Hrvatska

Premijer Andrej Plenković i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović potvrdili su u petak da će se telefonom čuti i razgovarati, prvi puta nakon što su o pitanju angažmana vojske u gašenju požara na splitskom području imali različito mišljenje.
“Razgovarat ćemo danas popodne, imamo dogovoren termin kad završimo naš boravak u županiji”, rekao je Plenković novinarima u Zadru nakon sastanka sa županom Zadarske županije Božidarom Longinom i zadarskim gradonačelnikom Brankom Dukićem.

Predsjednica Republike to je pak potvrdila u intervjuu za Dnevnik HTV, koji će biti objavljen u 19 sati, a čiji su dijelovi objavljeni u ranijim vijestima. Predsjednica je kazala kako je evidentno da ona i premijer o nekim pitanjima različito razmišljaju, ali i ustvrdila da je to “sasvim normalno”. “Uostalom, kada je riječ o nas dvoje, rekla bih da postoji razlika u temperamentu. Međutim, ono što nam je zajedničko jest svjetonazor, zajednička briga za dobrobit, boljitak Hrvatske, za jednu bolju Hrvatsku u kojoj će život svih građana biti bolji i kvalitetniji”, dodala je.

Predsjednica je u pogledu gašenja požara kod Splita nedavno poručila kako je vojska trebala ranije biti pozvana na požarište, nakon čega je uslijedila najava ostavke potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića. Premijer Plenković ustvrdio je da je vojska angažirana u okviru zakonski predviđenih procedura i u onoj mjeri koja je bila potrebna da na pravodoban, koristan i učinkovit način pruži pomoć vatrogascima.

Predsjednica za HTV kaže kako razumije emotivnu reakciju ministra Krstičevića, ali ne i “izvrtanje” njezinih riječi. “Ja sam uostalom rekla da je ministar Krstičević odličan ministar koji jako dobro radi svoj posao. Pružila sam i njemu i hrvatskim Oružanim snagama apsolutnu potporu u svim njegovim inicijativama te stojim i dalje ću stajati uz hrvatske Oružane snage”, rekla je.

Državni zavod za statistiku u petak je objavio kako je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u lipnju pala s prethodnih 11,7 na 10,8 posto, spustivši se peti mjesec zaredom, i to na najnižu razinu od 2000. godine, od kada službena statistika prati ovaj pokazatelj.

U odnosu na lipanj prošle godine, stopa nezaposlenosti u šestom ovogodišnjem mjesecu pala je za 2,6 postotnih bodova, s obzirom da je tada iznosila 13,4 posto. Pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini bio je očekivan jer su, prema ranije objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem lipnja bilo registrirane 169.188 nezaposlene osobe.

To je 6,3 posto ili 11.545 osoba manje u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na lipanj prošle godine to je manje za 22,9 posto ili 50.303 osobe. Današnji podaci s internetskih stranica HZZ-a pokazuju da je trenutno bez posla 170.372 osoba, odnosno 1.184 nezaposlenih više nego krajem lipnja. Uz to, trenutno je HZZ-u prijavljeno i 15.356 slobodnih radnih mjesta.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 6.025 kuna, što je na mjesečnoj razini nominalno više za 1,8 posto, a na godišnjoj za 5,9 posto, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Prosječna je mjesečna neto plaća za svibanj u odnosu na travanj, naime, bila viša za 111 kuna. U odnosu na svibanj 2016. godine, pak, prosječna je neto plaća za peti mjesec ove godine bila viša za 339 kuna. Ovo je drugi puta ove godine da je prosječna neto plaća probila razinu od 6.000 kuna. Naime, u ožujku je prosječna neto plaća iznosila 6.022 kune.

Po prvim podacima DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za svibanj ove godine iznosila je 8.104 kune. Na mjesečnoj razini to je nominalni rast za 2 posto ili za 159 kuna, dok je na godišnjoj razini prosječna bruto plaća bila veća za 313 kuna ili nominalno za 4 posto.

Iz tvrtke Granolio u petak su izvijestili da su se tijekom prvog polugodišta suočili s teškoćama u poslovanju uzrokovanim događajima vezanim uz Agrokor zbog čega su podnijeli prijedlog o pokretanju postupka predstečajne nagodbe.
Tijekom prvog polugodišta 2017. Granolio se suočio s teškoćama u dnevnom poslovanju, uzrokovanima poglavito događajima vezanim uz poslovanje koncerna Agrokor te otvaranjem postupka izvanredne uprave nad Agrokorom i s njime povezanim i ovisnim društvima, ističu iz tvrtke.

Napominju kako je poslovna povezanost Granolia i društava iz koncerna Agrokor te nemogućnost redovite naplate potraživanja prema društvima koncerna Agrokor, a kasnije i potpuna nemogućnost naplate, uključujući i naplatu izdanih mjenica, posljedično dovela Granolio u poziciju da ne može redovito podmirivati obveze prema svojim vjerovnicima. “U namjeri zaštite društva, poglavito njegovih zaposlenika i vjerovnika, a zatim i svih poslovnih partnera i dioničara, društvo je pripremilo plan restrukturiranja te je podnijelo prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe”, navodi se u priopćenju tvrtke.

Uprava tvrtke, kako navode, “drži da je pokrenuti postupak predstečajne nagodbe i plan restrukturiranja najprikladniji okvir za rješavanje nastalih poslovnih poteškoća, namirenja vjerovnika u najvećoj mogućoj mjeri i stvaranje temelja za buduće i uspješno poslovanje društva”.

Granolio je u petak putem Zagrebačke burze izvijestio da su mu transakcijski računi blokirani i da je podnio prijedlog o otvaranju predstečajnog postupka. Granolio je Trgovačkom sudu u Zagrebu 17. srpnja podnio prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka i poduzima sve kako bi u najkraćem mogućem roku podmirio obveze i deblokirao poslovni račun, navodi se u objavi te tvrtke.

Burza je na temelju te objave obustavila trgovanje dionicama Granolia do 14,00 sati. “S obzirom da informacija o podnošenju prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe predstavlja informaciju za koju je razumno očekivati da u značajnoj mjeri može utjecati na cijenu dionica, nastala je situacija u kojoj je potrebno zaštititi ulagatelje na način da se trgovina predmetnim dionicama obustavi do trenutka kada javnost bude potpuno i točno informirana o navedenim okolnostima”, navodi se u rješenju burze.

Trgovina dionicama Granolia obustavlja se do 14,00 sati, što je prema ocjeni burze uvjet da se omogući fer i pravično trgovanje, jer se može pretpostaviti da će objavom navedene obavijesti svi ulagatelji raspolagati informacijama potrebnim za donošenje investicijskih odluka.

Tvrtka Granolio osnovana je 1996. godine kada se počela baviti trgovinom žitaricama, uljaricama, komponentama stočne hrane, živom stokom i mesom. Poslovanje je 2001. godine prošireno na proizvodnju. Po podacima tvrtke, u mlinarskoj industriji s više od 100.000 Mt samljevene pšenice godišnje zauzima udjel veći od 20 posto.

Proizvodnju i otkup poljoprivrednih proizvoda s kooperantima organizira na više od 45.000 hektara, a u suradnji s tvrtkom Cautio iz Našica, u mliječnoj industriji prerađuje približno 50.000 litara mlijeka dnevno. Ima farme s 300 muznih krava, 2.800 svinja u tovu te s 200 junadi u tovu. Raspolaže s približno 68.500 MT skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice te proizvodnjom stočne hrane od približno 30.000 tona, a u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji obrađuje više od 1.200 hektara oranica i 3,5 hektara staklenika.

Kriza u Agrokoru mogla bi imati blagi negativni utjecaj na ovogodišnji rast hrvatskog gospodarstva, no kako prevladavaju pozitivna ekonomska kretanja, članovi Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka pri HUB-u očekuju stopu rasta BDP-a u 2017. od 2,8 posto.
Na konferenciji za novinare Hrvatske udruge banaka (HUB), koja je osnovala klub ekonomskih analitičara najvećih hrvatskih banaka voditelj tog kluba, glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić je među pozitivnim ‘rizicima’ za ovu godinu istaknuo uspješnu turističku sezonu, rastući robni izvoz te pozitivna investicijska kretanja.

Stojić pritom posebno ističe ubrzavanje rasta robnog izvoza, koje je ove godine posebno istaknuto i za očekivati je da se nastavi – oko 6 posto na godišnjoj razini – s obzirom na očekivani snažniji rast naših vanjskotrgovinskih partnera, posebno unutar eurozone.

No, naglasio je, posljedica je to i snažnog oporavka konkurentnosti gospodarstva, uslijed rasta produktivnosti bržeg od rasta mase za plaće, što je dovelo do tzv. interne devalvacije domaće valute za više od 20 posto.

„Dakle, u vrijeme pada BDP-a došlo je do snažne prilagodbe hrvatskog gospodarstva, a dodatni je poticaj rastu konkurentnost dobila i kroz poreznu reformu“, rekao je Stojić te dodao da bi poticaj mogao biti i veći ostvare li se najave Vlade o rezanju birokratskih barijera.

Relativno visoke stope rasta, od 2,5 do 3 posto, ekonomisti banaka očekuju i u 2018. godini, a Stojić je rekao da je posebno pozitivno što se takva kretanja očekuju u uvjetima razduživanja, odnosno da rast ne generiraju krediti, već rast konkurentnosti, oporavak tržišta rada te niža cijena duga zbog smanjene percepcije rizika zemlje.

No, ističe direktor HUB-a Zdenko Adrović, održavanje ovakvih stopa rasta, a posebno njihovo ubrzavanje, traži nastavak mnogobrojnih reformi, primjerice u javnom sektoru, posebno zdravstvu i mirovinskom sustavu ili na fleksibilizaciji tržišta rada.

Sve bi to, kazao je, trebalo smanjiti i utjecaj države na ekonomiju, posebno ako se intenzivnije krene i u restrukturiranje i privatizaciju poduzeća u državnom sektoru.

Banke gube dobit zbog Agrokora

Među rizicima za bankarski sektor u ovoj godini Adrović je izdvojio mogućnost, iako malo vjerojatno, da dođe do rasta referentnih kamatnih stopa, ali i Agrokor.

Rezervacije za plasmane tom koncernu već su u prvom kvartalu ove godine dobit banaka smanjile za 70 posto, a Adrović očekuje da će na razini cijele 2017. godine ukupne rezervacije domaćih banaka biti oko 5 milijardi kuna, za koliko će se smanjiti i dobit na razini sustava.

No, u HUB-u kažu da se „svi klade“ da će postupak restrukturiranja Agrokora te u konačnici nagodbe i izlaska iz postupka izvanredne uprave biti „uredan i transparentan“ te da njegov utjecaj na rast BDP-a ne može biti viši od 0,5 postotnih bodova, i to izraženije u 2018. godini.

Oporavak kreditne potražnje predvodi turizam

Ipak, banke uočavaju blagi oporavak kreditne potražnje. Rastu, primjerice, gotovinski i potrošački krediti građanima, i to posebno kunski, za čak 15 posto, ali i tzv. veći krediti, u iznosu višem od milijun eura, posebice poduzećima u turističkom sektoru.

Taj sektor, kazao je Adrović, i za iduću godinu najavljuje investicije od najmanje 800 milijuna eura, što je oko 10 posto ukupnih investicija u državi.

Rast potražnje za kreditima mogao bi doći i od poduzeća koja sudjeluju u EU projektima, s obzirom da je Hrvatskoj i dalje na raspolaganju po 2 milijarde eura EU novca, a njihovo se korištenje intenzivira, podsjeća Adrović.

Poticaj bi mogle biti i padajuće kamatne stope, pa je tako primjerice na kunske stambene kredite prosječna kamatna stopa, prema HUB-ovim podacima, pala s 5,09 posto početkom godine na 4,23 posto krajem svibnja. Kod onih s valutnom klauzulom pad je i veći – s 5,63 na 3,76 posto.

Povodom liberalizacije tržišta plina, stanja vezanog uz energetsku infrastrukturu, ali i uspjeha tvrtke kojoj je na čelu razgovarali smo s uglednim menadžerom u energetici dr.sc. Darkom Dvornikom. 

Dvornik je predsjednik uprave uspješne lokalne plinare Montcogim-plinara d.o.o., koja je postigla izvanredne poslovne i financijske rezultate u proteklom razdoblju, a bio je dio sustava Hrvatske elektroprivrede, ali i član njene uprave.

Pitali smo ga kakva je situacija na tržištu s prirodnim plinom u Europi?

Prirodni plin ima ključnu ulogu u Europskoj uniji u dugoročnoj energetskoj strategiji a tu mislim prvenstveno na tranziciji ka nisko ugljičnoj ekonomiji. Prirodni plin je najbrži i najučinkovitiji rješenje u smanjenju emisije CO2 te predstavlja siguran i pouzdan energent budućnosti. U obnovljivim izvorima energije prirodni plin je dobar partner, jer kad nema sunca niti vjetra, plinske elektrane se vrlo brzo mogu uključiti u elektroenergetski sustav kako bi se osigurala nesmetana isporuka električne energije. Prirodni plin je najčišće fosilno gorivo. Do 60% je manje emisije CO2 u elektranama u odnosu na ugljen, a 70% svjetskih rezervi prirodnog plina nalaze se u ekonomskoj dostupnosti Europe (unutar radijusa 7 000 km).

U 2016. u odnosu na godinu ranije u Europskoj uniji je potražnja za prirodnim plinom kao energentom narasla za 7% što je na najvišem apsolutnoj razini od 2013. godine. Rusija je i dalje najveći dobavljač prirodnog plina u 2016. te je od ukupno uvezenih količina u EU sudjelovala sa 42%. Nakon njih slijedi Norveška s 34 posto, Alžir s 10 posto i LNG 13%. Većina prirodnog plina iz Rusije dolazi preko Ukrajine. Ukupna vrijednost uvoza prirodnog plina na razini EU u 2016. iznosila je 59 milijardi eura.

Zbog izrazito jake zime u zadnjem kvartalu prošle godine te početkom ove godine većina skladišta plina u Europi se ispraznila te je povećana potražnja dovela i do rasta cijene prirodnog plina u tom periodu nakon gotovo dvije godine što je padala. No nije to jedini razlog. Naime energetiku treba promatrati globalno jer jedino tako možemo imati cjelovitu sliku što se događa u energetskom sektoru. Tokovi energije ne poznaju formalne granice među državama niti njihove političke sustave.

Naime temelj određivanja cijene prirodnog plina, uostalom kao i svake druge burzovne robe su ponuda i potražnja. Kada se poveća potražnja ukoliko ponuda ne može reagirati adekvatno na kratki rok dolazi do povećanja cijena. Osim jače zime koja je uzrokovala veću potrošnju plina zbog potrebe grijanja, razlog povećanju cijene su i ispadi nekoliko nuklearnih elektrana u Francuskoj kao i niži uvoz LNG plina na sjeveru Europe jer je bila veća potražnja za njim u Aziji, te nesigurnost oko jednog velikog skladišta plina u Velikoj Britaniji. To i niz drugih činjenica dovelo je do toga da se u četvrtom kvartalu prošle godine povećao jaz između cijene nafte na burzama i cijene plina.

Isporuka plina preko LNG terminala u Europi osnažena su puštanjem u rad novog terminala Dunkirk u Francuskoj koji je započeo s radom 1.siječnja ove godine s tehničkim kapacitetom od 13 milijardi m3 godišnje što je dovoljno za zadovoljenje 20% godišnjih potreba Francuske i Belgije za prirodnim plinom. U 2011. donesena je odluka od strane investitora (EDF,Fluxys,Total) da se krene u izgradnju te je početkom ove godine ovaj LNG terminal pušten u operativnu primjenu. U sam terminal uloženo je 1 milijarda eura, to je četvrti LNG terminal u Francuskoj te drugi po veličini kopneni terminal u Europi i jedini koji je direktno spojen na dva odvojena tržišta- Francusku i Belgiju.

Treba napomenuti da je LNG plin prirodni plin koji je ohlađen na temperaturu oko -163 stupnjeva C kada prelazi u tekuće stanje. Takav plin zauzima 600 puta manje prostora od plina pri normalnoj temperaturi te je zbog toga pogodan za transport preko velikih udaljenosti sve kako bi se povezala mjesta gdje se proizvodi sa mjestima gdje se troši.

Zašto Vlada nije liberalizirala cijenu plina za kućanstva?

U pogledu liberalizacije tržišta plina očekivao sam ove godine da će se konačno liberalizirati tržište plina za kućanstva jer je to dobro i za Vladu i za tržište. Prisjećam se koji su problemi bili dok je Vlada regulirala cijenu goriva na benzinskim pumpama, svako malo po medijima se prozivalo Vladu pa je onda bilo da cijena ne smije preći devet kuna da je to psihološka granica itd. Danas kad je to Vlada prepustila tržištu nitko više ne pita od nas da li je cijena 10 lipa manje ili 20 lipa skuplje, kad je potrebno natoči se gorivo koliko imaš novaca u novčaniku i koliko ti treba i to je to. Tako je i sa električnom energijom-strujom. Nitko više ne proziva i opterećuje Vladu za nešto što ima burzovnu i tržišnu cijenu i na što objektivno ne treba utjecati. Plin za kućanstva je jedino što je država regulira potpuno nepotrebno jer cijena plina ovisi o burzovnim kretanjima odnosno to je nešto što netko mora kupiti po tržišnoj cijeni i na to Vlada ne treba utjecati jer smatram da ima puno pametnijeg i prioritetnijeg posla. To je vrlo nespretno odrađeno početkom ove godine zbog neznanja ljudi koji su tad određivali politiku u energetskom sektoru koji više nisu u Ministarstvu, a mi iz realnog gospodarstva smo se blago rečeno iščuđavali takvim potezima koji su u biti napravili više štete nego koristi.

Foto: Eli Brodić

 

Kako posluje vaša tvrtka gdje ste predsjednik uprave Montcogim-plinara d.o.o.?

Od 35 distributera plinom u Hrvatskoj, mi smo po veličini 5 tvrtka sa značajnim trendom rasta iz godine u godinu. Prošle godine smo završili preko 13 mil. kuna bruto dobiti što je za 440% više u odnosu na dvije godine prije, a pokazatelj profitabilnosti EBITDA nam je 20 mil.kuna. Po produktivnosti smo broj 1. među svim distributerima plina u Hrvatskoj. Postigli smo sjajne rezultate. Radimo kao urica, organizacijski i po poslovnim procesima smo jako učinkoviti. Vlada jedna dobra i poticajna atmosfera to se osjeti kad se dođe kod nas, ali ja uvijek kažem sve to dolazi od glave tj. od vrha. Prvi sam koji će nagraditi ljude, poslati ih na usavršavanje dati im što god im treba ako to zaslužuju ako se posao napravi kako treba.

Od 35 distributera plinom u Hrvatskoj, mi smo po veličini 5 tvrtka sa značajnim trendom rasta iz godine u godinu.

Bitno je da ih sve gledam kroz rezultate i produktivnost, a s druge strane imam dovoljno emotivnog da pobudim u njima interes za posao i da se netko sustavno brine o njima. Kad zapošljavamo ljude manje mi je bitno na kojim pozicijama su bili već što su konkretno napravili dok su bili na tim pozicijama, dakle rezultati. To je jedino mjerljivo. Imamo oko pola milijuna dobiti po zaposlenom. Od nove plinske godine od 1.10. ove godine povećali smo prodane količine plina za preko 75% u sektoru poduzetništva, bit ću skroman i reći ću da smo jako dobri, a možemo mi još više u ovom segmentu. U to sam apsolutno uvjeren, jer poznajem tržište ,odnose, poslovanje, ljude a i imam 20 godina iskustva na upravljačkim pozicijama i u privatnom i javnom sektoru pa sam dosta toga prošao, iskusio, vidio i naučio, a učim i dalje to je stalni proces sve dok postoji osobni izazov.

Uvjeren sam da je naša snaga u ljudima, njihovom iskustvu, znanju, požrtvovnosti. I najbolji avion ako upravlja neznalica neće daleko doći. Imamo znanje, i vrlo dobar glas nas prati na tržištu kao korektnog i fer partnera i to nam je primarni cilj da gradimo dugoročni partnerski odnos sa našim kupcima. Često komuniciramo sa našim većim kupcima te im savjetujemo kada da idu u nabavku plina za svoje potrebe jer je jako bitno vrijeme ugovaranja budući da se cijena plina mijenja iz dana u dan. Također nudimo i razne dodatne opcije kupcima u razgovoru sa njima primjerice da fiksiramo cijenu pa ako ta cijena bude niža u sljedećem dogovorenom razdoblju da onda dobiju tu nižu cijenu , a ako poraste da ostane ona cijena koju su fiksirali. Ima puno modela, trebao bi cijeli jedan intervju samo na tu temu. Bit svega je biti korektan partner prema kupcu, i omogućiti mu najpovoljniju cijenu za prirodni plin što kod velikih kupaca znači jako mnogo jer ga obično koriste u nekoj proizvodnji čime i njihov finalni proizvod postaje konkurentan.

Radili ste u HEP-u i bili u upravi kako vam se sad čini stanje u HEP-u?

Ja sam došao u vrijeme kada je bila velika nelikvidnost, izbila je globalna financijska kriza, a HEP-u kao jednom velikom i složenom sustavu trebalo je vremena da se prilagodi tome. Plaćanja su kasnila i po devet mjeseci, bilo je sušno razdoblje pa je bila znatno manja proizvodnja iz naših hidroelektrana koje su najjeftiniji izvor energije, pa je veliki odljev financijskih sredstava bio usmjeren na uvoz struje što je bio veliki izazov kako nastaviti sa planiranim investicijama i razvojem. HEP je primarno inženjerska tvrtka gdje je sve podređeno maksimalnim tehnički kvalitetnim rješenjima i realizaciji plana investicija. Ono što sam ja pokušao promijeniti je da se osvijesti da postoji tržište i kupci te da je također jako bitna naplata naših potraživanja te sam uveo jasne kriterije koji projekti imaju prioritet u smislu bržeg povrata investicija te sigurnosti opskrbe. Uvijek treba polaziti od toga da su sredstva ograničena te da je bitno postaviti kriterije koji projekti imaju prednost u ekonomskom i tehničkom smislu kako bi se za istu količinu novaca napravilo više. HEP ima odličan proizvod – struju i može vrlo biti konkurentan zbog proizvodnog portfelja koji ima a to su hidroelektrane, nuklearna elektrana i po potrebi termoelektrane. Nažalost od uspostave Hrvatske države napravila se samo jedna mala hidroelektrana Lešće a mnogo projekata je pokrenuto i utrošena su znatna financijska sredstva ali nisu realizirani zbog neadekvatnih ljudi i čestih promjena politika i uprave. Država je samo u protekle dvije godine na ime dividende isplaćeno 1,4 milijarde kuna, a dolazi i suša već sad se osjeti smanjenja proizvodnja iz vlastitih hidroelektrana za oko 30% te je svakako važno već sad poduzeti mjere da se optimira poslovanje. Tu je bitna uloga države da postavi stručne ljude sa managerskim iskustvom na transparentan način zada im ciljeve i da kroz realizaciju ciljeva prati njihov rad. To je jedini jamac uspješnosti HEP-a, stručni i kvalitetni zaposlenici.

Kako vidite daljnji razvoj plinskog tržišta u Hrvatskoj?

Što se tiče okrupnjivanja tržišta to je neminovan proces jer je tržište plina u Hrvatskoj premalo za 35 distributera plinom i desetinama opskrbljivača. Slijedi nam isti proces kao i u telekomunikacijama čiji sam ja aktivni sudionik i kreator bio od početka, zatim tržišta električne energije, a sad to očekuje i okrupnjavanje tržišta plina odnosno distributera plinom sa svojim plinskim infrastrukturama. No taj proces će biti jako spor jer se radi o 35 monopola odnosno posebnih tvrtki većinom u vlasništvima različitih lokalnih uprava i samouprava gdje lokalna politika određuje što je dobro za njih, za razliku od tržišta telekomunikacija gdje ste imali jednog monopolistu kao i na tržištu električne energije. Proces će biti spor i dugotrajan i ne bi me čudilo da traje barem sljedećih 10 godina, a možda i više.

Mi smo potpuno privatna tvrtka od početka rada a poslujemo već 20 godina sa talijanskim partnerom koji ima manjinski udjel u tvrtki. Geografski smo drugi po veličini jer imamo šest koncesijskih područja sa našom plinskom mrežom i priključcima preko 500 km a to su: Sveta Nedelja, Karlovac, Sisak, Jastrebarsko, Pleternica i Stupnik te još nekih dodatnih općina u svakoj od tih koncesijskih područja. Koliko mi je poznato još je dvoje distributera u većinskom su privatnom vlasništvu, dok su ostali u potpunom ili većinskom vlasništvu lokalnih uprava i samouprava što im otežava proaktivnost na tržištu opskrbe plinom gdje je jako žestoka konkurencija te se često i ne biraju sredstva da se preuzme kupac. Nudimo prirodni plin po cijeloj Hrvatskoj. Česte su i prijevare prema kupcima od pojedinih opskrbljivača na način da ih se krivo informira te da im se naplaćuju penali zbog raskida ugovora ili isteka ugovora za koje nema realne osnove. Nedavno sam informiran da se na našim koncesijskim područjima pojavljuju vanjski akviziteri od jednog opskrbljivača koji obilaze stambene objekte i koji se predstave da su iz plinare te da su došli očitati brojilo pa onda pričaju svakakve laži da je njihovoj tvrtki europska unija naredila da preuzmu naše kupce itd. To su obično neki studenti koji dobiju po potpisanom ugovoru 50 ili 100 kuna bez obzira što naprave u biti štetu ugledu samog opskrbljivača plinom za kojeg rade jer prevareni kupac je najveća kazna. To je meni nepojmljivo i to je vrlo kratkog vijeka. Ne može se graditi dugoročni odnos na tržištu na taj način u to sam potpuno uvjeren. Ali svatko bira svoj put. Zato postoje uspješne i neuspješne tvrtke.

Foto: Eli Brodić

Što je sa našim LNG terminalom odnosno plutajućim LNG-om?

Dokle god bude politika upravljala s time neće se ništa desiti. To je pitanje tržišta i ekonomije, ali naravno i energetske diverzifikacije i sigurnosti. Mi već pričamo desetak godina o tome, a nismo de facto napravili ništa. To je tzv. bijeli slon koji se koristio u raznim politikama kao i mnogi drugi da se govori o mega projektima, a da se na kraju uopće ne realiziraju.

U biti kao i u puno slučajeva politika je mazala oči svojim građanima biračima sa puno takvih projekata kao da se nešto radi, tako da je ovaj projekt jedan od stotine sličnih velikih projekata o kojima se puno mjeseci i godina pričalo i na kraju nije ništa od toga bilo.

U međuvremenu druge zemlje nas ne čekaju nego grade LNG terminale pa nije ista situacija imati terminal prije pet godina ili za 7 godina od danas. Mi smo dobri koliko smo konkurentni u odnosu na druge zemlje, mi nismo dovoljni sami sebi. Tako je i u svim drugim djelatnostima.

Suludo je očekivati da će Vlada izgraditi LNG terminal.

Tržište pronađe način kako uravnotežiti ponudu i potražnju, nitko neće čekati nas. Dakle, suludo je očekivati da će Vlada izgraditi LNG terminal. Prvenstveno morate imati tržište za te količine u duljem roku, onda energetske kompanije koje bi bili investitori i dioničari te tvrtke a koji bi ujedno osigurali i tržište. Pa valjda ne želimo model rukometnih dvorana koji se pokazao katastrofalnim i na kraju potpuno promašenim i skupim.

Pa sjetite se da za Arenu Zagreb do 2036.godine i Grad Zagreb i država, dakle mi, plaćamo godišnju zakupninu od 7,2 mil.eura plus operativni troškovi koji su preko 10 mil.eura godišnje itd. Uspješan model izgradnje LNG terminala mora prvenstveno imati tržište, investitore koji žele uložiti i osigurati prodaju odnosno plasman tog plina. Sve ostalo je nerealno i uvijek se ista priča ponavlja već niz godina.

Za tjednik Express Ivica Todorić rekao je da podupire sve koji djeluju da Agrokor opstane kakvim ga je stvorio te traži i priznanje Ivica Todorić nedavno je angažirao najpoznatiji odvjetnički dvojac Jasnu Sloković i Čedu Prodanovića, njegov sin Ante Todorić angažirao je odvjetnike Jasnu Novak i Franu Olujića, sina poznatog zagrebačkog odvjetnika Željka Olujića.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak “da nadležne državne institucije, odnosno pravosudna tijela, provode svoje aktivnosti i da će i taj proces kroz određeno vrijeme izgledno rezultirati nekim konkretnim rezultatima, ali to nije na Vladi da komentira.” Ta je izjava već protumačena kao mogućnost skorih podnošenja kaznenih prijava.

Županijsko državno odvjetništvo izvide u Agrokoru provodi od travnja, zauzeli su cijeli kat u Agrokorovu tornju, no rezultati izvida se ne znaju, niti se zna u kojoj su fazi, piše Večernji list.

Da nepravilnosti ima bilo je jasno već na samim počecima postavljanja izvanredne uprave, kada su utvrđeni razni oblici poslovanja kroz faktoring i mjenice, prikriveno kreditiranje gradnje prodajnih centara te nakon što je objavljeno iz Agrokora da financijska izvješća ranije objavljena za tvrtke koncerna nisu točne. Osim toga, navodno je i DORH reagirao nakon što je bivši predsjednik Sabora Božo Petrov podnio kaznenu prijavu protiv Todorića. Revizori u koncernu tek utvrđuju prave brojke, kao i točan dug Agrokora.

Sve te analize bit će od pomoći i predstavnicima DORH-a. Nakon postavljanja izvanredne uprave Ivica Todorić nije govorio u javnosti, a prvi put se oglasio u ovotjednom tjedniku Express i poručio kako želi da “Agrokor uspije te podupire sve koji djeluju u tom smislu te da Agrokor opstane kakvim ga ja stvorio”. Naveo je kako uspjeh Agrokora podrazumijeva opstanak u onom obliku u koji je izrastao u posljednjih nekoliko desetljeća, dok ga je on vodio i razvijao, s poslovanjem u šest zemalja, posebno u maloprodaji, koja je koncernu omogućila rast prodaje proizvoda članica koncerna, najviše iz prehrambenog ali i poljoprivrednog sektora. Za njega bi to, rekao je, bio uspjeh.

– Takav je Agrokor motor hrvatskog gospodarstva – rekao je Todorić poručivši tako Vladi koliki je značaj ta kompanija imala jer je, primjerice, u Konzumu zastupljenost hrvatskih proizvoda bila 80 posto, znatno više nego u ostalim maloprodajnim lancima. Todorić na neki način očekuje da se prizna i njegov rad jer, uostalom, kada je Vlada preuzela Agrokor dio je komentatora upućivao da se mora sačuvati ono što je u četvrt stoljeća sagrađeno i na toj tvrdnji sada i Todorić inzistira. No, problem je što je rast i širenje bilo preveliko i ubrzano, a što je počelo gutati financije. U takvoj situaciji teško je bilo naći nove izvore financiranja. Posljednju pomoć Agrokoru je, nakon HBOR-a krajem prošle godine, pružila ruska Sberbank u veljači ove godine, u vrijeme kada su problemi već bili jasni, donosi Večernji list.

Europska komisija pokrenula je novi postupak vezan za transponiranje europskog energetskog zakonodavstva u naše nacionalno zakonodavstvo.
Naime, 13. ovog mjeseca EK je poslala “službenu obavijest” jer Hrvatska, čini se, u pilot proceduri nije dokazala korektno postupanjevezano za integraciju europskog tržišta električne energije, kao i za direktivu  koja se veže za integrirano europsko plinsko tržište.

Također, spominje se i nedovoljno dobra primjena uredbe o uvjetima za pristup plinskim mrežama. Hrvatska bi na službenu obavijest trebala odgovoriti u danom roku.  Komisija također zahtijeva da Hrvatska osigura potpunu usklađenost s Direktivom o radioaktivnom otpadu  te, posebno, da Komisiju obavijeste o svojim nacionalnim programima za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Direktivom se uspostavlja okvir za osiguravanje odgovornog i sigurnog gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom kako bi se izbjeglo nametanje nepotrebnog tereta budućim generacijama. Direktivom se zahtijeva od država članica da donesu odgovarajuće nacionalne mjere za postizanje visoke razine sigurnosti u gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Cilj je zaštititi radnike i stanovništvo od opasnosti od ionizirajućeg zračenja. Države članice bile su obvezne do 23. kolovoza 2015. obavijestiti o svojim nacionalnim programima, a sada Hrvatska uz još nekoliko zemalja imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza. U protivnom, Komisija može odlučiti predmete uputiti Sudu Europske unije, stoji u objavi za medije EK. Podsjećamo da je EK također ovaj mjesec objavila da Hrvatska nije uskladila svoje zakonodavstvo vezano za specijalna prava u INA-i, na što se upozoravalo par godina, te joj sada ozbiljno prijeti spor na Sudu Europske unije.

Nakon što je Vlada u četvrtak objavila kako izgleda organizacijska struktura Agrokora postalo je jasno da izvanredni povjerenik Ante Ramljak ima pravu malu vojsku savjetnika.
Izvanredna uprava Agrokora uz odobrenje Ministarstva gospodarstva za savjetnike pri restrukturiranju najveće domaće tvrtke odabrala je konzultantsku kuću AlixPartners, međunarodne savjetnike s bogatim iskustvom u restrukturiranjima i njihov je angažman poznat od ranije

Međutim, na sjednici Vlade održanoj u četvrtak prezentirano je izvješće o prvih 100 dana restrukturiranja najveće domaće kompanije, a nakon što je ono objavljeno pokazalo se da je Izvanredna uprava Agrokora prilično podebljala svoj konzultantski tim.

Kao što je također već poznato, za pravne savjetnike izabrana je kuća Kirkland and Ellis, a o stanju financija savjete daju i kuće Houlihan Lokey te Ithuba CapitaL. O potonjem dvojcu ne zna se gotovo ništa, no tportal je istražio kakve su im reference. Ithuba Capital sa sjedištem u Beču i Münchenu zapošljava 35 stručnjaka za investicijski menadžment, a tvrtku s četvoricom partnera vodi Willi Hemetsberger, bivši zaposlenik austrijskog Unicredita.

Nakon što je napustio tu banku osnovao je Ithubu, koja je od 2008. do danas savjetnički sudjelovala pri zaključenju transakcija vrijednih barem sto milijardi eura. Uz njega, tvrtku vode Emanuel Schörnig, Yahya Suna, koji je baš kao i izvanredni povjerenik Ante Ramljak radio u investicijskoj banci CAIB, te Thomas Mayer i Miwa Blüml.

Ithuba većinu posla odrađuje u Austriji i Njemačkoj. Na internetskoj stranici navode kako su savjetovali austrijsku vladu oko odnosa s kreditorima nekretninske kuće HETA-e, koja je nastala nakon propasti Hypo banke. Angažirani su i za savjetovanje prilikom prodaje VB Leasinga u Austriji, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj.

No, daleko jače ime u svijetu financija je Houlihan Lokey – tvrtka koju je Reuters lani proglasio najboljim svjetskim savjetnikom za restrukturiranje u segmentu investicijskog bankarstva i najboljom svjetskom tvrtkom u proteklih 20 godina kada su u pitanju procjene isplativosti spajanja i preuzimanja. Osim toga, kite se titulom najboljeg savjetnika za preuzimanja i spajanja u SAD-u te titulom jednog od 10 najaktivnijih savjetnika za preuzimanja i spajanja na globalnoj razini.  Houlihan Lokey, osnovan 1972. godine, ima sjedište u Los Angelesu, zapošljava gotovo 1.200 ljudi i iznimno je cijenjen u SAD-u. Vrlo su dobro upućeni u zapetljane vjerovničke odnose te su, između ostalog, savjetovali grupu kreditora banke Lehman Brothers, čiji je bankrot bio najveći u povijesti SAD-a.

Pet najvećih bankrota u povijesti SAD-a imali su redom Lehman Brothers, Washington Mutual, WorldCom, General Motors i CIT Group, podsjeća tportal, a Houlihan Lokey bio je angažiran u restrukturiranju svih navedenih kompanija. Tvrtku vodi Scott Beiser, a partneri u upravi su mu Irwin Gold, Scott Adelson, David Preiser i J. Lindsey Alley.

Foto: Ministarstvo gospodarstva

Što se tiče organizacijske strukture Agrokora, šef je Ramljak i on upravlja koordinacijskom skupinom koja je podijeljena na diviziju Mercator, na čijem je čelu Tomislav Čižmić; Konzum, na čijem je čelu Slavko Ledić; Ostala maloprodaja, koju vodi Teo Vujčić i koji se bavi Tiskom; Prehranu, pod Zvonimirom Mršićem, u kojoj su Ledo, Jamnica, Roto, Zvijezda i niz drugih tvrtki; Poljoprivredu pod Vladom Čondićem Galiničićem, Financije pod Vladimirom Bošnjakom i imovinski portfelj pod Irenom Webber.

Posebna divizija je upravljanje restrukturiranjem koje vode AlixPartners, točnije njihov zaposlenik Alastair Beveridge, a riječ je o timovima za likvidnost, pravo, održivost, prijave tražbina (što vodi KPMG), odnosi s dionicima i novo financiranje. Kao što je Ramljak ranije kazao, trošak savjetnika za restrukturiranje ovisit će o uspjehu restrukturiranja i vezan je uz rezultate koji će biti poznati na kraju procesa, a zasad još nema odgovora na pitanje koliko stoji angažman Ithube i Houlihan Lokeyja.

Kako je moguće da se vatra približi rubnim dijelovima Splita, tko je u sustavu zakazao, pita se javnost. Za detaljne analize i ocjene je li bilo subjektivnih propusta još je rano, ali nekima je sve jasno pa tvrde da je ‘Vatra pred Splitom poraz vatrogastva Dalmacije’.
Načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović, međutim, na to odmahuje rukom i izričito naglašava da je sve napravljeno po pravilima i bez greške – od dojave do reakcije i svih postupanja. Nevjerojatan splet okolnosti, ekstremni meteo uvjeti i veličina fronte bile su takve da se protiv stihije nije moglo brže i bolje, piše Slobodna Dalmacija.

Imamo li dovoljno, stručnih i osposobljenih vatrogasaca, adekvatnu opremu, znanja i sustav da bi odgovorili i najtežim izazovima pitamo se uvijek nakon ovakovih velikih požara.

Hrvatska je vatrogasna zemlja s tradicijom dugom 150 godina, a vatrogasci su ponosni na svoju organiziranost. Imamo 60.000 operativnih, licenciranih, vatrogasaca (gotovo tri puta više ih se bavi tim poslom) od čega je 2500 profesionalaca. Ostali su raspoređeni u 2200 dobrovoljnih vatrogasnih društava. Splitsko-dalmatinska županija nije izuzetak. Operativnih vatrogasaca je 2500 u dvije Javne vatrogasne postrojbe i 55 DVD-ova.

Tradicija vatrogastva, međutim, nije sukladna tretmanu. Malo se i vrlo rijetko ulaže, kampanjski, obično nakon velikih požara s teškim posljedicama. Vatrogasci stoga posebno ističu činjenicu da je Vlada Ivice Račana onomad donijela povijesnu odluku o nabavci 210 najboljih vatrogasnih vozila s pripadajućom opremom, vrijednih i po milijun eura, kojima je pokrivena cijela Hrvatska. Sve je, kažu u dobrom stanju, a važno je jer proteklih 13 godina nije kupljeno baš ništa.

Splitski profesionalni vatrogasci posebno se diče opremom jer je grad vrlo solidno participirao u trošku pa se dobilo ono najbolje. Bivši dugogodišnji zapovjednik, danas umirovljenik i predavač na Visokoj školi za sigurnost, Felicio Parčina kaže da je ‘opremljenost splitskih vatrogasaca na vrlo visokoj razini, za pet plus, besprijekorna i kad su šumski požari u pitanju’.

Ako splitskoj JVP nešto nedostaje, to je znatno veći broj izvršitelja. Split, naime, ima najmanji broj profesionalnih vatrogasaca prema broju stanovnika u Hrvatskoj. Postrojba ima nešto više od 120 profesionalnih vatrogasaca (stručne procjene kažu da bi ih trebalo barem za trećinu više) od čega su čak 23 inženjera vatrogastva. I smještanje tehnike na nove pozicije, na izlazu iz grada, moglo bi bitno skratiti vrijeme operativnog djelovanja postrojbe.

No, ako je profesionalna vatrogasna brigada vrhunski opremljena DVD-ovi su (pre)često sušta suprotnost pa se u borbi s vatrom u prvim redovima nerijetko nalaze oni koji imaju zastarjelu, pa i neadekvatnu opremu. I fiću kao prijevozno sredstvo.

U lokalnim proračunima izdvaja se 1 do 5 posto za vatrogasne potrebe a to je u pravilu manje od cijene ozbiljnijeg vatrogasnog vozila. Koristi se višak opreme profesionalaca, donacije i razna snalaženja.

Vatrogasaca u Hrvatskoj ima dovoljno:

– 60.000 operativnih i licenciranih vatrogasaca

– 2500 profesionalaca

– 2200 dobrovoljnih vatrrogasnih društava

Unatoč tome, vatrogasci ponavljaju kako o njihovim učincima ne treba suditi prema ekstremnim primjerima. Jer, od gotovo 12.000 požara godišnje javnost sazna za njih dvadesetak. Stvari se ne prepuštaju slučaju. Detaljni Plan zaštite od požara radi se za pet godina, a svake godine izrađuje se poseban dokument procjene opasnosti. Ne rade ga samo vatrogasci nego i Hrvatske šume, Lučke kapetanije…

Dok sudimo o vatrogascima dobro je uočiti apsurdne primjere iz života, čak i ovih dana kad nas guše vatreni obruči – komunalna poduzeća vatrogascima plijene čizme i kacige… A koliko su nam ti heroji uistinu bitni svjedoči i podatak da se, tek ovih dana, u zadnji čas vatrogastvo uspjelo doslovno “ugurati” u Strategiju Domovinske sigurnosti, piše Slobodna Dalmacija.

Španjolska konkurira Hrvatskoj u dobivanju sjedišta Europske agencije za lijekove koje je dosad bilo u Londonu, te je predstavila Barcelonu kao potencijalno novo sjedište nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

EU, koju će činiti 27 zemalja, u studenom će izabrati nova sjedišta agencija smještenih u Londonu. Španjolsko ministarstvo zdravlja pokrenulo je kampanju kojom promovira Barcelonu. “Spremni smo osigurati brzo premještanje Europske agencije za lijekove (EMA) bez prekidanja njenih operacija i uz održavanje postojećeg talenta kako bi garantirali zdravlje pacijenata”, navedeno je u brošuri španjolskog ministarstva objavljenoj na njegovoj internetskoj stranici.

Ministarstvo ističe kako je Barcelona lider u istraživanju te glavni centar biomedicinskog istraživanja u južnoj Europi. Navodi i kako je Španjolska druga zemlja u EU po broju projekata u sektoru zdravstva u koje su uključeni europski fondovi.

Hrvatska je također podnijela kandidaturu za sjedište te agencije, a hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je prije tjedan dana da je mnogo zemalja zainteresirano ali da je hrvatska prednost što nema niti jednu agenciju, što ima znanje, tradiciju, dva nobelovca iz kemije te što spada među najsigurnije zemlje u Europi.