Hrvatska

Transakcija
Zagrebačka tvrtka Nanobit postaje dio vodeće svjetske gaming kompanije, švedske Stillfront grupe, transakcije će biti provedena u dvije tranše i njena je ukupna vrijednost do 148 milijuna dolara, objavio je u četvrtak Nanobit.

Kako se navodi u priopćenju, Stillfront će najprije kupiti 78 posto udjela za 100 milijuna američkih dolara, a nakon dvije godine će kupiti ostatak udjela u Nanobitu po cijeni koja će ovisiti o kretanju dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) zagrebačke tvrtke u financijskim godinama 2021. i 2022.

Ukupan iznos koji će Stillfront platiti na kraju transakcije bit će do 148 milijuna dolara (gotovo milijardu kuna), prilagođeno za stanje gotovine, ističu iz Nanobita.

Najavljuju i da će Nanobit nastaviti poslovati kao i do sada, ali u vlasništvu Stillfront grupe. Sjedište ostaje u Zagrebu, a kompanija će i u budućnosti nastaviti ostvarivati ambiciozne razvojne planove, poručuju iz Nanobita. “Jednom od najvećih investicija u povijesti hrvatske ICT industrije, Zagreb je stavljen na svjetsku kartu gaming scene”, navodi se u priopćenju.

Nanobit su prije 12 godina u Zagrebu osnovali Alan Sumina i Zoran Vučinić, koji ističu da je Zagreb danas globalno središte jedne od najbrže rastućih industrija na svijetu. “Industrija mobilnih igara brzo raste i sve se više globalizira, a ako želimo ostati broj jedan, moramo ići naprijed. Pridruživanjem Stillfront grupi Nanobit dobiva dodatni zamah koji će nam omogućiti nastavak rasta, razvoj novih ambicioznih planova i projekata. Sasvim je prirodno, s obzirom da smo u poziciji da možemo birati strateškog partnera, da odaberemo onog koji se uklapa u našu kulturu i dugoročnu viziju. Sve one kvalitete koje njegujemo interno – poduzetnički duh, samostalnost i inovativnost – vidjeli smo upravo u vodstvu Stillfront grupe”, izjavili su Alan Sumina i Zoran Vučinić.

Ističu i kako se “vesele suradnji s ostalim uspješnim studijima u sastavu Stillfronta, što će dodatno ubrzati razvoj i Nanobita i Stillfront grupe, a naši zaposlenici će imati priliku surađivati s najboljima iz svijeta”.

U priopćenju se prenosi i izjava CEO Stillfronta Jörgena Larssona, koji ističe da se “preuzimanjem talentiranog tima u Nanobitu, Stillfront širi u žanr narativnih lifestyle igara, čime dodatno jača svoj portfelj igara i povećava doseg kod gaming publike”.

Larsson također naglašava kako su Sumina i Vučinić u proteklih 12 godina zajedno sa svojim timom u Nanobitu izgradili impresivan gaming studio s čvrstom nišom u uzbudljivom žanru lifestyle igara, te kako se vesele što ćemo zajedno s njima raditi na tome da podignu kompaniju na višu razinu. “Osnovni portfelj igara ostvario je impresivan rast tijekom prošle godine, a vidimo i snažan potencijal rasta u budućnosti, uključujući i obećavajuće nove igre koje su u razvoju”, kaže Larsson.

Po podacima iz priopćenja, cijeli proces vodio je tim konzultanata – Latham & Watkins je pravni, a Aream & Co. financijski savjetnik Nanobita, dok je DLA Piper Sweden pravni, a EY financijski savjetnik Stillfronta u toj transakciji.

Stillfront je vodeća free-to-play kompanija koja okuplja 14 gaming studija diljem svijeta. Zapošljava više od 800 zaposlenika, a glavna tržišta su SAD, Njemačka, Bliski istok i sjeverna Afrika te Francuska i Kanada. Sjedište Stillfronta je u Stockholmu, a kompanija je javno izlistana na Nasdaq First North Premier Growth Marketu.

Nanobit je danas sa svojim igrama prisutan u više od 150 zemalja svijeta, zapošljava 125 visokoobrazovanih zaposlenika te je jedan od najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca. Nanobitove igre ukupno su preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini ih igra više od 0 milijuna aktivnih igrača sa svih kontinenata svijeta. Najpopularnije igre su My Story, Hollywood Story i Tabou Stories.

U priopćenju se prenosi i kako najutjecaniji svjetski mediji Nanobit već niz godina svrstavaju na liste najbrže rastućih kompanija Europe. Samo u ovoj godini, Nanobit je lokalizirao svoje igre na čak šest novih jezika i to na njemački, francuski, španjolski, talijanski, ruski i japanski, uz standardni engleski jezik, čime su se probili na više od 15 novih tržišta.

HRT
U policijskoj akciji koja je počela u četvrtak ujutro uhićeno je više osoba među kojima, kako se neslužbeno doznaje, predsjednik uprave Janafa Dragan Kovačević.

Iz MUP-a za HRT nisu potvrdili da je Kovačević uhićen, kao ni iz USKOK-a.

– Vezano uz navedenu akciju, obavještavamo kako je rano jutros na području više policijskih uprava policija započela s uhićenjima više osoba. Radi se o osobama koje su obuhvaćene kriminalističkim istraživanjem koje policija provodi u koordinaciji s USKOK-om unatrag godinu dana, a radi se o djelima iz domene gospodarskog kriminaliteta i korupcije. Tijekom dana na više mjesta provodit će se pretrage na različitim lokacijama. Više detalja bit će poznato u kasnijoj fazi postupka. Ovime ne potvrđujemo uhićenje niti uključenost bilo koje fizičke ili pravne osobe koju navodite, odgovorili su nam iz MUP-a.

Neki mediji su objavili da je uhićen i gradonačelnik Velike Gorice i HDZ-ov zastupnik Dražen Barišić, no to je demantirano iz Ureda gradonačelnika.

– Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić nije uhićen niti priveden, te ovim putem službeno demantiramo napise u medijima, objavili su.

Međutim, iz izvora bliskih istrazi potvrđeno je da je Barišić pod sumnjom, ali nije formalno uhićen, između ostalog jer kao saborski zastupnik ima imunitet, objavila je Hina. Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, član Mandatno-imunitetnog povjerenstva, rekao je jutros novinarima da je uživo vidio da je podnesen zahtjev za skidanje imuniteta za dva zastupnika – Barišića i gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića (SDP).

Barišić je dao izjavu za HRT.

– Nemam nikakva saznanja, dakle, apsolutno me nitko ništa nije kontaktirao, radim svoj posao. Tijekom dana ću možda saznati nešto više pa ću vam onda biti spreman dati širu izjavu, rekao je Barišić.

Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) poslijepodne će raspravljati o zahtjevima da se dvojici saborskih zastupnika skine imunitet. Predsjednik MIP-a Robert Jankovics nije potvrdio da se radi o Barišiću i Grgiću.

– Ne mogu to potvrditi, još nismo dobili papire, rekao je zastupnik Hini.

Kazao je da ima najavu iz državnog odvjetništva da će se za dvoje saborskih zastupnika tražiti skidanje imuniteta. Objasnio je kako je u tijeku okupljanje članova Povjerenstva, jer zbog epidemioloških mjera koje se provode, neke od njih njihovi klubovi nisu predvidjeli za današnje saborske rasprave, kazao je Jankovics koji je i sam bio u svom Belom Manastiru iz kojega se spremao u Zagreb.

Neovisno o tome, uvjerava kako će MIP na vrijeme odraditi svoj posao. Odluka MIP-a bit će spremna za sutra, a na Saboru je da odluči kad će je raspraviti, rekao je Jankovics. Jesu li zahtjevi za skidanje imuniteta dvojici zastupnika povezani, ni službeno, ni neslužbeno nije se moglo doznati u Saboru.

U Saboru
Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović u srijedu je tijekom “aktualnog prijepodneva” rekla premijeru Andreju Plenkoviću, nezadovoljna njegovim odgovorom na pitanje o suradnji HDZ-a i Milana Bandića, da pripazi kako ne bi završio kao bivši premijer Ivo Sanader.

Plenković je Ahmetović kazao da ga podsjeća na bivšeg SDP-ovog zastupnika Gordana Marasa, koji je u Saboru često otvarao zagrebačke teme. “Ne znam zašto vi, koji dolazite s otoka Krka, otvarate temu koja nema veze s tom izbornom jedinicom”, rekao je Plenković uputivši Ahmetović da pitanja o Zagrebu postavlja u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

“Vaše aluzije o političkoj zaštiti razotkrivaju kako vi na to gledate”, dodao je i predložio joj temu o, primjerice, LNG-u.

O LNG-u smo mogli razgovarati kad se to dogodilo, a tada niste htjeli razgovarati. Nikada niste stupili sa mnom u kontakt, odvratila mu je Ahmetović. “Izgubili ste moralni kompas. Ničija nije gorila do zore, pa neće ni vaša, jednom ćete morati stati pred građane i odgovarati za sve koruptivne radnje koje se dešavaju pod vašim patronatom. Neodoljivo me podsjećate na ratnog profitera Ivu Sanadera, pazite da ne završite kao on”, poručila je Ahmetović.

Plenković je tijekom “aktualnog prijepodneva” poručio kako želi da se tema oko vjetroelektrana potpuno rasvijetli, odgovarajući Ivani Posavec Krivec (SDP) na upit o dogovoru povlaštenih cijena za vjetroelektrane u kabinetu ministra Tomislava Ćorića . “Što se tiče borbe protiv korupcije, najbolja borba je da DORH, USKOK, PNUSKOK i policija rade svoj posao u potpunosti samostalno i profesionalno i da njihov rad donosi rezultate”, istaknuo je Plenković.

U vezi moguće odgovornosti Ćorića kaže kako želi da se tema vjetroelektrana rasvijetli i razmota klupko od 2003., kada je projekt krenuo. “‘Ajmo staviti sve na stol pa vidjeti tko je i kakve odluke donosio”, kazao je Plenković braneći Ćorića za kojeg kaže da se više puta o tome očitovao i da, koliko razumije, nije imao ništa s tim.

HRT
Sve smo bliže spajanju dviju obala na gradilištu Pelješkog mosta. Nakon što su iz mora iznikli noseći stupovi, 150 zavarivača koji su stigli iz Kine počeli su spajati rasponske konstrukcije, piše HRT.

Stupovi Pelješkog mosta izdignuli su se iz mora sa skelama na kojima su betonom spojena po dva bazna dijela rasponske konstrukcije. Svi ostali dijelovi spajaju se zavarivanjem. “Prije mjesec dana iz Kine je došlo 150 radnika raznih struka, raznih profila, od čega 35 je certificiranih varilaca, koji se evo počeli raditi na okrupnjavanju konstrukcije”, rekao je Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Podijeljeni su u dva tima pa su i posao počeli na dva kraja mosta – u Brijesti i Komarni. Broj timova zavarivača povećavat će se kako budu pristizale konstrukcije koje se proizvode u Kini. Brod s 13 dijelova teških 3800 tona prije pet dana isplovio je iz luke Nantong. Rasponska konstrukcija mosta sastojat će se od 165 dijelova širokih 22,5 metara. Dva na upornjacima postavljena su na ležajeve, 12 ih je već spojeno betonom, a dva su zavarena.

Večernji list
Sutra počinje bitka za moj sedmi mandat – čim su se glasovi te 2017. godine prebrojili, a Milan Bandić šesti put postao zagrebački gradonačelnik, čovjek na čelu Zagreba ovako je najavio početak sljedeće kampanje za lokalne izbore.

“Svaki dan je radni dan”, napisao je na kalendare koje je dijelio stanovnicima metropole, a poletan je tada bio gotovo kao i u trenutku kad je 2000. godine premijerno stigao na čelo Grada. Svašta se, međutim, dogodilo unatrag tri godine, a kraj najdugovječnijega zagrebačkog gradonačelnika zaziva se i predviđa već mjesecima. On sam, međutim, kažu nam njegovi suradnici, i ne pomišlja da u borbu za Zagreb neće još jednom, ali ovaj će se put to dogoditi u nešto drukčijim okolnostima. “Stara garda” odlučila je da se više neće pretjerano miješati, odnosno da će joj sedmi Bandićevi lokalni izbori biti i – posljednji.

– Polako se povlače. Nisu ništa zamjerili, jednostavno im je pomalo već dosta. I razumljivo je to, nakon toliko godina, svima treba odmor – objašnjavaju Večernjem listu u Gradskoj upravi to da je pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić već prije rekao da mu je ovo zadnji mandat, da je bivši gradski pročelnik za financije Slavko Kojić odlučio da od sljedeće godine više neće biti u Skupštini te da se dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević seli u inozemstvo.

Trojka je to, podsjetimo, koja je uz Milana Bandića praktički i prije nego što je postao Milan Bandić, uz kojeg će i dalje stajati pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić, Ureda gradonačelnika Miro Laco, a i jedna od vjernijih suradnica u posljednje vrijeme, pročelnica za gospodarstvo Mirka Jozić.

– Ljudi su to čiji savjeti njemu puno znače, iako često ne želi to ni sam priznati. Nije sporno da će oni “uskočiti” bude li potrebno, ali ljudi s kojima se sad radi možda nisu za gradonačelnika najbolje rješenje – otkrivaju nam neslužbeno u Gradu, u kojem pitamo i hoće li se, ususret izborima u svibnju, kampanja koja traje 365 dana u godini, kako ističu, intenzivirati. Hoće, kažu nam, i već jest. Sastankom s Borisom Maleševićem, dizajnerom koji je donio pobjedu Andreju Plenkoviću 2016. godine, a onda i Zoranu Milanoviću na posljednjim predsjedničkim izborima, o čemu je pisao tjednik Nacional?

– Ma ne, nismo ništa dogovorili – kažu nam Bandićevi suradnici, a isto nam govori i sam Boris Malešević.

– Vođenje kampanje nije bila tema tog susreta, a hoćemo li nekad možda pregovarati i o tome, ne znam – rekao nam je Malešević, dok u Gradu ističu da će se sad malo ipak okrenuti više novim medijima, što na proteklim lokalnim izborima i nije bio slučaj. Radili su, kažu, društvene mreže već tada, ali ne u mjeri u kojoj sad planiraju.

– Moramo nekako privući i mlade birače, već smo počeli s videima s terena, koje dodajemo standardnim fotografijama. Nije to problem jer uz broj terena koje gradonačelnik ima svakog dana neće biti teško – kažu nam bandićevci, dodajući da o ključnim porukama i sloganima za lokalne izbore još nisu razmišljali. Hoće, kažu, jer “ima vremena”. Ima li zaista, pitali smo i političke analitičare, s kojima smo analizirali i bi li Bandiću možda ipak bila dobra ideja da za savjete u kampanji uzme ozbiljnog stručnjaka i može li takav netko spasiti što se spasiti da.

– Baš i ne. Milan Bandić je sad već “beyond repair” – objašnjava nam politička analitičarka Ankica Mamić kako spasa zagrebačkom gradonačelniku više nema.

– Njemu je toliko sad već uništena reputacija i ugled da se to ne može pokriti nikakvim alatima. Puno se stvari već dogodilo, i ne govorim tu samo o njegovim kaznenim postupcima nego i o načinu na koji se ponio nakon potresa, primjerice, kad ga Zagrepčani nigdje nisu mogli vidjeti – govori Ankica Mamić pa dodaje kako je zabrinjavajuće što dvije najveće stranke u Hrvata, HDZ i SDP, još nisu izašle sa svojim kandidatima.

A da će upravo konkurencija biti ključna kod Bandićeva gubitka ili dobitka izbora, smatra sociolog Dragan Bagić.

– Nikad ništa nije nemoguće, pa ni to da Bandić dobije još jedne izbore. O tome tko će biti njegovi protukandidati ovisit će koliko on može još poraditi na svom imidžu. Očekujem relativno puno kandidata, što će također pogodovati Bandiću jer će se glasovi fragmentirati, što će biti njegova ključna šansa – objašnjava Dragan Bagić, koji ističe da ovaj put ishod lokalnih izbora u Zagrebu neće toliko ovisiti o trenutačnom gradonačelniku koliko o njegovim protukandidatima.

– Definitivno je znak slabosti to što HDZ i SDP nemaju kandidata jer to znači da nemaju pozicionirane ljude unutar stranke, a kamoli izvan nje – govori nam Bagić. Može li u dobivanju izbora pomoći dobar spin-doktor?

– Ključno vam je imati dobrog kandidata. Jer dobar će kandidat izbore dobiti i bez posebnog stratega, on će biti tu samo da pomogne. To je Bandić prije i mogao, ali postao je u posljednje vrijeme hodajuća sramota, izgubio je povjerenje ljudi i svaki posao u koji ulazi otvara pitanje korupcije i pogodovanja. Tako se ne može – objašnjava politički analitičar Davor Gjenero, koji je primijetio i ono što su nam kazali u Gradskoj upravi. Svi ključni Bandićevi suradnici polako se osipaju.

– Ovi kojima je trenutačno okružen uglavnom su ljudi bez identiteta. Sjetimo se prije osam godina kad je sa ženama iz različitih društvenih sfera napravio odličnu ekipu. A sad? Sad je okružen tajnicama koje nisu u stanju osmisliti javne politike, okružen je ljudima bez znanja i struke – govori Davor Gjenero, koji kao bolje Bandićeve suradnike ističe Pavla Kalinića i Slavka Kojića, piše Večernji list.

Plenković poručuje
Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da predsjednik Republike Zoran Milanović provodi aktivizam protiv Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Komentirajući Milanovićevu ocjenu da se Ustavni sud prepao kada je donio odluku da su svi zakoni i odluke Nacionalnog stožera u skladu s Ustavom, osim zabrane rada nedjeljom, Plenković je dolazeći na prvu redovnu sjednicu 10. saziva Hrvatskog sabora odvratio protupitanjem: “Što mislimo, jesu li svi ovi koji su bili protiv neka kontra politička agenda, neki aktivizam, a da su ovi drugi bili sukladni zakonu i Ustavu, pa i suci”.

Pritom je potvrdno uzvratio na pitanje misli li da je predsjednik Republike taj aktivist koji predvodi napade na Stožer, dodavši da je “par ljudi uzburkalo priču i ovo je dio identificiranih aktivističkih skupina”. “Mi svi koji dugo pratimo stvari, pratite vi, pratim ja, nije to nikakva služba. Ja sam analitičan, gledam tko što piše, tko što govori, tko je s kim povezan i stvari su jasne”, ustvrdio je Plenković.

Sve je jasno – odgovorio je i na pitanje jesu li predsjednik i ustavni suci koji su glasali protiv povezani. Nemam pojma što je te suce inspiriralo da glasaju protiv, jesu li to istupi predsjednika i uopće me nije briga. Imate članak 16. Ustava, donesen Zakon, Vlada je osnovala Stožer, Stožer donosio odluke, korona pala u svibnju, organizirali izbore prije drugoga vala, imali 50 posto turističke sezone u odnosu na projekcije, meni je to Ok, poručio je Plenković.

“A ovi koji kažu da u Ustavnom sudu nisu hrabri, što nisu sami išli pred Ustavni sud” dodao je pojasnivši da misli na Milanovića.

Na pitanje očekuje li da će svi ministri koji će se danas fotografirati za tradicionalnu Vladinu zajedničku fotografiju dočekati kraj mandata, Plenković je uzvratio: “Mislite na križić, kružić? Pa, vidjet ćemo”. Na kraju prošlog mandata Plenkovićeva Vlada ostala je bez 14 ministara u odnosu na originalnu postavu, a veći dio ih je morao otići zbog sumnji na korupciju i sukob interesa.

Stečaj
Sukladno raspisanom javnom pozivu investitorima za ulaganje u društvo TŽV Gredelj d.o.o. – u stečaju iz Zagreba, radi održivosti nastavka poslovanja kroz izradu stečajnog plana prema odredbama Stečajnog zakona, zaprimljene su dvije ponude u zatvorenim kovertama, te jedan dopis društva Stadler Rail AG iz Švicarske, priopćili su iz Gredelja

Društvo Stadler u svom dopisu obavještava članove odbora vjerovnika da u ovom trenutku nije u stanju dati pravno obvezujuću ponudu za Gredelj.

Prispjele su ponude DOK-ING-a iz Zagreba i Tatravagonke iz Slovačke. DOK-ING je u ponudi navelo iznos ulaganja do 35 milijuna eura. ‘Ponuda društva DOK-ING nije sastavljena u skladu s uvjetima navedenima u objavljenom javnom pozivu, te nema priloge koji su propisani javnim pozivom, kao niti traženo jamstvo za ozbiljnost ponude. Stoga se utvrđuje da je ponuda društva DOK-ING d.o.o nevaljana, te je društvo TŽV Gredelj d.o.o. stečaju obvezno odbiti takvu ponudu sukladno točci 15. javnog poziva’, navodi se u priopćenju.

Tvrtka Tatravagonka je u ponudi navela iznos ulaganja od 45 milijuna eura. ‘Ponuda sadrži svu dokumentaciju navedenu u točci 3. javnog poziva, te traženo jamstvo za ozbiljnost ponude. Sukladno odluci skupštine vjerovnika od 12.prosinca 2012. te prispjeloj i odabranoj ponudi pristupit će se izradi nacrta stečajnog plana prema odredbama Stečajnog zakona a sve radi održivosti nastavka poslovanja kroz spomenuti stečajni plan’, navodi se u propćenju.

„Iskreno se nadam da je ovo početak jednog novog Gredelja te da će se kroz stečajni plan održati poslovanje i sačuvati radna mjesta.“ – izjavio je stečajni upravitelj Gredelja, Tomislav Đuričin.

Dokapitalizacija
Đuro Đaković grupa u srijedu je objavila da je zaprimila neobvezujuće ponude potencijalnih investitora za sudjelovanje u restrukturiranju dokapitalizacijom.

“Nastavno na ranije objavljeni javni poziv za sudjelovanje u restrukturiranju Đuro Đaković grupe d.d. dokapitalizacijom, Uprava obavještava da je društvo zaprimilo neobvezujuće ponude od potencijalnih investitora. Društvo će u idućim danima razmotriti pristigle ponude te odlučiti o daljnjim koracima u procesu restrukturiranja”, navodi se u objavi na Zagrebačkoj burzi, u kojoj se ne iznose nikakvi detalji o pristiglim ponudama.

Uprava, naime, “dodatno naglašava da su zaprimljene ponude potencijalnih investitora isključivo neobvezujuće naravi te da bilo kakva odluka o restrukturiranju Đuro Đaković grupe dokapitalizacijom spada isključivo u domenu glavne skupštine, odnosno dioničara društva”. “Nastavno na navedeno, smatramo da bi objava bilo kakve dodatne informacije u ovom trenutku mogla djelovati zbunjujuće i obmanjujuće na investicijsku javnost. Društvo će i dalje o svim relevantnim činjenicama pravovremeno izvješćivati investicijsku javnost”, zaključuje se u objavi.

Inače, Đuro Đaković grupa je sredinom lipnja objavila javni poziv za neobvezujuće iskazivanje interesa investitora za sudjelovanje u restrukturiranju te grupacije dokapitalizacijom, za što su zainteresirani pisma namjere mogli poslati do 13. srpnja.

Kako je kompanija krajem srpnja objavila u polugodišnjem financijskom izvješću, “javni poziv pokazao da postoji interes potencijalnih investitora i do kraja godine očekuje se nastavak ovoga procesa koji bi trebao dovesti do obvezujuće ponude za ulaganje”.

Iz kompanije nije bilo službenih objava ili potvrda tko je iskazao interes, dok su neki mediji prenosili da je zaprimljeno sedam pisama namjere, od kojih se šest odnosi na predmet natječaja, dakle dokapitalizaciju, a jedna je bila za posredovanje u traženju potencijalnih investitora te je eliminirana iz daljnjeg postupka.

Tako je “Poslovni dnevnik” krajem kolovoza prenio da su tri tvrtke izravno iskazale zanimanje, dok su ostale ponude predali odvjetnički uredi ili konzultanti, ne navodeći koja zastupaju. Taj je poslovni list pritom prenio su tri tvrtke koje su iskazale zanimanje grupacija DIV Tomislava Debeljaka, potom grupacija PPD, odnosno Energia naturalis Grupa, čiji je vlasnik Pavao Vujnovac, te slovenska grupacija Iskra, čiji je vlasnik Dušan Šešok, nekadašnji ministar financija u slovenskoj vladi. “Poslovni dnevnik” tada je prenio i da su mu iz sve tri tvrtke potvrdili da su iskazali početni interes, a najavio je i da će kandidati koji su snimali Đuru Đaković grupu biti pozvani da do 15. rujna dostave prve, neobvezujuće ponude.

Za cijeli je postupak bila važna i glavna skupština Đuro Đaković grupe koja je održana krajem kolovoza, a na kojoj nije prihvaćen prijedlog da se dosadašnji gubici pokriju iz temeljnog kapitala.  Inače, u vlasničkoj strukturi Đuro Đaković grupe, država (putem CERP-a, HZMO-a i sl.) ima nešto više od 28 posto dionica, Nenad Bakić ima 17,7 posto dionica, Ivan Božidar Ivanović 8,7 posto dionica, itd.

Grupacija Đuro Đaković je i u prvom polugodištu ove godine poslovala s gubitkom koji je, prema financijskom izvješću objavljenom krajem srpnja, iznosio 25,4 milijuna kuna, što je 12 milijuna kuna veći gubitak u odnosu na isto razdoblje lani.

Porez na promet nekretnina
Još u srpnju je ministar Zdravko Marić najavio da će se planira ukinuti porez na promet nekretnina, ali gradovi i općine su se pobunile, tako da on ostaje i sljedeće godine. Kupci stanova su uzalud čekali ukidanje.

Oni koji su odgađali kupnju nekretnine za sljedeću godinu kako ne bi platili tri posto poreza na promet nekretnina, uzalud su se nadali. Kako je za 24sata neslužbeno potvrđeno iz pouzdanog izvora, taj porez sigurno ostaje i sljedeće godine i neće ipak biti dio paketa u kojem se snižava porez na dohodak i porez na dobit.

Porez na promet nekretnina se plaća po vrijednosti nekretnina, pa ako se kupuje stan, primjerice vrijedan 100.000 eura, treba gradu ili općini u kojoj se nekretnina nalazi izdvojiti 3000 eura.

– Porez na promet nekretnina od tri posto ostaje i sljedeće godine. U programu Vlade je najava da će se ukinuti do kraja mandata i to ćemo ispuniti, ali neće biti dio ovog paketa rasterećenja – potvrdio nam je visokopozicionirani sugovornik iz Vlade.

Analiza Poslovnog dnevnika
Kao što je na razini državnog proračuna koronakriza uzrokovala velika pretumbavanja planova, slične brige imaju i lokalne vlasti.

U tom pogledu najviše je pažnje izazivalo stanje financija Grada Zagreba, no na značajne korekcije prisiljeni su i drugi, a jučer se rebalansom proračuna bavilo splitsko Gradsko vijeće. U tom drugom po veličini gradu u državi posljedice pandemije procijenili su na 379 milijuna kuna, pri čemu su prihode gradskog proračuna u odnosu na prvotni plan smanjili za 246 milijuna kuna, na 1,04 milijarde

. Istodobno, prema novom planu rashodi su zacrtani na više od 1,15 milijardi kuna. Uz 30 milijuna kuna viška iz prošle godine, u gradu će taj raskorak pokriti dugoročnim kreditnim zaduženjem od najviše 100 milijuna kuna.

Nakon što su salda proračuna lokalnih jedinica proteklih godina pridonosila ostvarenju suficita opće države, ove godine one će, u cjelini gledano, ostvariti manjak. Prema polugodišnjem izvješću koje je ministar financija Zdravko Marić predstavio na prošlotjednoj sjednici Vlade, uz 16,7 milijardi kuna deficita ostvarenog na razini centralnoga proračuna, lokalna država prvo je polugodište zaključila s 329 milijuna kuna manjka. Iako je u isto vrijeme prošle godine saldo proračuna lokalne države bio u plusu za više od milijardu kuna, polugodišnji manjak u Vladi su već ukalkulirali u planove, a za cijelu 2020. deficit “lokalaca” planiran je na više od 1,1 milijardu.

Pored toga, i izvanproračunski fondovi, koji su u “normalnim” godinama mahom ublažavali deficit ili podebljavali suficit opće države, ove godine će biti s negativnim saldom. Sredinom godine njihov manjak je iznosio 837 milijuna (lani su krajem lipnja bili s 1,7 milijardi suficita), ali takav skor na polugodištu u okvirima je cjelogodišnjeg plana od “minus” 2,4 milijarde kuna. Tako je proračun opće države na kraju lipnja ukupno dosegnuo 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), dok je prema važećim planovima na razini cijele godine predviđen na 28,9 milijardi.

Promatra li se samo središnja država, u drugom tromjesečju ostvaren je manjak od 12,2 milijardi kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje pogoršanje salda središnje države od 15,6 milijardi, ističu analitičari središnje banke u najnovijem pregledu gospodarskih kretanja. Najviši dosad zabilježen manjak središnje države na tromjesečnoj razini posljedica je iznimnog podbačaja prihoda od 9,2 milijardi kuna i snažnog rasta rashoda od 6,4 milijardi zbog ekonomske krize izazvane pandemijom i mjerama za njezino suzbijanje.

U HNB-u dodaju kako je i u srpnju saldo središnje države bio negativan, a iznosio je 1,1 milijardu kuna. Unatoč svemu, a zahvaljujući ipak manjem padu turističkih rezultata u odnosu na prvotno očekivane, u Vladi računaju da bi proračunski manjak mjeren udjelom u BDP-u na kraju trebao, kako je predviđeno i aktualnim projekcijama, ostati jednoznamenkast. Hoće li to potvrditi i nove ekonomske i fiskalne projekcije, brzo će se vidjeti jer bi Vlada uskoro trebala izaći s novim procjenama i projekcijama. To je dio priprema proračuna za iduću godinu, jednako kao što su to i skori ponovni pregovori sa sindikatima.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović ovih je dana u vezi s tim rekao kako će razgovori s njima o osnovici plaća u državnim i javnim službama uslijediti početkom listopada, piše Poslovni dnevnik.