Klima

Europska komisija je u četvrtak odučila na Europski sud pravde poslati šest zemalja, među kojima Francusku i Njemačku, jer nisu ispunile svoje obveze u pogledu kvalitete zraka.
Bruxelles tako kažnjava opetovana nepoštivanja Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Mađarske i Rumunjske “zbog prekoračenja utvrđenih graničnih vrijednosti kvalitete zraka i nepoštivanja obveze poduzimanja odgovarajućih mjera za najveće skraćenje razdoblja prekoračenja”.

Ukupno devet zemlja našlo se suočeno s prijetnjom da će biti poslane pred europsko pravosuđe. Španjolska, Slovačka i Češka su izbjegle tu kaznu.

Njemačka, Francuska i Velika Britanija su kažnjene zbog nepoštivanja vrijednosti određenih za dušikov oksid iz ispušnih cijevi, uglavnom u gradovima.

Mađarska, Italija i Rumunjska su prozvane zbog stalno povišene koncentracije čestica (PM10) tvari (prašina, dim, čađa, pelud) koje su uobičajeno u zraku, ali čiju koncentraciju pogoršava zagađenje.

Prema Europskoj agenciji za okoliš, zagađenje sitnim česticama je odgovorno za oko 400.000 preuranjenih smrti godišnje, od kojih 66.000 u Njemačkoj, 60.000 u Italiji ii 35.000 u Francuskoj. Preuranjena smrt od dušikovog oksida odnosi 75.000 žrtava godišnje u Europi, od kojih 14.000 u Velikoj Britaniji, 12.800 u Njemačkoj i 9.300 u Francuskoj.

Odluka je najprije objavljena sredinom ožujka, ali Komisija je neko vrijeme željela o njoj promisliti. Dala je “posljednju šansu” devet zemalja koje smatra lošim učenicima EU, među kojima je 5 najvećih gospodarstava Unije. Europski ured za okoliš (BEE), nevladina organizacija u Bruxellesu ih je nazvala “toksičnim blokom”.

Europska komisija zahtijeva od njih “dodatne, vjerodostojne, odgovarajuće i učinkovite mjere”. Komisija je već ranije proglasila Bugarsku i Poljsku krivima što nisu ispunile svoje obveze u pogledu emisija sitnih čestica. Za sada nisu bile poduzete nikakve financijske sankcije.

 Do 2050. godine iz triju bi svjetskih regija u razvoju moglo emigrirati više od 140 milijuna ljudi u nastojanju da umaknu posljedicama klimatskih promjena, poput loše poljoprivredne proizvodnje, nedostatka pitke vode i povećanja razine mora, upozorava Svjetska banka.
U izvješću objavljenom u ponedjeljak Svjetska banka iznosi podatak o 86 milijuna potencijalnih “klimatskih migranata” koji bi, ako se ništa ne poduzme mogli napustiti subsaharsku Afriku, njih oko 40 milijuna južnu Aziju i oko 17 milijuna Latinsku Ameriku.

“Svakodnevno klimatske promjene postaju sve veća ekonomska, socijalna i egzistencijalna prijetnja ljudima”, rekla je izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva. “Svjedoci smo takvih pojava u gradovima suočenima s nedostatkom vode bez presedana, u obalnim regijama opustošenim brojnim olujama, u područjima koja više ne mogu proizvoditi ni osnovne poljoprivredne proizvode.”

Istaknula je da su klimatske promjene na nepovratan način postale “pokretač migracija”, prisiljavajući pojedince, obitelji, pa i čitave zajednice da krenu u potragu za mjestima na kojima će pronaći normalne uvjete za život.

Interne klimatske migracije u istoj regiji odavno su realnost. “Klimatski migranti” samo će se pridružiti milijunima osoba koje su domove bile prisiljene napustiti iz političkih, ekonomskih i socijalnih razloga.

Autori izvješća proveli su tri studije slučaja. Jednu su proveli u Etiopiji u kojoj bi do 2050. demografski rast mogao dosegnuti 85 posto, a selidbi je sve više zbog vrlo slaboga poljoprivrednog uroda.

Druga je studija provedena u Bangladešu gdje postoji opasnost da “klimatski migranti” do 2059. postanu brojniji od svih ostalih vrsta migranata. Posljednju su studiju proveli u Meksiku u kojemu stanovništvo iz siromašnih područja pogođenih klimatskim promjenama u sve većem broju seli u urbana područja.

Treba voditi računa o tomu da se selidba stanovnika zbog klimatskih promjena ne pretvori u humanitarnu krizu i ne zaprijeti razvoju nekih zemalja, stoji u priopćenju Svjetske banke.

Znanstvenici koji su proveli istraživanje tvrde da bi se, kad bi političari djelovali istodobno na “više frontova”, kad bi smanjili efekt stakleničkih plinova, uključili selidbe u plan razvoja zemlje i uložili sredstva u bolje razumijevanje procesa unutarnjih migracija kao posljedice klimatskih promjena, broj selidbi mogao smanjiti za 80 posto.

Proizvodnja električne energije na sunce, vjetar i druge čiste izvore u iduće tri godine poticat će se sa 165 milijuna kuna prihoda države od prodaje prava na emisiju štetnih plinova na europskoj burzi u Leipzigu.
Dio je to Vladina plana prihoda od trgovanja pravima na emisiju štetnih tvari koji je početkom ožujka stupio na snagu.

Država do 2020. očekuje prihod od 876 milijuna kuna od trgovanja pravima na “zagađenje”, od čega će 95 posto novca biti prebačeno Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 50 milijuna kuna zadržat će državni proračun.

Osim vjetroelektrana i solarnih elektrana za proizvodnju struje, Fond će dobiveni novac proslijediti i za poticanje energetske obnove zgrada, prelaske vozila na ekološki čista goriva i uređenje centara za gospodarenje otpadom.

Plaćanje posebnog nameta kroz kupovinu prava na ispuštanje štetnih plinova u atmosferu, odnosno pripadajućih emisijskih jedinica, zadesilo je pedesetak domaćih tvornica, elektrana i manji broj avioprijevoznika nakon ulaska države u Europsku uniju.

Burza emisijskim jedinicama, kako doznajemo od bivše ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy, osmišljena je kako bi se zagađivače koji ulažu u zaštitu okoliša stimuliralo, a one koji povećano zagađuju, kaznilo.

– Država kvotu emisije stakleničkih plinova koju dobije na razini Europske unije raspoređuje na kvote domaćim zagađivačima. Na burzi oni koji su prebacili dodijeljene im kvote za emisiju štetnih plinova mogu kupiti slobodne jedinice zagađivača koji ih nude za tržištu jer su uspjeli smanjiti zagađivanje – pojašnjava Mirela Holy.

Vlada trogodišnje prihode od trgovanja pravima na ispuštanje štetnih tvari bazira na procjeni da će se cijena emisijske jedinice ili prava na ispuštanje tone CO2 u zrak, na burzi u Leipzigu kretati oko 5,9 eura ove, s očekivanim laganim rastom cijene u iduće dvije godine.

Planirano je da 2020. europska burza kvotama štetnih tvari, na kojoj se godišnje istrguje oko 18 milijardi eura, prestane s radom jer bi se tada trebali ispuniti planovi Europske unije o iskorjenjivanju zagađivača kojima su nedovoljne dodijeljene kvote.

No, potonji scenarij nije izgledan jer se procjenjuje da će EU imati nemale teškoće u ispunjavanju Kyoto sporazuma o globalnom smanjenju zagađenja, čiji su dio i ograničenja emisija štetnih tvari, odnosno kvote. Drugim riječima, kvote zagađenja kojima se trguju mogle bi dodatno dobiti na cijeni.

Pogotovo kada se zna da su kazne Bruxellesa za svaku tonu ispuštenog CO2 iznad dodijeljene kvote sto eura, ili petnaestak puta više od cijene koja se postiže na burzi.

 Bivši newyorški gradonačelnik Michael Bloomberg službeno je u ponedjeljak imenovan posebnim UN-ovim izaslanikom za klimatske promjene.
Glavni tajnik UN-a pohvalio je Bloomberga za njegov doprinos kao “istinskog vođe” u borbi protiv klimatskih promjena, pogotovo nakon što je Donald Trump prošle godine odlučio povući SAD iz klimatskog sporazuma.

Što se tiče klimatskih promjena, u današnje vrijeme “vrlo malo toga ovisi o središnjoj vladi”, rekao je Antonio Gutteres.

“Odlučujući je način na koji društvo reagira. Odlučujuće je kako reagiraju tvrtke, kako se upravlja gradovima”, rekao je.

Bloomberg će poduprijeti UN-ovu klimatsku strategiju nastavljajući ulogu koju je preuzeo kao poseban izaslanik za gradove i klimatske promjene u siječnju 2014., te ustrajati na provedbi pariških ciljeva prije klimatskog summita UN-a sljedeće godine.

Bloomberg će uz kalifornijskog guvernera Jerryja Browna voditi američki pokret kojemu je svrha ohrabriti poslovne ljude i čelnike lokalnih vlasti širom SAD-a da postupaju u skladu s ciljevima klimatskog sporazuma sklopljenoga u Parizu.

On je na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u prosincu prisustvovao klimatskom summitu te donirao 50 milijuna američkih dolara kao potporu ukidanju proizvodnje ugljena u Europi prošle godine.

Bloomberg je predsjedavajući radne skupine koja se bavi financijskim aspektom klimatskih promjena te određuje preporuke za poslovni svijet. Podržava je najmanje 237 kompanija koje zajedno vrijede više od 6,3 bilijuna dolara.

Četrnaest zemalja članica EU-a zauzelo se u ponedjeljak da se u sljedećem višegodišnjem proračunskom okviru u najmanju ruku zadrži razina izdvajanja za klimatske ciljeve od 20 posto.
U sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2014-2020. predviđeno je da se najmanje 20 posto proračunskih sredstava uloži u borbu protiv klimatskih promjena u svim proračunskim stavkama.

Četrnaest ministara za zaštitu okoliša u ponedjeljak je uputilo pismo Europskoj komisiji tražeći da se i u sljedećem VFO-u u najmanju ruku zadrži ta razina izdvajanja.

Oni pozivaju Komisiju, koja će u svibnju predstaviti prijedlog VFO- za razdoblje 2021-2027., da uvede mehanizam za praćenje investicija, ističući da u provedbi sadašnjeg VFO-u 20-postotni cilj neće biti ispunjen te predviđaju da će za zaštitu klime biti dosegnuta razina od 18,9 posto.

Potpisnici pisma su ministri za zaštitu okoliša Austrije, Njemačke, Danske, Finske, Luksemburga, Portugala, Belgije, Nizozemske, Švedske, Slovenije, Velike Britanije, Italije, Španjolske i Francuske.

Ministri za zaštitu okoliša 28 zemalja članica EU-a sastali su se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi, između ostaloga, razgovarali o globalnom paktu za okoliš, inicijativi koju je pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Macron je u rujnu prošle godine u UN-u predstavio prijedlog globalnog pakta kao novu etapu Pariškog sporazuma o klimi.

Hrvatski ministar za zaštitu okoliša Tomislav Ćorić, koji sudjeluje na ministarskom sastanku EU-a, rekao da Hrvatska podržava globalni pakt za okoliš.

“Hrvatska je među 14 država članica koje sponzoriraju ove inicijative. Podupiremo svaku moguću afirmaciju okolišnih tema na globalnoj razini”, rekao je Ćorić.

Na dnevnom redu ministarskog sastanka je i europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu te pravila o emisijama ugljičnog dioksida za nove putničke automobile i laka komercijalna vozila.

“Hrvatska kao i druge članice podupire nastojanje da se problemu plastike pristupi na što adekvatniji način. I naše akcije tijekom 2018. idu u smjeru povećanja odvajanja otpada i izgradnje infrastrukture. Ova je godina izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom”, rekao je Ćorić.

On je rekao da su ove godine u Hrvatskoj otvoreni natječaji za financiranje informativnih i edukativnih aktivnosti te da kontinuirano traju natječaji za kreiranje i izgradnju reciklažnih dvorišta u vrijednosti od 214 milijuna kuna. Najavio je da će sljedećih dana biti otvoren natječaj za nabavu različitih vrsta spremnika, u svibnju se očekuje natječaj za izgradnju sortirnica te za nabavu mobilnih reciklažnih dvorišta.

Rekao je da je cilj Hrvatske do 2023. do kada se mogu trošiti sredstva iz sadašnjeg VFO-a izgraditi devet centara za gospodarenje otpadom, dok ih funkcionira samo dva. Ove bi godine mogla započeti izgradnja dva centra za gospodarenje otpadom, rekao je ministar Ćorić.

Vlada je u četvrtak donijela plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine, kojim se planiraju ukupni prihodi od trgovanja emisijama stakleničkih plinova od 867,5 milijuna kuna.

Plan se donosi radi pravilne i učinkovite upotrebe financijskih sredstava za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka.

Financijska sredstva ostvaruju se od prihoda od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi, a temelje se na predviđenoj cijeni tih jedinica te očekivanim količinama jedinica koje će se plasirati putem dražbe.

Za Republiku Hrvatsku određena je ukupna količina emisijskih jedinica za dražbu te ona do 2020. godine iznosi 18.286.692 emisijskih jedinica, odnosno 18,3 milijuna tona ugljičnog dioksida.

Na temelju proračuna količina emisijskih jedinica za Hrvatsku, pretpostavke o kretanju cijene (prosječno oko 6,3 eura po toni CO2 u razdoblju od 2017. do 2020. godine), te zakonskim odredbama o raspodjeli sredstava, očekivani prihod od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj koji će se uplaćivati u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za razdoblje od 2017. do 2020. godine, iznosi 867,5 milijuna kuna.

Od toga se iznosa za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama planira se utrošiti oko 825 milijuna kuna, a preostalih 43 milijuna kuna uplatit će se u državni proračun.

Trgovanje emisijama odvija se tako da središnja vlast, obično vlada, postavlja granicu količine emisija koja smije biti emitirana u okoliš. Ta ukupna količina emisija razdijeljena je tvrtkama u obliku emisijskih kvota koje predstavljaju dozvoljenu količinu emitiranih emisija štetnih plinova. Tvrtke su dužne pridržavati se emisija koje su pokrivene njihovim kvotama.

Ako emitiraju više stakleničkih plinova nego im je dozvoljeno, moraju kupiti kvote od onih koji imaju viška, odnosno koji zagađuju manje.

Cilj trgovine je da kupac kvota plati kaznu zbog emitiranje štetnih plinova u okoliš više nego što mu je dozvoljeno, dok je prodavač kvota nagrađen jer je smanjio emisije štetnih plinova u okoliš.

Priprema se pravosudna reforma

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket od šest pravosudnih zakona kojima se jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan od glavnih elemenata je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu.

U Sabor su tako upućene izmjene Zakona o sudovima, Zakona o Državnom sudbenom vijeću, potom Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću, Zakon o područjima i sjedištima sudova te Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a cilj je cijelog paketa jačanje neovisnosti pravosuđa i objektivnosti u postupcima imenovanja dužnosnika, kao i povećanje kvalitete primjene propisa EU i standarda Europskog suda za ljudska prava.

Mini pravosudna reforma

Radi se o mini pravosudnoj reformi, ustvrdio je u uvodu sjednice premijer Andrej Plenković, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u obrazloženju cijelog paketa istaknuo je kako se njime želi nastaviti dobre trendove u pravosuđu, odnosno smanjenje broja neriješenih predmeta.

“Smatramo da će se ove mjere reflektirati pozitivno i da će ti trendovi biti još bolji”, ocijenio je.

U pogledu spajanja sudova pojasnio je da prekršajni sudovi više nisu toliko opterećeni te da suci nisu dovoljno iskorišteni, pa se predlaže spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.

“Na taj način dobit ćemo mrežu sudova koja puno bolje odgovara našim potrebama. Moći će biti brži, kvalitetniji”, kaže Bošnjaković.

Umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda tako će ubuduće biti 34 suda, a istovremeno će se na određena područja vratiti općinske sudove ali uvećane (s pridodanim prekršajnim sudovima), primjerice u Vinkovce, Đakovo, Kutinu, Sesvete, Pazin… Jedino se u Zagrebu zadržava dosadašnji općinski sud.

Bolja dostupnost građanima

Posljedica reforme bit će bolja dostupnost pravosudnih tijela građanima, istaknuo je Bošnjaković, jer se jača uloga stalnih službi izvan sjedišta sudova, u koje suci ne dolaze suditi već građani moraju doći u centar, što im stvara troškove.

Sada se predlaže da sve procesne radnje (rasprave) provode u okviru stalnih službi izvan sudova pa će suci na nekoliko dana odlaziti u te stalne službe.

Zbog nezadovoljstva načinom imenovanja sudaca, odnosno sporosti (postupak može trajati i do dvije godine, a u tom vremenu sud nema suca i ne rješavaju se predmeti), kao i zbog nepoštivanja bodovne ljestvice (izabere se sudac sa 70. mjesta, a ne netko koji je među prvih pet), izmjenama Zakona o DSV-u propisuje se da je DSV dužan u roku šest mjeseci od raspisivanja javnog poziva imenovati suca, vodeći računa, uz ostalo, o bodovima s rang ljestvice.

Reformom se jača i neovisnost pravosuđa, naglašava Bošnjaković, jer se ukida odredba da ministar daje mišljenje u procesu imenovanja predsjednika sudova, a neće više moći, kao do sada, imenovati v.d. predsjednika suda ako predsjednik negdje nije izabran, već će odluku o tome donositi DSV.

Mijenja se regulativa i u pogledu imovinskih krtica sudaca tako da će one biti dostupne javnosti, kao što su dostupne za sve dužnosnike.

Mijenja se izbor predsjednika Vrhovnoga suda

Mijenjaju se i odredbe izbora predsjednika Vrhovnoga suda tako da DSV šest mjeseci prije isteka njegova mandata raspisuje javni poziv, kandidature se dostavljaju Uredu predsjednice Republike, koja sve te kandidature dostavlja na mišljenje saborskom Odboru za pravosuđe i općoj sjednici Vrhovnoga suda.

“Nakon što Ured predsjednice dobije mišljenje, predsjednica Republike predlaže kandidata Saboru”, objašnjava Bošnjaković.

Precizira se i izbor glavnog državnog odvjetnika – javni poziv raspisuje državno odvjetničko vijeće, upućuje sve materijale Vladi, a Vlada, kao i do sada, predlaže Saboru imenovanje glavnog državnog odvjetnika.

Ovim pravosudnim paketom želimo stvoriti uvjete za snažniji i bolji rad pravosuđa i nastavak pozitivnih trendova, zaključio je Bošnjaković.

Vlada je donijela i odluku o raspuštanju Općinskog vijeća Općine Muć s obzirom da nije prihvatilo proračun koji je predložio načelnik općine, niti je donijelo odluku o privremenom financiranju.

Ministar zaštite okoliša Tomislav Čorić poručio je u ponedjeljak kako će 2018. godina biti godina kreiranja infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom, što je označio kao prioritet njegova ministarstva.
“Izgradnja centara za gospodarenje otpadom nema alternativu, neovisno u ciljevima koje imamo u kontekstu gospodarenja otpadom. Za ljepšu Hrvatsku moramo učiniti sve”, izjavio je Ćorić u Dubrovniku nakon sastanka s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem te županijskim gradonačelnicima i načelnicima. Najavio je kako će na području najjužnije županije dobar dio infrastrukture biti uspostavljen do kraja 2018. godine.

Ćorić: Na lokalnoj razini radi se sve što je moguće

“Htjeli smo lokalne čelnike informirati o našim planovima i natječajima koji su već ili će biti uskoro objavljeni s ciljem stvaranja infrastrukture za odvajanje na kućnom pragu, izgradnje reciklažnih dvorišta, informativnih i edukativnih aktivnosti te izgradnju sortirnica, gdje natječaj ide u svibnju. Velik dio tog sufinanciran je iz sredstava EU, u pravilu 85 posto. Dobili smo povratnu informaciju kako se na lokalnoj razini radi sve što je moguće. Želimo im omogućiti da nabave sve što im je potrebno kako bi se na razini Hrvatske postigao cilj od 50 posto odvojenog komunalnog otpada do 2023. godine”, rekao je ministar.

Kazao je i kako je za Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje u tijeku izrada studije isplativosti ulaganja, koja bi trebala biti gotova u idućih mjesec i pol ili dva.

Župan Dobroslavić istaknuo je kako je na sastanku utvrđeno da je županija po pitanju razvrstavanja otpada negdje u nacionalnom prosjeku. “Izgradnja centra za gospodarenje otpadom jedino je rješenje za županiju. Dinamika realizacije projekta ide dobro. Posljednji rok za realizaciju je 2023. godina, a naša procjena je da može biti gotov do 2021. godine“, naveo je.

Na sastanku je bilo riječi i o projektu Gornji horizonti kao trajnom problemu županije, istraživanju ugljikovodika u podmorju Crne Gore, kao i naplavu otpada iz Crne Gore i Albanije.

O otpadu iz Crne Gore i Albanije: Imamo ideje i susjedi od nas mogu očekivati pomoć

“Scene kojima smo svjedočili u Dubrovniku, ali i u ranijim fazama, ubuduće želimo izbjeći, odnosno učiniti sve da ih spriječimo. Zato smo stupili u kontakt s kolegama iz Crne Gore i Albanije. Zajedno smo suočeni s problemom, dio kojeg je generiran činjenicom da dosad nije bilo zajedničkih akcija. Sastanak u utorak u Dubrovniku će nam pomoći da dođemo do zaključaka u smjeru zajedničke akcije. Imamo neke ideje te naši susjedi mogu od nas očekivati pomoć”, istaknuo je ministar Ćorić.

Da je sastanak s ministrima susjednih zemalja dobar put složio se i župan Dobroslavić, koji je kazao kako se na današnjem sastanku razgovaralo i o načinu financiranja radova uklanjanja otpada iz mora.

Stav dijela struke kako bi gradnja turističkih kompleksa, koja je predviđena prostornim planovima, mogla ugroziti zaštićeni rezervat Malostonskog zaljeva Ministar Ćorić komentirao je riječima kako svaki projekt treba zadovoljiti okolišne standarde, od čega ne može pobjeći nijedan investitor.

“Slijedit ću sugestije mojih sektora zaštite prirode, odnosno utjecaja na okoliš i gospodarenje otpadom te temeljem toga formirati svoje mišljenje. Stručnjaci u radnoj skupini će dati svoje mišljenje, baš kao i za svaki drugi projekt. Stat ću iza svake ocjene stručnjaka iz mog ministarstva, kao i dosad”, rekao je.

Sanacija Karepovca nema alternativu

Ministar Ćorić istaknuo je kako sanacija Karepovca, kao u ovom trenutku najvećeg nesaniranog odlagališta u Hrvatskoj, nema alternativu.

“Nemam razloga sumnjati da se sanacija u ovom trenutku održava po zakonu, moje službe me nisu uputile na neke nezakonite radnje. Sanaciju treba nastaviti što bržom dinamikom kako bi se neugodni mirisi čim prije eliminirali. Čim prije treba krenuti sa svim potrebnim mjerenjima. Svi trebamo preuzeti odgovornost za svoj dio posla, u ovom slučaju investitor. Pristup s kaznama sigurno neće doprinijeti da se Karepovac brže sanira”, poručio je Čorić.

Dodao je da njegovo ministarstvo kontinuirano obavlja nadzor, da je onaj posljednji od 12. do 31. siječnja urodio rješenjem da se ispoštuju dodatne mjere.

O prosvjedu protiv LNG terminala: Mi ćemo učiniti sve da se projekt ostvari

Komentirajući najavu prosvjeda zbog Vladina projekta LNG terminala na Krku, Ćorić je izjavio kako je svaki prosvjed demokratsko pravo.

“Nezadovoljstvo prije svega dolazi od čelnice lokalne samouprave, gospođe Ahmetović, te ga ne bih posebno komentirao. Projekt LNG terminala jasno je ocijenjen kao strateški projekt RH te da je dobar za nas u kontekstu povećanja sigurnosti. Hrvatska za tim treba težiti te ćemo učiniti sve da se projekt ostvari”, zaključio je ministar Ćorić.

Nakon što su proteklih 20-ak godina javne česme u gradovima gotovo potpuno uzmakle pred flaširanom vodom, sad Europska unija želi okrenuti taj trend te vodu opet tretirati kao javno dobro dostupno besplatno svima i uvijek.
Naime, Europska komisija je proteklog tjedna predložila izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima bi se, ako budu prihvaćena, od država EU članica tražilo da poboljšaju pristup pitkoj vodi za sve građane.

A to, među ostalim, znači da bi se Europljanima trebalo osigurati da vodu iz slavine, sigurnu za konzumaciju, mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumacija vode iz slavine. EU je izračunala da bi građanima Unije u džepovima ostalo 600 milijuna eura godišnje više, a koje sad troše na flaširanu vodu.

Nije zanemariv ni ekološki učinak s desecima milijuna plastičnih boca manje. Zanimljivo je da ovakvu inicijativu u Hrvatskoj javno podržavaju i proizvođači flaširane vode ističući da se radi o komplementarnim sustavima, a ne o konkurenciji. Tako Jasna Čačić, direktorica Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) ističe da bi u kontekstu povećane učestalosti dijabetesa i pretilosti pristup vodi, bez obzira na to radilo se o vodi iz slavine ili iz boce, treba biti olakšan.

“Voda u boci prikladna je za sve one koji žele zdravo piće u odgovarajućem pakovanju i koje mogu ponijeti sa sobom. Vode u boci i vode u slavini se razlikuju po kvaliteti. U Europi 97 posto prodane vode u boci čine prirodne mineralne vode, s udjelom od 84 posto, te prirodne izvorske vode s udjelom 13 posto, koje dolaze iz zaštićenih podzemnih izvora, mikrobiološki su sigurne bez dezinfekcije, pune se na izvoru i ne smiju se kemijski tretirati”, kaže direktorica GIUPPH-a. Dodaje da potrošači cijene prirodnost mineralnih i izvorskih voda te da moraju imati i mogućnost da biraju vode na osnovu okusa i sadržaja minerala koji se u njima prirodno nalaze.

Bruxelles želi da pijemo više vode iz slavine. Zato je Europska komisija jučer predložila izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima bi se, ako budu prihvaćena, od država članica Europske unije tražilo da poboljšaju pristup pitkoj vodi za sve građane.
A to, među ostalim, znači da bi se Europljanima trebalo osigurati da vodu iz slavine, sigurnu za konzumaciju, mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumacija vode iz slavine.

U prijedlogu izmjena direktive navodi se da će države članice poduzeti potrebne mjere »kako bi poboljšale pristup vodi namijenjenoj za piće i promovirati njezinu upotrebu na svom teritoriju«.

 Neke od mjera koje se pritom sugeriraju su instaliranje vanjske i unutarnje opreme za besplatan pristup vodi na javnim prostorima, pokretanje javnih kampanja kako bi se građane informiralo o kvaliteti takve vode, poticanje javnih zgrada da omoguće pristup tekućoj pitkoj vodi, kao i poticanje restorana, kantina i drugih ugostiteljskih objekata da besplatno toče vodu svojim gostima.

Osim toga, zemlje članice morale bi poboljšati pristup pitkoj vodi posebno za ranjive i marginalizirane skupine u društvu, koje trenutno imaju otežan pristup vodi za piće.

Nova pravila, uvjeren je potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen, motivirat će ljude da više koriste vodu iz slavine. »Ovim se prijedlogom olakšava prijelaz na kružno gospodarstvo pomažući državama članicama da upravljaju vodom za piće na resursno učinkovit način. Time se podrazumijeva smanjenje potrošnje energije i nepotrebnog gubitka vode. Zahvaljujući povećanoj transparentnosti time će se osnažiti i potrošači te će ih se potaknuti na održivije odluke, primjerice na uporabu vode iz slavine«, izjavio je Katainen.

Prema priopćenju Komisije, ažuriranim pravilima trebala bi se poboljšati i kvaliteta i sigurnost vode dodavanjem novih tvari na popis kriterija za određivanje sigurnosti vode. Nadalje, građani će moći jednostavno, putem interneta pristupiti informacijama o kvaliteti vode za piće čime će se, smatraju u Bruxellesu, potaknuti povjerenje u vodu iz slavine. U Komisiji računaju i na manju potrošnju vode u bocama što će, procjenjuju, »pomoći kućanstvima u Europi uštedjeti više od 600 milijuna eura godišnje«, a istovremeno smanjiti plastični otpad.

Revizija direktive o vodi za piće, koju je predložila Komisija, posljedica je prve uspješne europske građanske inicijative »Pravo na vodu«. Njome je svojedobno prikupljeno više od 1,6 milijuna potpisa europskih građana kojima su tražili da se poboljša pristup sigurnoj vodi za piće za sve Europljane, piše Novi List.

Do četvrtka svaki grad i općina moraju odlučiti kako će građane organizirati da odvajaju svoj otpad. Tko uporno neće odvajati otpad ni nakon dvogodišnjeg pripremnog razdoblja prijeti mu kazna od 50 do 5000 kuna. Koliki će pak novi računi biti nikome još nije posve jasno, a svaki grad ima i svoj način odvajanja.
U nekim gradovima otpad već odavno razvrstavaju. Za Zagreb bi tu odluku skupština trebala prihvatiti u utorak, dva dana prije roka, a splitska skupština zadnjeg dana, u srijedu, 31. siječnja.

U Rijeci građani već imaju kante za odvojeno prikupljanje otpada. Oni će novu odluku donijeti u veljači. U tijeku je javno savjetovanje s građanima koje traje do 17. veljače.

Kako su naveli, zbog novih troškova obrade i zbrinjavanja otpada njegov odvoz poskupio je lani u rujnu, piše 24 sata.

 Zbog primjene novih odredbi svi ćemo morati imati mogućnost odvajanja otpada u svojemu domu. U Zagrebu će se za nabavku 376.000 spremnika potrošiti 64 milijuna kuna, a trebali bi se na ulicama naći tijekom proljetnih mjeseci.

Sve će kante biti čipirane, a senzori će biti postavljeni na kamionima i tako će se očitavati volumen. Za dvije godine moralo bi se odvajati 50 posto otpada, ali dio gradova i općina još nije ni podijelio kante.

Kako će se naplaćivati također nije jasno jer u kontejnerima nema čipova, a građani u većini gradova još nisu ni dobili izjavu u kojoj moraju navesti broj članova kućanstva te je poslati tvrtki koja se bavi odvozom otpada. U Zagrebu će građanima u roku od 90 dana dostaviti tu izjavu, koju u roku od 15 dana ispunjenu i potpisanu treba vratiti Čistoći.

– Prema podacima iz izjave osigurat će korisniku posude za miješani otpad, biootpad te za papir i vreće za plastiku i metalnu ambalažu – odgovorili su nam iz Grada Zagreba.

Zagrebačka Čistoća za miješani otpad nudi kante od 80, 120 i 240 litara te kontejnere od 1100 litara. Tako je i u većini gradova koji su nam poslali odgovore. U Karlovcu je puno veći izbor posuda za otpad – od 80 do 1100 litara. Budući da će cijena ovisiti i o volumenu kante za miješani otpad, Karlovčani će imati najveće mogućnosti kombiniranja.

Osim volumena kante, pri obračunu će se brojiti i koliko su je puta ispraznili. To će biti promjenjivi dio cijene, a svi će plaćati fiksni dio.

Koliko će koji iznositi tek trebaju odlučiti komunalne tvrtke. Prema prijedlogu odluke o otpadu za Split, za one koji stanuju u zgradama i dijele kantu cijena odvoza ovisit će i o broju članova kućanstva.

U Rijeci su već napravili anketu i popisali broj članova kućanstva. U Zagrebu takvu anketu neće raditi, nego će cijenu kante podijeliti s brojem stanova koji je koriste.

Iz Karlovca su rekli kako je kazna krajnja mjera i da im je cilj naučiti građane pravilno odvajati otpad. Iako smo ih sve pitali i za nagrade, tek su ih rijetki spomenuli. U Samoboru će uvesti kante s čipovima i personaliziranim karticama pa će se na taj način točno znati tko, kad i koliko smeća baca. Konkretno, smeće ćete bacati sa svojom karticom koju ćete morati provući kako bi se kontejner uopće otvorio.

Većina gradova koje smo pitali o odvozu otpada već je donijela Odluke o načinu prikupljanje ili je to u tijeku, no nitko nam nije dostavio cijene. Navode da će komunalne tvrtke uskoro objaviti cjenike. Iz grada Zagrebu su rekli da će cjenik dostaviti zajedno s Izjavom koju će građani trebati potpisati. I u drugim gradovima navode da će građanima slati Izjave u kojima će navesti koliko planiraju da će imati otpada odnosno koliko veliku posudu žele te broj odvoza.

Početak primjene takve naplate trebao bi biti kad svi dobiju odgovarajuće posude, a oni koji ih imaju, moraju omogućiti komunalcima da ih obilježe odnosno na njih postave čip ili barkod kako bi se moglo evidentirati kad ju isprazne.

U Zagrebu kažu da bi sve kante trebale biti obilježene za šest mjeseci. U Krapini, Zadru, Požege, Dugom Selu i Šibeniku su nam odgovorili da bi naplata po novom modelu trebala početi najkasnije od 1. studenoga ove godine. No iz Dubrovnika, Karlovca i Osijeka su rekli da će to biti do 1. siječnja sljedeće godine.

U tablicama za izračun cijene, osim fiksnog dijela te količine otpada navode i kaznu. Navedeno je kao da je kazna sastavni dio računa, a ne nešto što će eventualno trebati platiti. Iako mnogi građani upozoravaju da volumen posude nije jednak količini predanog otpada, što je utvrdio i sud, kao količinu se u novim izračunima opet uzima volumen posude, no promjena je jer će se naplaćivati samo onoliko puta koliko tu posudu isprazne. U Rijeci će kažnjavati one koji kantu ne budu dali na pražnjenje dva mjeseca.

Vikendaši kantu neće puniti stalno. U Splitu u Odluci navode da su povremeni i stalni korisnici izjednačeni u plaćanju. U Splitu i Zagrebu oslobađanje plaćanje se može tražiti ako je stan prazan godinu dana, a u Velikoj Gorici nakon tri mjeseca. (24sata)