Klima

Poručio čelnik savjetničke skupine

Europska unija mora se oduprijeti političkom pritisku da razvodni propise o zelenom financiranju, ističe čelnik savjetodavne skupine, poručujući da su znanstveni kriteriji važniji od političkog kompromisa. EU mora do 21. travnja objaviti prvi dio “zelene taksonomije”, popisa gospodarskih aktivnosti koje će od iduće godine nositi ‘zelenu’ oznaku.

Rad na popisu zaglibio je u lobiranju i svađama država EU-a oko toga trebaju li oznaku ekološke prihvatljivosti dobiti prirodni plin, bioenergija i drvna građa.

Europska komisija ne bi smjela žrtvovati znanstvene dokaze na oltaru političkog kompromisa, poručio je u pismu upućenom Bruxellesu krajem prošlog tjedna čelnik savjetodavne skupine koja prati proces izrade liste Nathan Fabian.

“Odstupanje od ekološki prihvatljivih parametara u taksonomiji širenjem njezina postojećeg okvira izvan striktno znanstvenih granica stvara značajne rizike za njezinu deklariranu svrhu i za kredibilnost cijelog projekta”, stoji u pismu, koje je potpisao Nathan Fabian.

Fabian predsjeda savjetodavnom “platformom” 57 članova i 10 promatrača.

Čini se da je Komisija pri izradi nacrta “uglavnom” zanemarila savjete stručnjaka, primjećuje on u pismu.

Stručnjaci su savjetovali da propisi zrcale znanstvene dokaze da gospodarska aktivnost koju se ulagači spremaju financirati nastoji izbjeći najteže posljedice po klimu.

Prijedlog EK potaknuo je devet savjetnika da zaprijete povlačenjem iz stručnog tijela.

Čini se da se politički pregovori o taksonomiji “udaljavaju” od znanstveno utemeljenih dokaza, stvarajući rizik da taksonomija neće ispuniti svoju prvotnu svrhu, upozorio je čelnik grupe.

“Njezin je cilj definirati znanstveno utemeljene kriterije koje će tržište koristiti kako i kada to bude smatralo potrebnim. Ta je izvorna svrha dovedena u pitanje, bilo nesporazumom bilo namjerom “, rekao je.

Taksonomija neće blokirati financiranje aktivnosti koje nemaju zelenu oznaku, ali će ekološki održive aktivnosti učiniti vidljivijima za investitore, objašnjava Reuters.

Novi Zeland

Novi Zeland namjerava postati prva zemlja sa zakonom koji će od banaka, osiguravatelja i investicijskih menadžera zahtijevati da izvješćuju o utjecaju njihovih ulaganja na klimatske promjene, rekao je u utorak ministar za klimatske promjene James Shaw.

Sve banke s ukupnom imovinom većom od milijarde novozelandskih dolara (700 milijuna američkih dolara), osiguravatelji s ukupnom imovinom u upravljanju većom od jedne milijarde novozelandskih dolara i svi izdavatelji koji kotiraju na burzi morat će objaviti te podatke.

“Jednostavno ne možemo doći do neto nula emisija ugljika do 2050. ako financijski sektor ne zna kakav utjecaj imaju njihova ulaganja na klimu”, rekao je Shaw.

“Ovaj će zakon unijeti klimatske rizike i otpornost u srce financijskog i poslovnog odlučivanja”, dodao je.

Prijedlog zakona koji je predstavljen u parlamentu, a očekuje se da će prvo čitanje proći ovaj tjedan, zahtijeva od financijskih tvrtki da objasne kako bi upravljale klimatskim rizicima i mogućnostima.

Oko 200 najvećih tvrtki u zemlji i nekoliko stranih tvrtki bit će podvrgnuto zakonu.

Objava podataka tražit će se za financijske godine koje počinju sljedeće godine nakon donošenja zakona, što znači da će prva izvješća tvrtke podnijeti 2023.

Vlada Novog Zelanda prošlog je rujna najavila da će objaviti izvješća financijskog sektora o klimatskim rizicima, a oni koji to ne učine morat će objasniti svoje razloge.

Vlada je uvela nekoliko politika smanjenja emisija stakleničkih plinova tijekom svoga drugog mandata, uključujući obećanja da će do 2025. godine javni sektor učiniti ugljično neutralnim i od sredine ovog desetljeća kupovati samo autobuse javnog prijevoza s nultom emisijom.

Premijerka Jacinda Ardern, koja se vratila na vlast prošlog listopada odnijevši najuvjerljiviju objedu na izborima za svoju Laburističku stranku lijevog centra u pola stoljeća, klimatske promjene i borbu protiv njih stavila je u središte svoje politike.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode

Skupina organizacija za zaštitu okoliša, uključujući Svjetsku organizaciju za zaštitu prirode (WWF) I Greenpeace, pozvala je u ponedjeljak Norvešku da odustane od planiranog otvaranja podmorja za vađenje minerala. Vlada je u siječnju pokrenula postupak otvaranja područja u proširenom kontinentalnom pojasu za istraživanje i proizvodnju minerala.

Prve dozvole Oslo želi izdati već u 2023. godini. Pozvali su Norvešku i da se u Međunarodnoj agenciji za morsko dno (ISA), tijelu Ujedinjenih naroda sa sjedištem na Jamajci, izjasni protiv vađenja rudarenja minerala u međunarodnim vodama.

Za vađenje minerala na vlastitom teritoriju, u proširenom kontinentalnom pojasu, Norveška prema međunarodnom pravu ne treba dozvolu ISA-e, objašnjava Reuters.

Norveška je proteklih godina sponzorirala brojne ekspedicije mapiranja oceanskog dna duž dijela Srednjoatlantskog grebena na Arktiku, od Jan Mayena do arhipelaga Svalbard.

Otkrivena nalazišta uključuju metale i minerale važne za tehnologiju proizvodnje baterija, vjetroagregate i mobilne telefone, priopćila je Norveška uprava za naftu zadužena za mapiranje.

Norveško ministarstvo nafte i energetike pokrenulo je u siječnju javnu raspravu o predloženom programu procjene utjecaja rudarenja na duboko more, što je prvi korak u procesu otvaranja podmorja za takve aktivnosti.

Ekolozi smatraju da je prerano za provođenje takvih programa.

Profesor studijskog programa za duboko more na Norveškom sveučilištu za znanost i tehnologiju Steinar Loeve Ellefmo drži da studija nije preuranjena. “Mislim da ne može biti prerano da prikupimo podatke kako bismo mogli učiti”, rekao je.

Izvješće Globalnog vijeća za energiju

Svjetski sektor proizvodnje struje iz energije vjetra mora instalirati značajne dodatne kapacitete da bi se ograničio rast temperature na Zemlji, pokazuje izvješće Globalnog vijeća za energiju vjetra (GWEC). Nastavi li se sadašnjim tempom, instalacija novih kapaciteta neće biti dovoljna da se do sredine stoljeća emisija štetnih plinova svede neto na nulu, unatoč rekordna 93 gigavata instalirana u 2020. godini, što je 53 posto više nego u godini ranije, priopćio je GWEC u četvrtak.

Tri četvrtine novih kapaciteta instalirano je prošle godine u Kini i SAD-u, zahvaljujući garantiranim otkupnim cijenama struje i poreznim olakšicama za proizvođače, koje su nadjačale pandemijsku krizu.

Svijet mora svake godine instalirati najmanje 180 gigawata novih kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra da bi temperatura rasla manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, upozorili su u GWEC-u.

Da bi se emisija do 2050. svela neto na nulu, treba instalirati do 280 gigavata godišnje, dodaju. “Naše trenutne tržišne procjene pokazuju da će se u sljedećih pet godina instalirati 469 GW novih vjetroelektrana”, rekao je Ben Backwell, izvršni direktor GWEC-a, što znači da u prosjeku nedostaje 86 gigavata kapaciteta godišnje.

U sljedećih pet godina najviše bi novih kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra trebalo biti instalirano u azijsko-pacifičkoj regiji, predvođenoj Kinom, procjenjuje GWEC.

Vlade bi trebale eliminirati birokraciju i ubrzati postupak izdavanja dozvola i povećati ulaganja u distribucijske mreže, luke i drugu infrastrukturu kako bi stvorile uvjete za ubrzano povećanje kapaciteta vjetroelektrana, poručuju iz udruge.

Ukupni globalni kapacitet vjetroelektrana sada iznosi 742 GW i pomaže svijetu da izbjegne emisiju više od 1,1 milijardu tona ugljičnog dioksida godišnje, odnosno godišnju emisiju Južne Amerike.

Analiza Kristijana Kotarskog

Hrvatska je uz Cipar i Luksemburg jedina članica Europske unije koja premda podacima Eurostata nema niti jednu spalionicu otpada na svojem teritoriju, što značajno narušava konkurentnost hrvatskog gospodarstva uslijed povećanih troškova života i proizvodnje, te ozbiljnog umanjenjenja kvalitete okoliša zbog pretjeranog odlaganja otpada na odlagališta, pokazuje analiza koju je za Lipin barometar konkurentnosti proveo Kristijan Kotarski.

Hrvatska je šesta najlošija članica EU po količini otpada koje završava na odlagalištima u odnosu na proizveden otpad.
Također zauzima isto mjesto po količini recikliranog otpada.

„Stanje je još gore ako uzmemo u obzir postotak otpada koji se spaljuje u svrhu energetske oporabe u odnosu na najgoru moguću opciju, odlaganje otpada na odlagališta“ kaže Kristijan Kotarski, član Lipinog panela stručnjaka.

Zbog tako lošeg zbrinjavanja otpada, Hrvatska je krajem prošle godine imala devet otvorenih postupaka povrede zbog kršenja uredbi u području zaštite okoliša i/ili kasnog, tj. nepotpunog obavješćivanja o mjerama prenošenja direktiva EU u nacionalno zakonodavstvo.

Prema Europskoj komisiji, Hrvatska ozbiljno zaostaje po pitanju ostvaranje ciljeva EU usmjerenih na upravljanje otpadom i u recentnije vrijeme ostvarenje ciljeva kružne ekonomije.

To su redom:
• Suboptimalno planiranje upravljanja otpadom
• Izostanak adekvatnih poticaja za upravljanje otpadom sukladno hijerarhiji upravljanja otpadom (prevencija, recikliranje, energetska oporaba, odlaganje)
• Nezadovoljavajući sustav razvrstavanja i sakupljanja otpada (‘od vrata do vrata’)
• Izostanak jasne raspodjele nadležnosti i zadataka (problem horizontalne koordinacije)
• Izostanak koordinacije između različitih administrativnih razina (problem vertikalne koordinacije)
• Nezadovoljavajući kapacitet provedbe (izostanak principa ‘mrkve i batine’ za građane i jedinice lokalne i regionalne samouprave)

Naravno, prevencija otpada je superiorna opcija u odnosu na recikliranje, recikliranje u odnosu na energetsku oporabu spaljivanjem, a potonja opcija u odnosu na odlaganje otpada, no troškovi recikliranja u određenom trenutku počinju značajno rasti te nadmašivati koristi koje proizlaze iz daljnjeg razdvajanja i materijalne oporabe otpada.

„U slučaju kada bi Republika Hrvatska spaljivala količinu nereciklabilnog otpada koja se podudara s prosjekom za svih 27 država članica EU, od ukupno 445 kilograma komunalnog otpada koji se stvori na godišnjoj razini po glavi stanovnika unutar hrvatskih granica, time bi napravila ogroman iskorak u generiranju nove vrijednosti i poboljšanju kvalitete života svojih građana. Ova količina predviđena za spaljivanje odgovarala bi otprilike 30% ukupno proizvedenog otpada i bila bi kompatibilna s već navedenim ciljevima EU“, kaže Kotarski.

Analizu u cijelosti možete pročitati na stranici

Studija

Klimatske promjene mogle bi prouzročiti sniženje rejtinga 63 zemlje pod lupom agencija S&P, Moody’s i Fitch, a Hrvatska bi mogla očekivati sniženje rejtinga do kraja stoljeća, pokazuje studija grupe sveučilišta u Velikoj Britaniji.

Znanstvenici sveučilišta Cambridge, East Anglia i SOAS-a definirali su “realni” scenarij “RCP 8.5”, koji se bazira na pretpostavci o kontinuiranom rastu emisija ugljikovih spojeva i drugih onečišćujućih tvari u sljedećim desetljećima.

“Zaključili smo da će do 2030. godine rejtinzi 63 zemlje biti smanjeni približno za 1,02 razine zbog razloga povezanih s klimom. Do 2100. godine brojka bi trebala porasti na 80 zemalja, čiji bi rejtinzi u prosjeku trebali biti sniženi za 2,48 razina”, stoji u izvješću.

Najteže pogođene bile bi Kina, Čile, Malezija i Meksiko čiji bi rejtinzi do kraja stoljeća mogli biti sniženi za šest razina. Rejting Hrvatske trebao bi biti snižen za jednu razinu do 2100. godine, donosi Poslovni dnevnik.

Timmenrmans na konferenciji

Europskog zelenog plana ne bi bilo bez mladih koji su pokrenuli kampanju za suzbijanje klimatskih promjena, rekao je ovoga tjedna potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans mladim Europljanima okupljenim na konferenciji “Tvoja Europa, tvoje mišljenje”, na kojoj su sudjelovali i porečki srednjoškolci.

Stajališta “mladih Europljana imaju ulogu u raspravama o budućnosti Europske unije, bez vaših zahtjeva za djelovanjem ne bi bilo Europskog zelenog plana”, rekao je potpredsjednik Komisije sudionicima trodnevne konferencije, koju je od 18. do 20. ožujka za europske srednjoškolce organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO).

EGSO konferenciju za srednjoškolce zemalja članica Europske unije i zemalja kandidata organizira jednom godišnje, a tema ovogodišnjih online sastanaka bila je “Naša klima, naša budućnost”. Sudjelovalo je 234 učenika i 56 profesora iz 29 zemalja cijele Europe, među kojima i Srednja škola Mate Balota iz Poreča, aktivisti te supredsjednica Zelenih u Europskom parlamentu Ska Keller i Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Komisije zadužen za provedbu Zelenog plana EU-a.

Timmermans je, među ostalim, poručio kako EU treba povećati korištenje obnovljive energije.

“Na godišnjoj razini potrošnju energije u zgradama smanjujemo za jedan posto, ali te brojke moramo barem udvostručiti. Moramo i pomoći ljudima da obnove zgrade i okrenu se solarnim panelima i dizalicama topline, a sve kako bi se modernizirali i tako počeli ostvarivati cilj Europske komisije u godinama pred nama. Potrebno nam je svakako i sve više izvora obnovljive energije”, kazao je Timmermans.

Živimo u vremenu velike klimatske krize, ocijenila je Ska Keller i poručila kako svi mi možemo to zaustaviti, iako imamo jako malo vremena.

“Ta me činjenica često frustrira, ali pozitivno je to što imamo i znanje i sredstva da počnemo mijenjati svijet. Brojne je stvari teško zakonski provesti, pogotovo jer politička većina nije na našoj strani pa smo primorani raditi kompromise. Ipak, ja se vodim rečenicom kako je bitno nikada ne odustati i uvijek znati kuda idete”, rekla je supredsjednica Zelenih u Parlamentu.

U raspravu se uključila i belgijska aktivistica Adela?ide Charlier? koja se na poseban način prisjetila 2018. godine kada su počeli “štrajkovi učenika za klimu” koje je svojim prosvjedovanjem ispred parlamenta u Švedskoj inicirala tada 15-godišnja Greta Thunberg.

“Prije nego sam postala aktivistica smatrala sam da je sve pod kontrolom, pogotovo zato što svjetske vođe nisu klimatske promjene shvaćali ozbiljnije. Nažalost, nastavimo li ovim tempom, temperatura će nam uskoro porasti za čak 4 do 5 stupnjeva. Glavno pitanje jest što možemo učiniti, ali mnogo ljudi to pitanje ignorira”, rekla je aktivistica.

“Mi studenti krenuli smo malim koracima no mislim da smo puno toga postigli do sada. Počeli smo surađivati sa stručnjacima s kojima smo napisali 27 preporuka koje se mogu implementirati u budućnosti”, dodala je Charlier.

Osim studenata, profesora i aktera problema s klimatskim promjena, brojni su se uključili i u konferenciju uživo na društvenim mrežama. Događanje pod nazivom “Osmišljavanje sustavnih promjena” okupilo je i brojni mlade stručnjake te influencere koji su podijeli svoja znanja i spoznaje o klimatskim promjenama u kontekstu sustavnih promjena.

Cilj Europe je da postane klimatski neutralna do 2050. godine, a usporedno, 2030. godine, emisija stakleničkih plinova trebala bi se smanjiti za najmanje 55 posto. Europska komisija predložila je da se ovakav cilj unese u zaseban zakon kako bi sve politike EU-a doprinijele zacrtanom planu. Taj je prijedlog dan na razmatranje Europskom parlamentu, Vijeću te Ekonomskom i socijalnom odboru.

U međuvremenu je pokrenuta i inicijativa “Europski klimatski pakt” kojom se ljude, zajednice i organizacije želi potaknuti na sudjelovanje u klimatskim akcijama.

Skupina ulagača

Europska komisija trebala bi postaviti ambicioznije ciljeve borbe protiv klimatskih promjena i zaštite bioraznolikosti u planiranoj reformi poljoprivredne politike, poručila je u ponedjeljak skupina ulagača.

Predložene reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) moraju biti ambicioznije kako bi se uskladile s ciljem EU-a da do 2050. svede emisiju stakleničkih plinova neto na nulu, poručila je skupina koja upravlja imovinom ukupne vrijednosti 2.000 milijardi dolara.

Pod vodstvom Legal & General Investment Managementa i think-tanka Chatham House, grupa je Komisiji preporučila smanjenje izravnih potpora za proizvodnju dobara koja uzrokuju visoke emisije štetnih plinova, poput crvenog mesa i mliječnih proizvoda.

Financijska potpora treba biti povezana s troškovima nastojanja da se zaštiti okoliš, a poticaji izmijenjeni kako bi se prednost dala održivoj poljoprivredi a ne proizvodnji koja šteti klimi, dodaju.

Poljoprivrednici bi po njima trebali dobivati financijsku potporu EU-a za prijelaz na proizvodnju s niskom emisijom štetnih plinova.

“Kao dugoročni ulagači i upravitelji imovine naših klijenata, surađujemo s poduzećima iz prehrambenog i poljoprivrednog sektora kako bismo im pomogli u prijelazu na gospodarstvo s neto nultom emisijom”, rekao je Alexander Burr iz Legal & General Investment Managementa.

“No, da bismo postigli istinske promjene, nastojimo ishoditi snažnije mjere političkih čelnika”, naglasio je Burr.

Poljoprivreda stvara oko 10 posto ukupnih emisija ugljičnog dioksida u EU, podsjeća Reuters.

Predstavnik EK izjavio je da ustraju u namjeri da nova poljoprivredna politika podupire „zelene“ ciljeve EU-a. Prijedlozi Bruxellesa povećat će po njemu financiranje održivih programa, poput upravljanja zalihama ugljika na razini poljoprivrednih gospodarstava i organske proizvodnje.

“Komisija podupire novi ZPP koji uključuje ambiciozne ciljeve zaštite okoliša i klime”, rekao je.

Skupina investitora uključuje i Aviva Investors, Robeco i FAIRR Initiative, investicijsku skupinu usmjerenu na prehrambeni sektor, navodi Reuters.

Novi krug privatizacije

Nakon prvog, neuspjelog pokušaja, čini se da je na pomolu prva privatizacija u 2021. U oba slučaja radi se o kutinskom De-Fos-u, tvrtki-kćeri Petrokemije, čije je izdvajanje i prijenos na državu prije nekoliko godina bilo uvjet današnjih vlasnika za realizaciju privatizacije tog proizvođača mineralnih gnojiva.

Na ponovljeni natječaj za De-Fos Centru za restrukturiranje i prodaju prošli tjedan pristigle su dvije ponude, a kako nam je potvrđeno u CERP-u, obje su pravovaljane, odnosno ispunjavaju osnovne uvjete. O komu je riječ zasad ne otkrivaju.

“Detalje ponuda ne možemo iznositi jer je postupak izrade izvješća o provedenom postupku u tijeku te bi u narednim danima trebao biti predočen Upravnom vijeću CERP-a”, kažu u CERP-u.

Svoja dva udjela, nominalno vrijedna 5,3 milijuna kuna, koji čine 100% temeljnog kapitala De-Fos-a CERP je u drugom krugu prodaje ponudio uz simboličnu cijenu od 1 kune, ali uz uvjet osiguranja nastavka poslovanja najmanje dvije godine.

Ono podrazumijeva uplatu 7 milijuna kuna u temeljni kapital i to u roku od 30 dana od zaključenja ugovora. Iznos bi nakon dokapitalizacije trebao biti strogo namjenski korišten, za financiranje redovitog poslovanja, a ono podrazumijeva sanaciju deponija otpada iz Petrokemijine proizvodnje zaostao iz doba prije privatizacije tvrtke.

Kako bi se osigurala kontrola ispunjavanja obveza, kupac nakon preuzimanja tvrtke u Nadzorom odboru jedno mjesto mora dati predstavniku države.

Neslužbeno doznajemo da je jedan od dvojice ponuđača bio zainteresiran u prvom krugu, u kojemu je početna cijena bila 2 mil. kuna, ali je uvjet bio prilaganje bankovnog jamstva od 7 mil. kuna, no tada je ponuđač imao svoje uvjete, zbog kojih ponuda nije bila prihvaćena.

Sada, po svemu sudeći, pristaje na nove uvjete, ali ima konkurenciju i to, kako se čuje, s ponuđenom cijenom za otkup udjela je u prednosti. Oba su zainteresirana ponuđača, neslužbeno doznajemo, domaće tvrtke.

U jeku ovog privatizacijskog postupka pojavile su se i negodovanja s lokalne razine zbog davanja u privatizaciju tvrtke koja treba zbrinuti otpad s ogromnog deponija, koji se prostire na površini od oko 160 hektara, a zabrinutost oko njegovog zbrinjavanja i opasnosti za okoliš zbog moguće radioaktivnosti godinama unosi strah među stanovništvom.

Ugovorom s PPD-om i Inom o preuzimanju Petrokemije država je uz ostalo preuzela De-Fos uz obvezu da će zbrinjavanje fosfogipsa provesti u roku od pet godina. Tvrtka De-Fos zadužena za taj zadatak sa svojih 12 zaposlenika skrbi o deponiju, no sanacija još čeka, iako je polovica vremena za izvršenje posla protekla.

O velikom poslu sanacije se ne govori, no riječ je o skupom zahvatu, što najbolje potvrđuje činjenica da PPD i Ina nisu željeli preuzeti taj teret. U vrijeme privatizacije Petrokemije govorilo se kako sanacija deponija košta između 200 i 500 milijuna kuna.

Što je interes privatnika za preuzimanje te tvrtke? Po svemu sudeći računaju da će se moći osloniti na EU fondove, no u ovom trenutku o poslovnim planovima koje sadrže ponude pristigle u CERP još nema informacija.

Država, pak, dokazano taj posao ne odrađuje, već samo pokriva održavanje De-Fos-a na životu, pa je i u tijeku privatizacijskog postupka uskočila s novom pozajmicom od 1,5 milijuna kuna, kojom osigurava isplatu plaća.

S dvije ponude malo se lakše diše, no, ne rezultira li ovaj postupak sretnim završetkom, za sanaciju vrijednu stotine milijuna kuna, koju se više ne može odgađati, ponovno će biti zadužena država.

Rasplet bi, prema najavama iz CERP-a, trebao biti poznat već ovaj tjedan, nakon sjednice Upravnog vijeća, na kojoj će biti odabran najbolji ponuđač, s time da će se postupak privatizacije smatrati uspjelim tek nakon što odabrani kupac ispuni uvjet, te unutar 30 dana unese 7 milijuna kuna u temeljni kapital De-Fos-a, piše Poslovni dnevnik.

Ekološka katastrofa

Ruski rudarski div Norilsk Nickel objavio je u srijedu da je platio kaznu od 146,2 milijarde rubalja za štetu prouzročenu izlijevanjem dizela u rijeke i okoliš u Sibiru u najvećoj ekološkoj katastrofi u ruskom dijelu Arktika. Norilsk Nickel najveći je proizvođač paladija u svijetu, drugi proizvođač nikla i među 10 najvećih proizvođača bakra u svijetu.

Izlijevanje 21.000 tona dizela u rijeke i zemljište u okolini grada Norilska razljutilo je ruskog predsjednika Vladimira Putina, a sudska kazna za štetu nanesenu okolišu, izrečena u veljači ove godine, daleko je najveća u povijesti ruskog pravosuđa kada su u pitanju kompanije.

Kaznom je poslana poruka kompanijama da moderniziraju proizvodnju, rekli su ruski dužnosnici. Kompanija je objavila da se neće žaliti na presudu. Rezervirali su iznos za plaćanje kazne već prošle godine, zbog čega im je neto dobit u 2020. pala 39 posto.

Izlijevanje goriva bilo je popraćeno nizom manjih incidenata na Arktiku u idućih deset mjeseci, što je potaknulo val kritika na račun Nornickelovih mjera zaštite okoliša i sigurnosti.

Tvrtka trenutno pokušava zaustaviti prodor vode u dva glavna rudnika na tom području i popravlja pogone za preradu, nakon urušavanja prilikom radova na obnovi u veljači, u kojem je stradalo troje radnika.