Hrvatska

Ipak pronađeno
Dijelovi nestalog spisa Državnog odvjetništva o probijanju mjera za elitnu prostituciju, zbog čijeg je nestanka prije pet mjeseci nastala prava gužva, slučajno je pronađen u arhivu Općinskoga državnog odvjetništva u Zagrebu, objavio je u utorak Jutarnji list.

Prema svemu sudeći, navodi dnevnik, spis se zagubio prilikom preseljenja tog Općinskog državnog odvjetništva iz zgrade u Aveniji Vukovar, gdje se godinama nalazilo, u novu zgradu u Selskoj u srpnju 2017. godine.

Dio spisa, za koji se spekuliralo da je možda ukraden kako bi se spriječilo povezivanje glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića, navodno je pronađen u jednoj od kutija s arhiviranim spisima, a pronalazak su Jutarnjem potvrdili iz Državnog odvjetništva.

“Međutim, nismo mogli doznati o kojem se konkretno dijelu radi, odnosno koji dio spisa nedostaje. Nakon pronalaska je glavni državni odvjetnik Dražen Jelinić naložio da se napravi detaljna pretraga cijelog arhiva kako bi se utvrdilo gdje je ostatak spisa”, piše Jutarnji list.

Podsjećaju da je cijela priča o nestalom spisu počela u listopadu prošle godine kada je tjednik Nacional objavio dijelove policijske korespondencije iz 2011. godine u kojoj je tadašnji načelnik riječkog odjela PNUSKOK-a Božo Barbarić, čiji je odjel bio zadužen za istragu slučaja elitne prostitucije, izvijestio načelnika Uprave kriminalističke policije Vitomira Bijelića kako iz. obavljenih obavijesnih razgovora proizlazi da je mjere nadziranim osobama otkrio upravo Brkić.

“U obavljenim obavijesnim razgovorima došlo se do saznanja da je zamjenik glavnog ravnatelja policije g. Milijan Brkić na neutvrđenome mjestu neutvrđenoga dana između 3. i 20. lipnja 2011. Nikoli Suliću dostavio podatke o provedbi posebnih izvida protiv Sare Sikirić i Marike Tomljanović Kiprijanovski”, konkretno se navodilo u dokumentu.

Kada je o tom slučaju prošle godine ispitan u Državnom odvjetništvu Brkić je rekao da je “žalosno” da njega terete za probijanje mjera u akciji koju je 2011. vodio kao zamjenik ravnatelja policije, a rezultirala je uhićenjima i sudskim epilogom.

Styrijina konferencija
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je u ponedjeljak da su Hrvatskoj potrebne investicije koje stvaraju dodanu vrijednost, uključuju iskorištavanje novih tehnologija te otvaraju kvalitetna radna mjesta, pri čemu i u ovoj godini očekuje dinamiziranje rasta ulaganja.

“Ne želimo samo više investicija, želimo bolje investicije, one koje stvaraju dodanu vrijednost i uključuju iskorištavanje novih tehnologija”, poručio je Horvat na konferenciji “InvestCro: Investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj” u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i 24sata.

Horvat smatra da Hrvatska zavrjeđuje i treba gospodarski rast od pet posto. Kaže da se korak po korak ide prema tome, pri čemu se jača konkurentnost i stvaraju bolji uvjeti poslovanja i ulaganja, osobito u razvoju projekata koji će dovesti do novih inovativnih rješenja.

Napomenuo je i da se Hrvatska nalazi nadomak investicijskog rejtinga te očekuje da će je rejting agencije ove godine podići za tu jednu stepenicu.

U ovoj godini, kaže, očekuje još bolju dinamika investicija, uz osobito značajan rast proizvodnih investicija. Istaknuo je pet novih natječaja kojima se identificira inovacijski potencijal i prilike za hrvatske poduzetnike, pa je tako uvjeren da će se do kraja godine u istraživanje i razvoj plasirati 303 milijuna eura.

Horvat je spomenuo i jučerašnji sastanak s pet švicarskih tvrtki, od kojih dvije već posluju u Hrvatskoj, dok preostale tri to tek planiraju. One bi trebale otvoriti 286 novih radnih mjesta. Horvat navodi da će službenici Ministarstva gospodarstva s predstavnicima triju tvrtki ovaj tjedan obići sjeverozapadnu Hrvatsku u potrazi za poduzetničkom zonom ili postojećom halom, gdje bi te kompanije trebale razvijati svoje buduće poslovanje.

Restrukturiranje Uljanika koštat će oko 6,8 milijardi kuna, od čega je iz proračuna već plaćeno 3,1 milijardi na ime protestiranih jamstva, a u tu brojku ulazi još 1,8 milijardi troška jamstava koja bi još mogla doći na naplatu, te dugovi za plaće radnicima, isplatu dobavljača i obveze prema državnim institucijama.

Sažeo je ukratko u intervjuu za 24 sata ministar gospodarstva Darko Horvat objašnjavajući kako nije riječ o novim, nepoznatim troškovima.

Ukupan iznos kojeg spominje je gornja granica, a troškovi mogu biti samo manji, jer se pregovorima s naručiteljem jaružala može smanjiti ogroman iznos kojim je po jamstvima izložena država, a s druge strane Horvat kaže da i se s dobavljačima može ispregovarati da oni svoja potraživanja s 500 milijuna kuna smanje na 300 milijuna. Svoje računice i tablice jučer su uspoređivali predstavnici ministarstava financija i gospodarstva s upravama Uljanika i Brodosplita, kako bi za sutrašnju sjednicu Vlade pripremili simulacije optimističnog i pesimističnog scenarija.

Sjednica koalicijskih partnera koja se očekivala danas, prolongirana je za jedan dan, tako da će svoje ocjene na pripremljene opcije za Uljanik, stečaj ili restrukturiranje, u srijedu dati svi predstavnici saborske većine. Ministar Horvat još je jednom dao do znanja da je on osobno pobornik restrukturiranja. “Manja je šteta restrukturirati ga nego pustiti da propadne. No, ako se politika odluči za drugu opciju, poštovat ću to”, zaključio je Horvat.

Vujčić: Problemi prevelike regulacije, pravosuđa, radne snage…

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je novinarima da investicijska klima u Hrvatskoj u usporedbi s nekim drugim zemljama ne izgleda “jako dobro”; pri čemu se svi slažu da bi poboljšanju situacije doprinijela digitalizacija javne uprave, koja bi spriječila nedostatke koji se često javljaju na lokalnoj razini.

Propisi koji reguliraju poslovanje također se pokazuju kao prepreka poduzećima, a prema anketi Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a, oni su kompleksni, kontradiktorni te se učestalo mijenjaju. Vujčić stoga podržava što je Ministarstvo gospodarstva krenulo u proces pojednostavljivanja procedura, odnosno deregulacije.

Kao problem ističe i nedostatak radne snage, kazavši da taj problem nije samo sezonalan jer je poduzećima teško naći kvalificiranu radnu snagu kroz cijelu godinu. Taj problem prisutan je u cijeloj središnjoj i istočnoj Europi te će se morati rješavati i kroz promjenu obrazovne politike, kao i stimulaciju onih koji ne rade a mogli bi, s obzirom da više od 40 posto ljudi u Hrvatskoj u radnoj dobi nije zaposleno, po čemu smo druga najlošija zemlja u EU, navodi.

Kao problem u privlačenju ulagača Vujčić navodi i sporost pravosuđa, koje također u većoj mjeri mora biti i predvidljvo. Kada je, pak, o promjeni ulagačke percepcije zemlje riječ, Vujčić smatra da je potrebno dovesti nekoliko značajnih svjetskih brendova u Hrvatsku, što će tada nagnati i druge da počnu drugačije gledati na Hrvatsku te će biti spremni za ocjenu investicijskih prilika ovdje.

Uz napredak u pojednostavljivanju propisa, Vujčić ističe i pravi smjer porezne politike. No, s druge strane upozorava da postoji cijeli niz stvari iz nacionalnog programa reformi koje su detektirane, no samo ih se dio počeo mijenjati. Dodaje da je potrebno poboljšati upravljanje javnom imovinom i državnim poduzećima, napomenuvši da je udio države u gospodarstvu, a efikasnost relativno niska.

Predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladen Fogec istaknuo je problem mentaliteta u Hrvatskoj, pri čemu su ljudi skloni negativnostima, pesimizmu i nisu se spremni mijenjati na način na koji informacijsko i digitalizacijsko doba to zahtijeva.

Fogec ocjenjuje da su se stvari u Hrvatskoj počele mijenjati na bolje, iako nedovoljno brzo i neujednačeno na području cijele Hrvatske. Osim iskazivanja i širenja optimizma, poručuje da moramo pokazati da želimo strane investitore.

Predsjednica Republike najavila je i da će radna skupina koju je okupila za brendiranje Hrvatske kroz mjesec dana izaći sa svojim smjernicama. Bez zdravih investicija, ostat ćemo bez budućnosti i upravo smo zbog toga odlučili progovoriti i kroz konferencije poput ove. Odlučili smo napraviti nešto za naše društvo, ali za one koji ostaju nakon nas.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je da su strana ulaganja u Hrvatskoj ispod željene razine. “U 26 godina u Hrvatsku je ušlo 33,5 milijardi eura, no uglavnom ‘brownfield’ ulaganja usmjerenih u ‘nontradeable’ sektore. Nedostaju nam ‘greenfield’ ulaganja, ona u proizvodnju roba i usluga koja će stvarati kvalitetna radna mjesta i biti više izvozno orijentirana”, rekla je.

Smatra da se razvoj može usmjeriti u poželjnom pravcu ako se iz učinjenih grešaka izvuku pouke. “Tu mislim na investicijska lutanja, potkapacitiranost ljudstva koji se bavi privlačenjem ulagača, nedostatak planskog pristupa i koordinacije”, rekla je. S Pantovčaka stoga Vladi stiže pet smjernica za brži i lakši rast ulaganja. Nužno je, kaže, objediniti nadležnosti svih odgovornih u privlačenju FDI-ja na nacionalnoj razini, izraditi strategiju privlačenja investicija usklađenu s ostalim gospodarskim strategijama, staviti naglasak na nove modele i soft poticaje za ulaganja za više dodane vrijednosti te konstantnoj izradi privlačne investicijske klime.

U pet preporuka je i nastavak rada na boljoj slici Hrvatske i promociji zemlje kao odredišta za ulaganja. Grabar Kitarović najavljuje da će radna skupina koju je okupila za brendiranje Hrvatske kroz mjesec dana izaći sa smjernicama.

 

Ima li kraja?
Nastavlja se rast cijena goriva koji traje već tjednima, a prema prosječnoj cijeni benzina na stranicama Ministarstva gospodarstva probijena je granica od 10 kuna.

Tako je danas prosječna cijena benzinskih goriva 10,10 kuna, dok je prije mjesec dana ona bila 9,56 kuna. Prije samo tjedan dana, prosječna cijena benzina bila je 9,96 kuna.

Što se tiče dizelskih goriva, prosječna cijena danas je 9,82 kune, a prije mjesec dana bila je 9,61 kunu.

Analiza Novog lista
Poznato je da mnogi porezni obveznici izbjegavaju državnom proračunu plaćati svoje obveze, ali malo je tko vjerovao da su razmjeri utaje tako veliki.
Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta.

Slikovito rečeno, naša zemlja zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili zbog njegove utaje godišnje gubi novac koji prelazi vrijednost proračuna za zdravstvo. Državni proračun ima oko 136 milijardi kuna prihoda, a rashodi za zdravstvo iznose oko 23 milijarde kuna svake godine.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije. U tom slučaju, mogla bi i smanjiti porezno opterećenje građana i gospodarstva, počevši od PDV-a. Međutim, lavovski dio poreza vlastima promiče ispod radara, a slično je i u ostalim članicama EU-a, piše Novi list.

Ukupni porezni gubitak u državama članicama Europske unije godišnje iznosi fantastičnih 825 milijardi eura, prema studiji pod naslovom »Europski porezni jaz«, koja je šokirala čak i njezine naručitelje – grupaciju socijaldemokratskih stranaka u Europskom parlamentu. Radi se o procijenjenom iznosu koji se u stvarnosti može kretati od 750 do 900 milijardi eura, prema istraživanju Richarda Murphyja, glasovitog poreznog stručnjaka i profesora na Sveučilištu London. Njega ne začuđuje što su parlamentarci ostali zapanjeni.

– Ako pogledate cijeli porezni jaz, odnosno ukupni neplaćeni porez za koji vlade misle da treba biti plaćen, očito je da je porezna utaja daleko najveći problem – rekao je u tom povodu Murphy. U mnogim članicama EU-a, dodaje, »postoji značajan kapacitet da prikupe više zakonski određenog poreza, nego što to sada čine«.

Državnim tijelima porezni prihodi uvelike izmiču iz ruku zbog dvaju razloga. Građani i firme nastoje nastoje izbjeći plaćanje poreza korištenjem rupa u zakonu kako bi umanjili svoju poreznu obvezu (tax avoidance), što može biti protuzakonito, ali i ne mora, prema Murphyju. Drugi razlog je utaja poreza (tax evasion), a to je nezakonito izbjegavanje prikazivanja prihoda, najčešće u sivoj ekonomiji.

Porezni jaz najmanji je u zemljama poput Švedske, Austrije i Njemačke, a među najvećima je u Italiji i Rumunjskoj, gdje vlasti propuštaju naplatiti triput više poreza nego u učinkovitim državama. Mnoge će ugodno iznenaditi podatak da Hrvatska ovdje ne pripada najgorima. Naprotiv, prema učinkovitosti prikupljanja svih poreza smjestila se negdje na sredinu europske ljestvice.

Štoviše, prema prikupljanju PDV-a Hrvatska se nalazi u samom vrhu europske učinkovitosti, što se može pripisati fiskalizaciji izdavanja računa, uvedenoj prije nekoliko godina. Prosječni gubitak od nenaplaćenog PDV-a u Europskoj uniji iznosi 12,3 posto, a najveći je u Rumunjskoj (35,9 posto), Grčkoj (29,2) i Italiji (25,9). U Hrvatskoj taj gubitak iznosi samo 1,15 posto, a manji je samo u Luksemburgu i Švedskoj – prema istraživanju Murphyja, koji je za svoje procjene koristio i podatke Eurostata.

Pitanje je, međutim, je li socijalno opravdano da PDV bude glavni izvor državnih prihoda. Tako je barem u Hrvatskoj, u kojoj se od PDV-a prikupi 5,7 milijardi eura, čime se popuni oko 35 posto proračuna, prema podacima za 2015. godinu. To je rekordna visina u Europi, jer se u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji prihodima od PDV-a pokriva upola manji dio proračuna, samo 15 do 20 posto.

Oslanjanje vlasti na PDV kao glavni izvor proračunskih prihoda nije uputno, jer se na taj način ne smanjuju sve veće imovinske i socijalne razlike među građanima. PDV u jednakom prostotku plaćaju starice s 1.600 kuna mirovine, koje jedva spajaju kraj s krajem mjeseca, kao i milijunaši. To neizravno pridonosi povećavanju nejednakosti. Da bi se zadovoljilo temeljno načelo, prema kojem se porezi plaćaju prema ekonomskoj snazi, država treba uzimati više poreza od bogatih. Dosadašnje hrvatske vlade i političke stranke nisu se na tom području junačile. Trebale bi se, očito, okrenuti najimućnijima, ponajprije putem poreza na dohodak.

Primjerice, Francuska, Njemačka, Italija i Švedska daleko više prihoda ubiru od bogatih građana, jer porez na dohodak kod njih popunjava 20 do 30 posto državnog proračuna. Hrvatska, zajedno sa Slovačkom, po tome se nalazi na dnu europske ljestvice, jer od poreza na dohodak ubire samo 1,6 milijardi kuna, što pokriva manje od 10 posto proračunskih prihoda. Ako vlasti izbjegavaju zahvatiti porez kod najbogatijih, ne preostaje im drugo nego nametanje što većeg poreza na potrošnju svim građanima, jer znaju da svi moraju kupovati. Tako je najlakše prikupljati poreze, a to je zasigurno jedan od razloga zašto je PDV u Hrvatskoj među najvišima u Europi.

Murphy smatra da procjene poreznog jaza, koje je naveo, nisu pretjerane. Vjeruje da su gubici poreza i veći, jer je u izračun uključio samo dio procijenjene sive ekonomije i samo poreze koje države ubiru unutar svojih granica. U ovaj izračun nisu uračunani gubici poreza na međunarodne korporacije, koje velik dio svojih zarada premještaju u matične zemlje, ili u porezne oaze. Te je porezne gubitke daleko teže procijeniti i oni nisu bili predmet njegova istraživanja.

Međutim, prema prijašnjim procjenama Europskog parlamenta, zbog međunarodnih korporacija koje izbjegavaju plaćati obveze na području EU-a godišnje se gubi poreza u vrijednosti od 50 do 190 milijardi eura. Ukratko, ako se gubicima država na domaćem terenu pribroje i gubici zbog međunarodnih kompanija, države članice EU-a godišnje gube oko 1.000 milijardi eura prihoda za svoje javne potrebe – za financiranje zdravstva, obrazovanja, mirovina, znanstvenih istraživanja i sličnog.

Usprkos svemu tome, vlasti u Hrvatskoj i ostalim članicama EU-a naveliko su se bavile proračunskom štednjom. Stezale su stanovništvu remen i ograničavale javnu potrošnju, osobito u godinama recesije. Tvrdile su da nema dovoljno novca. Ako ponovno izbije kriza, smatra Murphy, vlade bi se trebale uzdržati od novog vala stezanja proračuna te potražiti drugi izvor prihoda. Očito, trebale bi uzeti novac tamo gdje ga ima.

Predsjednica poručila
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije u ponedjeljak željela komentirati stanje u Srbiji, koju potresaju prosvjedi oporbe, ali je kazala da ne želi destabilizaciju te zemlje jer bi to moglo utjecati na destabilizaciju cijele regije.

“To su unutarnja pitanja u Srbiji u koja se ne želim miješati, međutim ne želim vidjeti destabilizaciju cijelog prostora, a destabilizacija Srbije bi svakako utjecaja na destabiliziranje drugih država”, kazala je predsjednica novinarima na marginama konferencije o investicijama Večernjeg lista.

“Nije ovo neko idealno vrijeme za jugoistok Europe i trebamo biti vrlo oprezni kada je riječ o međudržavnim odnosima, a to uključuje odnos između Hrvatske i Srbije i BiH”, zaključila je.

Dvodnevni prosvjedi u Beogradu, započeti u subotu uobičajenim mimohodom “1 od 5 milijuna” i nasilnim ulaskom prosvjednika u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), koji su nastavljeni u nedjelju opsadom zgrade predsjedništva i sukobima demonstranata s policijom, završeni su u nedjelju navečer ultimatumom vlasti da do ponedjeljka u 15 sati oslobodi prosvjednike uhićene zbog ulaska u RTS.

Posljednju riječ na kraju dva burna dana u Beogradu imao je ipak predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je u nedjelju navečer, u intervjuu komercijalnoj televiziji Pink, jednoj od televizija s nacionalnom frekvencijom koja uživo prenosi većinu njegovih javnih nastupa, poručio kako “nekažnjenog nasilja više neće biti”.

Nakon analize
Koliko je realno težak teret stečaja ili restrukturiranja Uljanika i 3. maja pokazat će usporedbe “excel tablica” svih aktera u ovom procesu iz Vlade, Uprave i strateškog partnera Brodosplita, koje će oni danas donijeti na stol u Ministarstvo gospodarstva.

Proteklih mjesec i pol dana, od kada se razmatra ponudu Brodosplita, a po čijoj je procjeni ukupan trošak u najgorem scenariju oko 10 milijardi kuna, iznosile su se brojne kalkulacije i zapravo testiralo koalicijske partnere i javnost kolika je za njih granica prihvatljivosti troška kojeg bi proračun mogao pokriti. Najoprezniji, ministar financija Zdravko Marić dosad je otvoreno davao do znanja da je spreman dati samo za jamstva, što je s troškovima oko 4,5 milijarde kuna, no na današnji sastanak ipak će i on donijeti nešto širu računicu troškova koje može imati prestanak velike brodogradnje u Puli i Rijeci.

Neslužbeno se čuje da su proteklih dana vođeni intenzivni pregovori između Vlade, Uprave Uljanika i Brodosplita, te da je velika mogućnost da se ipak nađu negdje “na pola puta”. Marić i ministar gospodarstva Darko Horvat dosad su imali posve različita stajališta o ovom problemu, pa i važnosti koju brodogradnja ima za hrvatsko gospodarstvo. Ipak, u petak su se u svojim izjavama prije sjednice Vlade konačno složili oko jednoga – da će odluka da se ide u pokrivanje Uljanikovih dugova biti prvenstveno politička.

Bude li i formalno na današnjem sastanku zaključeno da se takva odluka donese, o njoj će se sutra u još jednom prebiranju po računicama za Uljanik izjasniti koalicijski partneri. Radimir Čačić ovaj vikend još je jednom dao do znanja da ceh restrukturiranja ne može biti veći od stečaja, a njegov je stav i da stečaj u slučaju 3. maja ne mora značiti i kraj brodogradnje. Iz vladinih krugova čuje se i da će, čak i neovisno o eventualnom izostanku potpore koalicijskih partnera, konačnu riječ imati premijer Andrej Plenković, a nju se očekuje čuti na sjednici Vlade u srijedu.

Isti dan na pregovore u Zagreb su pozvani i predstavnici belgijskog Jan de Nula, naručitelja jaružala od Uljanika, koji je raskinuo ugovor i s Vladom već mjesec dana pokušava dogovoriti da ne naplati 124 milijuna eura jamstava, već da se nagode otkupom broda kojeg on želi dovršiti u nekom drugom brodogradilištu. U Puli ga brine to što nedostaje radnika i tvrtka je u blokadi, te bez međufinanciranja dovršetak tog posla nije izvediv. Međufinanciranje je, pak, dio paketa koji ide s programom restrukturiranja, a njega je Vlada s Brodosplitom već trebala ispregovarati i prema dogovoru s Europskom komisijom, ovaj tjedan službeno poslati na razmatranje u Bruxelles, piše Poslovni dnevnik.

Poručio Boris Vujčić
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u petak je istaknuo kako je poboljšanje investicijske klime jedan od hrvatskih prioriteta jer je to “područje u kojem je Hrvatska u zadnje dvije-tri godine imala najslabije rezultate”.

“Investicije su od svih komponenti hrvatskog gospodarstva najznačajnije, a to je područje u kojem smo u zadnje dvije-tri godine imali najslabije rezultate. Nakon ulaska u Europsku uniju mi bilježimo snažan rast izvoza, koji je bio zamašnjak oporavku hrvatskog gospodarstva. Sada imamo oporavak domaće potražnje, ali investicije, kako državne tako i privatne, su i dalje u 2017. i 2018. godini bile relativno niske”, rekao je Vujčić u izjavi novinarima u Savudriji, gdje se održava sedmi susret guvernera regije.

Govoreći o tome kako podići razinu investicija u Hrvatskoj, Vujčić je istaknuo kako je važno raspravljati o tome što je potrebno učiniti da bi se poslovna klima odnosno investicijsko okružje promijenilo na način da dođe do povećanja investicija jer je to, smatra, “ključno za povećanje potencijalne stope rasta gospodarstva u budućnosti”.

Upitan za komentar informacije da Državno odvjetništvo “češlja” dobavljače Agrokora zbog prikrivenog financiranja koncerna putem mjenica, Vujčić je istaknuo da središnja banka nadzire poslovanje banaka te kako je uočila nepravilnosti u poslovanju banaka i tu dokumentaciju predala DORH-u.

“HNB nadzire poslovanje banaka a ne poduzeća, ni Agrokora niti dobavljača. Mi smo uočili nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju banaka i protiv sedamnaest banaka smo vodili postupke. Svu tu dokumentaciju predali smo DORH-u. Mi znamo da oni to istražuju i oni će vas o tome izvijestiti”, rekao je.

Na upit o kaznenoj prijavi koju je MOST podnio protiv njega i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u slučaju Agrokor, Vujčić je kratko odgovorio da je “podnoženje lažnih kaznenih prijava postao politički običaj u Hrvatskoj zbog čega mu je žao”.

Guverner središnje banke je na upite što Vlada treba poduzeti po pitanju Uljanika – restrukturiranje ili stečaj tek rekao kako je to “nešto što Vlada mora odlučiti”.

Odgovarajući na pitanje kakav će biti utjecaj Brexita na Hrvatsku, guverner središnje banke je ocijenio kako taj utjecaj ne bi trebao biti značajan jer mi imamo malu trgovinsku razmjenu s Velikom Britanijom.

“Turizam ne ovisi u velikoj mjeri o tome što se događa s funtom i koliko će Britanaca dolaziti u Hrvatsku. No, u nekom srednjem roku ipak bi se taj utjecaj mogao osjetiti zbog povezanosti naših poduzeća s drugim poduzećima primjerice u Njemačkoj koja značajno izvozi u Veliku Britaniju. Dakle, direktan utjecaj trgovine je mali, dok indirektan ipak postoji”, naglasio je Vujčić.

Na upit je li odluka Europske središnje banke (ECB) da barem do kraja godine neće podizati kamatne stope odraz svojevrsnog nepovjerenja u značajniji rast europskog gospodarstva, Vujčić odgovara kako je to prvenstveno odgovor ECB-a na činjenicu da su se početkom godine pojavili podaci o usporavanju europskih gospodarstava te su revidirane prognoze rasta za eurozonu, prvenstveno neke važnije zemlje eurozone.

“Zbog toga je ECB signaliziralo da će se podizanje kamatnih stopa dogoditi kasnije nego što je bilo prije očekivano i da će ići s novom rundom osiguranja likvidnosti za banke. To je bilo očekivano. To je nešto što ovisi o podacima odnosno koliko će podaci biti bolji toliko će prije Europska središnja banka moći ići u normalizaciju monetarne politike odnosno dovođenja kamatnih stopa na nulu ili pozitivnu sferu. Koliko će ti podaci biti lošiji, toliko će to biti teže”, rekao je.

Internacionala populista?
Živi zid u nedjelju je predstavio u Zagrebu zajedničku platformu skupine europskih populističkih stranaka za europarlamentarne izbore u svibnju, a predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić poručio je da je riječ o novoj generaciji političara koja će graditi novu i bolju Europu.

Poštena Europa, bliža građanima, koja će se boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala, dio je programa koji su predstavili predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić te čelnici srodnih europskih stranaka – Luigi di Maio iz talijanskog Pokreta 5 zvijezda , Pawel Kukiz iz poljske stranke Kukiz 15, te Evangellos Tsiompanidis iz grčkog Akkela.

Riječ je redom o mladim europskim strankama ipokretima koje su se okupile računajući da će nakon europskih izbora donijeti prevagu u europarlamentu, uvjerene da ni europski pučani i ni socijaldemokrati neće osvojiti natpolovičnu većinu mandata.

“Ovi europski izbori neće se dobivati kao prethodni gdje su stare stranke dobivale većinu. Imat ćemo potpuno drugačiju situaciju, a naša je poruka – poruka nade da stvari mogu biti drugačije nego što su danas u EU”, poručio je Luigi di Maio na predstavljanju zajedničke platforme pozdravljen pljeskom i odobravanjem brojnih članova i pristaša Živoga zida koji su se okupili na predstavljanju nove platforme.

Pet okupljenih europskih stranaka, od kojih finski pokret Sada nije došao u Zagrebu, žele osnovati svoju skupinu u Europskom parlamentu, čineći, kako je rekao di Maio, dobre stvari na dobrobit europskih naroda.

“Želimo da ljudi žive bolje u Europi, da se cijeni njihov rad i odrede minimalna primanja na europskoj razini. Borimo se za dignitet europskog građanina, a ako to ne postignemo, nema razloga za opstanak EU “, istaknuo je.

Ivan Vilibor Sinčić predstavio je zajednički Europski manifest naglasivši da to nije definitivan dokument, jer će se još dorađivati sa strankama koje su se oko njega okupile i s onima koje će se tek okupiti.

Među deset točaka manifesta, ističu se projekti izravne demokracije građana i međusobne suradnje europskih zemalja s poštivanjem specifičnosti i odbacivanjem koncepta centralizacije. Skupina će se zalagati i za korjenite promjene europskih institucija u kojima, kažu, Europski parlament neće biti podređen Europskoj komisiji.

“Želimo promijeniti cijeli koncept europske politike bez lažnih podjela na ljevicu i desnicu i svađa oko lažnih ideoloških podjela”, rekao je Sinčić predstavljajući manifest.

Istaknuto mjesto zauzima i projekt “Transparentne Europe” u kojoj će dominirati borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaštita zviždača i jačanje transparentnosti svih zastupnika prema biračima.

Zauzimat će se i za omogućavanje jednostavnog izlaska iz Unije svim članicama koje više ne žele biti dio te zajednice. Žele i da se poštuje odluka svake pojedine države koja ne želi pristupiti eurozoni i prihvatiti euro, a tražit će i zaštitu realnog gospoodarstva te ograničavanje utjecaja međunarodnih korporacija i banaka.

“Poručujemo da smo mi nova generacija koja ima odgovor na svijet koji se mijenja. Želimo Europu vratiti njezinim narodima”, poručio je Sinčić na predstavljanju platforme skupine europskih populističkih stranaka koja se prošlog mjeseca udružila u Rimu.

Skupinu za sada čini pet europskih stranaka pod vodstvom talijanskog PoKreta 5 zvjezdica (M5S). Uz Živi zid, tu su još poljski pokret Kukiz’15, finski Pokreta “Sada“ te grčka Stranka poljodjelstva i stočarstva (AKKEL).

Druge obveze
Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u nedjelju kako mu je želja da u Jasenovcu bude jedinstvena komemoracija i kako je stav vlade – otići u Jasenovac i pokloniti se jasno i nedvojbeno žrtvama ustaškog režima kao i da u Bleiburg neće ići jer u “ovom trenutku zna da taj dan ima drugu veliku obvezu”, a ponovio je i kako Gabrijela Žalac ostaje ministrica u njegovoj vladi do kraja mandata.

“Razgovarali smo sa Savezom antifašista, gospodinom Habulinom, na njegov zahtjev. On je bio po toj i po drugim temama. Izrazili smo ponovno našu želju da se organizira jedinstvena komemoracija i smatramo da bi to bilo dobro. Razgovarali smo i s predsjednikom Židovske općine i njemu smo prenijeli istu poruku. Oni će imati sigurno konzultacije i na njima je da procijene što će napraviti. Naš je stav vrlo jasan: otići u Jasenovac, pokloniti se žrtvama ustaškog režima, sasvim jasno i nedvojbeno kao što smo na toj temi napravili primjerice kroz novousvojeni kurikulum povijesti”, rekao je Plenković u intervjuu RTL-u.

U Bleiburg ni ove godine, kaže, neće ići. “Ja ću imati tada neke druge stvari na dnevnom redu koje već sada znam ali nisu još da ih objavim za javnost”, pojasnio je premijer Plenković.

Na pitanje kako u Bleiburgu na komemoraciji nije bio niti prethodne dvije godine premijer je naveo kako je tamo bio predsjednik Sabora, ministri, njegovi izaslanici. “Ja u ovom trenutku znam da taj dan imam drugu veliku obvezu”, rekao je.

Bleiburg: Komemoracija se treba održati

Opetovano je komentrao i odluku Katoličke crkve Koruške da odbije molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga.

“To je prije svega pitanje dijaloga između Hrvatske biskupske konferencije, Biskupije u Koruškoj, Austrijske biskupske konferencije. Ukoliko mi možemo na bilo koji način pomoći u tom dijalogu tu smo, spremni smo putem veleposlanstva ili drugih kontakata”, rekao je.

Hrvatski sabor, podsjetio je, pokrovitelj je komemoracije.

“Naš je stav da se komemoracija treba održati. O tome da li će se ili ne služiti misa to ovisi o odnosima između HBK i Austrijske biskupske konferencije. Ja smatram da bi to bilo dobro i vjerujem da će oni kroz dijalog pronaći najbolje rješenje. Ono što je ključno je da svi koji idu ne politiziraju komemoraciju, da nema obilježja koja nisu dopuštena i da nema pokušaja zlorabljenja komemoracije”, poručio je.

Govoreći o predstojeći europarlamentarnim izborima Plenković je kazao kako će oni biti 26. svibnja, izrazio je uvjerenje kako će predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović 26. ožujka raspisati izbore te poručio kako se HDZ za njih priprema.

“Siguran sam, a to govore i brojne ankete, da će se potvrditi dominantna snaga HDZ-a kada je riječ o proeuropskim ozbiljnim strankama na hrvatskoj političkoj sceni”, poručio je premijer.

Na pitanje koliko je spreman čekati predsjednicu da se izjasni hoće li u utrku za Pantovčak kazao je kako su u stalnom kontaktu te kada ona formalno donese tu odluku HDZ će na svojim tijelima donijeti odluku. U ovom trenutku nemamo nikakav razlog da je ne podržimo, nego dapače smatramo da ima najveće šanse”, poručio je.

Na pitanje ima li HDZ i ‘rezervnu opciju’ kazao je da nema rezervne opcije.

Upitan ima li mjesta na listi za europarlamentarne izbore i za aktualnu ministricu regionalnog razvoja Gabrijelu Žalac s obzirom na prometnu nesreću u kojoj je sudjelovala s isteklom vozačkom dozvolom, a u kojoj je ozlijeđena 10-godišnja djevojčica, rekao je kako Žalac nastavlja svoj posao te kako još nije primio nikakve konkretne prijedloge Vukovarsko-srijemske županije.

Ministrica Žalac će biti ministrica u vladi do kraja mandata

“Ministrica Žalac će nastaviti svoj posao. Ja u ovom trenutku još nisam primio nikakve konkretne prijedloge Vukovarsko-srijemske županije. O tome ćemo razgovarati ovaj tjedan”, rekao je Plenković. Na hipotetsko pitanje, što bi napravio kada bi primio takav prijedlog te ne bi li mu u tom bilo nešto sporno Plenković je uzvratio: “Ministrica Žalac će biti ministrica u vladi do kraja mandata”.

Ponovio je i kako je Žalac napravila prekršaj, kaznu je platila na licu mjesta te kako od nje zna i da danas ima važeću vozačku dozvolu.

Upitan hoće li ostati ministrica i ako DORH podigne kaznenu prijavu, Plenković je uzvratio da “ne spekulira o tome” te kako “ne zna što će DORH napraviti i da nema hipotetskih odgovora na hipotetska pitanja”.

Na pitanje je li se čuo sa SDSS-ovim Miloradom Pupovcem koji se nije prošlog tjedna pojavio na koalicijskom sastanku, a ranije je najavljivao i kako bi SDSS mogao izići iz koalicije Plenković je uzvratio kako se nije čuo.

I dalje čekam Pupovčev poziv

“Ja sam i dalje tu i čekam poziv”, rekao je kratko Plenković, a na pitanje što je sporno uzvratio je kako to treba pitati Pupovca.

Upitan je li mu sporno paljenje lutke s Pupovčevim likom na karnevalu u Kaštelima Plenković je rekao: “I da hoću ne mogu izračunati koliko je na karnevalu spaljeno lutaka sa mojim likom pa se ne uzrujavam sa satirom”.

Dodao je i kako “gledati koga se gdje pali na karnevalima” nije sport s kojim će se on baviti.

“Ja u svakom slučaju želim da svi manjinski zastupnici budu dio parlamentarne većine, da budu dio koalicije i zajedničkih napora i iskoraka u ovoj vladi u pogledu projekata, plana i niza aktivnosti gdje su manjinski zastupnici dali brojne korisne sugestije. Želim da se u Hrvatskoj 2019. svaki Srbin, Bošnjak, Albanac, Slovak, Mađar, Rom dobro osjeća i želi živjeti ovdje”, poručio je Plenković.

Dodao je međutim i kako postoje određene političke snage koje kontinuirano žele polarizirati društvo ali ih nije htio imenovati jer im, kaže, ne želi raditi marketing.

Vrhovni sud ovih je dana konačno potvrdio
Republika Hrvatska je odgovorna za štetu koju su pretrpjeli vlasnici nacionaliziranih stanova koji svojim vlasništvom nisu mogli upravljati ni nakon pada socijalizma jer u njima žive zaštićeni najmoprimci, obavio je u ponedjeljak Večernji list.

Oštećeni vlasnici, podsjeća dnevnik, do sada su podnijeli stotine tužbi tražeći naknadu štete od države, a to im je pravo potvrđeno i dvjema pravomoćnim presudama u njihovu korist, no “nitko od njih nije mogao mirne duše primiti odštetu, jer se sa zebnjom čekalo što će o svemu reći Vrhovni sud. On se, pak, nije oglašavao sve dok Odbor ministara Vijeća Europe u prosincu nije izrijekom zatražio da osigura da se naknada štete vlasnicima provede efikasno i bez dodatnih zapreka”.

U izvanrednoj reviziji završenoj u veljači, Vrhovni sud je konačno na zahtjev vlasnice stana iz Zagreba odlučivao o pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Dubrovniku, koji je vlasnici dosudio odštetu za razliku između uplaćene i tržišne najamnine za razdoblje od 2012. do 2015. godine, piše Večernji list.

Navode da sud u Dubrovniku nije prihvatio izračun tužiteljice na temelju gradskih procjena sličnih nekretnina, nego joj je umjesto tražene 4000 odrezao 2000 kuna kao razliku između tržišne cijene i najma koji je plaćala zaštićena najmoprimka.

Budući da sud pritom nije obrazložio kako je došao baš do te visine odštete, Vrhovni je sud na zahtjev vlasnice stana poništio tu presudu i obrazložio da tržišnu visinu najma može odrediti vještak ili grad, ne i sud, što vlasnicima ide u korist.

Dnevnik navodi i da je dobra vijest za vlasnike i to što je u potpunosti odbijen zahtjev Državnog odvjetništva za revizijom te presude u kojem se tvrdilo da Hrvatska ni na koji način nije odgovorna za nastalu štetu.

No, vlasnicima ne ide u korist činjenica da po Vrhovnom sudu pravo na obeštećenje imaju samo za razdoblje do tri godine od podnošenja odštetnog zahtjeva, iako su sve dosadašnje presude kao trenutak u kojem je nastupio štetni događaj navodile donošenje presude u predmetu Statileo protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava 2014. godine, objavio je Večernji list.