljeni čovjek je jedina životinja koja dvaput upada u istu rupu. Arogancija i taština.. a tu je i moćni dolar. Mnoge odluke ovise o novcu”.

“Oni koj negiraju klimatske promjene trebali bi poći znanstvenicima i pitati ih”, rekao je Franjo. “Oni govore vrlo jasno, znanstvenici su precizni. Vidimo posljedice klimatskih promjena, a znanstvenici jasno kažu što nam je činiti”, rekao je Papa u razgovoru s novinarima u zrakoplovu.

Pozvao je sve, “od političara naniže” da preuzmu odgovornost i djeluju. “Klimatske promjene su nešto s čime se ne smijemo igrati, treba ih shvatiti vrlo ozbiljno”, kazao je Franjo, kojeg su novinari pitali za nedavne uragane, Irmu i Harveyja, koji su opustošli Karibe, Teksas i Floridu.