Klima

Klima
 Sjeverna Makedonija planira prekinuti uporabu ugljena za proizvodnju električne energije najkasnije do 2040. godine, a postupno ukidanje do 2025. smatra se najjeftinijom opcijom u dva od tri scenarija, izvijestile su ekološke skupine koje su pomogle u izradi strategije.

Konačna odluka kojim putem će ići zemlja u ukidanju ugljena kao energenta bit će donesena kasnije ove godine, priopćile su te skupine. Od tri energetska scenarija koje je izradila vlada zemlje čiji je cilj ulazak u Europsku uniju, dva ciljaju do 2025. godine, a treća odgađa prestanak uporabe ugljena do 2040. godine, kada se planira zatvaranje termoelektrane u Bitoli.

Iako se zapadna Europa udaljavala od ugljena kako bi ispunila klimatske ciljeve, zapadni Balkan još uvijek je dom sedam od deset europskih elektrana na ugljen koji najviše zagađuju okoliš, napominje Reuters.

Poslovni dnevnik
Njemačka automobilska industrija, nekada “poslodavac iz snova”, sve je manje privlačna tamošnjim radnicima.

Naime, slabija potražnja za automobilima, strože emisije ispušnih plinova i ulaganja u razvoj električnih automobila stavili su taj – donedavno moćni industrijski sektor – pod veliki pritisak što rezultira otpuštanjima i nižim plaćama zbog smanjenja radnih sati.

Kako piše Reuters, da je trenutno vrlo neizvjesno graditi budućnost radom u autoindustriji uvjerio se bračni par Kristin i Thomas Schmitt koji su prošloga ljeta uzeli stambeni kredit i kupili kuću. Međutim, samo dva mjeseca kasnije saznali su da će njihovu tvornicu guma na području bavarskog grada Bamberga francuski proizvođač Michelin zatvoriti početkom iduće godine. “Ovo je noćna mora. To nam je izmaklo tlo pod nogama”, izjavila je Kristin Schmitt.

Bračni par s troje djece još se nada da će menadžeri u Michelinovoj tvornici na kraju pronaći rješenje i promijeniti odluku o gašenju pogona čime će 850 ljudi ostati bez posla. Međutim, nije samo da Schmittovi strahuju od gubitka posla.

Prema procjenama udruge njemačkih proizvođača automobila VDA, u idućih 10 godina taj će sektor otpustiti desetinu od ukupno 830.000 radnika. No, dio stručnjaka i političara smatra kako će broj otpuštenih na kraju biti i veći jer sastavljanje električnih automobila zahtijeva manje radnika od proizvodnje vozila s motorom na unutarnje sagorijevanje. K tome, jednostavniji radni zadaci se prepuštaju robotima, a kompanije i sele proizvodnju van njemačkih granica.

Ipak, njemačkim gradovima ipak se neće dogoditi drastična situacija iz Detroita tijekom 70-ih kada su odlazak tvornica, jeftiniji uvoz auta i više cijene goriva izbrisali desetke tisuća radnih mjesta.

Međutim, opasnost sve više raste, kazali su Reutersu predstavnici proizvođača automobila, lokalni političari i sindikalni predstavnici. Različite tvrtke odlučuju se za različite pristupe. U navedenoj Michelinovoj tvornici radnici pokušavaju izbjeći prisilna otpuštanja.

Tako predsjednik radničkog vijeća Josef Morgenroth pokušava uvjeriti upravu da se ne može povući iz ranije postignutog dogovora kojim su zabranjena prisilna otpuštanja do kraja 2022. godine. Uprava tvornice odbila je Reutersu komentirati ovaj slučaj kazavši kako se pregovori s radničkim vijećem još uvijek vode.

S druge strane, u obližnjoj Boschovoj tvornici radnici su pristali na snižavanje plaća od 10 posto od travnja te smanjenje radnih sati. U zamjenu je uprava obećala da neće biti otpuštanja do 2026. godine.

“Naravno, to je uzrokovalo pomiješane osjećaje. Za mene osobno, prevladalo je olakšanje da je moj posao siguran još šest godina”, izjavio je voditelj proizvodnje Sven Bachmann.

Koliko bamberška regija snažno ovisi o automobilskoj industriji govore i brojke koje je iznio gradonačelnik Andreas Starke. “Govorimo o približno 25.000 radnih mjesta što je ugrubo 15 posto ukupne radne snage”, ističe Starke.

No, prijetnja rastuće nezaposlenosti u središtima autoindustrije u južnim njemačkim pokrajinama Bavarskoj i Baden-Württembergu ima ozbiljne posljedice na cijelo gospodarstvo u kojoj proizvodnja automobila sudjeluje s 5 posto u ukupnoj industrijskoj proizvodnji. K tome, autoindustrija važan je dio i njemačkog nacionalnog identiteta.

Kako bi pomogli radnicima na koje se odražavaju problemi automobilske industrije, lokalni političari, poslodavci i sindikalisti pozvali su vladu na proširivanje programa zapošljavanja s državnim potporama, poznatiji kao Kurzarbeit.

Ovisno o dogovoru između poslodavca i radničkog vijeća, radnici mogu raditi kraće vrijeme ili čak ostati doma, a vlada pokriva dvije trećine njihove izgubljene zarade. Sindikati, poslodavci i lokalne vlasti traže od Berlina da se vladine isplate produže na dvije godine, umjesto sadašnjih godinu dana.

K tome, traže i da se iz državnog proračuna pokriju troškovi prekvalifikacije radnika koji bi radili na proizvodnji električnih automobila. Kako sada stvari stoje, vrlo je vjerojatno da će vlada kancelarke Angele Merkel uslišati njihove molbe. Očekuje se da će kabinet idućeg mjeseca odobriti fleksibilnija pravila za program Kurzarbeit, piše Poslovni dnevnik.

Eurostat
Udio ekoloških poreza u ukupnim poreznim prihodima u Hrvatskoj je primjetno veći od prosjeka Europske unije.

Naime, prema podacima statističkog ureda Eurostata, njihov udjel u ukupnim poreznim prihodima u Hrvatskoj u 2018. je iznosio 9,3 posto, dok je EU prosjek bio šest posto. Veći udio prihoda od ekoloških poreza u ukupnim poreznim prihodima od Hrvatske imale su samo četiri članice – Latvija (10,9 posto), Bugarska (9,8 posto), Grčka (9,5 posto) i Slovenija (9,4 posto).

S druge pak strane, najmanji udio je zabilježen u Luksemburgu (4,4 posto), Njemačkoj (4,5 posto) i Švedskoj (4,8 posto). Valja naglasiti kako je Europska unija u 2018. od ekoloških poreza uprihodila 324,6 milijardi eura, što je nominalno povećanje od tri posto u odnosu na 2017. i čak 49 posto u odnosu na 2002. godinu.

Najveći dio tih poreza koji su u BDP-u Europske unije sudjelovali s 2,4 posto činili su oni na energiju (77,7 posto), a slijede porezi na promet (19,1 posto) te oni na onečišćenje i resurse (3,3 posto).

CNN
Klimatske promjene mogle bi do 2100. ubiti sve koraljne grebene na Zemlji, pokazalo je američko znanstveno istraživanje.

Očekuje se da će od 70 do 90 posto svih koraljnih grebena nestati tijekom sljedećih 20 godina zbog zatopljavanja oceana, zakiseljavanja mora i zagađenja, kažu znanstvenici s University of Hawaii Manoa, prenosi CNN.

Neki aktivisti za zaštitu okoliša i znanstvenici rade na obnovi koraljnih grebena i uzgajaju ih u laboratorijima i potom vraćaju u more kako bi pokušali oživjeti umiruće grebene.

No to možda neće biti dovoljno za spas koraljnih grebena, upozoravaju znanstvenici. U okviru nove studije izrađene su karte oceana s lokacijama koje bi bile najpogodnije za taj način obnove grebena uzimajući u obzir faktore poput kiselosti voda, temperature mora, gustoće ljudskih naselja i intenziteta izlova.

Nakon proučavanja svjetskih oceana došli su do zaključka da će “do 2100. preostati pokoji ili nijedan koraljni greben”. Većina dijelova oceana u kojima sada žive koralji neće do 2045. biti pogodna za njihov život i taj će se okoliš pogoršavati do 2100., pokazuju znanstveni simulacijski modeli.

Znanstvenici upozoravaju da su klimatske promjene veliki ubojica. Ljudsko zagađenje, iako predstavlja problem, tek je mali dio velike prijetnje. Uništavanje grebena imat će razorne posljedice po čovječanstvo. Gotovo miljardu ljudi ovisi o njima kao glavnom izvoru bjelačevina, a koraljni grebeni štite i obalni pojas i infrastrukturu što znači da bi njihov nestanak mogao ugroziti i sigurnost i održivost obalnih naselja, donosi CNN 

Reuters
Snažni šumski požari i poplave potaknuli su zabrinutost javnosti u Australiji zbog globalnog zagrijavanja, pa je snažan rudarski lobi u zemlji suočen sa sve većim pritiskom ulagača da odustanu od podrške novim rudnicima ugljena, doznaje Reuters iz desetak intervjua s dioničarima velikih rudarskih tvrtki.

Gotovo trećina dioničara najveće svjetske rudarske tvrtke BHP Group, prošle je godine glasala za rezoluciju o članstvu u industrijskim grupama koje zagovaraju politike suprotne Pariškom klimatskom sporazumu, čiji je cilj ograničenje globalnog zagrijavanja “znatno ispod” 2 Celzijeva stupnja.

Od tada se povećao pritisak dioničara i javnosti na tvrtke s ciljem da lobističke grupe podrže pariške ciljeve i energetske politike koje favoriziraju brzo napuštanje ugljena, pokazuju intervjui.

Razorna sezona šumskih požara u Australiji potakla je bijes javnosti prema moćnim lobističkim skupinama koje podržavaju nove rudnike uglja, poput Vijeća za minerale u Australiji (MCA) i Vijeća za minerale Novog Južnog Velsa (NSW), i njihove uske povezanosti s vladom premijera Scotta Morrisona.

Zbog toga su tvrtke s izloženošću ugljenu, poput rudarskih kompanija ili banaka, ranjivije ako vlade pređu na zeleniju politiku, rekli su ulagači.

“Tvrtke izložene emisijama suočavaju se sa sve većim rizikom ne samo promjene australske politike, već i međunarodnog djelovanja”, rekao je Stuart Palmer, voditelj etičkih istraživanja u Australian Ethical, tvrtki za etičko upravljanje bogatstvom. Smatra da postoji rizik da će Australija biti pogođena carinama na uvoz ugljika, koje Europska unija planira uvesti na robu iz zemalja s manje strogom klimatskom politikom.

Vijeća za minerale NSW i MCA, koja su vodila borbu protiv blokade novih rudnika ugljena, kažu da bi ambiciozniji ciljevi za emisije mogli pogoditi radna mjesta, ulaganja i gospodarstvo. Klimatolozi kažu da bi otvaranje novih rudnika ugljena u Australiji spriječilo zemlju da ispuni svoje ciljeve za emisije dogovorene prema Pariškom sporazumu.

Priopćenje
CEMEX je najavio novu strategiju borbe protiv klimatskih promjena iz koje se ocrtava vizija i cilj tvrtke da napreduje prema ugljično neutralnom gospodarstvu te da se učinkovitije nosi sa sve većom potražnjom društva.

U CEMEX-u vjerujemo da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova našeg vremena te podržavamo hitnost zajedničkog djelovanja.

Kao rezultat dosadašnjih napora, smanjili smo neto specifične emisije CO2 za više od 22% u odnosu na polazne vrijednosti iz 1990. godine. Međutim, svjesni smo da to nije dovoljno. Zbog toga smo odredili ambiciozniji cilj smanjenja neto specifičnih emisija CO2 za 35% do 2030. Taj novi cilj u skladu je s metodologijom Science Based Targets, te ga znanstvenici koji se bave klimom smatraju nužnim za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma.

Da bi upotpunio ovu strategiju dugoročnom vizijom, CEMEX je zadao i novi cilj – razvoj ugljično neutralnog betona do 2050. godine. Vjerujemo da beton, naš krajnji proizvod, ima ključnu ulogu u prijelazu na ugljično neutralno gospodarstvo te je bitna komponenta u razvoju pametnih urbanih projekata te infrastrukture otporne na klimatske utjecaje i promjene.

„Klimatske promjene već su dugi niz godina prioritet CEMEX-a. Naš trud i rad donijeli su značajan napredak, ali moramo raditi i više. Zbog toga smo definirali ambiciozniju strategiju koja uključuje smanjenje emisije CO2 do 2030. godine te razvoj ugljično neutralnog betona do 2050. godine“, rekao je Fernando A. Gonzalez, glavni izvršni direktor CEMEX-a.

Da bismo ispunili ciljeve ove strategije, imamo detaljan plan za emisije CO2 kako bismo ubrzali uvođenje dokazanih tehnologija u sve naše pogone, uključujući ulaganje u energetsku učinkovitost, upotrebu zamjenskih goriva, korištenje više energije iz obnovljivih izvora i zamjena klinkeru alternativnim cementnim materijalima.

Nadalje, nova ambicija da do 2050. godine razvijemo ugljično neutralan beton vodi nas putem inovacija koje zahtijevaju ulaganja, strateška partnerstva te međuindustrijsku suradnju u razvoju novih tehnologija poput hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika, novih klinkera s niskom potrošnjom topline, alternativnih dekarboniziranih sirovina, karboniziranja betonskog otpada za upotrebu kao recikliranih agregata te promicanja modela kružnog gospodarstva koji otpad pretvaraju u gorivo.

Analiza IEA
Unatoč suprotnim očekivanjima, rast globalnih emisija ugljičnog dioksida iz proizvodnje električne energije zaustavljen je u 2019. godini.

Naime, nakon dvije godine rasta, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalne emisije tijekom 2019. ostale su nepromijenjene i iznose 33 gigatona, usprkos rastu svjetskog gospodarstva od 2,9 posto.

IEA navodi kako su obnovljivi izvori (mahom vjetar i Sunce) jedan od razloga zaustavljanja rasta emisija u razvijenim gospodarstvima. Također, tomu je pridonijelo korištenje prirodnog plina umjesto ugljena te veća proizvodnja nuklearne energije.

Među ostalim čimbenicima ističu se blaže vrijeme u nekim zemljama i sporiji gospodarski rast na određenim tržištima u nastajanju. “Sada trebamo naporno raditi kako bismo bili sigurni da se 2019. pamti kao godina konačnog vrhunca globalnih emisija, a ne kao još jedna u kojoj se tek zaustavio njihov rast”, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.

Nizozemski ABP, najveći europski mirovinski fond i jedan od najvećih svjetskih fondova s imovinom od 465 milijardi eura, kreće još ambicioznije u ‘zelenu’ budućnost – želi smanjiti ugljični otisak svog portfelja za 40 posto do 2025. u odnosu na razinu iz 2015. godine.

ABP, koji je već postavilo cilj smanjenja ugljičnog otiska svoje imovine za 25 posto do 2020. u odnosu na razinu iz 2015., na taj način slijedi poteze drugih vodećih fondova koji čiste svoje portfelje od energetskih tvrtki koje zagađuju okoliš, piše Daily Mail.

U okviru svog novog cilja fond u sljedećih pet godina želi uložiti pet milijardi dolara u tvrtke koje se bave ‘održivom i pristupačnom energijom’. Dosad je, uzgred rečeno, već uložio 10 milijardi dolara u takve tvrtke.

Kako je pojašnjeno, fond tvrtke svrstava u tri etičke kategorije: one koje u potpunosti isključuje iz svog portfelja, kao što su proizvođači nuklearnog oružja i duhanske kompanije; one koje daju pozitivan doprinos društvu; i treću kategoriju čine tvrtke koje imaju prostora za poboljšanje, što uključuje i najveću nizozemsku tvrtku Royal Dutch Shell koja je 70. najveća investicija ABP-a.

Aktivizam
BBC je u ponedjeljak objavio planove za televizijsku dokumentarnu seriju kojom će pratiti mladu klimatsku aktivistkinju Gretu Thunberg.

Znanstveni odjel BBC-ja navodi da će pratiti njezinu međunarodnu borbu koja je vodi na prve crte klimatskih promjena u nekim od najnevjerojatnijih dijelova svijeta. Dokumentarna serija također će pratiti odrastanje 17-godišnje Thunberg “dok se suočava s posljedicama nedjelovanja u stvarnom svijetu”, objavila je britanska televizijska kuća.

Šveđanka Thunberg pokrenula je globalni pokret kako bi privukla pozornost na klimatske promjene neodlascima u školu petkom.

Do kraja desetljeća
Održivi prijevoz, od javnog prijevoza do bicikliranja, mogao bi zamijeniti automobile u najvećim gradovima u svijetu do 2030., pokazuje studija objavljena u ponedjeljak.

Vožnja privatnih automobila smanjit će se u prosjeku za deset posto do 2030., dok će javnom prijevozu, hodanju i vožnji bicikla porasti popularnost, piše u studiji Mobility Futuresa.

Više od polovice stanovništva živi u gradovima i očekuje se da će taj broj do 2050. porasti na gotovo 70 posto. Brojne gradske vlasti koje se bore protiv zakrčenih centara i zagađenja zraka žele destimulirati prijevoz automobilima, a procvat iznajmljivanja bicikala i manjih električnih vozila stanovnicima pružaju nove načine transporta.

Putovanja privatnim automobilom trenutno čine više od polovice svih putovanja u velikim gradovima, ali će pasti na 46 posto do 2030., tvrde istraživači koji su ispitali više od 200.000 stanovnika od New Yorka do Nairobija.

U istom razdoblju, javni prijevoz, bicikliranje ili pješačenje činit će 49 posto gradskog prometa, stvarajući globalnu “prijelaznu točku” prema održivom putovanju, navode stručnjaci.

Oko 40 posto ljudi diljem svijeta otvoreno je za nove oblike putovanja. No, gradovi moraju ulagati u tehnologiju kako bi se omogućio pomak prema zelenijem prijevozu, ističu. Porast osviještenosti o zagađenju i gužvi uzrokovanoj vožnjom automobila pomogao je u pokretanju promjena, smatra Yoann Le Petit iz okolišne skupine Transport i okoliš.

Analiza
Elektroenergetski sektor Europske unije ispustio je lani 12 posto manje ugljičnog dioksida u odnosu na 2018. godinu, jer je proizvodnja iz termoelektrana na ugljen i lignit u odnosu na pretprošlu godinu pala za 24 posto, pokazuje studija njemačkog energetskog analitičkog ureda Agora Energiewende i klimatskog think-tanka Sandbag.

Emisija stakleničkih plinova lani je smanjena za 120 milijuna tona, što je najoštriji pad od 1990. godine.

“Prošlogodišnji pad emisija stakleničkih plinova u EU-u najvećim je dijelom rezultat cijena emisija CO2 koje su potaknule odlazak s tržišta energetskih izvora štetnih za klimu”, rekao je voditelj europske energetske politike u Agora Energiewendeu Matthias Buck.

On smatra da je održavanje cijene emisije CO2 na trenutnim razinama presudno za osiguravanje daljnjeg ublažavanja globalnog zagrijavanja.

U 2019. godini ta se cijena popela na oko 25 eura po toni.

Buck je također pozvao EU da dodatno smanji broj godišnjih dozvola koje izdaje za emisiju stakleničkih plinova u energetskom, industrijskom i zrakoplovnom sektoru.

Prošle je godine udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije na razini cijeloga EU-a porastao na rekordnih 34,6 posto ili 1,8 postotnih bodova više nego 2018. godine. Električna energija proizvedena iz vjetroelektrana i sunčevih parkova porasla je na 569 teravatsati i prvi puta premašila snagu dobivenu iz ugljena.

Vjetroelektrane su u 2019. godini proizvele 14 posto više električne energije u odnosu na 2018., dok su solarne elektrane ostvarile 7-postotni rast proizvodnje. S druge strane, proizvodnja hidroelektrana pala je za više od 6 posto, zbog neprestane suše.

U studiji se navodi i da je u Europi tijekom 2019. godine izgrađeno 16,8 gigavata vjetroparkova, što je oko 5,1 gigavat više nego godinu prije. U solarnom fotonaponskom sektoru, kapaciteti su u odnosu na 2018. udvostručeni, s 8,2 na 16,7 gigavata.

Buck, međutim, upozorava da bi godišnji rast kapaciteta obnovljivih izvora energije trebalo ubrzati, ako EU želi ostvariti cilj da se 2030. godine gotovo trećina ukupne energije dobiva iz obnovljivih izvora.