Hrvatska

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u četvrtak je rekao da je on zadnji koji će zazivati stečaj Uljanika te da postoje neformalni kontakti i razgovori s mogućim strateškim partnerima kao i da ima interesa za kupnju brodogradilišta u Puli i Rijeci.
Uoči sjednice Vlade, odgovarajući na upit novinara oko mogućnosti proglašenja stečaja u Uljaniku, Horvat te je rekao kako će on biti „zadnji od onih koji će zazivati stečaj kao insolvencijski postupak”. “Tako dugo dok postoji bilo kakav drugi modalitet, držat ćemo se toga”, ustvrdio je te dodao da ako ne uspiju u onome što žele, stečaj je neminovan.

Na pitanje novinara je li Vlada osigurala novac za tri minimalne plaće, Horvat je odgovorio da u slučaju potrebe postoji dio novca za isplatu triju minimalnih plaća, a bude li potrebe, osigurat će i ostatak. Na pitanje novinarke na koji način, Horvat je kratko odgovorio: „Jednostavno – proračun”.

Novinare je zanimao i koliko su državna jamstva prijetnja proračunu. „U ovome trenutku najveća prijetnja dolazi iz dvije banke, koje su nam uskočile u susret i dale kredit u prvom mjesecu da bi uopće došlo do faze restrukturiranja. U ovom trenutku kolega (ministar financija) Marić intenzivno pregovara i s jednom i s drugom bankom. Bez obzira na pritisak, još uvijek nije iz proračuna isplaćeno (jamstvo) niti jednoj niti drugoj banci”, rekao je te dodao: “Koliko će one imati strpljenja, vidjet ćemo. Ja se upravama i jedne i druge banke zahvaljujem na razumijevanju, vrlo dobrim razgovorima i strpljenju koje imaju u razumijevanju uopće problematike vezane uz Uljanik”.

Rekao je kako je još uvjeren da se jedan dio brodova može spasiti, pogotovo onih u završnoj fazi izgradnje te dodao kako je najveći problem osiguranje i pronalazak modaliteta financiranja kako bi se brodovi završili, budući da je velik broj sredstava namijenjen tomu potrošen na druge aktivnosti.

Na pitanje novinara traži li Vlada možda novog strateškog partnera za pulsko brodogradilište, odgovorio je kako službene razgovore može voditi samo Uprava društva, no „neformalni kontakti postoje, razgovori se događaju i interesa za kupnju brodogradilišta i u Puli i u Rijeci ima”.

Na pitanje bavi li se predsjednikom Uprave Uljanika (Gianni Rossanda), Horvat je odgovorio niječno, pridodavši da se nada da će se s njime pozabaviti institucije Hrvatske ako se ustanovi da je radio nešto krivo.

Brodogradilište »Viktor Lenac« ima novog vlasnika, napuljsku Palumbo grupu. Prvi put u novijoj povijesti brodogradilište iz Martinšćice dobilo je većinskog vlasnika koji je, po svemu sudeći, postao i apsolutni vlasnik ovog škvera s obzirom na informacije prema kojima su Talijani stekli, navodno, čak i više od 80 posto dionica »Lenca«.

Službene informacije i konačno izvješće oko Palumbove javne ponude za preuzimanje »Lenca«, koja je okončana koncem prošlog tjedna, uslijedit će idućih dana, piše Novi list. Ipak, čini se da dvojbe nema, pitanje je samo točnog i konačnog postotka dionica s kojima će raspolagati Palumbo, čiji su predstavnici, predvođeni prvim čovjekom i glavnim šefom ove, obiteljske kompanije Antoniom Palumbom jučer prisustvovali redovnoj godišnjoj skupštini u »Lencu«.

De facto, jučer su učinili i svoj prvi potez u »Lencu« odlukom i glasovanjem da će svih 37 milijuna kuna lanjske rekordne zarade ostati u »Lencu« kao zadržana dobit. Odbili su, naime, protuprijelog o isplati dividende.

Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune devet zakona koji se tiču poreza, među kojima i poreza na dodanu vrijednost, kojima se od početka 2019. planira porezno rasterećenje od 1,4 milijarde kuna kroz proširenu primjenu snižene stope PDV-a od 13 posto, a od 2020. dodatnih 1,6 milijardi kuna kroz snižavanje opće stope PDV-a na 24 posto.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je na sjednici Vlade, predstavljajući devet poreznih zakona, da je to treći krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je početa krajem 2016., s primjenom 2017.

“Ovo je sve na tragu onoga što smo tada već govorili i najavljivali i sve ove promjene i izmjene koje se događaju u ove tri godine za redom zapravo su i dosljedne i konzistentne s onim prethodnima, a sve na tragu onoga što proklamiramo – da učinimo naš porezni sustav stabilnijim, jednostavnijim, predvidljivijim i u isto vreijme konkurentnijim”, kazao je.

Dodao je kako bi svi htjeli da je porezno rasterećenje u određenim segmentima i jače i agresivnije, ali da se ne smije zanemariti fiskalne mogućnosti odnosno fiskalnu situaciju. “Ovo sve što smo napravili u području javnih financija, i u potpunosti okretanje trenda koji je bio prethodnih godina – rastući javni dug, a ovo što se događa zadnjih godina je silazna putanja javnog duga, jedan je od ključnih razloga zašto možemo ići u ovakve (porezne) izmjene, istaknuo je.

Izmjenom zakona o PDV-u predviđeno je proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.

S obzirom na predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da će one imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje. Od 2020. zbog snižavanja opće stope PDV-a na 24 posto, prihodi proračuna bit će dodatno sniženi za 1,6 milijardi kuna.

Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza, što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže brisanje tog praga vrijednosti.

Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenja raznih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.

Predlažu se i promjene kod primjene prijenosa porezne obveze: u slučaju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj neće više moći primjenjivati prijenos porezne obveze na tuzemnog primatelja, uvodi se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura).

Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo poslovanje.

Vlada danas sa sjednice upućuje u saborsku proceduru izmjene i dopune osam poreznih zakona te prijedlog novog zakona o trošarinama, kojima se planira daljnje porezno rasterećenje gospodarstva i građana, treće po redu, u ukupnom iznosu od 2,7 milijardi kuna.

U prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo je 3,6 milijarde kuna.

Najveće porezno rasterećenje planira se kroz proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto, među ostalim na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene, čime bi ukupno rasterećenje dosegnulo 1,4 milijardi kuna.

Porez na dobit: Priznati rashod prekoračeni troškovi zaduživanja do 30 posto EBITDA-e ili 3 milijuna eura

Nacrtom prijedloga zakona poreza na dobit propisuje se novo pravilo o ograničavanju kamate, prema kojem se poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi prekoračeni troškovi zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa.

Također se propisuje pravilo o kontroliranim inozemnim društvima prema kojem će se oporezivati inozemno ovisno društvo koje ne plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj stopi, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl.

To pravilo neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više “fiktivna“ osnovana s namjerom premještanja dobiti.

Dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20 posto proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade, ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država (porezna utočišta).

Zakon se usklađuje i sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te alternativni investicijski fond bez pravne osobnosti nije obveznik poreza na dobit, te Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku te se porezno priznatim rashodima smatra otpis potraživanja.

Za provedbu zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu.

Nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit Hrvatska izvršava obvezu usklađivanja s EU direktivom o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, i to u dijelu odredbi koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2019. godine.

Izmjenama poreza na dohodak predlaže se oporezivanje plaća do 30.000 kuna po stopi od 24 posto

Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak predlaže se proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Naime, prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto. Sada Vlada predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.

Tom mjerom u Vladi procjenjuju da bi značajnije rasle plaće hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito radnicima u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta te na taj način spriječio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje.

Također, Vlada predlaže da se oporezuju primitci u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36 posto, primitci ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak, a predloženim izmjenama propisuje se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, a širi se i krug krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom.

Kod potonjeg, Marić je kazao da sada stipendije iznad 15 tisuća kuna godišnje znače da stipendist više ne može biti uzdržavani član svojim roditeljima. “Mi taj limit sada eliminiramo, što znači da će roditelji moći računati na poreznu olakšicu za svoju djecu”, rekao je ministar financija.

Nadalje, Vlada predlaže da jedinice lokalne samouprave (JLS) odlučuju o upravljaju visinom paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, pri čemu taj paušalni porez ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna.

Sada je paušalni iznos poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu jednak iznosu paušala boravišne pristojbe po krevetu, a čija je visina ovisila o vrsti odnosno razredu turističkog mjesta i dobu sezone, te se do ove godine kretala od 150 do 300 kuna.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je u u četvrtak uoči sjednice Vlade da treću godinu zaredom Vlada rasterećuje gospodarstvo, a da će kritika i dodatnih sugestija uvijek biti, kako od HUP-a, tako i ostalih.

Uoči sjednice Vlade ministar financija Zdravko Marić komentirao je kritiku iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da je prijedlog porezne reforme neučinkovit, zbog čega su zatražili dodatna rasterećenja.

„Naravno, došao je i popis svih dodatnih, ja bi rekao dobrim djelom i lista želja, ali i sami su svjesni da je nemoguće provesti sve to u djelo u smislu fiskalnih efekata. Jer, samo recimo na sustavu poreza na dodanu vrijednost (postoji) čitav niz proizvoda koje bi još trebali dodatno sniziti i smanjiti. Neke od njih nije moguće zbog direktive, a neke jednostavno zbog fiskalnog efekta. Ali mi se slažemo u načelu, i ja mislim da HUP pozdravlja da mi treću godinu za redom rasterećujemo gospodarstvo i građane. Naravno da će kritika i dodatnih sugestija i komentara uvijek bit, kako kod HUP-a, tako i ostalih”, rekao je Marić.

Vlada danas sa sjednice upućuje u saborsku proceduru izmjene i dopune devet poreznih zakona , kojima planira daljnje porezno rasterećenje gospodarstva i građana, treće po redu, u ukupnom iznosu od 2,7 milijardi kuna. U prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo 3,6 milijarde kuna.

Najveće porezno rasterećenje planira se kroz proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto, među ostalim na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene, čime bi ukupno rasterećenje u 2019. iznosilo 1,4 milijardi kuna.

HUP je prošli petak iznio svoj prijedlog poreznih reformi, a danas se udruženje poslodavaca fokusiralo na proširenje neoporezivih primitaka koji se mogu isplatiti ili omogućiti radnicima, kao što je 13. plaća, nagrade, dnevnice, topli obrok, prijevoz. U HUP-u kažu da su to sve mjere koje mogu pomoći da se trošak poslovanja smanji, a ne utječu na državni proračun.

Promjenama u doprinosima do 900 milijuna kuna uštede za poslodavce

Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predlaže se ukidanje doprinos za zapošljavanje od 1,7 posto i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.

Ukidanjem doprinosa za zapošljavanje od 1,7 posto u 2019., prema očekivanim projekcijama ostvarivanja prihoda doći će do smanjenja prihoda državnog proračuna u iznosu od 2,2 milijarde kuna.

Ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto te povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 16,5 posto očekuje se neto efekt povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

S obzirom na navedeno, ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje se za 0,7 postotnih bodova što prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, čime se otvara prostor za povećanje plaća. Budući da je i država poslodavac neto efekt smanjenja doprinosa za proračunske korisnike državnog proračuna na godišnjoj razini iznosi 154,3 milijuna kuna.

Također se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. To će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave.

Stopa poreza na promet nekretninama od iduće godine 3 posto

Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama sa 4 na 3 posto.

Od prošle godine, naime, ta stopa bila je snižena za sve obveznike s 5 na 4 posto. Ministarstvo financija navodi da se želi daljnje porezno rasterećenje kod prijenosa nekretnina kako bi se dodatno rasteretilo one koji se odluče na kupovinu nekretnina, ali i kako bi se potaknulo rješavanje zemljišno-knjižnog stanja. Tako će se propisati smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 4 na 3 posto, s primjenom od 1. siječnja 2019.

Procjenjuje se da će rasterećenje zbog snižavanja stope poreza na promet nekretnina za jedan postotni bod iznositi oko 100 milijuna kuna. Očekuje se i da će smanjenje stope poreza na promet nekretnina, indirektno dovesti do poticaja prijave prometa nekretnina te time potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja.

Izmjene i dopune zakona o fiskalizaciji

Izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji svi obveznici smatraju se obveznicima fiskalizacije, dok se zasebnom odredbom određuje tko se smatra obveznikom fiskalizacije izdavanja računa i neizdavanja računa prema posebnom propisu. Izmjena je nužna zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja.

Među bitnim promjenama su brisanje izuzeća od obveze provedbe postupka fiskalizacije i izdavanja računa prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata; uvođenje obveze fiskalizacija prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja.

Također se produžuje rok za uspostavu rada naplatnog uređaja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana, uvodi se nova obveza kod pratećih dokumenata, ako se na istim navodi podatke o plaćanju, obavezno je napisati “ovo nije fiskalizirani račun“, a za prilagodbu obvezi fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine.

Sustav fiskalizacije omogućava praćenje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, a njegovi pozitivni učinci vidljivi su u skoro svim djelatnostima, kažu u Ministarstvu.

U taj sustav prosječno dnevno stigne 6,4 milijuna računa, a usporedbom podataka o broju i iznosu izdanih računa uočen je njihov rast kroz godine. Tako je broj računa izdanih tijekom 2017. za 0,03 posto veći od broja računa izdanih tijekom 2016., a iznos računa izdanih tijekom 2017. je za 7 posto veći od iznosa računa izdanih tijekom 2016.

U Ministarstvu ističu da predloženim izmjenama žele unaprijediti sustav rast stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline.

Administrativno rasterećenje poreznih obveznika

Opći porezni zakon na snazi je od početka prošle godine, a danas prihvaćenim izmjenama i dopuna Vlada želi, između ostalog, njegovo usklađivanje s EU propisima oko elektroničke komunikacije kako bi se dodatnim digitalnim uslugama usmjerenima poreznim obveznicima smanjilo opterećenje u smislu nepotrebnih dolazaka u Poreznu upravu, kao i trošak Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata.

Radi olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže, a kod statističkih izvješća predlaže se smanjenje dinamike izvješćivanja, koja je sada propisana sa četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje i to u roku za podnošenje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.

Nacrtom prijedloga zakona jasno se definiraju trošarine kao porezi, kazneni postupak propisuje se kao izuzetak od čuvanja porezne tajne, brišu se teme koje su do sada bile određene za obvezujuća mišljenja te se tako nastoji potaknuti češća upotreba ovog instituta.

Dorađene su odredbe o obustavi ovrhe na novčanim sredstvima, o otpisu dospjelog poreznog duga prema kojoj će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba, o pljenidbi radi osiguranja naplate, te je brisana odredba kojom je propisano da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.

Izmjene i dopune zakona o administrativnoj suradnji radi usklađivanja s EU

Izmjene i dopune Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza donose se radi usklađivanja s EU direktivom, čijom provedbom se mijenja odredba o tome što obuhvaća automatska razmjena informacija o financijskim računima te se osigurava da se svaka fizička osoba o kojoj se razmjenjuju informacije obavijesti o povredi sigurnosti u odnosu na njezine podatke kada je vjerojatno da će ta povreda negativno utjecati na zaštitu njezinih osobnih podataka ili privatnost.

Prijedlog novog zakona o trošarinama

Prijedlogom novog zakona o trošarinama, ističu u Vladi, zadržava se kontinuitet postojećih instituta trošarinskog postupanja i statusa gospodarskih subjekata u sustavu trošarinskog poslovanja, a uvode se dodatne mjere za daljnje porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva te se jačaju ciljane mjere posebnog nadzora kod raspolaganja energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo radi suzbijanja i sprječavanja nezakonitosti i najtežih oblika velikih poreznih prijevara.

Tako se uvodi institut povrata dijela plaćene trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe te fleksibilizira rok plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića radi postizanja znatnog administrativnog rasterećenja obveznika te povećanja likvidnosti u sektoru domaće prerađivačke i prehrambene industrije, odnosno u sektoru proizvodnje piva te alkohola i alkoholnih pića.

Naime, prema odredbama važećeg Zakona o trošarinama, trošarina na alkohol i alkoholna pića se plaća u roku 30 dana od dana njezinog nastanka obveze obračuna trošarine (od trenutka puštanja trošarinskih proizvoda u potrošnju). Novi sustav podrazumijeva propisivanje obveze plaćanja trošarine najkasnije do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za sve trošarinske obveze nastale u prethodnom kalendarskom mjesecu, što bi značilo da bi umjesto 30 dana od dana nastanka obveze obračunavanja stvarni rok plaćanja bio između najmanje 30 do najviše 60 dana od dana puštanja robe u potrošnju (istovjetan model postoji za obvezu plaćanja trošarine na električnu energiju, prirodni plin te kruta goriva, PDV-a te posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, a što je uvedeno kao promjena 1. srpnja 2013. godine).

Među ostalim, ukida se obveza obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta koje se nalaze u prometu na teritoriju Republike Hrvatske, i to u slučaju povećanja visine trošarine na cigarete i/ili povećanja maloprodajne cijene cigareta, a u skladu s određenjima pravne stečevine Europske unije, odnosno presudama Suda Europske unije te uvode dodatne mjere posebnog nadzora kod prodaje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje radi učinkovitog sprječavanja i suzbijanja najtežih oblika velikih poreznih prijevara.

Tolušić: Mjere će pomoći poljoprivrednicima i građanima

Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić osvrnuo se na dio predloženih poreznih izmjena, ustvrdivši da će one zasigurno pomoći poljoprivrednicima i hrvatski građanima.

„Još od početka prošle godine kad smo spustili PDV na gnojivo, pesticide i druge agrokemijske proizvode, na stočnu hranu, sadnice i sjemenje, a to su također bili ozbiljni iznosi za hrvatski proračun ali koji su išli na korist našim poljoprivrednicima, s ovim nastavkom porezne reforme, sa smanjenjem PDV-a na svježe voće i povrće, ribu, jaja, žive životinje, ne 100 posto ali dobrim dijelom pomažemo povećanje i bolju potrošnju hrvatskih domaćih poljoprivrednih proizvoda. To zasigurno može pomoći i našim poljoprivrednicima i hrvatskim građanima”, rekao je Tolušić.

Zahvalio se i na tome što su uvaženi prijedlozi Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske voćarske zajednice za smanjivanjem troškova rada sezonaca u poljoprivredi, što će poljoprivrednicima omogućiti efikasnije i bolje poslovanje.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je u četvrtak da je situacija na tržištu rada zbog nedostatka radne snage dramatična, da predložene reforme neće riješiti glavni problem, a to je visoki trošak poslovanja, te apelira na Vladu da prihvati njezin prijedlog proširenja neoporezivih primitaka radnika.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja poručila je s današnje konferencije za medije da je situacija u gospodarstvu dramatična, ali da se to ne prepoznaje, te da Vlada zakonima koje priprema neće ništa riješiti.

Kazala je da konferencija za medije nije sazvana slučajno, već zato što Vlada danas u saborsku proceduru upućuje paket poreznih izmjena.

Poručila je da zbog kroničnog nedostatka radne snage gospodarstvo neminovno tone, te kako smatra da smo “došli do dna”: “Možda u Zagrebu situacija nije toliko dramatična, ali iz svih regija Hrvatske dolaze dramatični apeli prema HUP-u da se iznađu određene mjere. Posla ima više nego ikad, ali nemamo ga s kime odraditi”, rekla je Deranja.

Kaže da je radni “bazen” prazan te da je HUP odbijen kada se zalagao za donošenje kvota za strane radnike, dok sada kada ih imamo, “nitko ovdje”, kako je rekla “ne želi raditi”. “Tko će normalan doći raditi u Hrvatsku, kada se odavde ljudi iseljavaju?”, pita se Deranja.

Najavljene reforme neće zadržati radnike

Kaže da najavljene reforme to i nisu, već tek određene promjene kojima se neće ništa napraviti u smislu zadržavanja radne snage i povećanja plaća. Poručuje da se mora početi djelovati, no to je posao Vlade, a poslodavci su tu da upozore da je stanje neodrživo. Kaže da je krajnje vrijeme da ih se počne shvaćati kao partnere i nekog tko društvu želi dobro. “Omogućimo poslodavcima da zadrže kvalitetne ljude i da ih pristojno plate, te da možemo proizvoditi i izvoziti”, rekla je Deranja.

Ocijenila je da tržište rada u Hrvatskoj ne postoji s obzirom na otvorene natječaje na koje se nitko ne javlja. S druge strane, nema povezanosti obrazovanja i tržišta rada.

Do 67., ali ne svi!

Kada je riječ o mirovinskoj reformi, kaže da nitko nije postavio pitanje visine mirovina, odnosno može li se u Hrvatskoj živjeti s ovim mirovinama. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić kaže da HUP podržava umirovljenje sa 67 godina, no ne za sve, jer treba biti osjetljiv i shvatiti da postoje zanimanja gdje je to nemoguće. Kaže da treba ljude poticati za ostanak na tržištu rada, a ne povećavati penalizaciju u slučaju ranijeg umirovljenja. Poručuje da drugi mirovinski stup treba sačuvati i ojačati.

Što se tiče porezne reforme koju će Vlada danas predstaviti, kaže da su mjere toliko male i neučinkovite da neće riješiti glavni problem, a to je pitanje troška poslovanja. “Bez smanjenja tog troška gubit ćemo radnu snagu, tvrtke će gubiti ugovore i klijente, što vodi prema potencijalnim stečajevima i bankrotima”, poručio je Majetić.

HUP je prošli petak iznio svoj prijedlog poreznih reformi, a na danas su se poslodavci fokusirali na proširenje neoporezivih primitaka koji se mogu isplatiti ili omogućiti radnicima, kao što je 13. plaća, nagrade, dnevnice, topli obrok, prijevoz.

Majetić kaže da su to sve mjere koje mogu pomoći da se trošak poslovanja smanji, a ne utječu na državni proračun. S druge strane, apelira da se sa smanjenjima parafiskalnih nameta od 1,5 milijardi kuna koje je za iduću godinu najavio ministar gospodarstva Darko Horvat, ne čeka, veću u njih krene odmah.

Turek: Poduzetništvo je limitirano djelovanjem Vlade i politike

Predsjednik HUP-Udruge metalne industrije Franjo Turek ističe da kvote za uvoz stranih radnika nisu adekvatne, produktivne i ne daju rezultata. Kaže da odluke države po tom pitanju moraju biti smislene, racionalne i brze, pri čemu poručuje da tržište rada trebe otvoriti i liberalizirati te pustiti poslodavce da se sami snađu. “Poduzetništvo je limitirano djelovanjem Vlade i politike (…) Dok ćete vi vegetirati mi ćemo izumrijeti”, poručio je Turek.

Član Izvršnog odbora HUP-a Zdravko Jelčić na čelu je požeške tvrtke Spin Valis s 500-tinjak zaposlenih koja se bavi proizvodnjom namještaja, a izvozi u 30-ak zemalja. Kaže da im mjesečno iz tvrtke odlazi više od pet ljudi, a kako su od početka godine plaće povećali 15 posto, što smanjuje profitnu maržu, kreditni potencijal, a smanjuje se i pozicija za ulaganje.

Predsjednik HUP-ove varaždinske podružnice Tihomir Premužak kazao je da situaciju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje je prerađivačka industrija značajno prisutna, dodatno otežava blizina slovenske pa i austrijske granice, s obzirom da tamo postoje tvrtke gdje se nude plaće koje hrvatski poslodavci ne mogu pratiti.

Kaže da je prerađivačka industrija već sada suočena s umirovljenjima, što će dodatno eskalirati za pet do deset godina. Upozorava da tvrtke tada neće imati koga zaposliti, jer su takva zanimanja mladima uglavnom neatraktivna.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) procjenjuje da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo zabilježiti rast od 3 posto, dok bi se iduće godine rast mogao blago usporiti na 2,9 posto, pri čemu bi glavni generator rasta trebala ostati potrošnja kućanstava.
Skok bruto domaćeg proizvoda (BDP) bi se se prije svega trebao temeljiti na snažnom rastu domaće potražnje, dok doprinos rastu neto vanjske trgovine ostaje negativan, navodi se u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook, objavljene u srijedu.

U publikaciji se navodi da će se usporavanje rasta izvoza, odnosno nastavak trenda rasta uvoza nadoknaditi daljnjim rastom raspoloživog dohotka, uz umjerenu inflaciju, povećanjem potrošačkog optimizma, niskim kamatnim stopama, stabilnim tečajem kune prema euru, solidnom turističkom sezonom te nastavkom pozitivnih kretanja u domeni javnih financija.

Iduće godine, zbog usporavanja rasta kako osobne tako i državne potrošnje, očekuju smanjenje doprinosa domaće potražnje na 3,8 postotnih bodova, ali će neto vanjska trgovina, unatoč nešto snažnijem rastu izvoza, i dalje imati negativan doprinos u iznosu od 0,9 postotnih bodova.

“Glavni generator rasta gospodarstva i dalje će ostati potrošnja kućanstava, uz očekivanu stopu porasta u iznosu od 3,8 posto u ovoj te usporavanje na 3,1 posto u idućoj godini”, smatraju analitičari EIZ-a.

Najavljuje se, međutim, nastavak rasta državne potrošnje, pa za 2018. očekivani rast državne potrošnje iznosi 2,6 posto, dok bi uslijed smanjenja prihoda zbog najavljenih smanjenja poreznih stopa u 2019. rast državne potrošnje trebao usporiti na 2 posto. “Iako je rast investicijske potrošnje podbacio u odnosu na očekivanja u prvoj polovici godine, očekuje se da će to biti nadoknađeno u trećem i četvrtom tromjesečju, prvenstveno zbog provedbe određenih započetih građevinskih pothvata, te da će investicije završiti 2018. godinu s rastom od 5,3 posto, dok bi u 2019. trebale rasti po stopi od 5,1 posto”, navodi se u analizi.

Dodaje se da bi prilično uspješna turistička sezona, nastavak rasta potrošnje u EU i globalni rast međunarodne trgovine trebali nadoknaditi slabije rezultate iz prvog tromjesečja i dovesti do porasta izvoza od 4,3 posto u ovoj godini.

Za iduću godinu predviđa se oporavak izvoza sa stopom rasta u iznosu od 4,9 posto, dok bi uvoz trebao rasti po stopi od 6,9 posto u ovoj godini, uz blago usporavanje na 6,8 posto u 2019., navodi se u analizi. Ističe se i da je u 2017., prvi puta u 20 godina, konsolidirani proračun opće države zabilježio suficit. “Nastavak sličnih kretanja u prvoj polovici ove godine sugerira da bi i ova, kao i sljedeća godina, mogla završiti s pozitivnim saldom proračuna opće države, i to u iznosu od 0,5 za ovu i 0,3 posto BDP-a za 2019.”, smatraju analitičari EIZ-a.

Očekuju i nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u na razinu od 75,6 posto u 2018. i 70 posto u 2019. godini. Analitičari Instituta ističu i da nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima stvara pritisak na povećanje plaća, a može i dovesti i do ugrožavanja rasta pojedinih sektora, pa i čitavog gospodarstva.

Po njima, gotovo je nemoguće ostvarenje dugoročnih stopa rasta u okruženju bez ili s niskim rastom zaposlenosti, posebno u gospodarstvu temeljenom na uslugama kao što je hrvatsko. Ipak, uz nastavak trenda pada broja nezaposlenih i umjereni rast zaposlenosti, očekuju daljnje snižavanje stope nezaposlenosti na 9,9 posto u 2018. i 8,8 posto u 2019. godini. Analitičari EIZ-a očekuju umjerene stope inflacije, unatoč rastu cijena energije. Tako u ovoj godini očekuju prosječnu inflaciju od 1,6 posto, a u idućoj od 1,5 posto.

Upozoravaju, također, kako postoje brojni rizici ostvarenja ovih prognoza, pa bi očekivane pozitivne trendove u državnim financijama mogla ozbiljno ugroziti izdana jamstva za brodogradilište Uljanik, ali i potencijalni troškovi restrukturiranja kako samog Uljanika, tako i Petrokemije.

Navode i rastuće dugove u zdravstvu, ali i dalje nerazriješeno pitanje bankovnih tužbi povezanih sa švicarskim frankom, kao i moguće tužbe povezane sa slučajem Agrokor. Prijetnje su, smatraju, i neizvjesnost oko mirovinske reforme te zahtjevi sindikata javnih službi za daljnjim povećanjem plaća u javnom sektoru.

S druge strane, očekivanu investicijsku potrošnju kao i potrošnju kućanstava moglo bi ugroziti negativna iskustva s povlačenjem sredstava iz EU fondova tijekom posljednjih pet godina, mogući dodatni inflatorni pritisci zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i rasta plaća na domaćem tržištu, ali i pojačana previranja unutar vladajuće koalicije, zaključuju analitičari EIZ-a.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić komentirao je iznenadni izlazak Milanke Opačić iz stranke i nezadovoljstvo u stranci.
Add content here
“Onima koji se ne vide u SDP-u, ne dijele naše socijaldemokratske stavove mogu reći da im želim sretan put i puno sreće u životu i nadam se da neće podržavati HDZ kao neki naši disidenti poput Sauche i Ronka”, rekao je Bernardić.

Još uvijek se čeka odluka o Klubu SDP-a. “Vrlo jasan sam bio, Klub je prvo htio mene za predsjednika, ispoštivali smo to, donijeli odluku, Klub je u međuvremenu promijenio odluku, nije rekao koga želi, Predsjedništvo je donijelo odluku da do daljnjega predsjednik Kluba ostaje Arsen Bauk.”

Bernardić ima poruku i za one u stranci koji žele njegovu ostavku: “Nemojte cmizdriti, moljakati putem medija da odstupim. To se tako ne radi. Račan se okreće u grobu kada vidi kako neki ruše stranku, neko koji se nazivaju uglednim članovima. Što su drugi članovi onda, neugledni? Ja sam spreman na sve sukladno Statutu, a ne cendranju.

Premijer Andrej Plenković danas je u Saboru ismijao izjavu o “interesima krupnog kapitala”. “To su oni koji su pljačkali Hrvatsku, osušivali hrvatsko tkivo, sad zamijenili Todorića i nastavili staro. DORH nije našao shodnim ispitati Petrova, Božinovića, Plenkovića koji su aktivno usdjelovali u izradi lex Agrokora. To je taj krupni kapital o kojem pričam. To je taj interes, o tome neću prestati pričati”, kazao je Bernardić.

Novinari su mu rekli da ako zna za nečiju krivnju i upletenost, da je to kao građanin dužan prijaviti. “Apsolutno, ja to javno progovaram, a na DORH-u i institucijama države je da ispoštuju minimum minimuma, a to je da ispitaju sve ključne aktere sastanaka u Vladi. Ovo niej smiješno, ovo je ozbiljno pitanje. Ono što je jasno je da u ovom konkretnom slučaju postoje snovane indicije, a da DORH nije napravio ništa. O tome će još biti riječi”, odgovorio je Bernardić.

Podsjetimo, dugogodišnja SDP-ova saborska zastupnica Milanka Opačić u srijedu je zatražila brisanje iz članstva u SDP-u, jer je to, kaže, postala marginalna oporbena stranka, a politički put će nastaviti kao nezavisna zastupnica i glasati za svaki dobar zakonski prijedlog, bez obzira od koga dolazio.

Plin je na tržištu u zadnjih godinu i pol dana poskupio za cca. sto posto, no cijena za građane nije se bitnije mijenjala.
To je tako zbog političke odluke da HEP bude opskrbljivač na veleprodajnom tržištu (OVT), koji dobavlja plin za potrebe građana i prodaje ga opskrbljivačima koji ga dalje prodaju građanima. Cijena plina fiksirana je da travnja iduće godine, a i onda plin može poskupiti tek 10%, stoji u natječajnoj dokumentaciji za OVT-a. Referentna cijena plina do kraja ožujka 2019. iznosi 0,18 kn/kWh.

U srpnju je HERA za ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu odredila HEP, no protivno očekivanom, samo do 1. travnja 2019., kada će se provesti novi natječaj za period do 31. ožujka 2021.. Odluka HERA-e reflektira činjenicu da HEP na kupovini i prodaji plina za kategoriju kućanstvo snosi gubitke, kao i razmišljanja glavnine struke da bi se tržište za tu kategoriju trebalo otvoriti i prije 2021. godine.

Tada bi plin kupovati sami opskrbljivači, a problem je što velik broj njih za to nije kadrovski ni financijski osposobljen,a do okrupnjavanja tvrtki na opskrbi nije došlo. U slučaju otvaranja tržišta cijena plina bolje bi pratila tržišna kretanja, ali to vjerojatno znači i poskupljenje od 25-30posto, posebno u atmosferi ovako visokih cijena plina kakve su danas. HEP trenutno maksimalno koristi sinergiju jer je i sam veliki kupac plina, ali očigledno se nalazi pod političkim pritiskom jer je primjerice odlukom Vlade ovoga ljeta počeo prodavati plin Petrokemiji, umjesto plinskih trgovaca PPD-a i INA-e koji žele kupiti tu tvrtku, ali zaziru od gubitaka na prodaji plina, piše Energetika-net.

Nekako paralelno s panikom koja je jučer nastala u riječkom brodogradilištu 3. maj, kada su radnici priopćili kako im nestaje narudžbi, materijala, a uskoro će nestati i radnika, dočekale su nas dvije važne vijesti koje razotkrivaju cijelo zamagljivanje interesno kriminalne hobotnice koja je cijelo vrijeme na dijelu.
Prvo je iz Europske komisije došla odbijenica vladina plana intervencije u Uljanik grupu. Komisionari su poručili kako je brodogradilište izlistano na burzi, u vlasništvu privatnih dioničara te kako bi bilo narušavanje tržišnog natjecanja kada bi vlada izravno intervenirala. Traže veći omjer privatnog naspram javnog pomaganja.

Piše Ivan Brodić

Ali avaj, vladin liebling Danko Končar, jučer je priopćio kako su nastale nove okolnosti i kako obzirom na probleme u Finskoj (gdje je dobio kaznu od 50 milijuna eura zbog netransparentnog stjecanja vlasništva u jednoj od svojih tvrtki) i nalaz Europske komisije, više nema partnera za razgovor u hrvatskoj vladi.

Nije to nikakvo iznenađenje, obzirom da je i ranije gospodin Končar izjavljivao kako neće ulaziti u Uljanik sve dok Komisija ne odobri plan restrukturiranja koji je dogovorio s vladom, jer što ako on da novac, a vlada mu ga ne vrati. Koincidiralo je to i s viješću kako poslovne banke nisu više vojne pratiti njegovu tvrtku Kermas energiju u Brodotrogiru te kako HBOR ne želi dati drugi kredit, nakon što je ranije odobrio 100 milijuna kuna za izgradnju podizne platforme u tom trogirskom škveru.

Druga vijest koja nas je zatekla jest nalaz državne revizije prema kojoj nije bilo nikakvih netransparentnosti i nikakve nenamjene u trošenju sredstava za restrukturiranje brodogradilišta Brodosplit, nakon što ga je preuzeo Tomislav Debeljak i DIV Grupa. Osobito je to zanimljivo zato što je brodograđevni regulator  nekoliko godina vladi i HBOR-u dostavljala suprotna izvješća, zbog čega su u jednom trenutku došla u pitanje i jamstva za veliki polarni kruzer u splitskom škveru. Ovaj je brod je pak bio od iznimne važnosti za američku percepciju investicijske klime u Hrvatskoj. Naime, kupac toga broda je ugledni fond KKR, koji osim u ovaj posao, u hrvatskoj ulaže u neke od najutjecajnijih medija.

S druge strane neka od brodogradilišta, danas u problemima, dobivala su jamstva preko noći i to za brodove za koje su dogovarali unaprijed uračunate gubitke od stotina milijuna kuna. Pri tome nisu koristili niti instrumente financijskih osiguranja, koja se koriste za sve proizvode koji se dogovaraju u dolaru, a kojima su troškovi u euru. Ta, platit će porezni obveznici. I platili su, samo u ovoj godini milijardu kuna približno. Poštapalica, rekao bi Gianni Rossanda, nedavno u Otvorenom Mislava Togonala.

Sada, kada je Europska komisija zabranila takve poštapalice i kada nas je upozorila da imamo tržište kapitala, za koje vrijede određena pravila u kojima je država arbitar, a ne intervencionist, vrijeme je da zavirimo u priopćenja na Zagrebačkoj burzi, tom tržištu kapitala na koje nas EK upozorava. Jer, samo je to relevantno za kompanije koje su tamo izlistane.

Na Zagrebačkoj burzi, u odlukama koje je svaka kompanija dužna dostavljati burzi, ne nalazimo ništa glede odluka Uljanik grupe o restrukturiranju. Valja naglasiti kako u priopćenjima na Zagrebačkoj burzi nalazimo tek odluku Uljanik grupe o dokapitalizaciji.

Na tender, temeljem ove odluke iz ožujka ove godine javila su se dva ponuđača. Jedan je Kermas energija, s ponudom koja se referira na plan restrukturiranja u suradnji s vladom, koji u odlukama Uljanik grupe ne postoji. I drugi je DIV Grupa, koja je ponudila otkup 3. maja, 24.9 posto dionica Viktora Lenca i 380 milijuna kuna riječkom škveru kao dokapitalizaciju.

Odgovor nije trebalo dugo čekati, prema priopćenjima sa Zagrebačke burze, u odgovoru na napise Jutarnjeg lista, Uljanik grupa odbila je ponudu DIV-a zato što bi to značilo da bi Uljanik 3. maju trebao vratiti pozajmnice kojim je 3. maj spašavao Uljanik tijekom ovih pet godina u kojima je bio dijelom grupacije. Dakle, prema relevantnim informacijama s tržišta kapitala, uprava, na čelu s čovjekom zvanim Poštapalica, osudila je 3. maj na propast.

Legitimno se zapitati jesu li motivi nesposobnost, želja za kupovinom parlamentarnih ruku u komplotu uprave, dijela vlasti, licenciranog regulatora i pogodovanog strateškog partnera ili nešto treće. Vrijeme će vrlo brzo pokazati, tim više što iz kruga DIV Grupe saznajem kako ih nakon odbijenice EK, nalaza revizije i odustanka Kermas energije nitko od političkih ili regulatornih institucija nije kontaktirao.

Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve u kontekstu Pariškog sporazuma vezane za dekarbonizaciju energetskog sektora.
*Jedan od glavnih izazova dekarbonizacije energetskog sustava u Europi je kako integrirati obnovljive izvore energije u elektroenergetski sustav opterećen tokovima energije u različitim smjerovima zbog decentralizirane proizvodnje obnovljive energije. Zbog toga se posebno ističu tri bitna izazova.

Prvi je adekvatno upravljanje elektroenergetskim sustavom zajedno sa integracijom svih tržišta i daljnjim tehnološkim napretkom. Drugi izazov je pohranjivanje proizvedene energije zajedno sa transformacijom između električne energije i plina, a treći izazov je povećanje učinkovitog korištenja energije na strani samih potrošača. Slijedom navedenog, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić je danas u Linzu (Austrija), na neformalnom sastanku Vijeća ministara za energetiku, potpisao Deklaraciju pod nazivom “Inicijativa za poticanje primjene vodika” (“The Hydrogen Initiative”). Vodik ima potencijal u nizu aktivnosti jer može poslužiti za pohranu energije, može poslužiti kao zamjena za prirodni plin (metan), može se koristiti u industrijskim procesima koji su danas primarno vezani uz ugljik kao njegova zamjena, te, konačno, kao potencijal u prometu tj. kao gorivo, odnosno izvor električne energije.

Deklaracijom se nastoji potaknuti daljnje istraživanje i razvoj te industrijalizacija vodika kao potencijalnog sredstva kojim bi se proizvedena energija pohranjivala, čuvala te direktno koristila kako u prometu tako i u kućanstvima i industriji. Također, Deklaracijom se nastoje potaknuti istraživanja i mjere kojima će vodik zamjenjivati ugljik u proizvodnim procesima te na taj način dodatno doprinijeti dekarbonizaciji kako energetskog sektora tako i industrije te na taj način potpomoći ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma.

Milanka Opačić, dugogodišnja saborska zastupnica SDP-a i bivša potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih izlazi iz SDP-a.
Objasnila je svoju odluku na press konferenciji u Saboru:

“U ovih 28 godina dala sam svu svoju energiju i znanje. Stranka je dva puta bila odgovorna za državu i za građane. Kada smo bili u oporbi bili smo odgovorna oporba, stožerna oporbena stranka, danas smo nažalost marginalna oporbena stranka. Ne stožerna stranka, nego privjesak svim manjim strankama.”

Smatra da sukobljene strane u SDP-u nemaju snage za izvući stranku iz krize. “Osnovni razlog mog odlaska je zadnji četverosatni sastanak u stranci na kojem je bilo jasno da niti jedna niti druga strana nemaju snage da izvuku stranku iz krize, radi se samo o parcijalnim interesima. Moj ostanak u SDP-u značio bi sudjelovanje u rastakanju stranke, a ja u tome više ne želim sudjelovati. Sada već svojoj bivšoj stranci želim da se što prije oporavi, da nađu nove ljude, novu viziju”, rekla je Opačić.

Rad u Saboru će nastaviti kao nezavisna zastupnica. “Zalagat ću se i glasat ću za svaki prijedlog koji je dobar za građane i Republiku Hrvatsku, neovisno od koga dolazio. Na to me obvezuje biračko tijelo koje je za men glasalo. Moja obveza je da zadržim socijaldemokratski identitet.”

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak kako se u Hrvatskom saboru neće održati tematska sjednica koji traže neke braniteljske udruge vezano uz sporost i nerješavanje ratnih zločina u Vukovaru, te zahtjev da se SDSS-ov saborski zastupnik Milorad Pupovac očituje o Domovinskom ratu, istaknuvši kako bi to bilo van svih uzusa i načela.
“Ne, to nije način”, rekao je Plenković novinarima nakon sastanka Kluba zastupnika HDZ-a upitan hoće li njegova stranka poduprijeti zahtjev branitelja da se u Hrvatskom saboru održi tematska sjednica o problemu nerješavanja ratnih zločina u Vukovaru te da se SDSS-ov saborski zastupnik Milorad Pupovac očituje o Domovinskom ratu.

Istaknuo je kako se u Hrvatskom saboru sigurno o tome neće održati tematska sjednica jer bi to, kazao je, bilo van svih uzusa i načela.

“To je po mom dubokom uvjerenju, premda je to odluka Sabora, apsolutno nemoguće da se dogodi. Bit će prigode za političke rasprave, za intervjue, za očitovanja, ali takva vrsta saborske rasprave – ne”, naglasio je.

Predstavnici braniteljskih udruga došli su u Ministarstvo hrvatskih branitelja na poziv ministra Tome Medveda, kako bi razgovarali o najavljenom prosvjedu u Vukovaru. Naime, braniteljske udruge nedavno su podržale prosvjed protiv “šutnje institucija” o problemu nerješavanja ratnih zločina u Vukovaru, koji je za 13. listopada najavio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, i zatražile raspravu u Hrvatskom saboru i očitovanje SDSS-ovog saborskog zastupnika Milorada Pupovca o Domovinskom ratu.

Velika Britanija i Europska unija blizu su dogovoru o urednom brexitu, napisala je britanska premijerka Theresa May u srijedu u njemačkom dnevniku Die Welt, pozivajući Europsku komisiju da prilagodi svoje stajalište o postizanju sporazuma.
U članku za Die Welt May je poručila da obje strane trebaju pokazati dobru volju kako bi izbjegle kaotičan izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a sljedećeg ožujka, što bi moglo prouzročiti velike ekonomske poremećaje.

“Blizu smo postizanja urednog povlačenja, što je bitna osnova za izgradnju budućeg bliskog partnerstva”, napisala je britanska premijerka.

Kako bi došli do uspješnog sporazuma EU mora prilagoditi svoju poziciju, kao što je to učinila i Velika Britanija, kaže May, što znači da nijedna strana ne može postavljati neprihvatljive zahtjeve, kao što je uspostava carinske granice između različitih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva.

Čelnici EU-a trebali bi se sastati u srijedu i četvrtak u Salzburgu u Austriji zbog razgovora koji je britanski ministar za brexit Dominic Raab nazvao “važnim korakom”. Raab je potvrdio da njegova Vlada ostaje kod dosadašnjeg prijedloga za uređenje granice nakon brexita između njezine pokrajine Sjeverne Irske i članice EU-a Irske, što je jedna od glavnih prepreka sporazumu.

U utorak je glavni EU-ov pregovarač Michel Barnier izjavio kako je Unija spremna prilagoditi svoj prijedlog “politike sigurnosti” na irskoj granici nakon brexita. May poručuje u članku za Die Welt da bi tvrda granica između Sjeverne Irske i Republike Irske ili između Sjeverne Irske i ostatka Ujedinjenog Kraljevstva ugrozila mir i stabilnost na otoku. “Kako bi izbjegli tvrdu granicu, trebamo slobodno kretanje roba, što nije isto što i djelomično sudjelovanje na jedinstvenom tržištu: britanske tvrtke ne bi uživale, primjerice, ista zakonska prava”, ističe May.

Područje slobodne trgovine za robu i poljoprivredne proizvode između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno s “olakšanim carinskim aranžmanom” izbjeglo bi potrebu za carinskim i regulatornim provjerama na našim zajedničkim granicama, navodi britanska premijerka.