Hrvatska

Iz analize Embera

Od pokretanja Inicijative triju mora 2015. godine, koja obuhvaća 13 zemalja, uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u zemlje središnje i istočne Europe povećao se čak 12 puta, prema analizi energetskog think-tanka Ember. Iako je većina energetskih projekata podržanih inicijativom usmjerena na širenje plinske infrastrukture, promjene u energetskom krajoliku nameću potrebu za prilagodbom fokusa.

Emberovu analizu ističe planirani samit i poslovni forum Inicijative triju mora, koji će se održati u Vilniusu u travnju, kao ključan trenutak za određivanje smjera regije, s potencijalnim utjecajima na cijelu Europu. Dok se inicijativa prvotno usredotočila na infrastrukturne projekte vezane uz fosilna goriva, potreba za preusmjeravanjem postaje sve očitija s jačanjem obnovljivih izvora energije i potrebom za povezanijim elektroenergetskim sustavima.

Inicijativa triju mora, koja uključuje zemlje poput Hrvatske, Poljske, Češke i drugih, suočava se s rastućim kapacitetima za uvoz LNG-a koji bi uskoro mogli premašiti potražnju za plinom. Dok se fokus prvotno usmjeravao na infrastrukturne projekte za fosilna goriva, promjene u energetskom sektoru zahtijevaju prilagodbu strategije.

Ključni aspekti analize Embera naglašavaju potrebu za snažnijim naglaskom na obnovljive izvore energije te većom fleksibilnošću i povezanošću elektroenergetskih mreža. Također, predlažu se promjene u planovima za širenje kapaciteta LNG-a kako bi se uskladili s očekivanim budućim potrebama.

Inicijativa triju mora ima priliku postaviti temelje za energetsku tranziciju koja bi bila u skladu s europskim ciljevima o smanjenju emisija i povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Važno je postići dogovor o ključnim ciljevima kako bi se osigurala održiva energetska budućnost regije i Europe, stoji među ostalim u analizi Embera.

Dalibor Pudić za Bloomberg Adria

Nastavljajući korake prema zelenoj tranziciji, Hrvatska je najavila značajne investicije u infrastrukturu za vozila na vodik. Država će subvencionirati izgradnju punionica s impresivnih 30 milijuna eura, od kojih će 15 milijuna eura biti dostupno već ove godine. No, ova inicijativa potaknula je raspravu o isplativosti i prikladnosti fokusa na vodik u ovom trenutku.

Pavle Mihajlović, konzultant s fokusom na industrijski sektor, ističe da, iako proizvodnja vodika trenutno nije isplativa, on je ključan za energetsku tranziciju. Mihajlović naglašava da vodik ima nezamjenjivu ulogu u proizvodnji zelenog čelika te da je njegova proizvodnja od vitalnog značaja za smanjenje emisija CO₂.

Dalibor Pudić, predsjednik hrvatske stručne udruge za plin, ističe važnost plina kao energenta s čistijim emisijama u usporedbi s fosilnim gorivima. On naglašava da plin ima perspektivu u smanjenju emisija CO₂ te da će imati ključnu ulogu u prelasku postojećih termoelektrana na plin.

Unatoč investicijama u vodik, ostaje pitanje jesu li električna vozila ili vozila na vodik bolje rješenje za prijevoz budućnosti. Mihajlović ističe eksperimentalnu prirodu ovih punionica te potencijal vozila na vodik u industriji logistike i transporta.

Rasprava također obuhvaća pitanje uloge plina u budućoj energetskoj strategiji Hrvatske. Pudić naglašava važnost plina kao čistog fosilnog goriva te njegovu ulogu u smanjenju emisija CO₂.

Dok Hrvatska kroči prema zelenoj tranziciji, rasprava o ulozi vodika i plina u energetskom miksu zemlje i regije ostaje ključna. S obzirom na brzu evoluciju tehnologije i ekonomskih čimbenika, budućnost energetskog sektora ostaje dinamična i zahtijeva kontinuiranu analizu i prilagodbu, donosi Bloomberg Adria.

Vlada RH

Vlada je u četvrtak usvojila šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, ukupne vrijednosti 503 milijuna eura, kojim osigurava nastavak stabilnosti cijena struje i plina, a nastavlja se i s pomoći umirovljenicima, braniteljima te socijalno ugroženim građanima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade rekao je da su dva osnovna cilja novog paketa – zadržavanje niske cijene energije i doprinos smanjenju inflacije. Za zadržavanje cijena energije u novom paketu izdvaja se 389 milijuna eura, a za borbu protiv inflacije 114 milijuna eura.

Tako, u sklopu novoga paketa mjera, od 1. travnja pa do 30. rujna 2024. cijena struje ostaje ista za građane, gospodarstvo te javni i neprofitni sektor, za što država izdvaja 231 milijun eura. Kućanstva će za polugodišnju potrošnju do 3000 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura.

“Vrlo jednostavna poruka – cijena struje ostaje ista, država i Vlada štite građane od rasta cijena struje”, istaknuo je Plenković. Mjera se odnosi na ukupno 2.214.236 mjernih mjesta, a ukupno je vrijedna 86 milijuna eura.

Jeftinija električna energija za javni i neprofitni sektor zadržava se na prosječnoj cijeni od 62 eura po megavatsatu, mjera je vrijedna 83 milijuna eura, obuhvaća 21,9 tisuća korisnika, a odnosi se na vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge.

Cijena električne energije za malo i srednje poduzetništvo za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh se također zadržava na 62 eura po megavatsatu, pri čemu je mjerom obuhvaćeno 93,2 tisuće korisnika, a vrijednost mjere doseže 62 milijuna eura.

Cijene plina također ostaju iste, ta mjera je vrijedna 50 milijuna eura.

Kako je napomenuo predsjednik Vlade, dat će se nadoknada Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za osiguranje zaliha plina, kako ne bi nastupili nepovoljni uvjeti za korisnike i porasla cijena plina. Time su također obuhvaćena kućanstva, javni i neprofitni sektor, toplinski sustavi, kao i distributeri plina, kada je riječ o mogućim gubicima, rekao je Plenković.

Kako stoji u Vladinoj odluci, kupcima u kategoriji kućanstava subvencionira se trošak tako da se na računu koji opskrbljivač plinom isporučuje kupcu, neto iznos cijene za potrošnju energije umanji odnosno da se nadoknadi razlika između cijene 27,7 eura po megavatsatu i cijene utvrđene metodologijom. Kako su se cijene na tržištu stabilizirale oko 27,7 Eura/MWh, očekuje se da će iznos razlike biti bitno manji u odnosu na odluke koje su stabilizirale cijene iz 2022. i 2023. godine. Ako cijena bude manja od 27,7 Eura/MWh, neće je biti potrebno subvencionirati, napomenuli su iz Vlade.

Cijena do 30. rujna ostaje ista i za toplinsku energiju za 159 tisuća korisnika centralnih sustava. Ukupna vrijednost mjere je 108 milijuna eura.

Vlada je u sklopu paketa mjera donijela i Uredbu o nadoknadi dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika za razdoblje od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. godine. Pravo na nadoknadu imaju osobe koje obavljaju komercijalni prijevoz putnika koje su na temelju odredbi Pravilnika o ostvarivanju prava na povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Potpora iznosi 16 eurocenti po litri dizel goriva, mjera je vrijedna 11 milijuna eura, a koristi za prijevoznike su smanjenje troška obavljanja prijevoza do 3,7 posto prosječno, umanjenje gubitaka od povećanja cijene goriva i trenutne energetske krize, mogućnost ulaganja u nužnu modernizaciju voznog parka te zadržavanje vozača kao deficitarnog osoblja, kao i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge od strane županija, naveli su iz Vlade.

Plenković je apostrofirao i ulogu HEP-a, koji je u proteklih nekoliko godina podnio velik teret u provedbi mjera ograničenja cijena energenata te značajno doprinio stabiliziranju energetskog tržišta.

Lanjskog ožujka, podsjetio je Plenković, donesena je odluka o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanja postupka dokapitalizacije, što je predstavljao prvi korak pomoći toj kompaniji kako bi mogla normalno funkcionirati i ulagati.

Taj dioničarski zajam je dan u iznosu od 400 milijuna eura, bilo je predviđeno još dodatnih 500 milijuna eura. No, rekao je predsjednik Vlade, izmjenama pravnog okvira prošle jeseni predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije imaju pravo na kompenzacijske mjere, odnosno obeštećenje zbog cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. i nadalje.

“Tako da je u odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju HEP-a, Vlada odlučila na neselektivan način obeštetiti HEP i za one troškove koje je kompanija imala tijekom 2022. (…) Provedena je analiza točno utvrđenih troškova HEP-a (…) i obeštećenje će se u potpunosti izvršiti i to prijebojem s dioničarskim zajmom, najavom isplate oko 130 milijuna eura do kraja 2025. godine, kao i odricanjem isplata ostvarenih dobiti do iznosa od oko 200 milijuna eura. Sve s ciljem realizacije investicijskog ciklusa HEP-a u narednom razdoblju”, izvijestio je Plenković.

Dakle, kako je predsjednik Vlade zaključno poručio, dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, a to društvo će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

HEP je u četvrtak pozdravio vladinu odluku o nadoknadi razlike cijene električne energije, ocjenjujući da će mu to omogućiti nastavak stabilnog poslovanja i planirane investicije.
“Pozdravljamo nastavak napora Vlade Republike Hrvatske u omogućavanju priuštive cijene električne energije hrvatskim građanima i poduzetništvu. Također, izražavamo zadovoljstvo Odlukom o nadoknadi razlike cijene električne energije društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. i provedbenim aktivnostima, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na današnjoj sjednici u sklopu šestog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena”, kaže se u HEP-ovom priopćenju.

Ocjenjuje se da je tom odlukom omogućen nastavak stabilnog poslovanja Hrvatske elektroprivrede, koja, kako se navodi “ostaje jamac sigurne opskrbe hrvatskih građana i industrije, kupaca električne energije, toplinske energije i plina te jedan od najvećih investitora u Republici Hrvatskoj”.

Najavljuje se da će fokus ulaganja, za koja su mjerama iz Vladine odluke osigurana sredstva za buduće razdoblje, biti na izgradnji obnovljivih izvora energije i jačanju elektroenergetske mreže radi jednakog pristupa električnoj energiji svim građanima RH, ali i prihvata novih obnovljivih izvora, čime će HEP doprinijeti ostvarenju planirane dekarbonizacije i energetske samodostatnosti Hrvatske.

Vlada je u četvrtak u sklopu 6. antiinflacijskog paketa odobrila nadoknadu razlike HEP-u za kupce kategorije poduzetništvo između ugovorene cijene i cijene obračunate kupcima za razdoblje 1. listopada 2022. – 31. ožujka 2023., u iznosu od 547,08 milijuna eura. Odobrenim iznosom izvršit će se prijeboj s dioničarskim zajmom od 400 milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković rekao je da prvotno planirana dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna, te će i dalje ostati u 100-postotnom državnom vlasništvu.

Analiza

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU oštro je pala u siječnju, a u Hrvatskoj se stabilizirala, zadržavši se na razini kraja 2023. godine, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima, za 3,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U prosincu bila je na oba područja porasla za 1,6 posto, pokazuju revidirani podaci. Daleko je najviše u siječnju na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 14,5 posto u eurozoni i za 12,8 posto u EU.

Izrazitije se u zoni primjene zajedničke europske valute smanjila i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,2 posto, dok je u EU gotovo stagnirala.

Najviše je pak i u eurozoni i u EU porasla proizvodnja intermedijranih proizvoda, za 2,6 odnosno za 2,9 posto u EU.

Rast je bilježio i energetski sektor, za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,6 posto u Uniji.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 29 posto. Sa znatnim odmakom slijede Malta i Estonija gdje se smanjila za 9,4 odnosno za 6,6 posto.

Najviše je pak porasla proizvodnja u poljskoj industriji, za 13,3 posto u odnosu na prosinac. Slijede Slovenija i Litva s rastom od 10,6 odnosno 7,2 posto.

U Hrvatskoj se industrijska proizvodnja u siječnju zadržala na razini prethodnog mjeseca kada se prema revidiranom podatku bila smanjila za 4,0 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku i Italiju.

Lošiji početak godine

I usporedba s početkom prošle godine pokazuje oštar pad europske industrijske proizvodnje, za 6,7 posto u eurozoni i za 5,7 posto u EU, izračunali su statističari.

U prosincu gotovo je stagnirala u eurozoni dok je u EU uvećana za skromnih 0,6 posto, prema revidiranim podacima.

Najsnažnije je na oba područja na početku godine pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 12,1 posto u eurozoni i za 10,1 posto u EU.

Značajniji pad bilježio je i sektor trajnih dobara za široku potrošnju, za nešto više od osam posto.

Neznatno je uvećana samo proizvodnja u energetskom sektoru, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU u odnosu na prošlogodišnji siječanj.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao Irska je zabilježila daleko najsnažniji pad proizvodnje i na godišnjoj razini, za 34,1 posto.

S ogromnim odmakom slijede Estonija i Bugarska gdje je smanjena za 8,6 odnosno za 7,6 posto u odnosu na siječanj 2023. godine.

I hrvatska industrija bilježila je u siječnju pad proizvodnje na godišnjoj razini, za 1,3 posto. U prosincu bila se smanjila za 1,0 posto.

Blizu je Hrvatskoj na početku godine bio Portugal s padom proizvodnje za 1,5 posto.

Najsnažnije je pak u siječnju porasla proizvodnja u Sloveniji, za 12,2 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Grčka, za 10,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Upis novih dionica

Upisnice će dioničari, koji imaju poziv za sudjelovanje, a to su većinski vlasnik Yildirim i četiri državna dioničara, predavati izravno u tvrtki ili preporučenom poštom, a zadnji rok je do kraja 21. travnja.

U Petrokemiji danas započinju primati Upisnice dionica za novo izdanje kojim će se značajno povećati temeljni kapital tvrtke.

Upisnice će dioničari, koji imaju poziv za sudjelovanje, a to su većinski vlasnik Yildirim i četiri državna dioničara, predavati izravno u tvrtki ili preporučenom poštom, a zadnji rok je do kraja 21. travnja.

Rok za uplate upisanih dionica je idućih sedam dana, dakle, najkasnije do kraja 28. travnja. Tada će napokon biti jasna i konačna dioničarska struktura kutinske tvrtke, u kojoj su svi dioničari izrazili namjeru sudjelovanja, ali je i dalje strogo čuvana tajna s koliko novca svaki od njih kani ući u dokapitalizaciju.

Izuzetak je Janaf, koji kotira na ZSE, te je objavio da će svojim dioničarima predložiti sudjelovanje s 2,838 milijuna eura.

Janaf u Petrokemiji trenutno ima pet milijuna dionica čija je pojedinačna cijena jedan euro. Ukupan temeljni kapital od 55 milijuna eura Uprava Petrokemije predlaže podići za najmanje 70 milijuna eura, a najviše za 140 milijuna.

Država, koja uz Janaf sudjeluje u vlasničkoj strukturi Petrokemije još preko Plinacroa, Fonda za financiranje razgradnje NEK i CERP-a, ukupno drži 45,17 posto dionica, a cilj joj je da nakon dokapitalizacije, u kojoj bi Yildirim donio više novca, zadrži kontrolni paket.

Pravilima o alokaciji svakom ulagatelju jamči se upis dionica do omjera kojega sada posjeduje, a upišu li veći iznos nego je predviđeno, Uprava Petrokemije odlučit će koji broj dionica će alocirati pojedinom ulagatelju, vodeći računa, među ostalim, o dugoročnim planovima investitora i budućem poslovanju, kao i veličini ulagatelja u industriji proizvodnje gnojiva. Drugim riječima, prednost će se u takvom slučaju davati Yildirimu, piše Poslovni dnevnik.

Podcast Oslobođenja

Američki veleposlanik u Sarajevu Michael Murphy izjavio je kako SAD snažno podržava približavanje BiH Europskoj uniji i smatra kako je neka vrsta međunarodne prisutnosti u njoj i dalje nužna, a istodobno je snažno kritizirao Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojega je čak optužio da radi u interesu Rusije

Gostujući u podcastu sarajevskog “Oslobođenja” Murphy je kazao kako je BiH zabilježila značajan napredak na putu ka Europskoj uniji otkako je formirana sadašnja vlast nakon izbora 2022. pa stoga postoje veoma snažni geopolitički argumenti za Uniju da otvori pregovore s Bosnom i Hercegovinom.

Murphy je to izjavio prije nego što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak osobno potvrdila kako će Europskom vijeću preporučiti donošenje odluke o otvaranju pregovora s BiH.

Američki je veleposlanik podsjetio kako SAD o tome ne može odlučivati, ali snažno podržava otvaranje pristupnih pregovora.

Kritizirao je političare poput čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, koji tvrde kako je donošenje odluke o otvaranju pregovora bez konkretnog datuma beznačajno jer se cijeli proces može ponovo rastegnuti.

Lažnim je nazvao i Dodikove tvrdnje kako je europski put BiH nespojiv s postojanjem visokog predstavnika međunarodne zajednice koji ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.

Visoki predstavnik treba ostati u BiH sve dok se ne ispune ciljevi koji su jasno postavljeni još 2008., stajalište je SAD-a. Tada je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH definirao program od pet ciljeva i dva uvjeta kao preduvjete za zatvaranje OHR-a. Jedan od njih je procjena da se u zemlji u cijelosti poštuje Daytonski sporazum.

Murphy kaže kako je visoki predstavnik Christian Schmidt taj koji trenutačno osigurava napredak BiH na europskom putu. “Bez visokog predstavnika, i to je nedvojbeno, možda ne bi bilo ni izbora u listopadu 2022. Zamislite gdje bismo bili sad da nije bilo tih izbora”, kazao je Murphy.

Američki je veleposlanik potvrdio kako izgradnja Južne interkonekcije odnosno povezivanje plinske mreže BiH s Hrvatskom ostaje strateškim interesom Zapada kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. Ponovo je kritizirao čelnika HDZ BiH Dragana Čovića, za koga je kazao kako je zapreka tom projektu.

Predbacio je Čoviću da kao političar koji tvrdi da je jedini legitimni predstavnik Hrvata u BiH “interes naroda stavlja na zadnje mjesto” pretpostavljajući mu svoj financijski i stranački interes što, kako tvrdi američki veleposlanik, istodobno pomaže jačanju ruskog utjecaja.

Investitori za Bloomberg Adria

Europska unija se suočava s potrebom za znatnim ubrzanjem svoje zelene tranzicije ako želi ispuniti cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine, kako je predviđeno zelenim planom. Jedan od ključnih izazova jest ubrzanje procesa dobivanja dozvola za ulaganja u obnovljive izvore energije. Trenutno, u Europskoj uniji, proces dobivanja dozvola za izgradnju vjetroelektrana ili solarnih elektrana traje oko pet godina, dok u Hrvatskoj često traje i duže od sedam godina.

Sporost ovih dozvolnih procesa predstavlja ključni problem za zelena ulaganja, koja su u Hrvatskoj posebno važna zbog obilja sunca i vjetra u regijama poput Dalmacije, Slavonije i Like. Drugi izazov predstavlja povezivanje s elektroenergetskom mrežom, što je također jedna od prepreka za razvoj ovakvih projekata. O ovoj temi su razgovarali stručnjaci za obnovljive izvore energije, Mario Klarić, direktor tvrtke Professio Energija koja je uložila u mnoge projekte vjetroelektrana i solarnih elektrana, te Phillipe Bozier, predstavnik konzultantske tvrtke Mazars.

Klarić i Bozier se slažu da Hrvatska treba ozbiljno razmotriti izgradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško. Energetika je ključna za energetsku tranziciju, a ulaganja u vjetroelektrane i solarnu energiju su atraktivna i u Hrvatskoj. Bankarski sektor često financira takve projekte, no njihova realizacija je često izuzetno spora.

Klarić ističe da je Dalmacija najbogatija vjetrom i suncem, ali da su Slavonija i Lika također atraktivne lokacije za takve projekte. Bozier naglašava važnost nuklearne energije kao doprinosa energetskoj tranziciji, uz oprezne mjere kako bi se izbjegli rizici.

Ukratko, ubrzanje zelene tranzicije je imperativ za EU ako želi postići cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine. Hrvatska, poput drugih zemalja, suočava se s izazovima u procesu dobivanja dozvola i povezivanju s elektroenergetskom mrežom, ali ima veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca, donosi Bloomberg Adria.

Subvencije od 30 milijuna eura

Država će izgradnju punionica za vozila na vodik subvencionirati s bespovratnih 30 milijuna eura, od čega će 15 milijuna eura biti stavljeno na raspolaganje već ove godine, proizlazi iz odluke o poticajima za korištenje vozila na vodik koju je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan objavio u četvrtak.

U planu je, prema istome izvoru, izgradnja šest punionica za automobile i kamione na vodik čije će lokacije biti poznate nakon sprovedenog javnog natječaja i zaprimanja ponuda tvrtki zainteresiranih za subvencije te odluka o njihovom (ne)prihvaćanju. S obzirom na to da država planira već ove godine potrošiti pola predviđenog iznosa za spomenute subvencije, na raspisivanje javnog natječaja za ponude tvrtki ne bi trebalo dugo čekati.

Država je spremna izgradnju punionice za automobile poticati s maksimalnim iznosom od dva milijuna eura, dok je za kamione ‘prag‘ 3,5 milijuna eura. Dio budžeta u očekivanom natječaju bit će ponuđen i za izgradnju punionica za električna vozila, ali samo ako je struja za punionice dobivena iz obnovljivih izvora energije.

Hrvatska trenutno nema nijednu javnu punionicu za vozila na vodik, a planiranih šest moralo bi biti u funkciji do 2026..Budući da se u proizvodnji vodika također koristi električna energija, tvrtke koje će dobiti poticaje za izgradnju punionica za vozila na vodik morat će, prema odluci Ministarstva, do 2035. osigurati električnu energiju iz obnovljivih izvora energije.

Kada su u pitanju prihvatljive lokacije za instaliranje punionica za vozila na vodik, Ministarstvo je izbor ograničilo na domaće prometnice koje su dio TEN-T mreže Europske unije. Riječ je, među ostalim, o autocestama Varaždin-Zagreb, Zagreb-Rijeka i Zagreb-Split. Budući da je vodik u energetici sagledan kao najprihvatljivije gorivo za okoliš prije svega u javnom prijevozu, u odluci o poticajima za punionice na vodik naznačeno je kako će se subvencionirati i punionice javnih prijevozničkih tvrtki.

Izjava Olega Butkovića

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković rekao je u ponedjeljak da će novi Vladin paket mjera pomoći stanovništvu i poduzetništvu, te da neće biti povećanja cijene struje i plina, a najvjerojatnije će ostati i jednokratne potpore umirovljenicima i drugim korisnicima.

Upitan da prokomentira novi paket mjera koji je najavljen za četvrtak, Butković je na obljetnici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo rekao da se paket međuresorno priprema te da će se “nastaviti sa svim dobrim stvarima koje su bile i do sada”.

Tako, kako je rekao, neće biti povećanja cijene električne energije ni plina, kada je riječ o građanima i većem dijelu poduzetništva. Dodao je da će vjerojatno ostati i jednokratne potpore za umirovljenike i sve ostale korisnike tih naknada.

Na primjedbe oporbe da je novi paket mjera HDZ-ovo predizborno kupovanje birača, Butković je odgovorio da je oporba u predizbornoj kampanji već duže vrijeme, spomenuvši i nedavni zagrebački skup.

DW

BiH je pred novom arbitražom od 100 milijuna eura. HEP traži naknadu za ulaganja u RiTE Gacko nakon što su Slovenci “dobili” RiTE Ugljevik. Je li razlog arbitraže obnova projekta “Gornji horizonti”?

Urgencija za urgencijom izlazile su 2017. godine iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine kako bi se mirnim putem riješio zahtjev Hrvatske elektroprivrede (HEP), koja na osnovi prijeratnih ulaganja u Rudnik i termoelektranu (RiTE) Gacko, traži naknadu od 100 milijuna eura. Tadašnji Saziv vijeća ministara formirao je komisiju za rješavanje spora u kojem su bili predstavnici RiTE Gacko, Pravobranilaštva BiH i nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj. Ali je na tome ostalo.

„Mi smo pregovarali, Hrvati su tražili svoje, ali ne možeš ti da pričaš s tim ljudima (predstavnici termoelektrane i entitetskih vlasti, op.a.) jer nemaju pojma. Oni su bili tamo rodoljubi koji su se busali u prsa. Oni su to upropastili. I vidjeli ljudi (HEP, op.a.) da nemaju s kim pregovarati i poslali tužbu“, kaže za DW Mlađen Mandić, koji je u trenutku podnošenja zahtjeva HEP-a, ali i ostalih tužbi, bio na čelu Pravobranilaštva BiH. S obzirom na sve viđeno kaže da nije pitanje hoće li tužba biti izgubljena ili dobivena, već koliko će se morati platiti Hrvatima.

„To se moglo riješiti za deseti dio iznosa koji ćemo morati platiti. A ako još tome dodamo dva milijuna eura koje trebaju Bosni i Hercegovini odnosno Republici Srpskoj za sudjelovanje u arbitraži, ne treba dalje ništa da vam pričam“, kaže Mandić.

Hrvatska potražuje stotinu milijuna eura plus kamate na osnovi ulaganja u RiTE Gacko tijekom osamdesetih godina. Sve republike tadašnje Jugoslavije ulagale su u one manje razvijene, a BiH je bila na samom vrhu. Hrvati su kao i Slovenci ulagali u energetiku, a gacki gigant bio je jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinancirali, uz uvjet isporuke jedne trećine električne energije.

Sve je funkcioniralo do početka rata 1992. godine, a Hrvatska sada traži svoje. Prvo su 2017. pokušali kroz mirno rješavanje sporova, ali s obzirom na to da nije bilo sluha kod vlasti u RS-u u BiH, proces arbitraže je sve izvjesniji.

„Na osnovi ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja. Električnu energiju iz te elektrane HEP je preuzimao u razdoblju od 1984. do 1992. godine, kada je BiH, odnosno Republika Srpska, nacionalizirala ulaganje HEP-a”, rekli su za DW iz hrvatske kompanije, podsjećajući da su 2017. godine Vijeću ministara BiH uputili zahtjev za mirnim rješavanjem spora.

„Pravobranilaštvo BiH je tri puta od HEP-a tražilo produžavanje roka za izjašnjavanje, te HEP do danas nije dobio konkretan odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno konkretan prijedlog eventualne nagodbe“, rekli su u HEP-u, navodeći da više informacija ne mogu davati zbog postupka koji je u tijeku.

Direktor RiTE Gacko Maksim Skoko kaže da je cijeli slučaj prebačen na Bosnu i Hercegovinu i da nema više informacija o tome. „To sve ide na BiH, mi nismo u toku što se događa, jer se o tome obavještava BiH, ne mi kao privredni subjekt. Ja vam zaista nisam sugovornik za ta pitanja”, rekao je Skoko.

Pravobranilaštvo BiH je potvrdilo da je obaviješteno o namjeri Hrvatske da ide u arbitražu, a vlast Republike Srpske ići će na ucjenu ako HEP ostane pri arbitraži.

„Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu „Dubrovnik”, koja je znatno veća od njihove za „Gacko”, rekao je premijer RS-a Radovan Višković i pozvao Hrvatsku da se postigne dogovor bez tužbenih zahtjeva.

A hidroelektrana „Dubrovnik” je građena kao dio sustava tri hidroelektrane – Trebinje 1, Trebinje i Trebišnjica. Akumulacijski potencijal je Bilećko jezero i dio infrastrukture nalazi se na teritoriju Republike Srpske. Prije nekoliko godina isto pitanje reciprociteta potegao je i ministar industrije energetike i rudarstva Petar Đokić, rekavši da se i u tom pravcu može ići ako ne dođe do mirnog rješenja spora.

Ipak, problem je malo dublje prirode ako se vratimo malo više od desetljeća unazad. Tadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić i premijer RS-a Aleksandar Džombić dogovorili su 2012. na sastanku u Banjaluci formiranje zajedničke kompanije za izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, vrijednosti 170 milijuna eura. Bilo je predviđeno da hidroelektrana kapaciteta 300 megavata bude izgrađena kod Dubrovnika, a da se opskrbljuje vodom iz Hidroelektrane Trebišnjica.

Sustav “Gornji horizonti”, davno planiran, nikad realiziranFoto: DW
Iako su obojica najavili završetak radova tri godine kasnije, projekt nikad nije realiziran. Republika Srpska je hrvatskoj strani poslala i ponudu za gradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, ali bez odgovora, što je na kraju dovelo do aktiviranja projekta „Gornji horizonti”, starog više od pet desetljeća.

Radi se o megaprojektu velikog zahvata u slivu rijeke Trebišnjice, koji se sastoji iz sedam hidroelektrana i šest akumulacijskih bazena. Realizacija je počela u bivšoj Jugoslaviji sredinom prošlog stoljeća, a vlada Republike Srpske uložila je do sada oko 150 milijuna maraka u dio sustava „Gornji horizonti” Dabar, Nevesinje i Bileća. Postojeća Hidroelektrana Dubrovnik dio je projekta „Donji horizonti” iz istog razdoblja i čine ga još hidroelektrane Trebinje 1, Trebinje 2, Čapljina i Plat, koje su u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske (Trebinje 1,2), Elektroprivrede HZ Herceg Bosne (Čapljina) i Hrvatske Elektroprivrede (Plat).

Rijeka plave boje između zelenih brežuljaka, uz rijeku više naseljaRijeka plave boje između zelenih brežuljaka, uz rijeku više naselja

A ako do arbitraže dođe u slučaju RiTE Gacko, malo je vjerojatno da će se primjenjivati reciprocitet, smatraju stručnjaci, iako bi sve ovo moglo biti razlog spora. Taj spor će, kaže Mandić, sigurno pripasti Hrvatima, zbog identičnog slučaja koji su Slovenci vodili protiv BiH, potražujući naknadu za ulaganje u Rudnik i Termoelektrane Ugljevik.

Slovenija je tužila i dobila Republiku Srpsku koja mora isplatiti Slovencima 67 milijuna eura i osigurati isporuku trećine električne energije dok god je termoelektrana u funkciji. Đokić poručuje da je povoljno okončan spor za Republiku Srpsku, jer da je zahtjev prihvaćen u cijelosti, koji je uz kamatu iznosio preko milijardu eura, to bi već bio problem.

„To bi istog momenta zatvorilo RiTE Ugljevik i ona bi morala otići u stečaj. To bi bio kraj života za Ugljevik”, rekao je Đokić.

Prognoze, međutim, nisu dobre u slučaju Gacka jer su Hrvati čekali upravo nedavnu odluku arbitražnog suda u slučaju Ugljevika na koju se mogu pozvati. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da ne treba biti previše pametan da se vidi na koju kartu Hrvati igraju.

„Pitanje je samo tko će još tu biti „dobar“ i tko je tu u talu“ , kaže Cenić, ne isključujući mogućost da je sve dogovoreno.

„Vrlo je čudno, jer ovakva pitanja ako se odmah ne dogovore ili je apsolutni idiotizam, glupost i neznanje ili su loše namjere. Treće nema. Tko je lud da pušta da izgubi i da mora jednu trećinu struje davati, a postoji sukcesija. Pa ulagala je Bosna i Hercegovina u hrvatsko primorje pa što je dobila? Odakle dobiva Dubrovnik vodu? I ništa”, kaže Cenić, ističući da u slučaju gubitka svih ovih sporova, „struje za izvoz kojom se toliko hvalimo”, neće biti.

„Naš pozdrav će uskoro biti – klekneš i tko god prođe, od privrede do diplomacije i svih ostalih, obavi prođi”, slikovito objašnjava Cenić stanje u koje je aktualna vlast dovela građane u svim segmentima društva.

Republika Srpska izgubila je i 90 milijuna maraka u arbitražnom sporu zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. Ugovor vrijedan 165 milijuna eura je raskinut jednostrano 2015. godine, 11 godina od potpisivanja. Slovenski „Vijadukt” je pokrenuo zahtjev za arbitražu protiv BiH, kao jedinoj mogućoj strani u postupku.

„Ja sam vodio i dobio dvije arbitraže. Republika Srpska me isključila iz hidroelektrana Vrbas i izgubili su. Umjesto milijun sada trebaju platiti sto milijuna. Ne možeš objasniti ljudima koji ne znaju ništa, a oni smatraju da je korisno za RS da oni ističu svoj patriotizam. To nema veze s pravom, pobogu, kaže bivši pravobranilac Mandić, ističući da je nevjerojatno kakvi se propusti prave.

„Pa ne treba vam ništa drugo nego podatak da su u sporu s hidroelektranom Vrbas održali neku konferenciju preko video linka. Zamisli, suđenje koje košta sto milijuna održali preko video linka kao da je Zadruga“, kaže Mandić, koji još jednom upozorava da će, ako bude potvrđena arbitraža HEP-a, BiH sigurno izgubiti.

„Žao mi je, ali izgubit ćemo sigurno. To je bila jedna država, ne znam kako su podveli to uopće pod međunarodni spor jer je ulaganje bilo u jednu državu. Ali to ovi naši ne mogu shvatiti“, zaključuje Mandić, sa žaljenjem konstatirajući da će lažni patriotizam koji proizlazi iz neznanja pojedinaca, platiti Republika Srpska i građani, piše DW.