Hrvatska

Analiza
U sklopu geopolitičko energetske ofenzive SAD-a koja ima za cilj načiniti ekspanziju američkog ukapljenog plina dogovaraju se višemilijunski projekti izvoza plina u režiji Trumpove administracije.

Svjedoči tome izjava Donalda Trumpa u sklopu govora u Davosu. Rekao je kako „… bi postigli stvarnu energetsku sigurnost, mi potičemo naše prijatelje u Europi da koriste zalihe energije iz Sjedinjenih Država. Istodobno je priznao kako je taj plin, zbog prijevoza I tehnologije, još uvijek skuplji od kopnenog, uglavnom ruskog plina.

Gotovo paralelno s time u Hrvatskoj je puštena u rad kompresorska stanica, koja je omogućila opstojnost drugog smjera interkonekcije prema ključnim kupcima za plin iz strateškog projekta LNG-a na otoku Krku, koji treba biti završen tijekom početka sljedeće godine. Bio je to, uostalom, uvjet pune integracije Hrvatske u energetsku uniju, koja zahtijeva dvostruke interkonekcije sa svim susjedima.

Prognoze Međunarodne agencije za energetiku govore kako plin iz SAD-a napreduje postati zastupljeniji na tržištu LNG-a, ispred Austrije te bi se do 2024. godine mogao promijeniti trend iz jedne naše ranije analize te bi SAD mogle postati najveći svjetski izvoznik tog energenta do sredine 2020-ih godina.

Planirani kapaciteti u SAD-u za sada premašuju potrebe tržišta, smatraju analitičari MxKinseya, a donosi Financial Times. Interesa je puno, posebnom od strane velikih kompanija poput Shella I Totala. Analitičari Plattsa predviđaju rast s 345 milijuna tona iz prošle godine na 445 milijuna tona do spomenutog vremena, dok bi izgradnja predviđenih 14 terminala za izvoz taj rast posve sigurno premašila na 160 milijuna tona godišnje.

Izgledi zarade kompanija koje razvijaju terminale za izvoz povećavaju se padom cijene ukapljenog plina, čime se intenzivira ovaj energent na tržištu. Razvojem tehnologije pojeftinjuje i naknada za obradu.

No, američki se izvoz suočava sa sve većom konkurencijom na uvoznim terminalima, što će biti slučaj i na hrvatskom terminalu, koji će biti u stanju primiti plin iz cijeloga svijeta, osim iz Australije, pa čak i iz Rusije, odakle tvrtka Novatek već dugo izvozi na istok, ali i na sjever Europe, a Gazprom ulazi u posao s LNG-om.

Katar je, naime, najveći proizvođač ukapljenog plina, a na tržištu je i najjeftiniji. Do 2027. godine planira povećati prodaju sa 77 milijuna tona godišnje na 126 milijuna tona godišnje. Na tržište ulaze i Mozambik i Nigerija.

Najveći uvoznik do sredine 20-ih godina postat će Kina, koja će na prvome mjestu zamijeniti Japan, predviđa se u analizi IEA, što bi ova zemlja postigla ranije da nije bilo trgovinskog rata te je smanjila uvoz iz SAD-a, uslijed toga, za 25 posto. Sada, nakon potpisivanja prve faze sporazuma, prema analitičarima Plattsa, Kina će povećati uvoz za 53 milijarde dolara godišnje, uz zadržavanje carina u ovoj fazi sporazuma.

Samo je hrvatskim ignorantima čudno, i neuobičajeno, kada se ugovori za uvoz plina potpisuju na deset godina. U poslu uvoza plina ta duljina ugovora je čak i kratka. Dokazuje to ugovor koji je Kina potpisala s Gazpromom za plinovod Snaga Sibira na 20 godina. Takve ugovore neovisni posrednici zahtijevaju kako bi osigurali stabilnost cijene. U ovom slučaju oni uključuju i naknadu za ukapljivanje (pretvaranje plina u tekućinu hlađenjem).

Naknada za ukapljivanje koju je naplaćivao Cheniere do prije nekoliko godina iznosila je 3.5 dolara po milijunu po BTU (British termal unit), a danas mnoge tvrtke kažu kako će ukapljivati po cijeni od 2 dolara.

Kako bilo, izgradnjom novih izvoznih terminala, pojeftinjenjem tehnologije za ukapljivanje, ali i pojavom novih igrača na europskom tržištu, SAD bi mogao napraviti korak naprijed prema uzdrmavanju pozicije ruskog plina na hrvatskom tržištu. Uzdrmavanju, no ne i značajnijoj ugrozi, jer kako je priznao i Donald Trump u Davosu, cijena LNG-a još će neko vrijeme biti skuplja nego li cijena kopnenog plina

Od dinamiziranja tržišta mogli bismo i mi u Hrvatskoj imati koristi, naime, izgledan je oporavak ekonomske opravdanosti LNG infrastrukture u nas, povećat će se sigurnost opskrbe, no o značajnijem pojeftinjenju, u ovom je trenutku teško govoriti. I sigurnost opskrbe treba platiti.

Iz Davosa
Premijer Andrej Plenković sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu komentirao je dosadašnje susrete s čelnicima država, velikih kompanija i organizacija, a osvrnuo se i na Inicijativu Tri mora i članstvo Hrvatske u OECD-u

Vezano za jučerašnji sastank s direktorom Applea Timom Cookom premijer Andrej Plenković rekao je da je s njim razgovarao i o porezu na tehnološke tvrtke, a i iskoristio je prigodu za razgovor o tome da Apple koji je popularan i u Hrvatskoj i kod nas dođe sa svojim dućanima, a ne franšizama i da omoguće sve usluge poput Apple TV ili Apple Music koje imaju ostale zemlje EU-a.

Najavio je da će za nekoliko mjeseci napraviti follow up sastanka. Za porez na tehnološke tvrtke kaže da postoji prostor za oporezivanje, ali da nije dobro da to dovede do novih barijernih ratova jer ako to rezultira uvođenjem protumjera SAD-a to nije dobro jer smo ključni partneri koji moraju pronalaziti rješenja.

Premijer Plenković smatra da bi se u okviru OECD-a trebalo pronaći rješenja za ovakve situacije jer je to smisao dijaloga i to bi, smatra Plenković, u ovom trenutku bilo najpametnije.  Na pitanje o članstvu Hrvatske u OECD-u i je li sa slovenskim premijerom Marjanom Šarecom razgovarao o ogradama koje Slovenija ima na naše članstvo u toj organizaciji kaže da sa Šarecom nije o tome razgovarao i nastavio da je OECD organizacija u kojoj je put u članstvo najmanje sustavan.

Na pitanje oko inicijative Tri mora kaže da nikada nije razgovarao s izabranim predsjednikom Zoranom Milanovićem o toj inicijativi, a za angažman predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kaže da je dobar.

Misli da je Hrvatskoj kao zemlji koja ima izvrsne odnose s Poljskom i Rumunjskom i da je ključno nastaviti tu suradnju jer su to sve zemlje koje love korak sa zapadnim zemljama u Europi i mi idemo u tom smjeru i misli da smo pokazali kvalitetan interes jer predsjendica je uvijek na sastanke Inicijative išla s s pojedinim ministrima.

Nastavio je da će razmotriti o uplati sredstava u fond Inicijative Tri mora kada za to dođe vrijeme. Smatra da je glavni cilj takvih inicijativa privlačenje privatnih investitora jer sve inicijative koje imaju regionalni karakter nikada neće moći biti supstitut financijskoj pomoći koju omogućuje Europska unija, Europska banka za obnovu i razvoj, Međunarodni monetarni fond itd.

Komentirajući teme o kojima se razgovara u Davosu kaže da je sad već svima usađena svijest da se ne može ići velikim porivom za stalni profit nego je potrebna i društvena odgovornost jer ako nje nema nastaje sve veći jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju.

Ukinut
Stečajna upraviteljica predložila je da se dio imovine ne proda, već da se odgodi prodaju, a ta bi se imovina, uz mogućnost prijenosa koncesije za brodograđevnu djelatnost na pomorskom dobru, te dizalice druga oprema i gradnja 526, prenijeli na tvrtku Uljanik Brodogradnja 1856.

Uljanik d.d. ide u likvidaciju. Konačnu odluku upravo je usvojila skupština vjerovnika pulskog brodogradilišta na Trgovačkom sudu u Pazinu, privaćajući ocjenu stečajne upraviteljice Marije Ružić da nema temelja za izradu stečajnog plana. Međutim, najava da bi se nastavilo s poslovanjem preko tvrtke-kćeri Uljanik Brodogradnja 1856 ostaje otvorenom.

Stečajna upraviteljica predložila je da se dio imovine ne proda, već da se odgodi prodaju, a ta bi se imovina, uz mogućnost prijenosa koncesije za brodograđevnu djelatnost na pomorskom dobru, te dizalice druga oprema i gradnja 526, prenijeli na tvrtku Uljanik Brodogradnja 1856. Ta bi tvrtka, kako je rekla nakon skupštine vjerovnika, mogla biti nukleus novog poduzeća koje bi u Puli nastavila s proizvodnjom. O tomu, pak, odluku mora donijeti država, koja je i najveći vjerovnik, a koja bi ujedno trebala jamstvima omogućiti nastavak radova.

Za gradnju je potrebno prema njezinim procjenama oko 500 radnika i oko 50 milijuna eura za njegov dovršetak. Pitanje koje sada ostaje za riješiti je kako će država osigurati taj kapital.

Iz Davosa
Hrvatski premijer i predsjednica danas sudjeluju u događajima u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Kolinda Grabar-Kitarović sudjeluje na panelu Ekonomska vitalnost srednje i istočne Europe u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma, dok Andrej Plenković sudjeluje na neformalnom okupljanju svjetskih gospodarskih lidera na temu “Uzlazna Europa”.

Predsjednica Grabar-Kitarović komentirala je u Davosu novoizabranog predsjednika Zorana Milanovića i sudjelovanje u Inicijativi triju mora.

– Što se tiče novog predsjednika to je njegova odluka hoće li će sudjelovati ili ne. Ja bih mu svakako preporučila da sudjeluje. Međutim, vjerujem da se Hrvatska neće povući iz inicijative jer ova inicijativa nije na predsjedničkoj razini nego i na mnogim drugim razinama, kako predsjednika Vlade, resornih ministarstava do samog biznisa, ističe Kolinda Grabar-Kitarović.

Insider
SAD, Rusija i Kina i dalje ostaju najmoćnije zemlje svijeta usprkos viđenjima drugih zemaljja, pokazuje to objavljena lista najmoćnijih zemalja svijeta.

Lista najutjecanijih zemalja koju objavljuje US News and World Report uzima u obzir utjecaj nacije, kao i političku, ekonomsku i vojnu moć. Lista je dio godišnje studije pod nazivom “Best Countries” koja procjenjuje 8o zemalja na temelju odgovora 21 tisuće ispitanika, piše Insider.

Na popisu osamdeset zemalja našle su se i Hrvatska, Slovenija i Srbija.

Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje je rangirana Srbija koja se našla na 44. mjestu liste. Srbija je opisana kao “mala država u centru jugoistočne Europe, s bogatom ratnom poviješću još od vremena srednjeg vijeka. Suvremena Srbija oslikava kontradikciju moderne Europe – kulturno je bogata, ekonomski razvijena, ali je i dalje vođena regionalnim suparništvom i etničkom tenzijom.”

Hrvatska je na 67. mjestu ljestvice, za razliku od prošlogodišnjeg 75. mjesta. US News and World Report o njoj piše sljedeće: “Hrvatska je nastala na raskrižju velikih povijesnih kretanja s istoka i zapada. Ta politička kretanja oblikovala su današnje granice koje obilaze oko Bosne i Hercegovine u središnjoj Europi i protežu se Jadranskim morem do Italije. Zapanjujuće priobalje lagano se preljeva prema Alpama i nastavljajući na sjeverozapad prema plodnim poljima oko Dunava.”

Slovenija se nalazi na 73. mjestu liste, a ove zemlje zauzele su prvih 25 pozicija.

25. Egipat

24. Brazil

23. Norveška

22. Singaput

21. Nizozemska

20. Švedska

19. Španjolska

18. Katar

17. Italija

16. Turska

15. Australija

14. Indija

13. Švicarska

12. Kanada

11. Ujedinjeni Arapski Emirati

10. Saudijska Arabija

9. Južna Koreja

8. Izrael

7. Japan

6. Francuska

5. Ujedinjeno Kraljevstvo

4. Njemačka

3. Kina

2. Rusija

1. Sjedinjene Američke Države

Neslužbeno
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, neslužbeno doznaje N1, ovih je dana obavljao je razgovore s potencijalnim kandidatima koji bi na izborima u HDZ-u činili njegov tim.

Konkretnije, Plenković je u procesu izbora kandidata za svog stranačkog zamjenika i četiri potpredsjednika, koji će se kao i šef stranke, do polovice ožujka birati po modelu jedan član jedan glas.

Plenković, po svemu sudeći, kandidate traži među onim članovima HDZ-a koju su desnije profilirani jer mu se u stranci upravo zamjera da je HDZ pozicinirao previse u centar, pa čak i u lijevi centar, premda će on reći da je stranku usidrio u desnom centru. Plenkoviću će, čini se, najteže biti pronaći jakog kandidata za zamjenika jer se u HDZ-u smatra da su najveće šanse da baš ta pozcija pripadne kandidatu iz Plenkovićeve oponentske struje.

U HDZ-u, naime, kod dijela sugovornika prevladava stav da Plenković i dalje ima šanse ostati predsjednik, čime bi onda bile smanjenje šanse suparničkom kandidatu, ali da velike šanse na unutarstranačkim izborima ima kandidat alternative koji će se kandidirati za poziciju zamjenika. U krugu onih koji nisu Plenkovićevi najbliži suradnici, ali koji ga na izborima ipak podržavaju, smatra se da bi najbolja kombinacija, i zbog njihovih “povijesnih odnosa”, bila ta da se Davor Ivo Stier kandidira za zamjenika i da osvoji tu poziciju.

Iako je Stier sada Plenkovićev oponet koji kritizira koaliciju HDZ-a s HNS-om, zbog koje je bio otišao iz Vlade, kao i koaliciju s Bandićem u Zagrebu te partnerstvo u Saboru, dio sugovornika u HDZ-u smatra da bi kombinacija Plenković-Stier HDZ-u vratila potrebnu ravnotežu.

Čak i da se Stierovi I Plenkovićevi odnosi ne poprave, u dijelu HDZ-a prevladava razmišljanje da loša opcija nije ni sastav Predsjedništva koje Plenković ne bi imao pod kontrolom i koje bi ga prisililo da se “korigira u upravljanju strankom”.

Davor Ivo Stier zasad ne otkriva u kojoj će se točno ulozi kandidirati na stranačkim izborima, a neslužbeno se čuje da on, Miro Kovač i Ivan Penava na izbore u HDZ-u izlaze kao udružena opcija. Još je nepoznato, hoće li Stier ili Kovač biti kandidati za predsjednika, odnosno tko će od njih dvojice biti kandidat za zamjenika. Ivan Penava danas je pak najavio da će se on najvjerojatnije kandidirati za zamjenika predsjednika HDZ-a.

U svojim izjavama proteklih dana, Stier je istaknuo kako će alternativa ovom vodstvu HDZ-a biti spremna čim se raspišu unutarstranački izbori, a kontinuirao kritizira klijentelizam i korupciju koji se povezuju s HDZ-om i HDZ-ovim koalicijskim partnerima.

Iz istupa Mire Kovača moglo bi se zaključiti da upravo on puca na kandidaturu za predsjednika jer poziva na organizaciju debata na stranačkim izborima, a u svojim izjavama naglašava kako će on nakon unutarstranačkih izbora mijenjati određene stvari u HDZ-u.

Analiza
Prelijevanje domaće štednje u otvorene investicijske fondove rezultiralo je najvećim godišnjim skokom imovine otvorenih investicijskih fondova od 2016. godine.

Prema podacima iz mjesečnog izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), u investicijskim fondovima krajem prosinca prošle godine nalazilo se 22,6 milijardi kuna. To je 18,1 posto više nego u istom razdoblju 2018. kada su fondovi upravljali sa 19,1 milijardom kuna.

U odnosu na studeni, imovina fondova u prosincu je zabilježila rast od 2,2 posto. Valja naglasiti kako je lanjski rast imovine najveći u posljednje tri godine. Naime, 2016. imovina fondova povećana je preko 33 posto. Kako pojašnjavaju iz Hanfe, povećanje imovine UCITS fondova u 2019. godini posljedica je i povećanih uplata u UCITS fondove, a koje se većim dijelom odnose na domaće ulagače.

“Vjerujemo da su povećane uplate u UCITS fondove, između ostalog, rezultat i uvođenja transparentnijih pravila koja se primjenjuju na osobe koje prodaju UCITS fondove (kroz Zakon o tržištu kapitala)”, smatraju u Hanfi.

”Prošla godina je za UCITS fondove bila izuzetno uspješna te je ukupna vrijednost neto imovine UCITS fondova ponovno premašila 20 milijardi kuna. U ovoj godini očekujemo njezin daljnji rast, ali ipak po manjim stopama nego u 2019. godini”, dodao je regulator financijskog tržišta.

Predstavnici fondovske industrije ipak su nešto optimističniji. Ozren Iljadica, direktor prodaje i marketinga u Erste Asset Managementu ističe kako tržište investicijskih fondova napreduje značajnim stopama rasta iz godine u godinu, no još uvijek je to otprilike 25 posto niže od rekordnih razina iz 2007., kada je imovina u svim tadašnjim fondovima s javnom imovinom iznosila oko 30 milijardi kuna.

“S obzirom na povoljne utjecaje monetarne politike koja se provodi u svijetu kao i Hrvatskoj, fiskalne stimuluse i općenito pozitivni sentiment na tržištu, očekujemo sličan nastavak trenda razvoja tržišta investicijskih fondova i u 2020. Kada komentiramo događaje na domaćem financijskom tržištu, potrebno je istaknuti neke činjenice koje idu u prilog daljnjeg rasta investicijskih fondova: kamatna stopa na depozite je na povijesno niskim razinama, nezabilježeno do sada u Hrvatskoj, poboljšanje makroekonomskog položaja i općenito povratak optimizma među građanima i tvrtkama”, smatra Iljadica.

Niska razina kamatnih stopa općenito destimulira oročavanje depozita na duže rokove, a s druge strane štediše traže alternativu, koja donosi zarade iznad stopa inflacije, čak i nešto više od tih razina, uz prihvatljivu razinu rizika dodaje predstavnik EAM-a. “Klijenti su već unatrag nekoliko godina prepoznali obvezničke fondove kao alternativu depozitima na rokove od godinu dana ili duže te su ti fondovi ostvarili zavidne stope rasta imovine kroz prethodne godine, što se ponovilo i u 2019.

Primjerice, fond Erste Adriatic Bond je već godinama vodeći obveznički fond po kriteriju rasta imovine, samo prošlu godinu rast imovine je bio veći od 136 milijuna eura uz prinos od skoro četiri posto nakon odbitka svih troškova. Prema visini imovine u pojedinoj vrsti imovine zaključujemo da je većina klijenata i nadalje umjereno do visoko konzervativnog pristupa prema ulaganju”, smatra Iljadica.

Ozren Iljadica naglašava da se u zadnje dvije godine može uočiti i pojačan interes klijenata za mješovitom imovinom, te očekuju značajan rast interesa štediša za ovakav vid ulaganja i u 2020. godini.

“Glavni razlog je potreba za višim stopama zarade u odnosu na obvezničke fondove uz prihvaćanje nešto većeg rizika ulaganja kroz djelomičnu izloženost dioničkom tržištu, no klijenti prepoznaju i potrebu raspodjele imovine na više vrsta te time ostvarivanja zadovoljavajućeg prinosa uz umjereni rizik”, ocjenjuje Iljadica.

“Od specifičnosti hrvatskog tržišta moramo ipak naglasiti veliku sklonost klijenata konzervativnim proizvodima, a time očekujemo značajni ili dominantni rast ulaganja u naš vodeći proizvod Erste Adriatic Bond uz već spomenuti Erste Adriatic Multi Asset. No i ostale vrste imovine će također imati pojačan interes klijenata te smo shodno potražnji ponudili nekoliko novih proizvoda rizičnijeg spektra, globalne orijentacije na dionice kao i globalne mješovite fondove”, zaključuje Iljadica, a prenosi Poslovni dnevnik.

Analiza
Ekonomski institut Zagreb (EIZG) objavio je novi broj publikacije Sektorske analize: Energetika, obnovljivi izvori energije, autorice Biljane Kulišić (Energetski institut Hrvoje Požar) i Ivane Rašić (EIZG), i donosi analizu stanja i kretanja u sektoru. 

Danas donosimo dio analize posvećen trgovačkim društvima

“Prema podacima Poslovne Hrvatske u 2018. godini je u djelatnosti „Vađenje sirove nafte i prirodnog plina“ bilo aktivno 15 poslovnih subjekata, dok je u djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ bilo aktivno njih 877. Unutar djelatnosti vađenja nafte i prirodnog plina najveći je poslovni subjekt 2018. godine bila INA d.d. koja je s ostvarenim ukupnim prihodima u visini od 21,92 milijarde kuna u 2018. godini ostvarila 98,7 posto ukupnih prihoda te djelatnosti.

Značajan dio njenog poslovanja vezan je uz poslove s Vladom Republike Hrvatske, njenim ministarstvima i agencijama. INA d.d. tako ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te prodaji plina i naftnih proizvoda. Prema podacima Poslovne Hrvatske INA d.d. je u 2018. godini ostvarila ukupne prihode u visini od 21,92 milijarde kuna i bruto dobit od 1,66 milijardi kuna.

U odnosu na 2017. godinu ukupni prihodi povećani su za 19,6 posto, dok se dobit smanjila za 6,5 posto. Promotri li se struktura ukupnih prihoda, vidljivo je da najveći dio čine prihodi od prodaje koji su u 2018. godini iznosili 21,07 milijardi te činili 96,1 posto ukupnih prihoda. Na međugodišnjoj razini oni bilježe rast od 19,8 posto. Istovremeno troškovi sirovina, materijala i energije bilježe rast od 34 posto, i to uslijed porasta cijena nafte i više razine prerade.

Detaljniji uvid u stanje i dinamiku kretanja u djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ osigurava analiza financijskih pokazatelja deset vodećih trgovačkih društava. Osnovna obilježja poslovanja vodećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije tijekom 2018. godine su povećanje prihoda te smanjenje zaposlenosti i dobiti.

Ukupni su prihodi deset vodećih trgovačkih društava ove djelatnosti u 2018. godini iznosili 33,3 milijarde kuna i bili za 1,2 posto veći nego 2017. godine. Broj zaposlenih se na razini deset vodećih društava ove djelatnosti smanjio za 7,7 posto, i to s 11.439 zaposlenih u 2017. godini na 10.555 zaposlenih osoba u 2018. godini. Iako je deset vodećih trgovačkih društava kumulativno u 2018. godini zabilježilo pozitivno poslovanje (1,9 milijardi kuna dobiti), dobit i bruto marža značajno su se smanjili u usporedbi s prethodnom godinom. Iskazana dobit bila je manja za 25,3 posto, dok je bruto marža bila manja za 26,2 posto.

Takvom je kretanju ponajprije doprinijelo negativno poslovanje društva HEP-Toplinarstvo d.o.o. i društva Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. HEP-Toplinarstvo d.o.o. je 2018. godinu zaključilo s gubitkom od 39,4 milijuna kuna, dok je Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. ostvarila gubitak u visini od 13,2 milijuna kuna. Preostalih osam vodećih društava djelatnosti „Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ 2018. godinu zaključilo je s pozitivnim poslovnim rezultatom. Povećanje prihoda praćeno smanjenjem zaposlenosti rezultiralo je povećanjem proizvodnosti rada od 9,7 posto.

Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti za deset vodećih društava djelatnosti opskrbe električnom  energijom, plinom, parom i klimatizacije niža od 1,5 (1,33) ukazuje da su ona u 2018. godini imala određenih poteškoća u održavanju likvidnosti. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu likvidnost je povećana za 8,1 posto. Koeficijent zaduženosti vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije u visini od 0,46 u 2018. godini ukazuje na relativno nisku zaduženost društava. Ujedno je njegova vrijednost bila za 4,1 posto niža nego godinu dana ranije.

Od deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, u stopostotnom privatnom vlasništvu su svega dva društva, i to Prvo plinarsko društvo d.o.o. koje je u domaćem vlasništvu te GEN-I Hrvatska d.o.o. koje je u stranom vlasništvu. Preostalih osam društava su u stopostotnom državnom vlasništvu. Tu se pored društva HOPS d.o.o.3 i društva Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. nalazi HEP d.d. kao vladajuće društvo HEP grupe, te pet društava u stopostotnom vlasništvu HEP-a d.d.: HEP-Proizvodnja d.o.o., HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., HEP ELEKTRA d.o.o., HEP-Opskrba d.o.o. i HEP-Toplinarstvo d.o.o”, stoji u analizi.

Reakcija
Hrvatska udruga banaka oglasila se danas zbog sumnje u neetično postupanje RBA.

„Hrvatska udruga banaka izražava nezadovoljstvo zbog sumnji u neetično postupanje naše članice prilikom izbora vlastite agencije za odnose s javnošću. Kako o ovom događaju za sada imamo saznanja jedino iz medija, HUB ne može komentirati detaljnije cijeli slučaj.

HUB se, kao i njezine članice, uvijek držao najviših etičkih standarda i poštovao neovisnost svih institucija, a eventualno nedopušteno ponašanje jedne članice ne smije izazvati nepovjerenje prema poslovanju svih 18 banaka članica HUB-a.

Hrvatska udruga banaka već niz godina nastoji objektivno informirati javnost o važnim pitanjima bankarstva i financijske industrije u Hrvatskoj, posebice financijske pismenosti, potrošačkih prava, perspektiva monetarne unije i drugih važnih tema. Slučaj „švicarski franak“ je kompleksan i nije se razvijao jednako kao u drugim zemljama u kojima se pojavila ova problematika.

Svaka članica Hrvatske udruge banaka ima svoju politiku poslovanja te shodno tome i politiku odnosa s javnošću, a svako djelovanje koje eventualno ne bi bilo u skladu s pravnim i etičkim normama našeg društva, HUB i njezine članice najoštrije osuđuju.

Naposljetku, sa sigurnošću možemo potvrditi kako su sve komunikacijske aktivnosti koje je HUB poduzimao i koje će poduzimati, legitimne te imaju za cilj objektivno informiranje o ovoj kompleksnoj i za hrvatsku javnost i ekonomiju u cjelini, iznimno važnoj temi.“, navode u očitovanju.

Podsjetimo, portal Index.hr u nedjelju je objavio kako RBA natječajem traži PR agenciju koja će vršiti pritisak na Ustavni sud. U pozivu za odabir PR agencije RBA traži usluge kriznog komuniciranja oko slučaja kredita u švicarcima, a kako jedan od zadataka navodi i “vršenje pritiska na Ustavni i druge sudove u Hrvatskoj”.

Na tu je vijest oštro je reagirala Udruga Franak, ističući da je utjecaj na pravosuđe po svim zakonima zabranjen te pozvala Državno odvjetništvo da detaljno istraži takav način poslovanja. Hrvatska narodna banka (HNB) poručila je da je neugodno iznenađena postupkom RBA, navodeći da će u okviru svojih ovlasti hitno provesti nadzor u toj banci te poduzeti potrebne mjere.

Preuzimanje u Norveškoj
Što nije uspio u Hrvatskoj, Tomislav Debeljak postigao je u Norveškoj. Njegova DIV grupa, u čijem je vlasništvu Brodosplit, zaključila je sporazum o preuzimanju norveškog brodogradilište Kleven Verft iz Ulsteinvika.

Riječ je o brodogradilištu koje je proteklih godina bilo u teškoćama, te ga je radi dovršetka gradnje naručenih brodova preuzela norveška državna brodarska kompanija Hurtingen. Veličinom, a ni teškoćama, Kleven se ne može usporediti s Uljanikom o čijem preuzimanju je prije stečaja DIV lani pregovarao s Vladom, a dvije kompanije uvjerene su u postizanje dobrih sinergijskih efekata.

“Prošli smo kroz teško razdoblje i uspjeli smo isporučiti fantastične brodove, a istovremeno smo zadržali visoku razinu stručnosti u našem brodogradilištu. Zajedno s novim vlasnikom imamo dugoročne planove. Ovo će biti novo i uzbudljivo razdoblje za sve zaposlenike Klevena”, ističe predsjednik Uprave Kjetil Bollestad u zajedničkom priopćenju.

Norvežani navode kako su osim DIV-a razmatrali još nekoliko ponuda, ali je presudilo to što su komplementarni, te među ostalim dolaze s novim projektima. Kleven će postati dio samoborske grupacije, no nastavit će poslovati kao zasebno poduzeće i zadržati ime. “U industriji koja se bori s profitabilnošću, sada možemo iskoristiti prednosti jednih drugih i surađivati na projektima gdje je to prikladno. Cilj je postati konkurentniji, a u isto vrijeme biti u mogućnosti graditi s profitabilnošću”, kaže glavni financijski direktor norveškog škvera Ola Beinnes Fosse.

Iz DIV-a dobra očekivanja akvizicije vide u kompatibilnosti svojih proizvodnih niša, gradnji kruzera i složenijih brodova. Kleven reference ima i u gradnji brodova za ribarenje, a posebno su ponosni na prva dva svjetska kruzera s hibridnim pogonom koji su isporučeni prošle godine. Dva se brodogradilišta nadopunjuju i u samoj proizvodnji, jer Brodosplit je jači u prvoj fazi, u projektiranju i gradnji trupa i nadgrađa, a Kleven u opremanja broda.

Za razliku od Brodosplita, Kleven se više oslanja na vanjske kooperante i podizvođače, po čemu se inače hrvatska i norveška brodogradnja uvelike razlikuju. Jedna od razlika je i u financijskom praćenju brodogradnje, koja je pristupačnija u Norveškoj. Važnost te prednosti u daljnjem poslovanju iščitava se i iz izjave Debeljaka, koji navodi kako će veza dva brodogradilišta stvoriti pozitivan sinergijski učinak u svim segmentima poslovanja, uključujući ugovaranje i financiranje brodova.

“Zbog ove pozitivne sinergije očekujem i niže troškove izgradnje i značajno niže troškove financiranja novih projekata. Ukupna ušteda koja bi mogla iznositi do 5%, omogućit će nam ne samo veću profitabilnost, već i konkurentnost prilikom sklapanja ugovora i izgradnje složenih i sofisticiranih brodova srednje veličine”, ističe Debeljak.

Očekuje se da nakon potpisivanja ugovora postupak preuzimanja bude okončan u nekoliko narednih tjedana, a kolika je vrijednost ove transakcije nije poznato, piše Poslovni dnevnik.