Hrvatska

Kupac je grupacija registrirana u Luxembourgu u kojoj je većinski vlasnik bogati Slovenac V. Puklavec.
Heta Asset Resolution i H-Abduco sada su već više od mjesec dana bivši najveći razlučni vjerovnici u stečaju omišaljskog Pirosa, nekretninske tvrtke kćerke propale Dine Petrokemije.

Piros je bio jamac za kredite Dine, za što je poslužilo na njega preneseno zemljište. Kako je stečaj Dine okončan, a Piros ima zemljište čisto od opasnih kemikalija koje se upravo prodaje preko sustava e-dražbe, u fokus dolaze transakcije kojima su prvo Heta te potom H-Abduco svoje tražbine, ukupno oko pola milijarde kune, ustupile kompaniji Gasfin, za iznos koji je poslovna tajna. Kupac je iz plinskog biznisa, s poslovanjem registriranim u Luxembourgu, ali globalna grupacija s jakim aktivnostima u Engleskoj i na Dalekom istoku, dosad bez poslovnih aktivnosti na našem tržištu.

Većinski vlasnik je jedan od najbogatijih Slovenaca Vladimir Puklavec, u našim energetskim krugovima poznat i kao direktor svjetskih inženjerskih tvrtki. Kako neki tvrde, značajan je to igrač, a njegova pojava kao najvećeg razlučnog vjerovnika otvara pitanje koji je poslovni interes na omišaljskom platou vezan uz 1/4 zemljišta Dine, uz Dioki druge sastavnice propalog petrokemijskog carstva Roberta Ježića. Kako je nedavno došlo do promjene u stečaju u dijelu razlučnih vjerovnika koji su prvi po prednosnom redu (ispred države), o Gasfinovim namjerama još se samo nagađa.

No, s obzirom na njihov poslovni profil koji uključuje i poslovanje LNG-em sve upućuje na to da je kupcu atraktivno zemljište koje se vezuje uz ‘vječni’ projekt LNG terminala, iako u zadnje vrijeme plutajućeg, dok se sve više govori i o mogućem rješenju smještaja u sklopu plinskih polja Sjevernog Jadrana čija se eksploatacija privodi kraju. Kako bilo, Puklavčeva tvrtka ovime dolazi u priliku, ako želi, ući u posjed oko 270.000 četvornih metara zemljišta unutar žice propale petrokemijske tvrtke.

Pretpostavka toga je okvirni plan vezan uz core poslovanje, tj. područje provođenja prirodnog plina preko LNG-a na tržište u kojem su aktivni od 2006. U specijaliziranoj su niši, navode, po pripremama, uređenju i implementaciji projekata opskrbe energijom, s naglaskom na postizanje sinergije između vlasnika prirodnih resursa, operatora i krajnjih korisnika. Omišalj je i u tom smislu izazov; lokalna zajednica nije pokazala interes za vid kompenzacije zarada od turizma koji je dosad istican kroz višemilijunske komunalne naknade.

S druge strane, pravna pozicija je jasna: Gasfin ima prednost u naplati potraživanja, a u tijeku je treći krug e-dražbe u kojem se do 8. siječnja prodaje zemljište s početnom cijenom od 17,5 mil. kn. Nejasno je hoće li Gasfin čekati da se javi kupac ili će iskoristiti mogućnost da prijebojem dođe u posjed zemljišta, piše Poslovni dnevnik.

Ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković demantirao je u srijedu informaciju da je obustavljen natječaj za izvođenje radova na Pelješkom mostu, kazavši da je riječ o obustavljenu natječaju za izbor nadzora, a da će odluka o izvođaču biti donesena.
“Jutrošnja informacija koja je izašla u jednom od tiskanih medija da je izjavljena žalba na natječaj o Pelješkom mostu i da je on obustavljen nije točna. Nije obustavljen natječaj koji se odnosi na izvođenje radova Pelješkog mosta, nego je obustavljen natječaj koji se odnosi na postupak izbora nadzora za Pelješki most. To su dvije odvojene stvari, ali jedna bez druge ne mogu. Ne možemo donijeti odluku o odabiru i početi graditi most dok nemamo odluku o nadzoru,” rekao je Butković, koji je sudjelovao na konferenciji o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi u Opatiji.

“Pelješki most prolazi i Scile i Haribde, ali nas to, niti unutarnji niti vanjski neprijatelji, neće zaustaviti”, rekao je Butković odgovarajućii na pitanja novinara.

Dodao je da će odluka o odabiru biti donesena vrlo brzo, odnosno ovih dana.

Rekao je i kako ne može komentirati žalbene navode, ali da je činjenica da se nakon tvrtke “Snaga vjetra”, koja je imala jednog ili nula zaposlenih, sada javlja još jedna koja ima nula zaposlenih i deset kuna temeljnog kapitala te da su mu te stvari malo čudne.

Jutarnji list u srijedu donosi kako je zagrebačka tvrtka Lipov gaj podnijela žalbu na dokumentaciju za nadzor nad izgradnjom Pelješkog mosta te je time, do odluke Državne komisije za kontrolu javne nabave o toj žalbi, zaustavljen izbor tvrtke za nadzor radova, bez koje ne mogu početi radovi na izgradnji mosta. Žalba tvrtke Lipov gaj, kao i druge, mogle bi po ocjeni “Jutarnjeg” odgoditi potpisivanje ugovora o nadzora za proljeće iduće godine.

 Agrokor je pod kontrolom, nezaposlenost je smanjena (što zapošljavanjem, što emigriranjem), rupa u proračunu je prema ministru financija rekordno mala i sve, barem na prvi pogled, u Hrvatskoj izgleda bolje nego prije godinu ili dvije. Istražili smo što će se točno dogoditi kad Hrvatska za ulagače više neće biti “junk” tj. smeće.
Slijedom dobrih pokazatelja u zemlji i okruženju, mnogi ekonomisti očekuju da će kreditne agencije uskoro podići hrvatski kreditni rejting koji je danas dvije razine ispod najslabijeg investicijskog rejtinga.

“Fiskalni pokatelji su bolji, kao i ekonomsko okruženje, pa se može očekivati da će rejting agencije tijekom sljedeće godine korigirati svoju ocjenu rejtinga”, rekao je Tportalu ekonomist Erste banke Milan Deskar Škrbić.

Hrvatska je pala na najniži investicijski rejting u prosincu 2012. godine kada je Vladu vodio Zoran Milanović, a financije Slavko Linić. Niti pet godina kasnije, prema tri velike rejting kuće S&P-u, Moody’su i Fitchu nije se dogodilo ništa čime bi zaslužili bolju ocjenu.

A kada se rejting konačno i digne, kažu nam ekonomisti, u prvi mah se neće dogoditi ništa jer su financijska tržišta i trgovci dionicama i obveznicama efekte povećanja već uračunali u cijene vrijednosnih papira. Viši rejting od jednog stupanja bi danas praktički bio svojevrsni non-event jer su tržišta već ukalkulira povećanje od jednog do dva stupnja”, rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke.

No, dugoročnije, od povrata investicijskoj rejtinga profitirali bi svi – država, poduzeća i građani i to primarno kroz nešto niže kamatne stope, ali i kroz otvaranje vrata investitorima koji se sudržavaju od ulaganja u zemlje s statusom ‘smeća’. Viši rejting nosi veću atraktivnost za sve vrste ulaganja, pa se slobodno može nagađati da bi možda privukli i nešto više stranih investitora koji bi u zemlji otvorili pokoje novo radno mjesto. No, još smo daleko od toga.

Najzaduženiji sektor u Hrvatskoj je država (više od 80 posto BDP-a u odnosu na 68 posto kod poduzeća i 36 posto kod stanovništva), a povećanje rejtinga najviše može utjecati na cijenu zaduživanja države, piše Tportal.

Nakon što je SDP predložio povećanje minimalca koji u brutu iznosi 3.726 kuna (2.621 kunu neto) i to tako da godišnje raste pet posto pa do 2021. dosegne 60 posto prosječne plaće, premijer Plenković najavio je rast minimalca od pet posto.
U HDZ-u tvrde da će paketom mjera kojim će minimalac narasti na 3.440 kuna bruto biti zadovoljni radnici i poslodavci.

U istom paketu, koji će u četvrtak usvojiti vlada, bit će i olakšice za poslodavce koji zapošljavaju sezonske radnike. Njihova je prva reakcija bila je negativna, a potom pozitivnija.

Minimalne plaće u Hrvatskoj prima oko 50.000 radnika većinom u tekstilnoj, metalnoj, drvoprerađivačkoj i industriji kože i gume. U većini europskih zemalja minimalac je propisan, no ima i onih koji smatraju da propisivanje minimalne plaće negativno djeluje na gospodarstvo.

“Plaća je, u stvari, cijena rada. Nije najsretnija činjenica da je taj pojam tako zamagljen i da cijena radne snage ima potpuno drugo ime od ostalih cijena. To pojmovno skrivanje većini ljudi otežava prepoznavanje principa koji upravljaju sa svim cijenama pa tako i cijenom rada, sviđalo se to nama ili ne. Najbolji način podizanja plaća je podizanje produktivnosti. Realne plaće stvaraju se u proizvodnji, a ne državnim odlukama. Minimalac nema nikakve veze s egzodusom mladih. Mladi traže životnu šansu u poštenoj utakmici – ne žele ostati u zemlji u kojoj ne vide da će to imati. Postoje vrlo razvijene zemlje koje uopće nemaju državno propisani minimalac: Švedska, Danska, Island, Švicarska, Norveška, npr.”, rekao je Indexu izvršni direktor udruge Lipa, Zoran Löw

“Povećanja minimalnih plaća prema nekim teorijama mogu imati i negativne posljedice, posebno na radno intenzivne grane, ali u prosjeku rezultati ekonomskih istraživanja su poprilično neuvjerljivi po pitanju utjecaja povećanja minimalnih plaća na ukupan broj radnih mjesta. Jedno je dakle teorija, a drugo je što to donosi u praksi i što pokazuju istraživanja rađena na stvarnim podacima. Najnovija, vrlo sofisticirana istraživanja, npr. Evana Tottija, ukazuju na gotovo nepostojeće negativne efekte u smislu zapošljavanja”, smatra Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu.

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu u Opatiji da Republika Hrvatska, kada je riječ o poštivanju presuda haškog suda, kao odgovorna članica UN-a i međunarodne zajednice nema nikakvih dilema te je ocijenio da o pokretanju revizije posljednje haške presude mora odlučiti neki od petorice Hrvata iz BiH, i da to onda može otvoriti politički prostor za uključivanje hrvatske države.
Premijer je to rekao odgovarajući na opetovana novinarska pitanja o haškim presudama šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata, među kojima i generalu Slobodanu Praljku, koji je zbog presude za ratni zločin izvršio samoubojstvo popivši otrov u sudnici prilikom izricanja presude.

 Na novinarsku konstataciju i tvrdnju o navodnom obratu u njegovim stajalištima glede haške presude, i na pitanje ‘kako to da sada prihvaća presude, a neke dijelove ne’, te ‘kako je došlo do obrata’ – premijer Plenković je novinarki odgovorio kako se “očito ubraja u one koji izvrću teze.”

“Odite na web stranicu Vlade, poslušajte moju izjavu i izjavu Vlade RH od toga dana, pa će vidjeti da takvo spinanje nečega što se nije izgovorilo i nije reklo – nije dobro. Možete se pitati kakve je vrste djelovanja ovo vaše pitanje”, naglasio je u odgovoru Plenković.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je Republika Hrvatska početkom 90-tih kao žrtva ratne agresije, poticala Ujedinjene narode da osnuju rezolucijom Vijeća sigurnosti ad hoc Međunarodni kazneni suda za bivšu Jugoslaviju, a da je on nakon više od 20 godina došao svome kraju.  “Kada je riječ o poštivanju presuda, mi kao odgovorna članica UN-a i međunarodne zajednice nemamo nikakvih dilema. O tome da smo nezadovoljni pojedinim dijelovima ili kvalifikacijama smo bili jasni, i to je naš konzistentan stav”, naglasio je premijer Plenković.

Na pitanje što su mu rekli hrvatski branitelji u Mostaru i zašto je tamo bilo potrebno ‘smirivati situaciju’, Plenković je odgovorio da je početkom tjedna išao u posjet BiH i Mostaru, na razgovore s predstavnicima političkog vodstva Hrvata u BiH i sa svim strankama koje djeluju u okviru Hrvatskog narodnoga sabora.

Nakon ove presude, koja jest relevantna i bitna za cijeli hrvatski narod i za braniteljske udruge, razgovarali smo o njihovim reakcijama i o svemu što slijedi, kazao je Plenković. Dodao je kako su postigli visoki stupanj razumijevanja, uz pijetet prema žrtvama, i na kaznena djela i zločine koja su obuhvaćeni ovom presudom, ali isto tako i sve druge koji su se dogodili na teritoriju BiH, naravno i zločine počinje nad hrvatskim narodom, rekao je.

Na pitanje što će se učiniti s analizom haške presude, koju je najavio ministar Bošnjaković, te je li to možda lijek koji će Hrvatska uložiti, Plenković je odgovorio da analiza nije lijek, da je jedini lijek koji postoji za presudu eventualno revizija. “Revizija je institut koji nazivamo izvanrednim pravnim lijekom, a da bi se revizija pokrenula, o tome mora odlučiti neki od petorice Hrvata iz BiH i to onda eventualno može otvoriti politički prostor za uključivanje države”, naglasio je premijer.

Predsjednik Vlade RH također je podsjetio da je Republika Hrvatska tri puta tražila status ‘prijatelja suda’ u tom predmetu, a da sud to niti jednom nije uvažio. “Smatramo da to nije dobro i da bi argumenti, koji su bili pokušani biti predstavljeni sudu, sigurno pridonijeli boljem i kvalitetnijem razumijevanju i sadržaju povijesnih zbivanja, činjenica i zaključaka”, naglasio je.

Naravno da je Ministarstvo pravosuđa, koje je nadležno za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim kaznenim sudom nadležno da provede tu analizu s odgovarajućim stručnjacima iz akademske zajednice, rekao je Plenković.

Plenković u Opatiji otvorio Konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi

Premijer Plenković je u srijedu u Opatiji otvorio Konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi. Čestitajući na organizaciji Dana hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe, u sklopu kojih je održana konferencija, izjavio je kako je očita sinergija dvije hrvatske dimenzije – jadranske i podunavske Hrvatske, naglasivši kako smo jedina zemlja koja ima tu prednost istodobno biti i jadranska i podunavska.

Podsjetio je na važnost hrvatskog pomorstva, razvoja položaja brodara, luka, prometne povezanosti i kvalitetnog obrazovanja u pomorstvu te najavio novi zakonski okvir u pomorskom sektoru. Koliko nam je ova grana bitna govori i 800 milijuna kuna, koliko je  u proračunu osigurano za sektor pomorstva, rekao je predsjednik Vlade.

Plenković s predstavnicima lokalne i područne samouprave

Premijer Plenković se jutros prije konferencije sastao s predstavnicima lokalne i područne samouprave. Rekao je da je s gradonačelnikom Opatije razgovarao Ivom Dujmićem razgovarao o ukupnom stanju grada, odličnoj turističkoj sezoni,  o opatijskim turističkim kapacitetima, posebice kongresnima, te o Opatiji kao primjeru produljene sezone.

S gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom razgovarao je o projektu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020.. Premijer je ocijenio kako je to ogroman projekt, od velike važnosti za cijelu Hrvatsku, dodavši da Vlada aktivno sudjeluje i priprema se pomoći Rijeci i svim drugim gradovima koji će biti uključeni u projekt.

Sa županom Zlatkom Komadinom Plenković je razgovarao o prometnim i energetskim temama, financiranju lokalne i područne samouprave, pripremi sastanka Vlade i župana u petak u Šibeniku.

Premijer je istaknuo da je nakon sjednice Vlade u Osijeku te nakon Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Brodu, dinamika, povjerenje i intenzitet odnosa, kao i razumijevanje i sinergija rada svih, po reakcijama, veća nego u bilo kojoj Vladi do sada.

Upitan je li Hrvatska primorska ili pomorska zemlja, Plenković je rekao da, što se tiče kadrova, djeluje kao primorska, s obzirom da su ministar mora, ministar turizma i direktor HTZ-a iz Primorsko-goranske županije te da mu se čini kako je doprinos Primoraca u hrvatskoj pomorskoj orijentaciji, u ovom sastavu kadrovskih rješenja, jako utjecajan.

Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) uputili su u srijedu otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem ocjenjuju kako predloženim zakonskim prijedlogom o minimalnoj plaći zapravo nagrađuje sve poslodavce koji radnike drže na minimalnoj plaći, čime ih potiče da to rade još više uz poruku kako će im se plaćanje radnika minimalnom plaćom višestruko isplatiti.
“Nakon Vaše izjave kako ste svjesni kako je u Hrvatskoj previše siromašnih, očekivali smo prijedlog koji osigurava preraspodjelu u korist radnika, a ne poslodavaca, no nažalost, još jednom je na djelu prelijevanje javnog novca u privatne džepove”, ističe se u pismu SSSH-a premijeru Plenkoviću.

Sindikalcima je neprihvatljiv prijedlog fiskalne olakšice za sve poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće, temeljem kojega bi bruto minimalna plaća kao trošak poslodavca u sljedećoj godini bila niža od ovogodišnje za 113 kuna.

Takav prijedlog nije ni ekonomski niti etički opravdan i izazvat će smanjene prihode sustavima socijalne sigurnosti, jer samo zdravstvenom sustavu prihod bi bio smanjen za više od 221 milijun kuna, a za sredstva će biti uskraćeni i zaštita na radu i zapošljavanje, upozoravaju iz SSSH.

Tvrde kako će smanjene prihode sustavima socijalne sigurnosti na kraju opet pokrivati građani, a sve to samo zato da bi radnik na minimalcu, s upitnim razlogom “držanja“ na minimalnoj plaći, u sljedećoj godini dobio samo 131 kunu više.

Minimalna plaća treba rasti na 45 posto prosječne plaće

Zakon se donosi bez cjelovitih analitičkih podloga i ključnih podataka po sektorima (analize o navodnoj ugroženosti sektora), poslodavcima (nisu svi poslodavci u određenom sektoru u jednakom položaju), distribuciji dohotka na razini poslodavca (između radnika i uprave/vlasnika), opravdanosti velikog broja radnika na minimalnoj plaći, o tome jesu li radnici zaposleni na puno ili nepuno radno vrijeme itd, kaže SSSH.

Sindikalci smatraju kako nema nikakvog razloga da minimalna plaća ne raste na 45 posto prosječne plaće i očekuju da im premijer predstavi na koji način do kraja mandata misli doći do minimalne plaće s udjelom od 50 posto u prosječnoj, što je u nekoliko navrata naveo kao cilj.

Iz SSSH-a poručuju da su u svim aktivnostima najavljenima za sljedeću godinu, vezano uz minimalnu plaću kao i širi paket mjera, spremni aktivno sudjelovati.

“Potrebno nam je cjelovito rješenje i politika plaća, te jačanje sustava kolektivnog pregovaranja. Vlada u tom smislu mora imati ulogu ‘osigurača’ i promicatelja kolektivnog pregovaranja na svim razinama. Hrvatska mora postati zemlja koja spašava i skrbi za sve svoje građane, ne samo za poduzetnike”, poručuju iz SSSH.

I pored određenih pozitivnih pomaka, držimo kako predloženo rješenje u dijelu iznosa minimalne plaće i kompenzacijskih mjera za poslodavce nije prihvatljiv način niti dobar smjer, te apeliramo na Vas da razmotrite i uvažite naše argumente i prijedloge, navodi se u pismu premijeru Plenkoviću.

Saborsku raspravu o gašenju umirovljeničkog fonda, osnovanog radi vraćanja duga umirovljenicima, zastupnici su u srijedu iskoristili kako bi progovorili o problemima sadašnjih, ali i budućih umirovljenika.

Od osnutka Fonda do konca 2016. godine ukupno je isplaćeno 10,3 milijardi kuna za 488.577 članova umirovljeničkog fonda.

Korisnicima mirovina, kao i njihovim nasljednicima iz prvog nasljednog reda, svake su godine isplaćivane svote pojedinačnog obeštećenja, podsjetila je državna tajnica Ministarstva rada Majda Burić, navodeći da je u prosincu 2013. isplaćena posljednja rata čime je prestala potreba za postojanjem Fonda.

Hrvatska poštanska banka (HPB) u srijedu je izvijestila da na zahtjev većinskog dioničara odnosno države otkazuje glavnu skupštinu sazvanu za 8. prosinca, na kojoj je trebala biti donijeta odluka o dokapitalizaciji.
“Uprava HPB-a na zahtjev dioničara Republike Hrvatske, dana 5. prosinca donijela je odluku o opozivu svoje odluke od 30. listopada temeljem koje je sazvana glavna skupština HPB-a za 8. prosinca”, navode iz HPB-a u objavi na Zagrebačkoj burzi te dodaju kako se slijedom navedenog otkazuje Glavna skupština.

Na Hinin upit zbog čega je došlo do otkazivanja Glavne skupštine, iz HPB-a su odgovorili kako je Uprava glavnu skupštinu otkazala na zahtjev većinskog dioničara, čije odluke ne mogu komentirati. “Uprava HPB-a je Glavnu skupštinu otkazala na zahtjev većinskog dioničara. Odluke većinskog vlasnika ne možemo komentirati”, stoji u odgovoru HPB-a.

Ističu i kako su “u tijeku razgovori većinskog vlasnika s mirovinskim fondovima i ostalim privatnim dioničarima o dokapitalizaciji Banke”.

“Po svoj prilici, nema vremena za provođenje dokapitalizacije do kraja ove godine. Naglašavamo da je od početka razgovora o dokapitalizaciji u svakoj fazi polazište bilo i ostalo da će država zadržati većinsko vlasništvo u HPB-u. Koliko nam je poznato, dokapitalizacija kao preduvjet daljnjeg rasta i uspješnog poslovanja HPB-a bi se trebala provesti”, ističe se u odgovoru HPB-a.

Iz Banke također navode kako će kod odluke o rokovima i načinu dokapitalizacije odlučujuću ulogu ima većinski vlasnik. “Razlozi za dokapitalizaciju su i regulatorni i poslovni, bez nje Banka može poslovati, ali ne i napredovati”, kažu u HPB-u iz kojeg su također ponovili kako je dubinsko snimanje i razgovori o preuzimanju Jadranske banke u tijeku.

HPB-u je interesantna i Jadranska banka i tržište srednje Dalmacije, navodi se u odgovoru HPB-a. Inače, na glavnoj skupštini HPB-a koja se trebala održati u petak, dioničari su trebali donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala za najviše 600 milijuna kuna, pri čemu su pravo upisa u prvom krugu trebali imati samo privatni investitori.

Predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić je sredinom studenoga na predstavljanju rezultata poslovanja banke u prvih devet mjeseci rekao da u postupku dokapitalizacije prvenstveno računaju na postojeće privatne investitore, uključujući i mirovinske fondove. Dobrodošli su i svi novi ulagači, istaknuo je tada, dodavši da je u razgovorima s njima isticano da je bitno da država ostane većinski vlasnik. “Proces dokapitalizacije je u tijeku, ide u skladu s planom i nadamo se da ćemo ga dovršiti do kraja godine”, kazao je Vuić tom prigodom, ističući da se kapital povećava kako bi se nastavio održivi rast banke te osiguralo usklađenje s regulatornim zahtjevima.

Prema pozivu za glavnu skupštinu, bilo je predloženo se da se temeljni kapital HPB-a, koji sada iznosi 1,2 milijarde kuna i podijeljen je na 2,02 milijun redovnih dionica pojedinačnog nominalnog iznosa od 600 kuna poveća za najviše 600 milijuna kuna izdavanjem milijun novih redovnih dionica nominalno vrijednih 600 kuna, i to uplatom uloga u novcu. Time bi se kapital banke povećan na najviše 1,8 milijardi kuna.

Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) ustvrdio je u srijedu da se Vlada, poput Svetog Nikole, tihom privatizacijom HPB-a – posljednje hrvatske banke, potpuno odriče upravljanja hrvatskim financijskim sustavom i zapravo postaje taocem neupravljanja bankarskim sustavom zemlje.

Bankarski sustav u Hrvatskoj izrazito je stabilan, a banke visoko kapitalizirane i spremne odgovoriti na zdravu potražnju za kreditima uz povijesno najniže kamatne stope, stoji u najnovijoj kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka – HUB Pregledi, a dodaje se i da je dobit banaka ove godine zbog Agrokora za oko 45 posto manja u odnosu na 2016.
U trećem i početkom četvrtog tromjesečja 2017. u bankarstvu su profilirani pozitivni trendovi, a rast portfelja kredita stanovništvu se nastavlja, ocjena je HUB-a. Istodobno, kod kreditiranja poduzeća zadnjih mjeseci vidi se usporavanje, a povod tomu je posljedica krize u Agrokoru.

U listopadu 2017. godine ukupni (kunski i devizni) depoziti stanovništva u bankama bili su za 2,3 milijardi kuna veći u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je rast u sektoru poduzeća bio izraženiji, s porastom od 5,3 milijardi kuna.

Prosječna međugodišnja stopa rasta depozita u sektoru stanovništva od početka godine iznosila je 0,5 posto, a u sektoru poduzeća 8,9 posto, pri čemu je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do usporavanja stope rasta depozita. Ipak, rast depozita stanovništva u najvećoj je mjeri posljedica rasta depozitnog novca dok su oročeni i štedni depoziti u padu, navodi HUB.

Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva krajem listopada 2017. pao je ispod 71 posto i nalazi se na razinama iz 2009. godine.

Nadalje, kamatne stope na kredite i dalje su u padu, a pad je najizraženiji kod stambenih kredita. Razdoblja pada odnose na mjesece prije odobrenja značajnijih iznosa iz državnog poticajnog programa za mlade. Sada među zemljama članicama europodručja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita nego Hrvatska, a sve nove države članice izvan euro područja imaju više stope na stambene kredite.

Istodobno je, navodi se u publikaciji, zaustavljen rast kamatne marže. Ona je povećana za svega stoti dio postotnoga boda, s 2,83 postotna boda u drugom na 2,84 boda u trećem kvartalu.

U HUB-u procjenjuju i da će dobit banaka ove godine biti za oko 45 posto manja u odnosu na 2016. Tijekom 2016. godine neto rezultat banaka vratio se u pozitivan teritorij nakon gubitaka zbog konverzije švicarskog franka, podsjećaju, a u trećem kvartalu 2017. godine trend dobiti na bazi zadnja četiri tromjesečja iznosi 3,3 milijarde kuna. Međutim, ističu, uslijedit će pad kada zadnje tromjesečje 2016. izađe iz obračuna, jer je neto dobit za prva tri tromjesečja 2017. iznosila oko 2,2 milijarde kuna naprema oko 4 milijarde u istom razdoblju prošle godine, što ukazuje na već spomenuti pad za oko 45 posto.

Povrat na kapital u bankarskom sektoru se na kraju trećeg tromjesečja kretao oko 5,8 posto, no prosjek će na kraju godine biti niži, jer će iz obračuna izaći uspješno zadnje tromjesečje 2016. i ući prvo tromjesečje 2017. kada su neke banke već počele agresivnije ispravljati vrijednosti imovina zbog krize u Agrokoru. Lošiji rezultat u usporedbi s prošlom godinom općenito se može pripisati ispravcima vrijednosti koji su povezani s krizom u Agrokoru, kažu u HUB-u.

Zaključak je da je bankarski sustav u Hrvatskoj izrazito stabilan. Uz kapitalnu adekvatnost od 22,7 posto šesti je po visini toga omjera u EU.

U isto vrijeme ima visoko pokriće loših kredita ispravcima vrijednosti (iznad 60 posto), a omjer loših kredita se smanjuje. Naime, u trećem tromjesečju 2017. zabilježen je pad loših kredita na 12,5 posto (s 13,2 posto na kraju drugog tromjesečja). Iza poboljšanja omjera loših kredita, koji je još relativno visok, ali je daleko od povijesnog maksimuma od 17,3 posto iz sredine2015., stoje prodaje kreditnih portfelja i gospodarski oporavak.

“Ako se dodatno uzme u obzir visoka likvidnost, nastavak povoljnog stanja na međunarodnim financijskim tržištima te gospodarski oporavak, hrvatske banke se sada nalaze u fazi zaoštravanja tržišnog natjecanja, visoko su kapitalizirane te su spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope koje su, gledano u duljoj vremenskoj perspektivi, najniže u povijesti”, zaključuje se HUB Pregledu.

Analiza Ekonomskog laba

Prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u Hrvatskoj ove se godine smanjila za više od jednog postotnog boda. Hrvatske banke su europski rekorderi prema tom kriteriju.

Pred samo godinu dana prosječne stope su bile oko 5%, daleko iznad  prosjeka euro područja i uglavnom iznad kamatnih stopa na stambene kredite u zemljama Nove Europe koje nisu uvele euro. Prema podacima Europske središnje banke, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj sada pada prema 3,5% i nalazi se unutar intervala kamatnih stopa u euro području i ispod stopa u, primjerice, Češkoj.

Postavlja se pitanje o uzrocima takvih kretanja i kakve su perspektive kamatnih stopa s obzirom da se sve češće spominje kako se razdoblje historijskih najnižih kamatnih stopa bliži kraju.

(….)

Već sada se kreće na historijski najnižim razinama. Daljnji pad je moguć još neko vrijeme, međutim prostora za značajniji daljnji pad više nema. Treba uzeti u obzir i da se promjena monetarne politike ECB-a očekuje se potkraj sljedeće godine. Nakon toga će preostati jedino pitanje kojom će brzinom linija P rasti prema gore. A tada će se za korisnike kredita postaviti pitanje hoće li se (i kojom brzinom) rast troškova izvora sredstava preliti na rast kamatnih stopa na kredite.

Odgovor na ovo pitanje zavisi o mogućnostima smanjenja marže. Očito je naime da rast linije P ne mora dovesti do proporcionalnog rasta linije A ako se marža smanjuje (to se događalo 2006.-2007.). Dakle, ako se gospodarski rast nastavi, ako će konkurencija i mamac očekivane dobiti i rasta kredita biti značajni, ako se popravi kvaliteta institucija i pravosuđa, ako se nastavi fiskalna konsolidacija i naposljetku, ako se uvede euro i smanje troškovi regulacije, postoji određeni prostor da kamatna marža apsorbira mogući rast kamatnih troškova.

To je naravno teorija. Što bi bilo, kad bi bilo. Nitko nema kristalnu kuglu i ne može predvidjeti kako će se svi spomenuti utjecaji posložiti u sljedećim godinama. Stoga čak i profesionalni ekonomisti koji dobro razumiju prikazane odnose ne mogu prognozirati događaje i ishode s visokim stupnjem sigurnosti. Drugim riječima, svatko tko podiže kredit, osobito na dulji vremenski rok, suočen je s rizikom koje niti jedno znanje ne može umanjiti.

Zbog toga je odluku o odabiru fiksne ili varijabilne kamatne stope razumno pojmiti u kontekstu osiguranja od rizika. Fiksne kamatne stope na istu vrstu kredita u pravilu su veće od varijabilnih. Kreditor je svakom dužniku dužan predstaviti otplatni plan iz kojeg je usporedbom mjesečnih anuiteta lako utvrditi koliko kuna više treba izdvojiti ako se odabere fiksna kamatna stopa. Ta razlika ima narav plaćanja premije osiguranja od promjene kamatnih stopa. Dužnik je oslobođen muke odabira parametra odnosno referentne stope (jer se varijabilna stopa po zakonu utvrđuje kao parametar uvećan za fiksnu maržu), kao i straha od rasta parametra u budućnosti. Kao i kod svake druge police osiguranja, s tim je (inicijalno psihološkim, a kasnije potencijalno materijalnim) rasterećenjem povezana određena cijena (premija), kao i žaljenje ako se budući događaji odviju u suprotnu stranu. To je quid pro quo.

Cijelu analizu pročtajte ovdje: http://arhivanalitika.hr/blog/pad-kamatnih-stopa-uzroci-i-perspektive/

Postoji mnogo signala da je razdoblje niskih kamatnih stopa u svijetu pri kraju, pri čemu se Hrvatska kroz reforme može pripremiti za to, a ima i određeni prostor kroz koji može osigurati još neko vrijeme niske kamatne stope, rekla je u utorak potpredsjednica Vlade Martina Dalić na konferenciji u organizaciji Jutarnjeg lista, Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca.

Na konferenciji pod nazivom “Razdoblje niskih kamatnih stopa”, Dalić je kazala da ne može procijeniti dinamiku dizanja kamatnih stopa. No, s nastavkom fiskalne konsolidacije i snažne ekonomske politike orijentirane na stabilan gospodarski rast, država se može bolje pripremiti za to razdoblje.

“Da bismo održali makroekonomsku stabilnost i osnažili otpornost ekonomije na šokove, koji će sigurno doći, bitno je provoditi reforme, što će tržišne mehanizme učiniti efikasnijim i produktivnijim”, navela je Dalić.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti eventualnog daljnjeg snižavanja kamatnih stopa u Hrvatskoj, rekla je da i dalje plaćamo više spreadove i premije rizika nego usporedive zemlje. Stoga i u smanjivanju rizičnosti domaće ekonomije vidi prostor za zadržavanje relativno niskih kamatnih stopa i u budućnosti.

Hrvatska će se mijenjati i tijekom procesa pristupanja eurozoni, no brzina pristupanja bit će definirana brzinom strukturnih promjena odnosno reformi kroz koje ćemo prolaziti. “Nalazimo se u razdoblju početka rasta kamatnih stopa, ali u Hrvatskoj postoji određeni prostor kroz koji se može osigurati da u određenom razdoblju koje je pred nama nastavimo plaćati relativno niske kamatne stope”, zaključila je Dalić.

Guverner Hrvatska narodne banke Boris Vujčić također je kazao da je vrlo teško predvidjeti kretanje kamatnih stopa i na domaćem i na međunarodnom tržištu. Njega ne bi iznenadilo da kamatne stope duže vrijeme ostanu relativno niske, ali ni da brzo porastu.

Napomenuo je da se Hrvatska mora pripremiti na rast kamatnih stopa. “Hrvatska sasvim sigurno ima prostor da smanjenjem premija rizika za hrvatsku državu i dizanjem stope rasta BDP-a amortizira svako normalno, postupno povećanje kamatnih stopa. Čak i ako one krenu rasti, Hrvatska to može amortizirati. Ali kroz reforme mora dizati stopu rasta BDP-a, nastaviti proces fiskalne konsolidacije, znači smanjivati udjel javnog duga u BDP-u”, rekao je Vujčić.

Dodao je da što je dug niži, to rast kamatnih stopa ima slabiji negativni utjecaj na neku zemlju. Po njemu, ulazak Hrvatske u eurozonu smanjio bi kamatne stope i premije rizika.

Istaknuo je da je američki Fed kao najveća i najutjecajnija središnja banka na svijetu počeo dizati kamatne stope te jasno signalizirati da će sa dizanjem kamatnih stopa nastaviti i iduće godine, dok je Europska središnja banka za 50 posto smanjila količinu obveznica koje otkupljuje, te su sve jasnije najave da bi u rujnu iduće godine otkup obveznica mogao završiti.

Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi poručio je u srijedu da trenutno postoji beskrajno mnogo slobodnog kapitala, no kako nedostaje želja vlasnika kompanija za njihovom transformacijom.
Sudjelujući na konferenciji “Equity ulaganja: Kreiranje vrijednosti i korporativna transformacija”, u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Tedeschi je naglasio da je danas slobodnog novca i kapitala više ‘nego pijeska u Sahari’, no nedostaje želja da se kompanije transformiraju iz ‘one man showa’.

“Kompanija nije kraljevstvo koje se nasljeđuje, već živi organizam, i najveća hrabrost i benefit jest u kompaniju dovesti ljude koji znaju više od vas samih”, poručio je predsjednik Uprave Atlantic Grupe.

Kako se slikovito izrazio, ekonomija u Hrvatskoj te na području bivše Jugoslavije funkcionira kao ona grupe TNT, u smislu ‘ideje su naše, a pare su vaše’, no to ne može funkcionirati ili može tek neko vrijeme.

“Naše poduzetništvo konceptualno ne podnosi, čast iznimkama, da bilo tko neovisan ulazi u knjige i gleda tokove kompanije, i zbog toga je venture capital industrija u Hrvatskoj na vrlo niskim razinama”, smatra.

Iako u Hrvatskoj zasigurno ima dobrih kompanija, napominje Tedeschi, upitno je koliko su osnivači tih kompanija spremni u svom razvoju pripustiti druge ulagače i financijske institucije, u onom trenutku kada su iskoristili sav potencijal kroz dužničko financiranje. Kaže da je prirodno da u razvoju svake kompanije vlasnik želi ostati u maksimalnoj kontroli, no da je pitanje koliko je to suštinski mudro. Poručuje da poteze treba vući najbolje onda kad ste najjači. “Kad si slab financijska zajednica nije prijatelj već morski pas. Nema tu prijateljstva (…) postoji interes”, kaže Tedeschi.

Smatra da dobivanje dodatnog nadzora u kompaniji ne predstavlja kraj svijeta, već dapače, benefit za vlasnike i blagodat za menadžment, s obzirom da to podiže rejting kompaniji, odnosno smanjuje cijenu kapitala i pridonosi konkurentnosti.

Tedeschi je naveo dobra iskustva poslovanja s EBRD-om, pritom kazavši da se on ponaša komercijalno, a s druge strane izuzetno razvojno te u slučaju nedostatka razvojne komponente smatra da se praktički ne može ni konkurirati niti za jedan od instrumenata koje ta banka nudi.

S druge strane naveo je Agrokor kao primjer neodgovornog vodstva. “Agrokor je najveća tragedija hrvatskog društva nakon rata jer tamo nije bilo odgovornosti lidera. Ostaviti devastiranu kompaniju, dobavljače, financijsku zajednicu, devastirane lokalne sredine, gdje je Agrokor vrlo često bio skoro pa jedini poslodavac – to se zove neodgovornost vodstva. Kada se to svede na čitav niz manjih kompanija, vidjet ćete da je to nešto što je eminentno našem podneblju”, smatra Tedeschi.

Po njemu, Atlantic grupa je često bila pionir u smislu korištenja određenih instrumenata financiranja, pri čemu je podsjetio i na kupovinu poslovanja Cedevite od Plive, gdje su između ostalog koristili i equity kapital njemačke razvojne banke, kao i instrument ‘mezzanine’ financiranja.

Kako je naveo, Atlantic Grupa je dosad provela više od 40 akvizicija, a osim Cedevite, drugi slučaj kada su kupovali kompaniju veću od same grupacije je onaj kupnje Droge Kolinske. Direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju Vedrana Jelušić Kašić kazala je da Banka dosad uložila sredstva u 114 privatnih equity fondova, a vrijednost tih ulaganja iznosi oko 2,5 milijarde eura.

Smatra da u Hrvatskoj postoji jako puno prostora za rast tvrtki u mnogim područjima, pri čemu je između ostalog istaknula nekretninski i farmaceutski sektor.

EBRD je na konferenciji također predstavio ENEF – regionalni investicijski fond namijenjen za ulaganja u razvoj i širenje poslovanja poduzetnika u regiji. “ENEF nudi equity i quasi-equity ulaganja u odabrane tvrtke te je izravnim i paralelnim sufinanciranjem osigurao oko 100 milijuna eura namijenjenih tvrtkama u Hrvatskoj i na području zapadnog Balkana. EBRD ima ključnu ulogu u ENEF-u kao najveći pojedinačni investitor i savjetnik za ulaganja”, poručuju iz Banke.

U sklopu konferencije održan je i panel ‘Izazovi i prilike poduzetništva’, a na kojem su razvojna iskustva kompanija predstavili predsjednik Uprave Jadran – galenskog laboratorija Ivo Usmiani, operativna direktorica u tvrtki Rimac Automobili Monika Mikac, predsjednik Uprave tvrtke Rasco Ivan Franičević te partnerica u EY Hrvatska Lena Habuš.

Sabor će nastaviti sjednicu dopunom dnevnog reda i potom raspravom o prijedlogu dopune Zakona o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja, a prije toga već su tradicionalno zatražene stanke.
Tomislav Panenić zatražio je stanku u ime Mosta zbog nastavka privatizacije HEP-a, a nezavisni Željko Glasnović jer želi govoriti o javnoj upravi. HDZ-ov Branko Bačić stanku je tražio zbog aktualne političke situacije, a SDP-ov Gordan Maras zbog unutarnje-političkih i gospodarskih odnosa.

“Privatizacija HEP-a ne spominje se kao strateški projekt. S pravom postavljam pitanje zašto nam dolaze zakoni koji vode u smjeru privatizacije HEP-a. Neka vladajuća veličina jasno kaže da žele privatizirati HEP, neka stave to u program, a ne da moramo imati zakone poput Zakona o vodama kojim se rješava ključna prepreka”, rekao je nakon stanke Panenić.

“Izmjenom zakona koji je navrat nanos uvršten u dnevni red svi skupa sudjelujemo u poduhvatu koji Vlada sama ne želi priznati, a to je privatizacija HEP-a. Za koju godinu ponovno ćemo imati slučaj Ine. Zakon o vodama nije više Zakon o vodama, nego Hepi lex”, poručio je Panenić.

“Napravite odluku da je to program Vlade, stanite iza toga i nemojte da više moramo mi sudjelovati u raspravama u kojima imate prikrivene namjere”, kazao je bivši ministar u vrijeme prve Vlade HDZ-a i Mosta, koji je bio zapitao i: “U kojem trenutku će netko izaći s božićnom poslanicom i reći nećemo kupiti Inu, ali ćemo privatizirati HEP”.

“Ne tako davne 2002. godine tadašnja Vlada donosi bitne zakone – Zakon o privatizaciji Ine i Zakon o privatizaciji HEP-a. Po tom zakonu je privatizirana Ina, ali nakon uviđene pogreške 2010. tadašnja Vlada predložila je da se ne bavimo više Zakonom o privatizaciji HEP-a jer je konstatirano da se HEP ne može privatizirati bez posebnog zakona, dijaloga i odluke u Saboru. Dođe li do bilo kakvih razgovora za IPO HEP-a, taj se događaj neće dogoditi bez posebnog zakona i široke javne rasprave”, poručio je HDZ-ov, inače također bivši ministar, Darko Horvat.

Svi se sjećamo Ine i Sanadera i zato mi u SDP-u pušemo i na hladno, mi smo protiv privatizacije HEP-a, poručio je SDP-ov Gordan Maras, koji se, kako je ustvrdio, javio da bi govorio o zaduženjima i Gradu Zagrebu.