Klima

Izvješće
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je u četvrtak da je u 2020. godini povećala ulaganja 10 posto kako bi pomogla ublažiti teške ekonomske posljedice koronakrize, ali je udio zelenih ulaganja oštro smanjen.

Banka je u 2020. uložila rekordnih 11 milijardi eura, financiravši 411 projekata. U 2019. financirali su 452 projekta u koje su uložili 10,1 milijardu eura. Najveći su iznos prošle godine uložili u projekte u regiji istočne Europe i Kavkaza, nešto više od dvije milijarde eura, povećavši financiranje za 6,7 posto. U regiju srednje Europe i baltičkih država, koja uključuje i Hrvatsku, uložili su 1,47 milijardi eura, povećavši ulaganja za 4,2 posto.

Ulaganja su ponovo bila koncentrirana na privatni sektor, s udjelom u ukupnim ulaganjima od 72 posto. Banka se u kriznim mjerama fokusirala na potporu kratkoročnoj likvidnosti i radnom kapitalu “održivih kompanija”, ističe se u priopćenju. “Naša su ulaganja bila znatno veća nego u godini ranije a pružali smo i potporu u mjerama vlada kako bi se pomoglo privatnom sektoru da prebrodi krizu”, istaknula je predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso.

Zbog koronakrize udio ‘zelenih’ ulaganja oštro je smanjen u 2020. godini, sa 46 na 29 posto, ali banka je novim petogodišnjim strateškim okvirom, usvojenim u listopadu, najavila da bi do 2025. ona trebala činiti većinu njezinih ulaganja, ističe se u priopćenju.

Povrh vlastitog novca, banka je izravno mobilizirala 1,2 milijardi eura od suulagača “u razdoblju u kojem je svjetsko gospodarstvo bilježilo najdublji pad od Velike depresije u 30-im godinama prošlog stoljeća”.

Pandemija je produbila i nejednakost, posebno žena, mladih i drugih društvenih skupina, upozoravaju u EBRD-u, pa su ponovo uložili pojačane napore u rodnu i ekonomsku inkluziju. “Taj rad rezultirao je 24-postotnim povećanjem broja projekata inkluzije, uz ukupni obujam investicija od četiri milijarde eura i rekordan broj rodnih aktivnosti”, navodi se u priopćenju.

Bill Gates
Globalna kriza potresla je svijet. Uzrokuje tragičan broj smrtnih slučajeva, zbog čega se ljudi boje napustiti dom i vode do ekonomskih poteškoća kojih mlađe generacije nisu ni svjesne.

Posljedice se brzo šire svijetom, napisao je Gates.

Sada imamo Covid-19, ali za samo nekoliko desetljeća, isti će opis odgovarati drugoj globalnoj krizi: klimatskim promjenama. Da bi se spriječila smrt, šteta i uništavanje koje će proizaći iz globalnog zatopljenja, potrebne su promjene, smatra on.

Iako je pandemija gotovo zaustavila putničke i gospodarske aktivnosti, emisije stakleničkih plinova još uvijek nisu dovoljno niske da bi se izbjegle najgore posljedice, objašnjava Gates.

Moramo hitno potaknuti inovacije u borbi protiv klimatskih promjena, upozorava, dodajući: „Za razliku od novog koronavirusa, za koji mislim da će biti sadržan s cjepivom, klimatske promjene ne mogu se riješiti u dvije godine. Trebat će desetljeća da razvijemo i koristimo sve izume čiste energije koji su nam potrebni. Predlaže osnivanje Nacionalnog instituta za energetske inovacije, jednakog tamošnjem Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH). NIH je agencija za medicinska istraživanja savezne vlade i podružnica je američkog Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga.

Osnivanje Nacionalnog instituta za energetske inovacije “najvažnija je stvar koju SAD mogu učiniti da vode svijet u inovacijama koje će riješiti klimatske promjene”, jer  trenutno ne postoji središnji ured na ovom području zadužen za procjenu i promicanje sjajnih ideja. Primjerice, istraživanja o čistim gorivima provode uredi u odjelima za energetiku, promet i obranu – pa čak i NASA.

Slično tome, odgovornost za istraživanje skladištenja energije dijele se s najmanje četiri ureda u Ministarstvu energetike, upozorava Gates.

Poziva saveznu vladu da uloži više novca u znanost i inovacije.  Gates je sugerirao da bi se Nacionalni institut za energetske inovacije trebao sastojati od instituta s određenih područja, a svaka bi skupina trebala težiti prenošenju ideje iz istraživačkog laboratorija na tržište. Instituti bi trebali biti raspoređeni diljem Sjedinjenih Država.

Trgovinski dogovor
Portugalsko predsjedništvo EU kazalo je da će pokušati zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i južnoameričkog bloka Mercosura koji je dogovoren 2019. nakon dva desetljeća pregovora, ali još nije finaliziran.

Portugalski ministar vanjskih poslova Augusto Santos Silva rekao je da Portugal mora postići napredak jer bi neuspjeh naštetio ugledu Europske unije, najvećeg trgovinskog bloka na svijetu. “U pitanju je naša vjerodostojnost. Dužnost je Portugala da pokuša zaključiti taj proces i preuzimamo je”, rekao je Santos Silva na online briefingu u četvrtak.

Europska unija je u lipnju 2019. dogovorila uspostavu prostora slobodne trgovine od 700 milijuna ljudi s Mercosurom koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj, Venezuela i Urugvaj. No, Francuska i Europski parlament od tada predvode otpor finaliziranju sporazuma, tvrdeći da Mercosur mora učiniti više da bi ostvario svoje obveze iz Pariškog sporazuma o klimi te da se Brazil ne bori protiv deforestacije u Amazoniji.

Brazilska vlada odbacuje te kritike. Santos Silva poručio je da Francuska i Irska ne bi smjele koristiti zaštitu okoliša kako bi skrenule pozornost sa zabrinutosti zbog razmjera budućeg uvoza mesa u Europsku uniju, ističući da će europske zemlje imati koristi od većeg izvoza u Latinsku Ameriku. Izbor predsjednika Alberta Fernandeza u Argentini u kolovozu 2019. potaknuo je također sumnje u predanost Mercorusa, četvrtog trgovinskog bloka na svijetu, sporazumu s EU-om. Fernandez želi ponovno pregovarati o nekim dijelovima sporazuma. Santos Silva naglasio je da se pregovore o trgovini neće ponovno otvarati.

Portugal će tijekom šestomjesečnog predsjedanja EU nastojati finalizirati povijesni europski zakon o klimi koji će obuhvaćati nove ciljeve za smanjenje emisija CO2, rekao je portugalski ministar za zaštitu okoliša. Zakonom će europski klimatski ciljevi postati neopozivi, uključujući plan da se neto emisije stakleničkih plinova smanji na nulu do 2050. te da se ubrza smanjenje emisija u ovom desetljeću. Ministar Joao Pedro Matos Fernandes rekao je za Reuters kako se nada da će zakon biti dogovoren do travnja. “Naš glavni cilj je da se usvoji zakon o klimi”, rekao je. “To je definitivno naš glavni prioritet”.

No, napomenuo je da predstoje teški pregovori budući da među EU institucijama postoje velike razlike. Države članice i Komisija žele da zakon uključuje cilj smanjenja neto emisija za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. te da cilj klimatske neutralnosti do 2050. EU ostvari kolektivno. Europski parlament traži odlučnije djelovanje protiv klimatske krize. Želi da se emisije u ovom desetljeću smanji za 60% te da svaka država članica pojedinačno bude klimatski neutralna do sredine stoljeća. Matos Fernandes rekao je da će također nastojati da države članice do lipnja postignu dogovor o europskom planu za prilagodbu posljedicama klimatskih promjena, piše Poslovni dnevnik

The Line
Saudijska Arabija, vodeći proizvođač nafte u svijetu, najavila je u nedjelju da će na obali Crvenog mora izgraditi grad “bez automobila, ulica i emisije štetnih plinova”.

Grad “THE LINE” sastavni je dio projekta vrijednog 500 milijardi dolara koji je na državnoj televiziji predstavio prijestolonasljednik Mohammed bin Salman. NEOM se rijetko spominjao u javnosti otkada ga je Bin Salman najavio još 2017. godine kao ključni element Vizije 2030 koja bi trebala smanjiti ovisnost Saudijske Arabije o prihodima od nafte.

Projekt uključuje “grad s milijun stanovnika, koji će se protezati na potezu dugom 170 kilometara i sačuvat će 95 posto prirode u okviru NEOM-a, bez automobila, ulica i emisije štetnih plinova”, objasnio je bin Salman. NEOM na površini od 26.500 kvadratnih kilometra uključivati i industrijske i logističke zone koje bi trebale biti dovršene do 2025. godine, navodi Reuters.

Grad za pješake imat će škole, zdravstvene centre, zelene površine i brzi javni prijevoz, a putovanje između dvije destinacije neće trajati dulje od 20 minuta, stoji u priopćenju NEOM-a. Glavna je uloga namijenjena umjetnoj inteligenciji, grad će se u cijelosti napajati “čistom” energijom, “stvarajući zdravije i održivije okruženje za stanovnike, bez zagađenja”.

Gradnja će početi u prvom tromjesečju ove godine a projekt će se financirati iz državnog investicijskog fonda, kojim kraljevstvo pokušava proširiti gospodarstvo i izvan ključnog naftnog sektora. Projekt će otvoriti 380 tisuća radnih mjesta i povećati bruto domaći proizvod Saudijske Arabije do 2030. za 180 milijardi rijala (48 milijardi dolara), navodi se u priopćenju.

Studija OECD-a
Električni automobili donose manje emisije CO2 i dušikovih oksida zbog čega ih mnogi doživljavaju kao spasitelje planeta. Spasitelji zdravlja planeta možda i jesu, ali prema objavljenoj studiji Organizacije o ekonomskoj sigurnosti i razvoju (OECD) uzrokuju drugi problem – opasniji su za zdravlje ljudi.

Električni automobili s većim dometom emitiraju više sitnih lebdećih čestica koje nastaju trenjem kočnica i guma te erozijom materijala od kojeg su napravljene. Ta sitna prašina (PM2.5) opasna je za dišne organe ljudi.

Zašto je tako? Masa električnih automobila mnogo je veća nego onih s dizelskim ili benzinskim motorima. Na primjer, Volkswagen Golf 8 težak je oko 1300 kg u osnovnoj izvedbi, a električni ID.3 čak 1600 kg. Tu masu treba zaustaviti, više je i trenja guma i ceste te rastu i emisije sitnih čestica, javlja Revija HAK.

Električna vozila emitiraju do 9 posto manje čestica PM10, ali kod PM2.5, koje su opasnije za zdravlje, situacija se mijenja. Električna vozila s dometom do 160 km (takvih je malo) emitiraju do 13 posto manje čestica od benzinaca i dizelaša, ali već vozila s dometom oko 480 km emitiraju osam posto više jer i njihova masa značajno raste. Uza sve to ide i povećano trošenje guma, prenosi Večernji list

Ministar energetike
Australija bi mogla premašiti svoj cilj smanjenja emisija ugljika prema Pariškom sporazumu do 2030. godine, ne računajući već postignute ciljeve iz prethodnih klimatskih sporazuma, izjavio je u četvrtak ministar energetike Angus Taylor.

Najnovija projekcija označila je nagli preokret za jednog od najvećih svjetskih emitera po stanovniku, a došla je uoči klimatskog samita Ujedinjenih naroda koji se održava u subotu, na petu godišnjicu Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine. Australska politika uključivanja starih ugljičnih zasluga u buduće ciljeve emisija bila je glavna prepreka na klimatskom samitu UN-a prošle godine kada su veliki emiteri bili pritisnuti na agresivniju akciju za suzbijanje globalnog zagrijavanja.

UN i Velika Britanija zajednički su domaćini subotnjeg online sumita kako bi potaknuli zemlje na nadogradnju svojih obećanja o smanjenju emisija kako bi pomogle ograničiti porast globalnih temperatura do 1,5 stupnja Celzija.

Sada se predviđa da će australske emisije do 2030. godine biti 29 posto ispod razine iz 2005., u usporedbi s njezinim pariškim ciljem smanjenja emisija ugljika za 26 do 28 posto, a na temelju onoga što bi se moglo postići planom ulaganja u tehnologiju od 13 milijardi američkih dolara kojeg je vlada iznijela u rujnu. “Kada preuzmemo obveze, ispunjavamo ih. Imamo jasan plan da ispunimo i nadmašimo naš cilj za 2030. godinu, a ažurirane projekcije odražavaju snažnu izvedbu Australije”, rekao je Taylor.

Australija, najveći svjetski izvoznik ugljena i ukapljenog prirodnog plina, sada očekuje da će se 2030. njene emisije smanjiti na 436 milijuna metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, pod pretpostavkama tehnološkog plana.

Stav konzervativne vlade promijenio se tijekom protekle godine kada je premijer Scott Morrison krenuo u promicanje prirodnog plina, hvatanja ugljika i zelenog vodika u tranziciji prema čistijoj energiji.

Zelene skupine, koje pritišću Australiju na ambicioznije korake kako bi se odviknula od fosilnih goriva, posebno nakon strašnih požara prošloga ljeta, skeptične su prema projekcijama. “Situacija je kritična i ne možemo gubiti vrijeme na rizične, nedokazane tehnologije”, rekao je izvršni direktor australskog Greenpeacea David Ritter.

BP i Shell
Naftne kompanije poput BP-a i Shella okreću se sudjelovanju u projektima brige za okoliš, očekujući od toga buduće prihode jer procjenjuju da će dobit od fosilnih goriva opadati.

BP je 2019. godine uložio milijune dolara u kompaniju Finite Carbon, tvrtku koja povezuje vlasnike šuma s naftnim kompanijama, hoteći svoj utjecaj na globalno zagrijavanje ublažiti sadnjom drveća.

Očekuje se da će ta kalifornijska tvrtka tijekom sljedećih 10 godina zaraditi za vlasnike šuma milijardu dolara, kazao je njezin izvršni direktor Sean Carney i dodao da je ta procjena možda i preniska, obzirom da se kompanije i države natječu u obećanjima vezanim za suzbijanje globalnog zatopljenja i nultu emisiju ugljika. Reuters napominje da su klimatski ciljevi, dogovoreni u Parizu 2016. godine, potaknuli rastuće, ali još uvijek nezrelo tržište trgovanja emisijama ugljika. Europske velike naftne kompanije ističu da im to nudi nove izvore prihoda u vrijeme niskih cijena nafte i slabog interesa za nova istraživanja njezinih ležišta.

No uključenost velikih naftnih kompanija podijelila je ekologe. Sarah Leugers iz neprofitnog Registra za zlatni standard pozdravila je interes velikih naftnih kompanija za očuvanje prirode, ali je brine jer “profitiraju nastojeći riješiti probleme koje su u velikoj mjeri sami stvorili”. Drugi se, pak, pitaju, zašto bi bilo ispravno zaraditi novac iskorištavanjem fosilnih goriva, a ne spašavanjem planeta.

Komentar
 Joe Biden je obećao kako će ukinuti subvencije za fisilna goriva, no to bi moglo naići na velike izazove, usprkos tomu što bi to pokazalo neke globalne tendencije, javlja Reuters prije nekoliko dana.

Obećanje novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena da će ukinuti američke subvencije za fosilna goriva u vrijednosti milijarde dolara godišnje za postrojenja i rudarske kompanije moglo bi biti teško održati zbog otpora zastupnika u  podijeljenom Kongresu, uključujući i demokrate. Biden je rekao kako će subvencioniranje fosilnih goriva namaknuti novac za plaćanje njegovog šireg američkog klimatskog plana od dva bilijuna dolara.

Iako Biden može poduzeti izvršne radnje te poništiti odbacivanje pravila bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koja su namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova, reforma poreznih olakšica koje tvrtkama omogućuju jeftiniju proizvodnju nafte, plina i ugljena zahtijevat će od Kongresa donošenje zakona. To bi moglo biti teško.

Čak i ako dvojica Bidenovih kolega demokrata pobijede u drugom krugu glasova u Georgiji, 5. siječnja, što bi dovelo do potpune podijeljenosti Kongresa, šanse za usvajanje poreznog paketa male su, rekli su stručnjaci.

Bivši predsjednik Barack Obama je također želio odustati od poreznih olakšica za fosilna goriva kako bi svijetu poslao signal da Sjedinjene Američke Države ozbiljno nastoje ubrzati prelazak s fosilnih goriva na borbu protiv klimatskih promjena. No čak i sa zapovjednom demokratskom većinom u Senatu u prvih šest Obaminih godina, nije uspio dokinuti subvencije, piše Reuters

Ujedinjeni narodi
Klimatske promjene postale su najveća prijetnja zaštićenoj svjetskoj prirodnoj baštini s popisa UN-a poput ledenjaka i močvara, a zbog njih je australski Veliki koraljni greben u kritičnom stanju, upozorili su ovog tjedna stručnjaci za zaštitu okoliša.

Međunarodno udruženje za zaštitu prirode (IUCN) u novom je izvješću otkrilo da promjene zbog klimatskih promjena ugrožavaju trećinu lokaliteta od 252 s UNESCO-va popisa prirodnih fenomena širom svijeta. Sveukupno 94 lokaliteta suočena su sa značajnim ili kritičnim rizikom zbog niza faktora među kojima i turizam, lov, požari i zagađenje voda što predstavlja skok u odnosu na 62 ugrožena lokaliteta u izvješću u 2017.

Prema studiji i pandemija bolesti Covid-19 utjecala je na neka od svjetskih najljepših i nadragocjenijih prirodnih lokaliteta, no najveću pojedinačnu prijetnju predstavljaju klimatske promjene. One predstavljaju veliku ili vrlo veliku prijetnju na 83 lokacije i ‘preskočile’ su druge prijetnje poput invazivnih vrsta koje su vodile na popisu najvećih prijetnji prije tri godine. Izvješće “otkriva štetu koju klimatske promjene nanose prirodnoj svetskoj baštini od nestajanja ledenjaka do izbjeljivanja koralja i sve češćih i većih požara i suša”, kaže direktor IUCN-a Bruno Oberle.

U izvješću se ističe da je pandemija koronavirusa pokazala da globalna zajednica mora udružiti snage i zajedno raditi za opće dobro. Pandemija koronavirusa moguće je utjecala na više od 50 lokaliteta s popisa, a neki od tih utjecaja su pozitivni, primjerice smanjen je pritisak posjetitelja no brojni su i negativni učinci jer smanjeni broj posjetitelja rezultira manjim prihodima što se među ostalim odražava i na smanjenu mogućnost kontrole nezakonitih aktivnosti.

Studijom je utvrđeno da je 30 posto lokaliteta suočeno sa značajnim prijetnjama a sedam posto s kritičnim što znači da su tamo potrebne “hitne, dodatne mjere zaštite velikih razmjera” kako bi se spasile. Od 2017. u skupinu kritično ugroženih prebačena su dva lokaliteta među kojima je i najveći svjetski koraljni greben.

U tom australskom grebenu bilježi se dramatični nestanak koralja zbog zatopljavanja mora, zakiseljavanja voda i ekstremnog vremena koje rezultira smanjivanjem populacija morskih vrsta. Zaštićena područja poput Meksičkog zaljeva također su među kritično ugroženima te su se pridružili Nacionalnom parku Everglades u SAD-u i Jezeru Turkana u Keniji.

Izvješće IUCN-a upozorava da su klimatske promjene omogućile snažnije širenje invazivnih vrsta na brojnim područjima među kojima i u zaštićenom biljnom krajoliku Južne Afrike. Brazilski Pantanal teško je oštećen požarima koji su harali 2019. i 2020.

Brzo otapanje ledenjaka Kaskawulsh izmijenilo je riječni tok te uništilo dio riblje populacije u Kanadi i SAD-u. Prema izvješću IUCN-a na osam lokaliteta stanje se poboljšalo od 2017., no zato se na dvostruko više lokacija stanje pogoršalo.

Analiza UN-a
Svijet planira proizvesti dvostruko više ugljena, nafte i plina do 2030. nego što bi bilo primjereno ciljevima ograničavanja globalnog zagrijavanja, objavili su UN i znanstvenici šaljući novo upozorenje zbog klimatskih promjena.

Neki od najvećih proizvođača fosilnih goriva u svijetu, među kojima Australija, Kina, Kanada i SAD, su zemlje koje uvelike povećavaju proizvodnju tih goriva. Temeljem Pariškog sporazuma iz 2015. države su se obvezale dugoročno ograničiti prosječni porast globalne temperature na do dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje te uložiti dodatne napore kako taj porast ne bi premašio 1,5 celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Cilj od 1,5 stupnja Celzija zahtijeva smanjenje godišnje proizvodnje fosilnih goriva oko šest posto u razdoblju od 2020. do 2030. Umjesto toga zemlje planiraju prosječno godišnje povećanje proizvodnje od dva posto što bi do 2030. rezultiralo više nego dvostrukom proizvodnjom u odnosu na onu koja bi omogućila ograničenje porasta temperature na ne više od 1,5 stupnja Celzija.

Od 2020. do 2030. godišnje bi trebala pasti globalna proizvodnja ugljena 11 posto, nafte 4 posto i plina 3 posto da bi se postigao taj temperaturni cilj.

No vlade planiraju godišnji porast proizvodnje od dva posto za svaku od te tri vrste goriva. “Jaz je veliki i zemlje planiraju proizvesti 120 posto fosilnog goriva više do 2030. nego što bi bilo u skladu s ciljevima ograničavanja porasta temperature do 1,5 celzijeva stupnja”,navodi se u izvješću.

Izvješće je objavio Program UN-a za okoliš (UNEP) u suradnji sa stručnjacima nekoliko međunarodnih instituta – Štokholmskog instituta za okoliš, Međunarodnog instituta za održivi razvoj te više sveučilišta.

Izvori energije koji stvaraju ugljik suočeni su sa sve više ograničavajućih propisa zbog kojih postaju manje privlačni za ulagače i korporacije. “Tvrtke su počele uvažavati rizike sankcija, rizici za vlade su slični no s posljedicama po stotine milijuna ljudi”, kaže Mike Coffin, analitičar za Carbon Tracker. “Bez obzira na to brinu li proizvođači fosilnih goriva za fizički utjecaj na klimatske promjene, moraju uvidjeti utjecaj pada prihoda od fosilnih goriva na njihova gospodarstva i poduzeti mjere da diverzificiraju”, dodaje on.

Ove je godine pandemija koronavirusa i posljedična zatvaranja čitavih zemalja dovela do kratkotrajnog pada proizvodnje fosilnih goriva i procjenjuje se da će iznositi sedam posto, navodi se u izvješću UNEP-a. Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden obećao je da će ukinuti subvencije za fosilna goriva vrijedne milijarde dolara godišnje no sigurno će biti suočen sa snažnim otporima zastupnika u Kongresu, čak i među demokratima.

Prema skupini Climate Action Tracker koja analizira politike vlada prema klimi i ograničavanju globalnog zagrijavanja, svijet će uz sadašnje proizvodne planove zabilježiti povećanje globalne temperature od 2,9 stupnja Celzija do kraja stoljeća.

Kad bi sve vlade ispunile ciljeve o poništenoj emisiji ugljika do 2050. globalno zagrijavanje moglo bi se zaustaviti na 2,1 celzijeva stupnja. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji 2020. mogla bi biti druga najtoplija godina od početka mjerenja nakon rekordne 2016. “Ovogodišnji razorni požari, poplave i suše te drugi vremenski obrasci služe kao moćni podsjetnici zašto moramo uspjeti u borbi protiv klimatskih promjena”, kaže Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a.

“Čovječanstvo vodi rat protiv prirode. To je samoubojstvo. Priroda uvijek vrati – i to već sad čini sa sve većom snagom i bijesom”, poručio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ovog tjedna u New Yorku. On ističe da postizanje mira s prirodom mora biti “najveći, najveći prioritet za svakoga i svagdje”.