Hrvatska

Ministar financija Zdravko Marić poručio je u ponedjeljak kako je tripostotno povećanja osnovice plaća u 2019. godini Vladina zadnja ponuda sindikatima javnih službi, koji su odbili tu ponudu te najavili kako će se za pravedniju cijenu rada nastaviti boriti raznim oblicima pritiska, među kojima je i štrajk.
Marić je za Vijesti RTL-a izjavio kako je ovih 3 posto povećanja osnovice posljednja ponuda Vlade, koja nema namjeru popustiti. “Rekli smo to vrlo jasno jer tih 3 posto je ne tako malo, kako god bilo u ukupnoj masi plaća, to je na godišnjoj razini oko 900 milijuna kuna. S druge pak strane, naravno svi bismo htjeli da to bude i više, ali stvarat ćemo uvjete i preduvjete za to u daljnjem razdoblju”, istaknuo je ministar.

Ustvrdio je kako to povećanje osnovice Vlada iskomunicirala vrlo jasno, otvoreno i transparentno kao što je, kaže, bio slučaj i prošle godine kada je s dijelom sindikata dogovoreno povećanje osnovice od 6 posto. “Tako je i ovoga puta, dakle u okviru fiskalnih i proračunskih mogućnosti. Naš je prijedlog bio i nismo nigdje išli ni s kakvim fingiranjima, nego vrlo otvoreno i transparentno. I ideja je da na tom tragu svake godine nastavljamo razgovore i za svaku sljedeću godinu probamo vidjeti koje su proračunske mogućnosti”, rekao je Marić.

Ustvrdio je kako u Vladi na javne i državne službe nikada nisu gledali kao na “rezidualne” i da “ono što ostane će se raspodijeliti” kako se, kaže, može steći dojam. “Na poprilično visokoj listi prioriteta svi smo dobro svjesni što znače medicinske sestre, liječnici, učitelji, nastavnici, policajci, poreznici, carinici, kulturnjaci, djelatnici u socijali…”, poručio je.

Devet sindikata javnih službi odbilo je u ponedjeljak Vladinu ponudu nakon provedenog izjašnjavanja, odnosno odluka sindikalnih tijela, a njihovi čelnici najavili su kako započinju pripreme za daljnje aktivnosti ne isključujući mogućnost štrajka.

Država neka nešto uradi, mantra je svehrvatskih etatista, destruktivaca, socijalista i ostalih antitržišnih –ista. Dokaz tome ne moramo dugo tražiti, dovoljno je pogledati stranački presjek Sabora i poslušati izjave uvaženih zastupnika, ali i velikog dijela ministara.
Tome je tako govorimo li o prženju javnog novca u Uljaniku , o nacionalizaciji u pokušaju glede nacionalne naftne kompanije ili u izbacivanju nepodobnog oligarha iz poslovnog sedla, u slučaju Agrokor.

Piše Ivan Brodić

Priča je uvijek jednaka, a motiv je održavanje klijentelističkih struktura radi kupovanja glasova. U tu smo svrhu čak inovirali i europsku pravnu stečevinu te smo Europi u miraz donijeli rekordan broj ad hoc zakona. Svjetski smo prvaci, naime, u mijenjanju pravila igre.

Nova je tema, a bit će toga još, Croatia Airlines. Tema je to koju MasterChefovi, ovisni o glasovima kupljenima kroz državni proračun, specijalizirani za prženje javnog novca, smatraju strateškom. Uzgred, u proračunu za sljedeću godinu predviđeno je veće trošenje u iznosu od 18 milijardi kuna. Pogodite, kako će prikupiti taj novac. No, to je neka druga tema.

Strateški zračni operater ove je godine, do kraja rujna, stvorio neto gubitak od nešto više od 34 milijuna kuna, što je za oko 4 milijuna kuna manje nego u cijeloj prošloj godini. Ima još vremena rekli bi cinici! Ili možda ne?

Naime, uprava se pohvalila tim smanjenjem gubitka te je kao nagradu zatražila 150 milijuna javnih kuna, za poslovanje u sljedećih šest mjeseci, što nam govori kako nas ova komercijalna djelatnost stoji 300 milijuna kuna godišnje, a da za to nismo dobili ništa.

Naprotiv, svojim spašavanjem zračnog operatera, mi porezni obveznici, vlasnici kompanije i serijski spasitelji tržišnih gubitaša, stječemo pravo na prilično skupe letove, bez mogućnosti popusta. Neka kapitalistička, a keynesijanska vlada, barem bi nam zamaglila oči kojim vaučerom, ovi naši niti to. U nas su povlastice rezervirane za one koje, također, ne baš jeftino plaćamo, političare sviju vrsta.

Jer, taj novac njima treba za očuvanje radnih mjesta, stabilnost nacionalne ekonomije, spašavanje turističke sezone, spašavanje znanja u visokoj tehnologiji i stratešku djelatnost komercijalnog letenja. Naime, globalno je zavladala kriza zrakoplovnog posla i rizici uzrokovani poskupljenjem goriva. Toliko su se ufurali u svoju mantru da nas ostale smatraju budalama. Kao da konkurencija, bez državnih dotacija i skupih karata, ne postoji?

No, sve to nije ništa novo, prije šest smo godina, mi serijski spašavatelji strateških gubitaša, platili gotovo 100 tisuća eura za spas svakog radnog mjesta u nacionalnom zračnom operateru, a od tada na dalje plaćamo gotovo pola tog iznosa godišnje. To bi iznosilo samo u šest godina oko 350 tisuća eura javnog novca po zaposleniku Croatia Airlinesa.

Za takvo trošenje i stvaranje gubitaka uprave javnih kompanija u pravilu, ne odgovaraju nikome! Jedino „strašno“ što im se može dogoditi je smjena i velika otpremnina, opet na naš račun.

Naime, u našem vidu ekonomske politike, njihova je funkcija od države delegirana koncesija za čuvanje lena zvanog određeni broj političkih klijenata. Kako drugačije objasniti to što se nitko, 2012. godine, nije dosjetio svakom od djelatnika dati otpremninu od 100 tisuća eura, i ugasiti kompaniju? Zar je moguće da im nije jasno kako nije posao države baviti se komercijalnom djelatnošću, već isključivo održavanjem infrastrukture i arbitrarnom regulacijom?

A i ovo prvo je moguće dati u koncesiju!

Radnicima Uljanik grupe u utorak bi mogla biti isplaćena minimalna plaća za rujan. Agencija za osiguranje radničkih tražbina navodi da radi na isplati plaće za 3.763 radnika u iznosu 9,8 mil. kn te da je zasad podnijet zahtjev za isplatu plaće za rujan.
Radi se o velikom broju radnika i opsežnoj dokumentaciji koju treba obraditi, ali uložiti će se maksimalni napor da većina plaća bude isplaćena sutra tijekom dana, navodi Agencija Na poslodavcu ostaje mogućnost, ako se ne iznađe drugi izvor likvidnosti, podnošenje zahtjeva za još dvije minimalne plaće – za listopad i studeni, dodaje Agencija.

Boris Cerovac iz Štrajkaškog odbora Uljanika ranije je kazao da bi radnicima Uljanika sutra mogao sjesti minimalac od 2.700 kuna. “Ostatak do bruto plaće trebali bi uplatiti brodograditelji no još se o tome razgovara”, rekao je Cerovac. “Što se tiče plaće za listopad, o tome se razgovara ali zasad još nema izvora iz kojega bi se ona mogla isplatiti”, dodaje Cerovac.

Osim toga, Ministarstvu gospodarstva trebao bi biti dostavljen novi, dorađeni Plan restrukturiranja koji će se temeljiti na brodogradnji. Ako predstavnici Vlade odobre novi plan razvoja brodogradnje u Puli i Rijeci, on se šalje u Bruxelles pa ako dobije prolaznu ocjenu kreće u primjenu. To znači dovršetak dvaju brodova te ugovaranje novih gradnji u Uljaniku.

Marić je demantirao Glas Istre, koji je u ponedjeljak popodne objavio da bi Plenkovićev ministar svoju karijeru, početkom sljedeće godine trebao nastaviti u Adrisu. List navodi da bi trebao zasjesti na mjesto predsjednika Uprave Adris Grupe. 

“Ne znam tko je i zašto objavio tu informaciju, koliko znam, ja sam i dalje ministar financija”, komentirao je Zdravko Marić medijske napise da odlazi iz Vlade. “Nemam nikakve razgovore s bilo kime”, tvrdi.

Iz Adrisa su kratko za Večernji list  poručili da nemaju što komentirati.

“Voljeli bismo da možemo komentirati, ali nemamo što. Adris kotira na Zagrebačkoj burzi i obvezni smo, u skladu s pravilima, pravodobno objavljivati točne informacije”, reakcija je Adrisa.

Podsjetimo, krajem kolovoza ove godine u javnosti se pojavila informacija da Marićr zbog političkih pritisaka želi otići iz Ministarstva financija i vratiti se u realni sektor.

Guverner Vujčić dva se puta sastao s predstavnicima Knightheada, najprije s mlađim analitičarem Adamom Pieczonkom, a zatim i sa samim Thomasom Wagnerom. Potvrdila je to za N1 Hrvatska narodna banka. Odgovor prenosimo u cijelosti.
Add content here
“Guverner se s predstavnicima Knighthead fonda sastao ukupno dvaput: drugi je sastanak održan u svibnju 2017., u Hrvatskoj narodnoj banci. Predstavnici Knightheada, na čelu s Thomas A. Wagnerom, direktorom ovog fonda, kao i predstavnici investicijske banke PJT Partners upoznali su HNB sa svojim aktivnostima. Bilješka o ovom informativnom sastanku nije priređena.”

HNB, međutim, nije pojasnio zašto se Vujčić uopće na početku sastao s mlađim analitičarem nekog rizičnog fonda u periodu u kojem je Vlada u tajnosti pripremala Lex Agrokor, dok je taj isti Knighthead fond u netransparentnim okolnostima kupovao obveznice koncerna uz ogroman diskont. U prvom odgovoru koji su nam poslali naveli su i da je Vujčić uputio Knighthead na Vladu jer se “HNB ne bavi financijskim restrukturiranjem trgovačkih društava”.

Na naš ponovljeni upit da pojasne može li se to shvatiti kao da se Vlada već tada bavila restrukturiranjem jedne privatne tvrtke, za što nije bilo zakonske osnove, nismo dobili odgovor.

Odvjetnica pritvorenog Ivice Todorića, Jadranka Sloković, u ponedjeljak je, najavljujući predaju žalbe na odluku o istražnom zatvoru, kazala da će najprije pokušati osporiti osnovanost te odluke, a tek potom eventualno zatražiti da se zatvor zamjeni jamčevinom.
‘Najprije ćemo pokušati osporiti osnovanost odluke o istražnom zatvoru. Ukoliko izvanraspravno vijeće Županijskog suda potvrditi osnovanost odluke o istražnom zatvoru, tek onda ćemo u drugoj žalbi tražiti da se istražni zatvor zamijeni s boravkom na slobodi uz jamčevinu”, kazala je Sloković.

Na ročištu održanom prošlog četvrtka na zagrebačkom Županijskom sudu, a zbog kojeg je Todorić dovezen iz Remetinca gdje je dan ranije smješten nakon izručenja iz Londona, sudac istrage je odlučivao je o dva zahtjeva.

Prijedlogu obrane da Todorića puste na slobodu jer je ispitana većina svjedoka, ali i novom zahtjevu tužiteljstva da ga se zadrži zbog opasnosti od bijega. Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora. Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić susreo se u ponedjeljak s ministrom socijalne politike Ukrajine Andrijem Revom, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, te je dogovoreno da se u što skorije vrijeme usuglase sporazumi koji će regulirati pitanje sezonske radne snage i njihovih mirovinskih i socijalnih prava.
“U Ukrajini traje rasprava o uvođenju drugog mirovinskog stupa pa su nas pozvali da predstavimo mirovinsku reformu koju provodimo u Hrvatskoj. Do tada je dogovor da će se na tehničkoj razini usuglasiti sporazumi i po pitanju tržišta rada – sezonske radne snage, izaslanih radnika te po pitanju mirovinskih prava i socijalnih osiguranja naših radnika”, izjavio je ministar Pavić nakon sastanka.

U Hrvatskoj je trenutno putem radnih dozvola zaposleno tisuću ukrajinskih radnika, ono što nam treba prvenstveno su radnici u građevini i turizmu. “To su međudržavni sporazumi koji moraju proći svoju proceduru i vjerujem da ćemo ih usuglasiti do mojeg skorog posjeta Ukrajini i tada potpisati. Sporazumima će se omogućiti dodatni pritok radnika iz Ukrajine o osiguravanje mirovinskih i socijalnih prava za hrvatske radnike u Ukrajini i ukrajinske u Hrvatskoj”, rekao je Pavić.

Ukrajinski ministar socijalne politike Andrij Reva rekao je kako ljudi dolaze raditi neovisno o međudržavim sporazumima, pa je cilj legalizirati tu suradnju između dviju država.

U Hrvatskoj danas legalno radi tisuću Ukrajinaca, to je službeni podatak, no ne zna se koliki broj ih radi ilegalno, rekao je Reva. Protom je naveo primjer Poljske gdje radi dva milijuna Ukrajinaca, a legalno ih je zaposleno milijun, no među njima samo 300.000 uplaćuje doprinose u poljski mirovinski fond. “Naš glavni cilj je da Ukrajinci koji žele otići u Hrvatsku radi posla znaju da kroz sporazum mogu na regularni način zaštititi svoja prava i biti sigurni. Dogovorili smo se da ćemo ubrzati rad na sporazumu, on će uskoro biti razrađen na razini eksperata te u vrlo skoro vrijeme potpisan”, rekao je Reva.

Kazao je kako ih zanimaju i iskustva hrvatske mirovinske reforme te su dogovorili da ih ministar Pavić prilikom sljedeće posjete upozna s promjenama koje donosi mirovinska reforma, posebno kad je riječ o drugom mirovinskom stupu, budući da u Ukrajini traje rasprava o tome treba li uvesti drugi stup.

Ministar Pavić najavio je kako će se, prilikom drugog saborskog čitanja paketa zakona o mirovinskoj reformi, biti predložena mogućnost da mirovinski fondovi ulažu u startupove. “Naš prijedlog će biti da će moći ulagati u startupove 0,2 posto imovine A fondova, odnosno 0,1 posto imovine B fondova, a to je otprilike 100 milijuna kuna”, rekao je Pavić. Najavio je da će o tome danas razgovarati s predstavnicima startup zajednice te Hanfom kako bi finalizirali članke koji to definiraju.

O tome koliko su takva ulaganja rizična, kaže Pavić, postoje različita iskustva, ali smatra kako na 100 milijardi kuna 0,1 posto ulaganja u startupove nije veliki novac.

Čelnici Luhanska i Donecka, proruskih separatističkih regija na istoku Ukrajine, potvrđeni su na dužnost nakon održanih izbora koje je osudio Kijev.

Leonid Pasečnik dobio je 68,4 posto glasova u Luhansku, potvrdilo je u ponedjeljak izborno povjerenstvo, dok je Denis Pušilin osvojio 60,9 posto u Donecku nakon što su prebrojani gotovo svi glasovi s nedjeljnih izbora.

Odaziv je bio 77 posto u Luhansku i 80,1 posto u Donecku, priopćila su izborna povjerenstva dviju regija. Ukrajinska vlada i zapadni čelnici ne priznaju te izbore. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron kritizirali su u nedjelju izbore na istoku Ukrajine nazvavši ih “nezakonitim i nelegitimnim”.

Oni su pozvali sve strane u tim ratom razrušenim regijama da poštuju odredbe sporazuma iz Minska iz 2015., uključujući primirje i povlačenje teškog topništva i vojnika s bojišnice. Također su pozvali na razmjenu zarobljenika i oslobađanje svih političkih zatvorenika do kraja godine.

U Berlinu danas počinje trodnevna Gospodarska konferencija dnevnika Süddeutsche Zeitung na kojoj gostuju i dvije državnice iz jugoistočne Europe: Kolinda Grabar Kitarović i Ana Brnabić.
„Cilj ove konferencije je da jednostavno spojimo one grupe koje inače u svakodnevici međusobno ne komuniciraju često: političare i privrednike, visokopozicionirane menadžere i start-up-ove“, kaže u razgovoru za DW Marc Beise, šef privrednog resora nadregionalnog dnevnika Süddeutsche Zeitung i jedan od organizatora trodnevne konferencije u Berlinu.

Organizatori izdvajaju tri tematske cjeline: politički, digitalni, gospodarski izazovi u vođenju kompanija. Među političke prije svega pripada pitanje: kamo ide Europa i je li socijalno-tržišno gospodarstvo po njemačkom modelu još održivo. U gospodarske izazove pripada pitanje protekcionizma i izazova koje donose migracije. „Cilj nam je u ovoj godini, koja je u znaku velike nesigurnosti u svijetu zbog prijetećeg protekcionizma, dati priliku da se sudionici kroz razgovor približe. Zato je i moto ove, 12. po redu privredne konferencije Süddeutsche Zeitunga ‘Stvorimo povjerenje'”, kaže Beise.

Jedna od glavnih tema ove godine je i pitanje digitalizacije. A tu je srpska premijerka Ana Brnabić, svojim zalaganjem za digitalizaciju Srbije, nezaobilazan sugovornik. Ona će na panel-diskusiji sudjelovati zajedno s premijerkom Islanda Katrin Jakobdottir i premijerom Estonije Jürijem Ratasom, premijerima zemalja koje su kad je digitalizacija u pitanju već mnogo napredovale”, najavljuje urednik SZ-a pa će biti zanimljivo usporediti pristupe različitih zemalja ovoj temi.

Ove godine u radu konferencije sudjeluju i četiri žene, predsjednice europskih država i vlada: premijerke Islanda i Srbije, Katrin Jakobdottir i Ana Brnabić, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i njemačka kancelarka Angela Merkel. „Kada govorimo o hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, moram reći da nam je prvobitna ideja bila da na pozornici imamo predsjednike država koje su ove godine bile u finalu Svjetskog prvenstva u nogometu. No Macron je u međuvremenu nažalost morao otkazati sudjelovanje”, rekao je Beise.

U najavi kongresa se kaže kako će hrvatska predsjednica svojim završnim govorom označiti neku vrstu „finala“ skupa i u svom govoru opisati kako je drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u nogometu „promijenilo njezinu zemlju”. Beise je dodao kako je Hrvatska jedna od onih zemalja koje gaje dobre gospodarske odnose s Njemačkom, ali da se o njoj zapravo malo zna. „I to želimo promijeniti“, rekao je urednik Süddeutsche Zeitunga.

Na trodnevnoj konferenciji će sudjelovati i visoki predstavnici privrednog svijete poput šefa Siemensa Joea Kaesera ili Emirates Airlinea Tima Clarka. Konferenciju izlaganjem o budućnosti Europske unije službeno u ponedjeljak otvara predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker. Večer prije sudionici kongresa će se zadržati u razgovoru s filozofom i bivšim njemačkim državnim tajnikom za kulturu Julianom Nidom-Rümelinom. U utorak navečer na svečanom prijemu u Njemačkom povijesnom muzeju sudionicima će se obratiti njemačka kancelarka Angela Merkel čija razmišljanja i javni istupi sada, kada se zna da se njezina politička era privodi kraju, imaju posebnu težinu. Konferenciju SZ-a Marc Beise na kraju uspoređuje s mnogo poznatijim švicarski pandanom. „Mi smo nešto kao Davos, samo mnogo manji.“, piše DW.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovat će u srijedu na Gospodarskom kongresu uglednog dnevnog lista Süddeutsche Zeitunga u Berlinu koji će okupiti predstavnike gospodarskog i političkog života iz Njemačke, Europe i svijeta.

Predsjednica Grabar-Kitarović će u utorak navečer posjetiti Njemački povijesni muzej te sudjelovati na večeri koju će, u povodu Večeri europskog gospodarstva, upriličiti njemačka kancelarka Angela Merkel uoči summita, priopćio je ured predsjednice.

Gospodarski sastanak na vrhu u organizaciji dnevnika “Süddeutsche Zeitunga” okupit će u srijedu oko 400 predstavnika gospodarskog i političkog života iz Njemačke, Europe i svijeta.

Predsjednica Grabar-Kitarović svojim govorom službeno će zatvoriti taj skup u srijedu poslijepodne. “Cilj ove konferencije je da jednostavno spojimo one grupe koje inače u svakodnevici međusobno ne komuniciraju često: političare i gospodarstvenike, visokopozicionirane menadžere i start-up-ove”, rekao je u razgovoru za Deutsche Welle Marc Beise, šef gospodarske redakcije dnevnika Süddeutsche Zeitung i jedan od organizatora ove konferencije u Berlinu.

Organizatori su izdvojili tri tematske cjeline skupa, a to su politički, digitalni i gospodarski izazovi u vođenju tvrtki.

Hrvatska ima 17 povlaštenih skupina koje zajedno broje 175 tisuća osoba čije se mirovine ne određuju prema radnom stažu i uplatama, nego prema pravilima koja proizlaze iz posebnih propisa. Na njihove mirovine godišnje odlazi oko 8,5 milijardi kuna.
Najviše se novca isplati braniteljima – 4,8 milijardi kuna, dodatna milijarda kuna ide osobama čije su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema novom braniteljskom zakonu iz 2017 godine. Od većih skupina tu su još i bivši policajci i vojnici na čije mirovine ide 1,4 milijarde kuna. Nakon tih skupina dolaze partizani, čiji godišnji budžet za mirovine iznosi 415 milijuna kuna, pripadnici HVO-a 241 milijuna, domobrani 156 milijuna…

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je u najnovijim statističkim informacija podatke o ukupnom stažu povlaštenih skupina, iz kojih se vidi da je i većina povlaštenih mirovina na neki način zarađena. Izuzme li se mlada braniteljska populacija i HVO vojnici, mirovinski staž ostalih povlaštenih skupina ne razlikuje se bitno od radničkih umirovljenika, piše Večernji list.

Najmanje radnog staža – u prosjeku od samo osam godina – imaju pripadnici Hrvatskog vijeća obrane kojima hrvatska država isplaćuje oko tri tisuće kuna mjesečne mirovine. Hrvatski branitelji korisnici invalidske mirovine imaju prosječnih 20 godina staža i mirovinu od približno 5500 kuna. Svaki četvrti umirovljeni hrvatski branitelj u radnom je odnosu proveo manje od deset godina.

Gotovo svaki drugi umirovljeni branitelj ima od 15 do 24 godine staža. Daljnjih 15 posto branitelja radilo je između 25 i 29 godina, a preostalih 15 posto odradilo je 30 i više godina. Najviše staža iz skupine povlaštenih umirovljenika imaju akademici – 42 godine – a prosječna starosna mirovina akademika iznosi 9888 kuna. Top listu najbolje plaćenih umirovljenika čine političari – bivši zastupnici u Saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizori – čija je prosječna starosna mirovina 10.252 kune, i to za 32 godine staža, deset manje nego što ih imaju akademici. Umirovljene djelatne vojne osobe imaju 35 godina staža, a pripadnici bivše JNA 39 godina staža.

Partizanske mirovine prima oko 12,5 tisuća osoba, i to većinom oko 9300 supruga preminulih nositelja partizanskih mirovina. U rujnu partizanske starosne mirovine primilo je i točno 2005 sudionika Narodnooslobodilačkog rata (NOR-a) te još 467 njih invalidske. Mirovine nositelja partizanskih mirovina iznose oko 3645 kuna, a sudionici NOR-a otišli su u mirovinu s 30 godina staža, dok je prosječna obiteljska partizanska mirovina oko 2600 kuna.

Puno staža imaju i sudionici Domovinske vojske od 1941. – 1945. godine – 35 godina – a većinu i u toj skupini od 5195 umirovljenika čine primatelji obiteljskih mirovina, uglavnom žene nekadašnjih domobrana i ustaša. Bivši politički zatvorenici s prosječnom starosnom mirovinom od 4414 kuna imaju 35 godina staža. Novi zakon o braniteljima među povlaštene je skupine umirovljenika ugurao i osobe koje su umirovljene prema općim propisima, ali im najmanje stotinu dana sudjelovanja u Domovinskom ratu daje pravo na dodatak od 0,4989 kn po danu sudjelovanju u borbenom sektoru te zajamčenu mirovinu od 2558,25 kuna mjesečno.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodi da je 36.376 dosad umirovljenih radnika iskoristilo tu povlasticu te im se isplaćuje veća mirovina (u prosjeku 2808 kuna za starosnu mirovinu za 33 godine staža) nego što bi primali da se uzme u obzir prethodni staž i plaća. Godišnja je vrijednost mirovina dosad priznatih prema općim propisima, a određenih prema novom braniteljskom zakonu iz 2017., oko milijardu kuna. Kolike bi te mirovine bile bez dodatka, nije objavljeno.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prvi je put dao i detaljnu sliku 247 tisuća korisnika najnižih mirovina. To su mirovine građana koji su zarađivali minimalnu plaću ili su plaćali mirovinske doprinose na minimalnu osnovicu. HZMO navodi da država najviše doplaćuje poljoprivrednicima, i to u prosjeku svakome po 855 kuna mjesečno. Kad bi se poljoprivredne mirovine računale prema uplatama, iznosile bi samo 550 kuna za 21 godinu staža, no s doplatama 34 tisuće poljoprivrednika prima 1405 kuna mjesečne mirovine. Značajni transferi idu i prema 12 tisuća bivših obrtnika, čija se mjesečna mirovina podebljava za 434 kune na prosječnih 1744 kune, jer bi u suprotnom primali 1310 kuna. Prosječni staž obrtnika iznosi 32 godine.

Većinu umirovljenika čija bi mjesečna mirovina bila ispod zakonom zajamčene najniže mirovine ipak čine bivši radnici, njih 200 tisuća čije bi stvarne mirovine bile oko tisuću kuna, za 465 kuna manje od iznosa koji primaju za 30 godina staža. Država godišnje za najniže mirovine koje nisu pokrivene uplatama doprinosa doplaćuje oko 1,6 milijardu kuna, piše Večernji list.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozdravila je u petak Vladinu najavu povećanja neoporezivog dijela za nagrade te sniženje stope PDV-a na 5 posto za bezreceptne lijekove, no poručuje i kako su za očuvanje konkurentnosti i radnih mjesta potrebni snažniji zahvati i promjene, posebice na rashodovnoj strani proračuna.
“HUP pozdravlja odluke Vlade donesene na današnjoj sjednici na kojoj su usvojeni prijedlozi i inicijative HUP-a vezano uz povećanje neoporezivog dijela za nagrade, poput božićnice i uskrsnice s 2.500 na 7.500 kuna, te sniženje stope PDV-a na 5 posto za bezreceptne lijekove”, izjavio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić komentirajući odluke s današnje sjednice Vlade.

Majetić zamjećuje kako podatci o prihodima i rashodima proračuna “ukazuju da Vlada u sljedećoj godini nema u planu provesti značajnije promjene, odnosno, da ozbiljnijih reformi nema”. “HUP smatra kako su, u cilju očuvanja konkurentnosti i radnih mjesta, odnosno, zaustavljanja negativnih trendova na tržištu rada potrebni snažniji zahvati i promjene, posebno na rashodovnoj strani proračuna”, poručio je Majetić.

Vlada je sa sjednice u petak Saboru na konačno usvajanje poslala paket devet poreznih zakona, među njima i izmjene Zakona o PDV-u kojima planira i sniženu stopu od 5 posto proširiti, uz lijekove na recept, i na bezreceptne lijekove, a najavila je i bitno povećanje neoporezivog iznosa prigodnih nagrada – s 2.500 na 7.500 kuna. “Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica, regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio – bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Najavio je da će promjena pravilnika ići odmah, kako bi stupio na snagu već 1. prosinca ove godine. Prijedlogom proračuna za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više.

Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši da treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više.