Klima

Izvješće EEA
Loša kvaliteta zraka u 2016. godini prouzročila je oko 400.000 prijevremenih smrtnih slučajeva u Europi, a gotovo svaki Europljanin koji živi u gradu izložen je razinama onečišćenja koje prelaze zdravu razinu, stoji u izvješću Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA) objavljenom u srijedu.

“Zagađenje zraka trenutačno predstavlja najveći rizik iz okoliša kada je posrijedi zdravlje ljudi”, navodi se u izvješću EEA.

Autor izvješća, stručnjak za kvalitetu zraka EEA, Alberto Gonzalez Ortiz, kaže da se, premda razina opasnih i štetnih čestica u europskim gradovima opada, to ne odvija dovoljnom brzinom. “Još nismo dosegnuli standarde EU-a i daleko smo od toga da dosegnemo standarde Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)”, ističe Gonzales Ortiz.

Zakonske postavke EU-a trenutačno od država članica zahtijevaju da procijene razinu niza onečišćujućih tvari, uključujući ozon i štetne čestice te da poduzmu odgovarajuće mjere ako se dosegnu određena ograničenja.

Zagađenje gradova štetnim česticama postalo je metom oštrijih ograničenja pošto je Sud EU-a u lipnju donio odluku po kojoj gradovi trebaju pravovremeno djelovati već u trenutku kada se razina onečišćenja prekorači na jednoj ‘crnoj točki’, a ne na temelju prosjeka u široj regiji.

U srpnju je Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, od Europskog suda pravde zatražila poduzimanje odgovarajućih mjera protiv Španjolske i Bugarske zbog loše kvalitete zraka u tim dvjema državama, upozorivši da njihove vlasti ne uspijevaju zaštititi svoje građane od zagađenja.

Ograničenja koja je postavio EU određuju se po zagađivaču. Tijekom 2017. godine 16 od 28 zemalja članica EU-a prijavilo je najmanje jedan slučaj koji upućuje na to da su razine dušikova dioksida, otrovnog plina iz ispuha automobila, veće od zakonski određene prosječne godišnje koncentracije u Europskoj uniji.

Na tom se popisu, među ostalima nalaze Francuska, Belgija, Nizozemska, Španjolska, Njemačka i Britanija.

Neke su londonske postaje, primjerice, evidentirale razinu dušikova dioksida veću od 50 mikrograma po prostornome metru zraka. Za usporedbu, zakonski dopuštena srednja godišnja koncentracija u državama EU-a iznosi 40 mikrograma.

Britanska vlada u utorak je iznijela novi prijedlog zakona o zaštiti okoliša koji sadrži zakonom obvezujuće ciljeve – smanjiti količine sitnih čestica u zraku te prisiliti proizvođače vozila da s tržišta povuku automobile koji ne zadovoljavaju standarde kada je posrijedi emisija štetnih čestica.

Smanjenje broja automobila važan je čimbenik u nastojanju da se u gradovima smanji zagađenost zraka, osobito dušikovim dioksidom, ističe Gonzales Ortiz. “Kad se borimo protiv onečišćenja, borimo se i protiv klimatskih promjena, ali i protiv buke te promoviramo zdravije ponašanje. To je win-win situacija”, dodao je.

Izvješće: https://www.eea.europa.eu/highlights/cutting-air-pollution-in-europe

Istraživanje Shella
Mladi u Njemačkoj više od bilo čega drugoga strahuju od klimatskih promjena, proizlazi iz studije kompanije Shell objavljene u utorak, koja istodobno pokazuje i podložnost mladih populističkim izjavama.

Važnost klimatskih promjena pokazala se i kada su mladi ispitanici upitani za temeljne vrijednosti koje smatraju važnim, pa je tako njih 71 posto odgovorilo kako je najvažnije voditi život uz visoku svijest o okolišu, ističu autori studije, navodeći kako je važnost tog pitanja jako porasla od 2002., kada ga je isticalo 60 posto mladih ispitanika.

Biti politički aktivan još je jedna vrijednost koja je zabilježila porast važnosti među mladima, pa je sa 22 posto u ispitivanju 2002. godine porasla na 34 posto ove godine. Primjetno je da se mladi i dalje zanimaju za političke teme, ali istodobno zabrinjava pad povjerenje u političke institucije, navedeno je prilikom predstavljanja studije. Ona je istodobno izrazila zabrinutost zbog porasta populističkih stajališta kod mladih. Tako više od dvije trećine ispitanih smatra da se u Njemačkoj ništa ne smije reći protiv stranca a da pritom osoba ne bude proglašena rasistom.

Isto tako, više od polovina ispitanih mladih smatra kako vlada “prešućuje istinu” te da se država više brine za izbjeglice nego za domaće stanovništvo. Devet posto ispitanih se po svjetonazorima može svrstati u ekstremnu desnicu, navodi studija koja je također utvrdila da je općenito primjetan povrat tradicionalnim vrijednostima poput obitelji. Zanimljivo je da ovom obiteljskom modelu više naginju mladi s tradicionalno kapitalističkog zapada zemlje.

Svjetski mediji
Aktivisti protiv klimatskih promjena u ponedjeljak u 60 gradova diljem svijeta blokiraju promet, banke, ministarstva i trgovačke centre kako bi upozorili na “klimatsku i ekološku katastrofu koja nam svima prijeti”, prenose agencije.

Stotine prosvjednika u ponedjeljak ujutro blokiralo je ceste u australskim gradovima. U Sydneyu je policija uhitila 30 prosvjednika jer su se odbili maknuti sa ceste u blizini glavne željezničke stanice, prenosi dpa. Slični, no mirniji prosvjedi održani su u Melbourneu i Brisbaneu.

Aktivistica iz Melbournea Miriam Robinson se u izjavi za australski Associated Press ispričala javnosti na neugodnosti, no istaknula je kako je “to ništa u usporedbi s neugodnošću koja će se dogoditi kad ćemo ostati bez hrane i vode”, piše dpa.

Tridesetak aktivista uhićeno je i u prijestolnici Novog Zelanda gdje su stotine ljudi blokirale glavne ceste, ministarstva, te čak i ušli u banku – prosvjednici su ušli u središnjicu ANZ banke kako bi joj poručili da odustane od potpore fosilnim gorivima.

Premijerka Jacina Ardern je za lokalni medij Stuff poručila kako se “nikad neće protiviti da netko iskaže svoje mišljenje”, no da “sprječavanje ljudi da obavljaju svoje poslove” nužno ne vodi borbi protiv klimatskih promjena na koju pozivaju aktivisti. Tisuće prosvjednika već se okupilo u nedjelju navečer u Londonu i u Berlinu pred zgradom vlade, na početku dva tjedna prosvjeda diljem svijeta koje organizira aktivistička skupina Extinction Rebellion (Pobuna protiv izumiranja).

Organizacija je osnovana u Velikoj Britaniji, od vlade traži da proglasi “klimatsku i ekološku hitnu situaciju” i do 2025. smanji emisije štetnih plinova na nulu. Britanska policija je u ponedjeljak, uoči nastavka prosvjeda, preventivno uhitila 10 aktivista zbog sumnje da će ugroziti javni red, prenosi Reuters. Extinction Rebellion je objavio kako ta uhićenja predstavljaju “eskalaciju preventivnih taktika vlade i policije” i da je to znak da ih vlasti smatraju “značajnim pokretom”.

U ponedjeljak su prosvjednici izašli i na ulice Pariza i Amsterdama. U Francuskoj prijestolnici blokirali su ulazak u trgovački centar, “simbol kapitalizma”, proglasivši tu operaciju “posljednjom okupacijom prije kraja svijeta”, prenosi AFP.

Stotine aktivista blokiralo je ulice središnjeg Amsterdama usprkos zabrani policije koja je najavila uhićenja. Prosvjedi su, između ostalog, najavljeni i održavaju se i u Argentini, Španjolskoj, SAD-u, Irskoj, Indiji i Južnoafričkoj Republici, pišu svjetski mediji.

Francuski ministar unutarnjih poslova rekao je u ponedjeljak da je rizik od terorizma u Francuskoj i dalje “visok” do “jako visok”, nakon što je četvoricu policajaca ubio radikalizirani kolega koji je prešao na islam.

Analiza meteorologa
Svaka promjena vremena je polarni udar, svaka kiša je potop, svaka grmljavina je neviđen bijes Peruna.

To su današnji mediji, po pitanju meteorologije vlada pravi meteo terorizam jer se od obične prognoze stvaraju kataklizmičke najave, iako vrijeme posljednjih godinu dana subjektivno gledajući očima ljubitelja meteorologije nikad nije bilo “dosadnije”.

Talijani su još prije nekoliko godina takvo izvještavanje nazvali meteo terorizam, zapravo i nisu puno pogriješili. Kad su domaći mediji shvatili koliko se prognoza obilne kiše bolje klika kada se najavi “novi potop”, preuzeli su sve najgore iz susjednih zemalja.

No nešto slično događa se i kod globalnog zatopljenja. Temperature zraka rastu, tu nema nikakvog spora, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini. No svakodnevno smo bombardirani samo o negativnim posljedicama porasta temperatura, iako je u prošlosti čovjek uvijek prosperirao u toplijim periodima.

Ono što posebno treba istaknuti je to da u ljudskoj povijesti nikad nije bilo manje stradalih od meteoroloških ekstremna! Ljudi žive sve bolje i dulje, uzimajući u obzir čak i najsiromašnije dijelove svijeta. Pa se onda pitamo, čemu ta silna panika i iskorištavanje djece u propagandne svrhe, kao što su nekad radili totalitaristički režimi.

Jeste li znali da je 85 % svih kultiviranih biljaka prilagođeno dvostruko višim razinama CO2 u atmosferi od trenutnih vrijednosti. Riječ je o tzv. C3 biljkama u koje spadaju pšenica, krumpir, povrćarstve kulture te brojne druge. S porastom razine CO2 poljoprivredne kulture kao što je pšenica mogle bi imati i do 35 % veći prinos u odnosu na današnje prinose, a da ne spominjemo konoplju gdje je prinos lisne mase još i izraženiji.

Trenutni uvjeti u atmosferi su za većinu biljaka lošiji u odnosu na vrijeme kada su se one evolucijski razvile. Tako je tek 3 % biljnog kopnenog svijeta prilagođeno lošijim uvjetima s nižim razinama CO2 u atmosferi (C4 biljke), a treba reći i to da je riječ o evolucijski mlađim biljkama koje su nastale tek prije 10-ak milijuna godina.

CO2 nije štetan plin, on je hrana biljnom svijetu te je ključan za život na Zemlji. Fotosinteza je prava magija jer se uz pomoć klorofila od sunčeve energije i CO2 stvaraju organske molekule, odnosno šećeri.

Umjesto konstantnog kukanja i produkcije žalopoljskih poljoprivrednih emisija, poljoprivrednici trebaju gledati kako iskoristiti novonastalu situaciju i porast temperatura zraka. Pa topla su razdoblja u prošlosti uvijek bila vrijeme prosperiteta! Pitajte naše najstarije sugrađane, čega su se više bojali, dugih i hladnih zima ili toplih ljeta.

Od porasta temperatura zraka moglo bi prosperirati i maslinarstvo, pošto su naši krajevi trenutno u predzadnjoj zoni uzgoja, produženje vegetacijske sezone dovest će do povećanja prinosa, a možda se može uvesti i novi sortiment. Slično je i s vinogradarstvom i povoljnijim odnosom kiselina i šećera koje donosi toplija klima.

Sredstva se svakako trebaju uložiti u daljnje istraživanje utjecaja porasta temperatura zraka (i tla) na poljoprivrednu proizvodnju. Na tome radi i naša ekipa, pošto planiramo na više lokacija mjeriti temperature tla kako bi pratili odnos temperature zraka i temperature tla, te tranziciju topline između slojeva tla.

Prije samo 50-ak godina, zapravo još u 80-im godinama prošlog stoljeća ljeta su bila daleko kraća. Već 15.08. sezona je bila završena, počele su kišurine, a temperature zraka značajno su se snizile. Ostali su samo rijetki stariji gosti kojima more i sunce nije bilo toliko zanimljivo, već možda samo pokoji dobar restoran i domaća riba.

U 90-ima s naglim porastom temperatura zraka, špica turističke sezone proširila se na cijeli kolovoz, ali i dobar dio rujna kao i svibnja. Zapravo, ako uzmemo u obzir podatke da se 30-ice javljaju sve ranije, turistička sezona se zahuktava već u svibnju, a to je u prošlosti bilo gotovo nezamislivo. Doduše, ova 2019. godina je bila izuzetak.

Produženje turističke sezone od gotovo 2 mjeseca svakako će donijeti više sredstava u privatne džepove i državnu kasu, a ta sredstva mogu se investirati u primjerice solarne panele, moderne kuće i nastambe s malim gubitkom energije. Državi kao što je Hrvatska koja živi od deviza i prodaje sunca i topline, to može biti od presudne važnosti.

Probajte zamisliti da su se temperature zraka snizile za vrijednosti koje su porasle, da nam je ostao samo srpanj od turističke sezone, gdje bi bili?

Mediji nas najviše straše i s porastom razine mora, ali to nas ne treba brinuti niti najmanje. I što ako se u idućih 100 godina razina mora podigne za pola metra ili čak i metar? Pogledajte stare aero snimke hrvatskih primorskih gradova od prije samo 50-ak godina.

Cijeli urbanistički planovi, sve se apsolutno izmijenilo, a da pritom nismo imali niti neki značajniji porast stanovništva kao što imaju neke druge države. Gradovi su se proširili iz svojih starih centara, sagradila su se brojna naselja, život se premjestio u kvartove. Da se razina mora unutar 1 godine podigne pola metra, to bi zasigurno bio problem, no pobogu pričamo o cijelom stoljeću!

Za 100 godina vjerojatno će današnje kuće biti samo muzejski primjerci kako su nekad ljudi stanovali, većina ljudi živjet će u samoodrživim energetski neovisnim kućama, današnje vrijeme činit će se kao što se danas nama čini 1919. godina. Daleka i zaostala prošlost gdje su glavna radna snaga u poljoprivredi bili volovi i konji!

Kada sezonske prognoze najave topliju zimu, među dobrim dijelom naših čitatelja vlada oduševljenje, ali to nije bez razloga. Svi znamo koliko su troškovi grijanja manji kada je zima topla, ali to koristi i okolišu u našim geografskim širinama. Manja je emisija CO2, manje se sječu šume, manje se koriste fosilna goriva, a da ne spominjemo i to da topla klima pogoduje novim tehnologijama.

Primjerice kod električnih automobila, utrošak energije na grijanje putničkog prostora ogroman je problem, pošto nema topline motora kojeg možemo iskoristiti kao kod motora s unutarnjim izgaranjem. U toplijoj klimi tih problema nema, troši se manje energije, a samim time i emitira manje CO2.

Ono od čega trebamo strahovati kad je u pitanju klima na duge staze, svakako je pad temperature. Iduće ledeno doba (čak i malo) donijelo bi prave probleme i izazove čovječanstvu kao što su širenje ledenjaka, smanjenje obradive površine, a drastično bi poskupila i hrana.

Zamislite koliko bi poljoprivrednici u Europi više energije trebali utrošiti za zagrijavanje staklenika ako bi se temperatura zraka snizila za samo 1,5 °C, koliko bi vegetacija kasnila, poljoprivredni proizvodi bili bi kraće na tržištu, a i kada bi stigli, bili bi iznimno skupi.

No od takvih scenarija još uvijek ne treba strahovati. Klima je stabilan sustav, izuzev naglih vanjskih utjecaja koji su nam dobro poznati. Primjerice erupcije vulkana preko noći mogu dovesti do novog kratkotrajnog ledenog doba, a sve zbog čestica prašine koje bi blokirale dio sunčevog zračenja.

Ljudska vrsta nekoliko je puta zbog erupcije vulkana i naglog zahladnjenja bila na pragu izumiranja, a nikad zbog tople klime. Za kraj i zaključak članka svakako treba reći da kada se priča o globalnom zatopljenju, ne postoji nikakva točka bez povratka, kada je i trenutna linija “klimatske normalnosti” zapravo ljudska izmišljotina. Ne postoji klimatski optimum, jer se klima stalno mijenja, a na nama je da iskoristimo od svakog perioda najbolje, stoji u analizi.

Pro et contra
Govorom u sjedištu UN-a švedska tinejdžerica Greta Thunberg prozvala je u ponedjeljak svjetske čelnike i putnike u zračnom prometu za tromost u borbi protiv klimatskih promjena, ali upravo to što ih je posramila moglo bi joj umanjiti izglede da dobije Nobelovu nagradu za mir.

Thunberg je favoritkinja za priznanje kojim su se okitili svjetski čelnici poput Nelsona Mandele, Jimmyja Cartera i Mihaila Gorbačova i ako je dobije, šenaestgodišnja švedska učenica bit će prva dobitnica za borbu protiv klimatskih promjena otkako su Nobelovu nagradu za mir 2007. podijelili tadašnji američki potpredsjednik Al Gore i UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).

No njezina mladost, otvorenost i prkosni nastup, a upravo tim osobinama stekla je vodeće mjesto ekološke aktivistice, izazov su Norveškom odboru za dodjelu Nobelove nagrade. Njezina poruka putnicima u zračnom prijevozu da se srame zato što biraju avion – neke je ljude neugodno pogodila, a druge ljuti što si jedna tinejdžerica uzima za pravo prozivati svjetske lidere. Liberali je smatraju hrabrom jer bez dlake na jeziku govori istinu o klimatskim promjenama. Kritičari s desnice u njoj vide lažljivicu ili licemjerku kojom manipuliraju roditelji ili socijalistička urota.

Neki smatraju da joj izgledi za Nobela rastu zbog činjenice da je proteklo dosta vremena (otkako je Gore dobio nagradu 2007.), a drugi drže da joj izglede umanjuje to što je posramila putnike u zračnom prometu, jer sram nije konstruktivno načelo koje bi moglo potaknuti promjene. Greta Thunberg odbacuje optužbe kritičara da je plaćena aktivistica ili da se njome “netko koristi” u svoje svrhe.

Vrlo sretna mlada djevojka

Svjetsku pozornost stekla je lani kada je izašla iz učionice kako bi prosvjedovala pred švedskim parlamentom zbog izostanka akcije u borbi protiv klimatskih promjena. Nadahnula je i druge te su na Dan borbe protiv klimatskih promjena prošli tjedan milijuni mladih širom svijeta izašli na ulice kako bi pritisnule vlade da konačno djeluju.

Putujući u New York jedrilicom koja ne ispušta štetne plinove, Thunberg je optužila svjetske čelnike na samitu o klimi u ponedjeljak zapitavši ih kako se usuđuju ukrasti joj snove i djetinjstvo. Njezine riječi nisu dobro ‘sjele’ američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji dovodi u pitanje znanstvene tvrdnje o globalnom zatopljenju i odgovorio je ‘trolanjem’ “Ona se čini kao sretna, mlada djevojka koja se raduje sjajnoj budućnosti. To je tako lijepo vidjeti!”

Trump je, osim toga, sugerirao da bi baš on trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir i to “za mnoge stvari”. Ali, prigovara Trump, tu nagradu ne dijele pravedno. Dobitnici Nobelove nagrade za mir izloženi su golemu pritisku i Nobelov odbor vjerojatno će razmisliti i o tome kako bi se Thunberg nosila s tim teretom. Prije pet godina pakistanska aktivistica za obrazovanje djevojčica Malala Jusufzai primila je Nobelovu nagradu kada je imala 17 godina, no njezino imenovanje nije izazvalo takve prijepore.

No poznavatelji i dalje smatraju da Thunberg ima izgleda. Nobelov odbor mogao bi odlučiti smanjiti teret pa nagradu podijeliti između Thunberg i još nekoga, ili jednostavno odlučiti da je svojim ponašanjem pokazala dovoljno zrelosti unatoč mladim godinama.

Definicija mira

Prijepor bi mogao izbiti i zbog pitanja je li aktivizam u zaštiti okoliša zalaganje za mir, kako je to definirao u svojoj oporuci švedski industrijalac Alfred Nobel. “Argument ‘za’ leži u tome što znanost pokazuje da proživljavamo dramatičnu promjenu klime i mogli bismo biti suočeni s krajnjim uvjetima s posljedicama kao što su ratovi i izbjeglice”, kaže Sveen.

Argument protiv stavljanja ekologije u zalaganje za mir spominjao se i 2007. kada je nagrada pripala Aleu Goreu i IPCC-u. Osim Thunbreg, veće izglede da ove godine dobije Nobelovu nagradu za mir ima i etiopski premijer Abiy Ahmed za pomirbu s Eritrejom iz 2018. kojom je okončan rat susjednih zemalja s više od 70.000 žrtava između 1998. do 2000.

Izglede imaju i Reporteri bez granica ili CPJ (Odbor za zaštitu novinara), skupine koje se bore za slobodu javne riječi. “To je vrlo važno u doba lažnih vijesti”, rekao je Dan Smith, direktor Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.

Papa Franjo i Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice i čelnik te organizacije Filippo Grandi mogli bi biti odabranici zbog njihova neumornog zalaganja za prava izbjeglica i prava na azil, koje je sve više dovedeno u pitanje pod pritiskom Sjedinjenih Država, Europe, ali i drugdje u svijetu.

Ona je ikona naraštaja mladih koji ustaje protiv klimatskih promjena. Ali Greta Thunberg izaziva prijezir i porugu onih koji je smatraju lutkom na koncu ekološke evangelizacije.

Šveđanka je sa 16 godina postala glasonošom milijuna zabrinute mladeži koji razvrstavaju svoje smeće, čiste plaže, okreću leđa mesu i zrakoplovima i glasaju za zelene.

Prije samo 12 mjeseci, na početku školske godine, ta je učenica devetog razreda ostavila svoje udžbenike i bilježnice kod kuće i ispred švedskog parlamenta počela prosvjedovati, sama samcata, kako bi podigla svijest o potrebi hitne akcije u borbi s klimatskim promjenama.

Njezin “školski štrajk” nakon nekoliko je tjedana privukao pažnju društvenih mreža, a potom i svjetskih medija čime je rođen pokret “Petkom za budućnost”.

Fenomen je postao viralan. Greta na svojim računima na Twitteru i Instagramu ima šest milijuna sljedbenika.

Kao neslužbena glasnogovornica generacije, Greta Thunberg želi oglasiti alarm o globalnom zatopljenju. Njezin govor, već nazvan “Kako se usuđujete?”, slušali su brojni političari na klimatskom summitu UN-a u ponedjeljak.

“Svojim praznim riječima ukrali ste moje snove i moje djetinjstvo”, kazala je vidljivo ljutita i na rubu suza.

Odvažna i nepokolebljiva, privukla je milijuna mladih da prosvjeduju. A to izluđuje njezine kritičare i potiče ih da je kleveću.

Greti je dijagnosticiran Aspergerov sindrom što je, na primjer, zloupotrijebio austrijski kolumnist Andrew Bolt kako bi je nazvao neurotičnom tinejdžericom s duboko poremećenim mesijanskim porivom.

Kanadska biologinja Severn Cullis-Suzuki jedom je bila u njezinoj koži. Imala je samo 12 godina kada je govorila na summitu za planetu Zemlju u Riju 1992. godine.

“Ona poziva na revoluciju i zato je žele ušutkati, diskreditrajući je”, rekla je Cullis-Suzuki.

Slavni francuski ekološki aktivist i fotograf Yann Arthus-Bertrand nazvao ju je “čudom”, a Barack Obama misli da “mijenja svijet”.

Francuski filozof Michel Onfray opisao ju je, pak, kao “kiborga”, a američki konzervativni komentator kaže da je Greta “mentalno bolesna” tinejdžerica odgovorna za “klimatsku histeriju”.

Nije čudno što je Šveđanka

U travnju ju je primio papa Franjo, također borac za zaštitu planeta, ali Gretini kritičari, oni koji ne govore o njezinoj dijagnozi nego o sadržaju, tvrde da njezin rječnik unosi pomutnju u poruke koje pokušavaju prenijeti znanstvenici, šteti tehnološkim inovacijama i zamagljuje ostale ekološke probleme.

“Klimatsko pitanje zasjenilo je sva druga pitanja zaštite okoliša, poput okrutnosti prema životinjama, mesnoj industriji i pesticidima. A one koji propituju Gretina stajališta odmah se proglašava skepticima”, kaže politička analitičarka Katarina Barrling.

Neki je optužuju da sije tjeskobu umjesto da iznosi racionalne argumente. “Želim da paničarite. Želim da strahujete svaki dan”, rekla je u siječnju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Ali izgleda da je u međuvremenu promijenila ton. “Želim da slušate znanstvenike”, kazala je prošli tjedan u Kongresu.

I dok njezino prozivanje odraslih mnoge iritira u inozemstvu, u Švedskoj to nikoga ne smeta. Njezina drskost, pletenice i bebasto lice neodoljivo podsjećaju na Pipi Dugu Čarapu, junakinju romana Astrid Lindgren, emancipirano dijete koje samo istražuje svijet oko sebe, što je model na kojem počiva švedsko obrazovanje i odgoj djece.

“Nije slučajno što je Greta Šveđanka. Mislim da ne bi postojala bez Pipi ili Lisbeth Salander”, tetovirane hakerice iz kriminalističkog književnog serijala Millenniuma, tvrdi švedska esejistica Elisabeth Asbrink.

“Švedski školski kurikulum potiče kritičko razmišljanje učenika umjesto nagomilavanja znanja”, naglasila je.

U New Yorku
Predsjednica je prvog dana boravka u New Yorku nazočila otvaranju summita UN-a o klimatskim promjenama, pa je najavila da će glavna tema njezinog govora pred Općom skupštinom biti vezana za klimatske promjene.

“Mislim da ne trebamo previše privatizirati pozornicu UN-a za neka bilateralna pitanja za koja smo odgovorni mi i naši susjedi, već govoriti o temama koje su bitne za cijelo čovječanstvo”, rekla je Grabar-Kitarović, no dodala je kako će pritom “krenuti od lokalnih primjera”.

Kao i prošle godine, predsjednica će svojim govorom pred Općom skupštinom upozoriti na zagađenje i zagrijavanje Jadranskog mora.

“Greta nas je danas upozorila, kao što ste vidjeli bilo je to vrlo, vrlo energično. Žalosno je da jedna djevojčica mora putovati dva tjedna brodom, a ne biti u školi, kako bi upozorila svijet na klimatske promjene i da će naša djeca i unuci biti užasno ljuti na nas ako uništimo ovaj jedini planet koji imamo”, rekla je predsjednica, referirajući se na govor tinejdžerske klimatske aktivistice Grete Thunberg.

Ona je u ponedjeljak otvorila UN-ov summit o klimi osudom svjetskih vođa da su propustili poduzeti snažne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, upitavši ih “kako se usuđujete?”.

Predsjednica je sudjelovala i na summitu o vjerskim slobodama. “Ono što treba reći, a što ljudi često krivo shvaćaju, jest da je upravo kršćanstvo najprogonjenija religija na svijetu i da dnevno 11 kršćana bude ubijeno u svijetu zbog svoje vjere”, rekla je.

“Dakle, nemojmo razmišljati o nekim drugim vjerama kako bismo bili politički korektni, razmišljajmo jednako o svima, uključujući vlastitu vjeru”, dodala je.

Grabar-Kitarović je izdvojila i sastanak s potpredsjednikom Googlea s kojim je dogovorila “daljnju suradnju oko inicijative Triju mora i digitalizacije cijelog prostora”, posebice Hrvatske, njezinih otoka i drugih dijelova države. Time će se “omogućiti digitalno školovanje, rad na daljinu, a to bi ljudima omogućilo da ostanu u Hrvatskoj i svakako dodatno osnažilo radna mjesta i povećalo plaće”.

Partnerstvo
António Guterres, glavni tajnik UN-a, danas je u New Yorku sazvao sastanak na vrhu UN-a o djelovanju u području klime. Prvi potpredsjednik Timmermans i povjerenik Miguel Arias Cañete pridružit će se predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku na otvorenju sastanka.

Sastanak na vrhu održava se u važnom trenutku u kontekstu međunarodne klimatske politike te angažmana EU-a u području domaćih aktivnosti i obveza. Europska unija sudjeluje na sastanku s konkretnim rezultatima: jedina je velika ekonomska sila koja je obveze iz Pariškog sporazuma uvrstila u zakonodavstvo te stvorila Stratešku dugoročnu viziju EU-a za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve”.

EU je također predvodnik u financiranju klimatskih politika. Klimatske promjene velik su izazov koji nijedna zemlja ne može svladati sama. Europska unija i dalje promiče te podržava multilateralna rješenja u okviru Ujedinjenih naroda. Vrijeme je da sve strane aktivno pristupe zaustavljanju globalnog zatopljenja. Dodatne informacije možete pronaći u videozapisu povjerenika Ariasa Cañetea sa sastanka na vrhu.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans i visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini sastali su se u New Yorku s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom na godišnjem sastanku povodom zasjedanja Opće skupštine UN-a.

Europska unija tijekom sastanka istaknula je odlučnost glede daljnjeg jačanja strateškog partnerstva s UN-om u promicanju i oblikovanju multilateralnog programa te naglasila odlučnost u namjeri da preuzme vodeću ulogu na globalnoj razini i poveća razinu ambicioznosti kolektivnih odgovora na globalne izazove.

Na sastancima na vrhu UN-a o klimatskim uvjetima i ciljevima održivog razvoja naglašava se neodgodiva potreba za znatno jačim i hitnijim globalnim odgovorom na klimatske promjene i održivi razvoj. Europska unija naglasila je predanost jačanju svoje uloge u osiguravanju mira i sigurnosti. Na sastanku su također razmijenjena stajališta o najnovijem razvoju događaja u Africi, Siriji, Libiji, bliskoistočnom mirovnom procesu, Venezueli, Perzijskom zaljevu/Iranu i Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu. Cijelo priopćenje za medije dostupno je ovdje. Dodatne informacije o odnosima EU-a i UN-a dostupne su u informativnim člancima

Iran na umu 
Američki predsjednik Donald Trump nenadano je i nakratko došao na UN-ov summit o klimi, te zauzeo mjesto kako bi poslušao govore o klimatskoj krizi i potencijalnim političkim rješenjima.

Tinejdžerska klimatska aktivistica Greta Thunberg u ponedjeljak je otvorila UN-ov summit o klimi osudom svjetskih vođa da su propustili poduzeti snažne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, bijesno im se obrativši riječima: “kako se usuđujete”, prenosi Reuters. “To je sve krivo. Ne bih ni trebala biti ovdje, već u školi na drugoj strani oceana, no svi vi dolazite nama mladima i u nama tražite nadu. Kako se usuđujete? Ukrali ste mi snove i moje djetinjstvo ispraznim riječima”, kazala je Thunberg, vidljivo emotivna i potresena.

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump u utorak iskoristiti svoj izlazak na govornicu Opće skupštine UN-a kako bi održao pritisak na Iran nakon napada na saudijska naftna postrojenja koji su pojačali napetosti na Bliskom istoku i strahovanja od sukoba širih razmjera.

To je biti treće Trumpovo pojavljivanje pred svjetskim čelnicima okupljenima u mramornoj dvorani UN-a u New Yorku i pred njim je veliki broj globalnih pitanja od Sjeverne Koreje preko Kine do Venezuele. Imajući na umu da mora popraviti dojam pred Amerikancima uoči borbe za reizbor sljedeće godine, Trump želi ublažiti dvojbe birača oko njegove sklonosti zapaljivoj retorici.

Glavno pitanje njegova obraćanja pred UN-om bit će Iran kojeg se okrivljuje za napade u Saudijskoj Arabiji prije 10 dana. Tijekom proteklog tjedna Trump je pojačao ekonomske sankcije protiv Irana i naredio povećanje broja američkih vojnika u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi pokazao potporu ključnim saveznicima u toj regiji punoj napetosti.

Pokazao je suzdržanost prema vojnom odgovoru protiv Irana u povodu napada na Saudijsku Arabiju pružajući otpor konzervativnijim američkim krugovima koji vjeruju da Iran mora biti vojno kažnjen. “Stavili smo ih pod veliki pritisak, veći nego ikad”, kazao je novinarima u ponedjeljak. “Mnogo se stvari događa u vezi Irana… O tome ću nešto sutra govoriti”.

Trump je u UN-u dobio važnu potporu kad su ponedjeljak tri europske sile Britanija, Njemačka i Francuska optužile Iran za napade na saudijska naftna postrojenja i pozvale Teheran da se suglasi s novim pregovorima sa svjetskim silama o svome nuklearnom i raketnom programu.

I Trump i iranski predsjednik Hasan Rohani bit će u UN-u ovoga tjedna i mnogo je spekulacija o mogućem susretu no ništa nije službeno objavljeno. Iranski vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei nedavno je isključio mogućnost takvog bilateralnog susreta ostavljajući vrata otvorena samo za multilateralne pregovore pod uvjetom da se SAD vrati nuklearnom dogovoru iz kojeg je Trump istupio.

Velika Britanija, Francuska i Njemačka objavile su u ponedjeljak da je jasno da je Iran odgovoran za napade na saudijska naftna postrojenja 14. rujna i pozvale su Teheran da pristane na pregovore o svojim nuklearnim i raketnim programima, te regionalnim sigurnosnim pitanjima.

“Došlo je vrijeme da Iran prihvati dugoročni okvir pregovora o svom nuklearnom programu, kao i o regionalnim sigurnosnim pitanjima, što uključuje raketne programe”, kaže se u zajedničkoj izjavi triju vlada.

Ona je objavljena nakon susreta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, britanskog premijera Borisa Johnsona i njemačke kancelarke Angele Merkel na marginama Opće skupštine UN-a.

Iranski predsjednik obraća se Općoj skupštini UN-a u srijedu. Iako je svoja prethodna obraćanja Trump koristio kako bi ukazao na prijetnju koju predstavljaju Sjeverna Koreja i Iran u većini slučajeva nije posegnuo za vojnim odgovorima.

Trump tolerira sjevernokorejska testiranja raketa kratkog dometa no u ponedjeljak je kazao kako će treći samit sa sjevernokorejskim vođom Kim Jon unom ovisiti o tome kakav se dogovor prije toga postigne što predstavlja značajno odstupanje od njegove ranije sklonosti da se sastane i “vidi što će se dogoditi”.

S govornice UN-a u utorak će se obratiti i brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, francuski predsjednik Emmanuel Macron, egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi i britanski premijer Boris Johnson.

Prvog dana boravka u New Yorku, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u ponedjeljak u sjedištu UN-a nazočila otvaranju summita UN-a o klimi, održala bilateralne sastanke s predsjednicima Latvije i Kosova te sudjelovala na sastanku na visokoj razini o zaštiti vjerskih sloboda u organizaciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, objavljeno je u ponedjeljak iz njezina ureda.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušava u ponedjeljak organizirati susret između američkog predsjednika Donalda Trumpa i iranskog Hasana Rohanija u New Yorku, iako je mogućnost tog povijesnog susreta i dalje neizvjesna, nakon napada u Saudijskoj Arabiji.

Papa Franjo je u video poruci poslanoj sudionicima summita o klimi u UN-u u New Yorku u ponedjeljak izrazio žaljenje zbog vrlo nejasnih obveza koje su preuzele države nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine.

Papa se također upitao “postoji li stvarna politička volja za izdvajanjem više ljudskih, financijskih i tehnoloških resursa za ublaženje negativnih učinaka klimatskih promjena i za pomoć najsiromašnijim i najizloženijim stanovnicima, koji zbog toga najviše pate”.

Papa Franjo naglasio je da, “ako stanje i nije dobro, još ima vremena” za djelovanje kako bi se osigurao bolji život sljedećim generacijama. On drži da je uništenje okoliša povezano s “pitanjima etike, jednakosti i socijalne pravde, i potiče na razmišljanje o smislu naših modela potrošnje i proizvodnje”.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je u ponedjeljak države svijeta da okončaju vjerske progone, na skupu o vjerskim slobodama na početku njegova trodnevnog boravka u New Yorku gdje se održava Opća skupština UN-a.

Naglasio je da se sve vjere suočavaju s progonom, ali veći dio njegovog govora bio je usredotočen na kršćane. Potpredsjednik Mike Pence najavio je Trumpa, te istaknuo nekoliko zemalja – poznatih kao neprijatelja SAD-a, uključivo Iran, Kinu, Nikaragvu i Venezuelu – u kojima su vjerske slobode, kako je rekao, napadnute. Spomenuo je i Jezide kojih su velik broj ubili džihadisti Islamske države, te obećao nastaviti davati im potporu kao i drugim manjinama u Iraku.

Američka administracija ranije je rekla da je za nju skup o vjerskim slobodama “ključni događaj”.

Američki državni tajnik Mike Pompeo izrazio je zahvalnost Njemačkoj, Francuskoj i Britaniji nakon što su tri zemlje objavile zajedničko priopćenje u kojemu su navele da Iran “snosi odgovornost” za nedavne napade na saudijsko naftno postrojenje i pozvao je sve države da se pridruže osudi iranskih postupaka.

Kimatske promjene
Svjetski lideri predstavit će nove planove u borbi protiv klimatskih promjena na posebnom klimatskom summitu u New Yorku.

Glavni tajnik UN-a Antonio Gueterres poručio je političkim liderima da “dođu s planovima, a ne s govorima”. Očekuje se da će 60 zemalja povećati svoje obveze unutar Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron trebali bi se pojaviti na summitu, dok američki predsjednik Donald Trump neće biti na popisu govornika jer umjesto toga sudjeluje na događaju o vjerskim slobodama.

Britanski premijer Boris Johnson, indijski premijer Narendra Modi i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi su među govornicima. Lideri zemalja koje planiraju otvoriti nove elektrane na ugljen, uključujući Japan i Južnu Koreju, nisu na popisu govornika.

Švedska učenica Greta Thunberg koja je inspirirala globalni studentski pokret za implementacijom konkretnih rješenja u borbi protiv klimatskih promjena, sudjelovat će u “dijalogu za mlade” s Gueterresom i drugim mladim aktivistima.

Na summitu sudjeluje i hrvatka predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a održati će bilateralne sastanke s predsjednicima Turske, Latvije, Kosova i Gruzije. U drugom dijelu dana sastati će se s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom i održati bilateralne sastanke s potpredsjednikom Googlea Karamanom Bhatijem te predstavnicima židovskih organizacija. U večernjim satima Predsjednica će nazočiti svečanoj večeri Atlantskog vijeća te se susresti s predsjednicima Čilea, Argentine i Kolumbije.

U mreži prvog
U New Yorku će danas na UN-ovom summitu svjetski čelnici razgovarati o nužnim mjerama za spas našega planeta .

U petak je ponovno stotine tisuća mladih, ali ovaj put i odraslih, izašlo na ulice diljem svijeta pozivajući na hitne akcije u sprečavanju i ublažavanju klimatskih promjena.

Koliko su dramatične klimatske promjene i imamo li još vremena utjecati na budućnost , te koji su ključni problemi govorilo se u emisiji “U mreži Prvog”, s gostima Brankom Grisogonom, profesor na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Igorom Dekanićem, profesorom na Rudarsko naftno geološkom fakultetu te glavnim meteorologom HRT-a, Zoranom Vakulom.

Grisogono je rekao kako nas zabrinjava kombinacija pojava, od porasta srednje temperature, porasta minimalne i maksimalne temperature, topljenje leda i stanje mora i oceana.

– Mi kao svijet presporo reagiramo na klimatske promjene, naglasio je i dodao kako se Pariški dogovor neće moći postići za globalni porast temperature za 1,5 stupnjeva Celziusa od početka industrijalizacije, nego će se ići prema 2 stupnja, a to znači nestanak 50 posto koralja. Za mnoge druge biljke i životinje to će biti prenagla promjena, naglasio je i dodao kako se u planinama događaju još dramatičnije promjene.

Vakula je istaknuo kako su problem sve veći i sve žešći ekstremi.

– Evo, već ovaj tjedan je vjerojatno da ćemo imati u 24 sata količinu kiše kao nikada u rujnu. Ti ekstremi i kiša i suša i visoka i niska temperatura su problem, rekao je.

Ukazao je na to da je u protekla tri dana u Zagrebu, najniža temperatura bila kao rijetko kada niska za ovo doba godine.

– Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je, vrlo vjerojatno, posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri, naglašava Vakula.

– Poruka svima je da smanjimo svoje djelovanje na prirodu i okoliš te učinimo i mi mali ljudi što možemo kako bi nam priroda vratila ljepše nego što nam sada vraća, rekao je.

U ponedjeljak će predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u New Yorku sudjelovati na UN-ovu summitu o klimi, a da je o njoj važno povesti računa, priroda nas uvjerava iz dana u dan. Osim što se tope ledenjaci, alarmantni su i podaci o globalnom zatopljenju: Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je u povijesti mjerenja iza nas pet najtoplijih godina.

Visoko u švicarskim Alpama, performans sprovoda za jedan ledenjak. Predvođena katoličkom udrugom za humanitarni rad, povorka planinara, znanstvenika i ekoloških aktivista, neki u crnini, popela se na 2700 metara nadmorske visine, do ostataka glečera Pizol. Od 2006. godine naovamo nestalo je četiri petine ovdašnjeg leda.

Prema najnovijem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije, proteklih pet godina bilo je najtoplije razdoblje na Zemlji otkako se od 19. stoljeća provode mjerenja. Navodi se da dosadašnje mjere nisu zaustavile podizanje razina vode i emisiju ugljikova dioksida, nego se ti procesi čak ubrzavaju.

– Vidjeli ste da su se početkom ove godine u SAD-u snježne oluje spuštale sve do Floride. To je potaknuto klimatskim promjenama na Arktiku. Mi moramo razumjeti kako će vremenski ekstremi izgledati u budućnosti, kaže Markus Rex.

On je vođa ekspedicije od 300 znanstvenika koji su se u petak u norveškoj luci Tromse ukrcali na ledolomac i otisnuli prema Sjevernom polu. Ondje će pustiti da ih led okuje cijelu zimu i ostat će sve do ljeta.

– To je jedinstvena mogućnost da cijele godine promatramo procese nastajanja i otapanja leda. Dobit ćemo mnogo bolji uvid u cijeli sustav, tvrdi Mats A. Granskog s Norveškog polarnog instituta.

Niz prosvjeda, performansa i projekata slučajno ili namjerno se poklapa sa summitom o klimi koji u ponedjeljak počinje u sjedištu UN-a u New Yorku. Uoči njegova početka glavni tajnik otvorio je vrata mladim aktivistima koji su proteklih mjeseci diljem svijeta učenike pozivali na štrajkove i angažman u svijetu koji nasljeđuju.

Aktivisti tvrde da su na noge podignuli četiri milijuna ljudi. U svijetu ih živi 7,7 milijardi. Jedan dio nezainteresiran je za klimatske promjene, ili pak tvrdi da one nisu posljedica ljudskog djelovanja. Među negatorima su i čelnici više svjetskih supersila te utjecajni zastupnici krupnog kapitala.

Dekanić jeistaknuo kako je poanta svega u ekonomiji.

– Svijet zna da mora učiniti nešto, a to je povezano sa skupim razvojem tehnologije. Smanjenje onečišćenja, stakleničkih plinova je povezano s radikalnim smanjenjem potrošnje energije, a time i smanjenjem gospodarskog rasta, a to je teško učiniti, zaključio je i dodao kako je cijela filozofija suvremene civilizacije sačinjena na uspjehu, konkurenciji, rastu i progresu.

Naglasio je kako svijet već 50 godina zna kako bi se trebalo smanjiti korištenje prirodnih resursa, a potrošnja energije je danas dva i pol puta veća nego prije 40 godina.

– Europa nema profitabilne primarne izvore fosilne energije i zato je promijenila svoju energetsku strategiju, promijenila organizaciju energetskih tržišta i postala predvodnik i u politici i u tehnologiji razvoja obnovljivih izvora energije. No, ekonomski utjecaj Europe postaje sve manji za provođenje svoje predvodničke politike u zaštiti okoliša, istaknuo je Dekanić.

Grisogono je naglasio kako će zatopljenje od 2 stupnja donijeti nagle izmjene suša i poplava, topljenje leda i snježnog pokrivača zbog čega pati biljni i životinjski svijet, javljati će se invazivne vrste biljaka i životinja, te će doći u pitanje proizvodnja hrane.

– Vjerojatno je da ćemo mi polovicom ovog stoljeća prebaciti zatopljenje od dva stupnja i to će imati velikih posljedica, rekao je.

Vakula je dodao kako je zatopljenje od dva stupnja na globalnoj razini strahovito velika brojka.

– Topljenje leda znači porast razine mora što je veliki problem, istaknuo je .

Grisogono je dao usporedbu kako čovjek umire ako ostane bez 35 do 40 posto svoje kože, zbog nedostatka respiracije, hlađenja i disanja, a mi se kod Amazone igramo sa polovicom toga broja. Amazona je 20 posto pluća svijeta.

– To je dovoljno dramatična informacija i zato je bitno saditi što više šuma, zaključio je za HRT

Oko 15.000 osoba prošetalo je Parizom jučer u povorci za klimu, ali tu manifestaciju su obilježila nasilja kada su se aktivisti krajnje ljevice pridružili povorci, a zabilježeni su i incidenti s policijom.

U Parizu je dan protekao u napetom ozračju tijekom nekoliko manifestacija. Osim povorke za klimu, održan je i prosvjed pripadnika “žutih prsluka” koji se protive socijalnoj i fiskalnoj politici vlade i skup protiv plana mirovinske reforme.
Razbijeni izlozi, oštećena banka, zapaljene barikade, posljedice su nasilja koje je izbilo početkom povorke za klimu rano poslijepodne. Policija je primijetila oko 1000 “radikalnih” prosvjednika.

Do predvečer su privedene 164 osobe, a 120 je pritvoreno. Organizatori navode da se okupilo 50.000 sudionika, dok policija drži da ih je bilo 16.000.

Tijekom poslijepodneva na bulevaru Saint-Michel u Latinskoj četvrti radikalni militanti ultra-lijevog pokreta “Black Blocs” i “žuti prsluci” su bacali projektile na policajce i zatim se okomili na jednu banku i zapalili kante za smeće. Tada je policija upotrijebila suzavac i bacače gumenih kuglica, kontroverzno oružje kojim su ranjeni brojni pripadnici “žutih prsluka”.

NGO Greenpeace je pozvao putem Twittera okupljene da se raziđu i naglasio da nisu ispunjeni uvjeti nenasilnog skupa. Druge NGO, organizatorice te povorke, pozvale su na nastavak manifestacije i povorka je stigla do četvrti Bercy, na desnoj obali Seine.

Ekološki aktivisti su blokirali jedan most i raširili transparent na kojem je na engleskom pisalo “Macron, zagađivač Zemlje”. Na Elizejskim poljanama okupljene male skupine policija je potjerala suzavcem. Greenpeace je na Twitteru upozorio da je policija učinila sve da onemogući pravo na prosvjed.

Prije početka povorke za klimu organizatori su pozvali na mirnu manifestaciju. Upućeni su brojni pozivi kako bi se postigla konvergencija borbi, između “žutih prsluka” i aktivista za klimu.

I u drugim francuskim gradovima održani su skupovi. NGO navode da je u cijeloj zemlji okupilo više od 150.000 prosvjednika. U Parizu je bilo raspoređeno oko 7500 policajca s vodenim topovima i oklopnim vozilima.