Hrvatska

Odluka Vlade RH

Vlada je danas donijela odluku kojom je smanjila naknadu za obnovljive izvore energije za 5% za krajnje kupce električne energije kao i poduzetnike koji ostvaraju pravo umanjenja te naknade.

Naime, visina naknade za OIE sukladno važećoj Odluci iznosi 0,013936 EUR/kWh za sve krajnje kupce električne energije, uz iznimke predviđene za krajnje kupce sukladno uredbi kojom se uređuju kriteriji za plaćanje umanjene naknade za OIE. Riječ je o naknadi koju HROTE, između ostalih prihoda, koristi za isplatu poticaja proizvođačima zelene energije koji su u sustavu poticaja.

Smanjenje naknade posljedično dovodi do smanjenja godišnjeg prihoda sustava poticanja od naknade za OIE za otprilike 11 milijuna EUR, objavila je Vlada. Izrađene su projekcije sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, iz kojih proizlazi kako će sustav poticanja ostati financijski stabilan tijekom 2024. i 2025. godine.

U odluci je razrađeni kriteriji za plaćanje umanjene naknade ovisno o razredu električnog intenziteta od 5-10%, veći od 10% do 20%, te veći od 20%. Isto je napravljeno za period 2024.-2026., 2027. i 2028. bez uključenog PDV-a. Odluka će stupiti na snagu 1. ožujka.

Iz INA-e za Bloomberg Adria

Dok se Ina, unutar zadanih rokova, približava završetku projekta nadogradnje rafinerije u Rijeci, fokus na lokaciji nekadašnje rafinerije u Sisku, koja je sada zatvorena, usmjeren je na inicijative koje će transformirati tu zonu u centar za obnovljive izvore energije.

Zelena tranzicija prožima sve sfere, uključujući i tradicionalne naftne i plinske tvrtke poput Ine. Transformacija energetskog sektora naglašena je i u najnovijim financijskim izvještajima Ine koje je predstavila predsjednica uprave, Zsuzsanna Ortutay.

Krenimo od riječke rafinerije čija je modernizacija vrijedna 630 milijuna eura, što je najveća pojedinačna investicija u povijesti Ine i industrijska investicija s najvećim opsegom u Hrvatskoj u ovom trenutku. Planirano je završiti cijeli proces do sredine ove godine, a čini se da će to biti ostvareno.

Prošle godine, tijekom posljednjeg zastoja rafinerije, završeni su radovi na nadogradnji i povećanju kapaciteta postojećih procesnih jedinica, poput jedinice za rekuperaciju sumpora i hidrokrekinga, kako bi se uskladili s novim postrojenjem za obradu teških ostataka. Također, dovršena je izgradnja trafostanica i pratećih novih energetskih objekata. Svi potrebni dozvole za povezivanje na električnu mrežu su ishođene, čime je osiguran stabilniji rad svih postrojenja.

Sada se fokus radova usmjerava na završetak samog postrojenja za obradu teških ostataka.

Što se tiče Siska, tamo je završena izgradnja solarne elektrane snage 2,6 megavata koja je već puštena u probni rad. Iako je izvorni plan obuhvaćao i izgradnju biorafinerije, zbog promijenjenih tržišnih uvjeta, taj se projekt čini neodrživim u ovom trenutku, pa je fokus sada prebačen na bioplin.

Identificirane su dovoljne količine ulaznih sirovina za rad postrojenja, a potpisani su memorandum o razumijevanju s potencijalnim dobavljačima za količine koje premašuju potrebne. Nakon odobrenja izgradnje postrojenja, dobavljačima sirovina bit će ponuđeni komercijalni ugovori o nabavi sirovina. Predviđeno razdoblje za izgradnju ovakvog postrojenja je između dvije i tri godine.

Financiranje je ključno, kao i uvijek. Stoga Ina računa na mogućnost sufinanciranja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji se oslanja na europska sredstva.

Za sve zelene projekte Ina ispituje mogućnosti vanjskog sufinanciranja, uključujući i mogućnost sufinanciranja iz NPOO-a. Za projekt proizvodnje bioplina, Ina je podnijela zahtjev za ocjenu potrebe procjene utjecaja na okoliš te, u slučaju dobivanja suglasnosti na elaborat utjecaja na okoliš, planira prijaviti projekt za sufinanciranje u sklopu NPOO-a. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 40 milijuna eura, od čega Ina planira financirati veći dio. Sufinanciranje kroz (europski) mehanizam za oporavak i otpornost je nužno kako bi se osigurala isplativost projekta i upravljalo neizvjesnostima i rizicima. Nakon završetka ocjene potrebe procjene utjecaja na okoliš, Ina namjerava dovršiti nabavni proces za izgradnju postrojenja i započeti s radovima na lokaciji.

Valja napomenuti da je projekt biorafinerije i dalje dio NPOO-a, ali se cjelokupna ideja ponovno opsežno analizira zbog promijenjenih tržišnih uvjeta koji nisu povoljni za održivost projekta.

Zelena tranzicija postala je sastavni dio poslovne filozofije Ine. “Kada govorimo o zelenoj tranziciji, Ina je u potpunosti predana transformaciji svog poslovnog modela i izgradnji održivijeg poslovanja. Izgradnjom i puštanjem u probni rad solarnih elektrana u Virju i Sisku potvrđujemo opredijeljenost za nadogradnju tradicionalnog lanca vrijednosti projektima obnovljivih izvora energije. Osim u solarnoj energiji, budućnost vidimo u različitim oblicima obnovljivih izvora energije poput geotermalne energije, zelenog vodika i bioplina. Imamo projekte u tim smjerovima koje planiramo razvijati. Cilj nam je izdvojiti do 20 posto sredstava namijenjenih kapitalnim ulaganjima za 2025. godinu upravo za zelene projekte”, ističu u Ini za Bloomberg Adria.

ESI

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su pogoršana u veljači, prvi puta u šest mjeseci, odražavajući val pesimizma u industriji i građevinarstvu, uz procjene poslovnih čelnika da će znatno manje zapošljavati, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj spustio se tako u veljači za pola boda u odnosu na revidiranu vrijednost u siječnju, na 109,6 bodova. Najveći pesimizam u mjesecu na izmaku iskazali su građevinski poduzetnici i menadžeri u industriji, što se očituje u padu indeksa za 8,5 odnosno za 4,1 bod u odnosu na siječanj.

U građevinskom sektoru pogoršana situacija u knjigama narudžbi potisnula je u drugi plan pozitivan trend aktivnosti i bolje cijene, pokazuje stražvanje. Raspoloženje među potrošačima blago je poboljšano u veljači, iskazano u padu indeksa za 0,4 boda.

Optimističniji su bili poslovni čelnici u sektoru usluga i maloprodaje, sudeći prema rastu indeksa za gotovo četiri odnosno za 3,3 boda. Poslovni čelnici u Hrvatskoj očekuju da će znatno manje zapošljavati u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za gotovo sedam bodova. Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju osjetno izraženija nego na početku godine, uz pad indeksa dublje u negativno područje, i to za 2,7 bodova.

I ekonomska klima u eurozoni blago je pogoršana u veljači u odnosu na početak godine kada nije bilježila veće promjene, pokazuje mjesečno istraživanje EK. Indeks ESI u 20-članom gospodarstvu pao je tako za 0,7 bodova u odnosu na siječanj, na 95,4 boda.

Raspoloženje menadžera u industriji potonulo je na najnižu razinu u posljednjih šest mjeseci, prema padu indeksa na minus 9,5 bodova, koliko je iznosio i u kolovozu lani. Pogoršanje bilježe i sektor maloprodaje i građevinarstvo, što se očituje u padu indeksa za približno jedan bod, na minus 6,7 odnosno minus 5,4 boda.

U sektoru usluga raspoloženje je zamjetno oslabilo, prema padu indeksa za 2,4 boda, ali se njegova vrijednost zadržala u pozitivnom teritoriju. Iznimka su tek potrošači čiji se indeks blago poboljšao, na minus 15,5 bodova.

Poslovni čelnici u 20-članom gospodarstvu očekuju gotovo isti tempo zapošljavanja u idućim mjesecima, prema rastu indeksa EEI za mršavih 0,2 boda. Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju blaža nego početkom godine, što se očitovalo u padu indeksa EUI za 1,2 boda.

Analiza DZS-a

Ukupni promet industrije u prosincu 2023. porastao je za 14,2 posto u odnosu na prosinac 2022., a na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni za 4,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u prosincu lani je prema istom mjesecu 2022. na domaćem tržištu porastao za 18,2 posto, a na nedomaćem za 4,5 posto.

U odnosu na studeni 2023., u prosincu 2023. taj je promet na domaćem tržištu porastao za 5,2 posto, dok je na nedomaćem pao za 1,1 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u prosincu 2023. je u usporedbi s prosincem 2022. godine prodaja energije veća je za 41,5 posto, kapitalnih proizvoda za 19,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,5 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,6 posto i intermedijarnih proizvoda za 6,8 posto.

Na mjesečnoj razini, po industrijskim grupacijama u prosincu 2023. u usporedbi sa studenim 2023. ukupna prodaja kapitalnih proizvoda veća je za 9,6 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,4 posto i Intermedijarnih proizvoda za 0,8 posto.

Istodobno je ukupna prodaja energije manja za 6,3 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,7 posto.

Velimir Šonje

Ekonomski analitičar Velimir Šonje kaže da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nešto iznad očekivanja, ali da sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan.

Kaže da je međugodišnji rast BDP-a od 4,3 posto u četvrtom kvartalu 2023. malo iznad očekivanja, ali da je to ‘i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme‘, prvenstveno utemeljena na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija.

No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje Šonje.

– To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti – rekao je.

Kao jedno od rješenja nudi poticanje privatnih investicija koje su naročito usmjerene ka rastu produktivnosti i izvozu, kako bi se stvorila trajna osnova za vrijeme u kojemu europski fondovi neće biti toliko bitni te kako bi se stvorila dobra baza za rast.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako je u posljednjem tromjesečju 2023. Hrvatska ostvarila rast BDP-a iznad očekivanja te jednu od najviših stopa rasta među EU članicama, čime se ‘nastavlja trend snažnog rasta domaćeg gospodarstva, a na krilima jakog rasta osobne potrošnje kao i ubrzanja stope rasta investicija‘.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Taj rast je, kako ističu iz HUP-a, potaknut prije svega snažnim rastom plaća i primanja zaposlenika u Hrvatskoj, na kojem poslodavci inzistiraju, kao i rastom zaposlenosti. Ističu da rastu i inozemne doznake stanovništvu, kao i potrošačko kreditiranje.

No, dodaju da se nastavlja, nažalost, i realni pad robnog izvoza, iako po blažim stopama nego u prethodnim kvartalima. To je napominju, posljedica stagnacije ekonomskih aktivnosti u EU području odnosno očekivane recesije u prvoj polovini ove godine te gubitka konkurentnosti hrvatskih izvoznika.

Iz HUP-a u komentaru ističu kako hrvatski izvoznici, kao i sve hrvatske tvrtke, i dalje plaćaju višu cijenu energenata od svoje konkurencije u Europskoj uniji, u kojoj je praksa da tvrtke imaju povoljniju cijenu električne energije od stanovništva. Suočavaju se također i s nekonkurentnim poreznim klinom na srednjim i visokim plaćama, a “sve više dijelimo i sudbinu tvrtki europodručja po pitanju pogoršanja uvjeta financiranja poduzeća”, kazali su u HUP-u.

Stoga se, kako navode, bilježi i usporavanje rasta produktivnosti tvrtki zbog čega je jedinični trošak rada u prošloj godini rastao otprilike 2 puta više (12 posto) u odnosu na prosjek EU.

U drugoj polovini godini bilježi se manji realni pad prihoda sektora kratkoročnog najma što, kako ističu u HUP-u, sugerira da se postojeći model turizma koji se oslanja na kratkoročni najam u privatnom smještaju suočava s ograničenjima rasta.

Podsjetimo, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.

To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,1 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 8,5-postotni pad u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 7,1 posto, znatno manje nego u prethodnom kvartalu, kada je potonuo za 12,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen za 9,0, dok je uvoz usluga porastao za 5,2 posto.

Rast BDP-a za 4,3 posto u četvrtom kvartalu prošle godine nije iznenađenje, pogotovo kada se uzme u obzir rast realnog prometa u trgovini na malo te realan rast plaća, izjavio je u utorak glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja komantirajući najnovije podatke o rastu BDP-a.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

– Objava BDP-a za 4. kvartal nije iznenađenje, pogotovo kada se uzme u obzir rast realnog prometa u trgovini na malo te realan rast plaća u drugoj polovici 2023. godine. Isto vrijedi za porast investicijske aktivnosti gdje je doprinos sredstava iz fondova EU evidentan – kaže Šaravanja u komentaru.

Također ističe kako će ‘i ove godine osobna potrošnja igrati ključnu ulogu u određivanju rast BDP-a s obzirom na porast minimalne plaće, povećanje plaća u javnom i državnom sektoru te općenitog nedostatka radne snage‘.

Uzroci

Luka Rijeka je tijekom 2023. godine ostvarila slabiji financijski rezultat nego prethodne godine. Bruto dobit poslovanja za razdoblje 2023. godine iznosi 32.518 eura. U usporednom razdoblju prethodne godine društvo je ostvarilo bruto dobit u iznosu od 2.329.547 eura.

Uzrok smanjenja bruto dobiti tekuće godine je u većem rastu rashoda u odnosu na rast prihoda, koji je uzrokovan rastom cijena materijala i usluga, te rastom isplata plaća i materijalnih prava zaposlenika. Prvenstveno su porasli materijalni troškovi, uzrokovani znatno većim cijenama nego u istom razdoblju prethodne godine, i to za 23 %, a najviše je rasla cijena električne energije i to za preko 170 %.

Ostali prihodi od prodaje u 2023. veći su u odnosu na 2023. godinu, zbog subvencija koje država daje za cijenu električne energije. Operativni rashodi za navedeno razdoblje iznose 30.376.544 eura što predstavlja povećanje od 14 % u odnosu na prethodnu godinu.

U 2023. godini Društvo Luka Rijeka d.d. zabilježilo je smanjenje prometa od 6% u usporedbi s prethodnom 2022. godinom. U navedenom razdoblju prekrcano je 2.423.422 tone tereta, dok je u 2022. godini prekrcano 2.579.602 tone.

Strategijska reorijentacija poslovanja prema intenzifikaciji prekrcaja generalnog tereta rezultirala je povećanjem volumena profitabilnijih vrsta tereta za 6%. Analiza ukupnih prometnih podataka ukazuje na najizraženiji regres u segmentu rasutih tereta, gdje jeevidentiran pad od 11% u odnosu na prethodnu godinu. Navedeni značajan pad primarno je posljedica prekida u logističkim tokovima željezne rudače, usko povezan s trenutnim geopolitičkim tenzijama.

Dodatno, efikasnost kapaciteta je smanjena zbog učestalih zastoja u željezničkom prometu. U 2023. godini, pretovar ugljena povećan je za 128% u odnosu na 2022., ali to nije u potpunosti nadoknadilo pad u prometu rasutog tereta. Zbog veće voluminoznosti ugljena u odnosu na željeznu rudaču, kapaciteti prihvata bili su ograničeni, što je utjecalo na smanjenje ukupne realizacije pretovara. Značajniji porast prometa vidljiv je također u kategoriji frigo tereta (25%), metalnih proizvoda (38%), stoke (21%), kemijskih proizvoda (22%) te ostalog generalnog tereta (43%).

Luka Rijeka je u 2023. godini ostvarila rast prihoda od prodaje usluga za 7 % i iznose 32.583.139 eura u odnosu na realizaciju ostvarenu u istom razdoblju prethodne godine (2022: 30.573.059 €).

Rezultati Končara

Poslovna 2023. godina za Grupu KONČAR bila je godina višestrukih postignuća. Prema nerevidiranim financijskim izvještajima, prihodi, dobit i profitna marža dosegnuli su najveću razinu ikada, a novougovoreni poslovi premašili su iznos od 1,3 milijarde eura, od kojih se čak 76,6% odnosi se na izvoz.

Stanje otvorenih obveza, backlog, iznosi 1,42 milijarde eura, pri čemu treba istaknuti da se knjiga ugovora puni i za 2025. godinu za koju su već ugovoreni novi poslovi u iznosu od ukupno 465,2 milijuna eura. Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostvareni su u iznosu od 901,1 milijuna eura, što je za 197,2 milijuna eura ili 28% više u odnosu na ostvarenje u 2022. godini. Udio izvoza je visok i zauzima preko 65% ukupnih prihoda od prodaje. Izvoz u zemlje Europske unije ostvaren je u iznosu od 426 milijuna eura te čini 73% ukupno ostvarenog izvoza.

U proteklom razdoblju globalna ekonomija suočila se sa snažnim geopolitičkim tenzijama, rat u Ukrajini i dalje traje, a izbijanje novog sukoba na Bliskom istoku i prijetnja širenja rata izvan Gaze i Izraela dodatno destabilizira energetska tržišta. Iako je rast inflacije u posljednjem tromjesečju 2023. usporio, gospodarstvo se i dalje suočava s jakim pritiskom na rast troškova poslovanja. U takvim uvjetima Grupa KONČAR ostvarila je odlične rezultate poslovanja koji su nadmašili visoko postavljene ciljeve na početku godine. Brze prilagodbe razvojnih, proizvodnih i poslovnih procesa novoj elektroenergetskoj eri rezultirali su rekordnim iznosom novih narudžbi.

Rast ključnih pokazatelja poslovanja ostvarili su svi poslovni segmenti, a posebice se ističe segment prijenosa i distribucije elek­trične energije. Nastavak iznimne potražnje za transformatorima, koji predstavljaju jednu od najsnažnijih poluga KONČAREVOG proizvodnog portfelja, utjecao je na sjajne rezultate te potvrdio ulogu KONČARA kao regionalnog lidera u razvoju i proizvodnji viso­kotehnoloških rješenja za provedbu zelene energetske tranzicije na razini cijele Europske unije. I u ostalim poslovnim područjima ostvareni su značajni iskoraci. Od 1,31 milijarde eura novougovorenih poslova, čak 76,6% odnosi se na izvoz. Pouzdanost i povjerenje koje se gradilo desetljećima KONČARU su osigurali rekordan iznos novih narudžbi, poglavito na zahtjevnim tržištima Njemačke, Švedske, Austrije, Norveške i Nizozemske. I na ostalim tržištima došlo je do rasta ugovorenosti pri čemu se posebno ističu Sjedinjene Američke Države gdje su ugovoreni novi poslovi u iznosu od 30,9 milijuna eura. Stanje otvorenih obveza, backlog, iznosi 1,42 milijarde eura, pri čemu treba istaknuti da se knjiga ugovora puni i za 2025. godinu za koju su već ugovoreni novi poslovi u iznosu od ukupno 465,2 milijuna eura.

Uz rast novougovorenih poslova i backloga, rast prihoda generirao je i odličan financijski rezultat. Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostvareni su u iznosu od 901,1 milijuna eura, što je za 197,2 milijuna eura ili 28% više u odnosu na ostvarenje u 2022. godini. Udio izvoza je visok i iznosi preko 65% ukupnih prihoda od prodaje. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihodi od prodaje proizvoda i usluga u izvozu povećani su na svim tržištima, a najznačajnije povećanje prihoda bilježi se na tržištu Europske unije gdje je izvoz povećan za 113,5 milijuna eura. Izvoz u zemlje Europske unije ostvaren je u iznosu od 426 milijuna eura te čini 73% ukupno ostvarenog izvoza.

„Promjene i aktivnosti pokrenute u posljednje četiri godine, uz naglasak na prilagođavanje tržišnim trendovima, doprinijele su izvanrednim rezultatima. Zelena tranzicija u Europi posljednjih nekoliko godina hvata puni zamah što je KONČAR na vrijeme prepoznao i iskoristio. Uz pozitivne trendove, 2023. godina bila je obilježena globalnim događajima koji su neizbježno imali utjecaj na poslovanje. Međutim, u novu poslovnu godinu ulazimo s opravdanim optimizmom te očekujemo daljnji rast poslovanja i dobre rezultate. Ciljevi su i dalje isti – porast prihoda, poglavito od izvoza, daljnja ulaganja u opremu i razvoj novih proizvoda te ulaganja u ljudske potencijale, cjeloži­votno učenje i profesionalni razvoj kao preduvjete za ostvarenje svih zadanih ciljeva. Orijentiranost na kupca, izvrsnost, inovativnost i očuvanje prirodnih resursa i dalje ostaju ključni elementi poslovanja. Svoju vjerodostojnost gradimo na odgovornosti prema zapo­slenicima i zajednici te doprinosu izgradnji zdrave ekonomije i društva“, istaknuo je mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČARA.

Odlični prodajni rezultati omogućili su daljnji rast profitabilnosti. Izvještajna neto dobit ostvarena je u iznosu od 73,2 milijuna eura, što je 48,9% više od ostvarenja u 2022. godini usprkos činjenici da je prošlogodišnji rezultat bio pod utjecajem visokog iznosa jed­nokratnih stavki. Normalizirana neto dobit iznosi 86 milijuna eura i dvostruko je veća u odnosu na ostvarenu u 2022. godini. Norma­lizirana EBITDA iznosi 111,3 milijun eura i veća je za 50,7 milijuna eura ili 83,8% od normalizirane EBITDA-e ostvarene 2022. godine. Normalizirana EBITDA marža iznosi 12,4%, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 8,6%.

Analiza DZS-a

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom lanjskom tromjesečju, već 12. kvartal zaredom, i to za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj prošloj godini ojačalo 2,8 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom kvartalu je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 4,3 posto na godišnjoj razini, a 1,3 posto na kvartalnoj razini.

Prije dva dana čimbenike gospodarskog rasta za HRT je komentirao Maladen Vedriš, ekonomski analitičar i profesor s Veleučilišta Effectus kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako rast BDP-a možemo zahvaliti strukturi naše ekonomije.

– Mi smo manje ranjivi u ovoj situaciji, nego što su to ostale zemlje, što naravno ne znači da je naša struktura ekonomije trajno gledano atraktivnija od tih zemalja. U tim zemljama je više industrije, više viših tehnologija. Kamatna stopa koja je porasla na investicije usporila je kod njih ulaganja i sve se to odrazilo u onom trenutku ili prošle godine na taj rast, poručio je Vedriš.

Naglasio je kako je Hrvatska imala rast osobne potrošnje.

– Kod nas dobar dio tih novčanih sredstava još uvijek cirkulira. Ljudi gledaju da nešto potroše, kupe, jesu li to stanovi, apartmani ili drugi oblik potrošnje, dodao je.

Hrvatska će do 2026. godine imati “udobnu situaciju” s europskim fondovima, europskim izvorima i novcima. No, na koje rizike treba paziti?

– Pitanje je kako ćemo to vrijeme iskoristiti. Trajni gospodarski rast ide preko kvalitetnih novih investicija. Te nove investicije moraju biti tehnološki, tehnički, moderne, suvremene. Nije isto da li robotizirate jednu proizvodnju ili gradite apartmane koje koristite na moru dva ili tri mjeseca. Jer to utječe na stvaranje dodatne vrijednosti. I ako bismo htjeli dovesti stvar do one krajnje točke, to utječe na stvaranje trajnih kvalitetnih radnih mjesta. I to je onda ta nova vrijednost koja trajno diže BDP. To je kao, kad jedete brzu hranu, onda možete dobiti kalorije, ali pitanje je njihove kvalitete, što to znači za vaš organizam, poručio je prof. Vedriš.

Hrvatska bi morala ovo vrijeme iskoristiti, kad ima financijska sredstva, da potakne investicije i da taj rast učini trajno održivijem, naglasio je.
“Povećanje je dobro došlo, ali je pitanje njegove trajne održivosti”

Hrvatska kao jedan pokretač ima europske novce, dakle, europske izvore, a drugi pokretač rasta BDP-a, ipak je osobna potrošnja. Prosječna plaća za prosinac iznosila je 1191 euro, medijalna plaća 1005 euro. No, građani i dalje misle da ne žive baš sjajno.

Vedriš je istaknuo da je rast plaća zaista u nominalnom smislu impresivan i da je to jedan dobar potez Vlade, ali je to usklađivanje nominalno.

– Ne zaboravimo da je inflacija, pogotovo na one krugove artikala, koje nosimo, je sigurno više od dvadesetak posto u protekle dvije godine i znači nominalno će plaće biti veće, ali kad gledate kupovnu moć, što s tim novcem možete kupiti sad ili prije dvije godine, bit će podjednak. Ali je to dobro jer tako nastojimo očuvati standard građana. Međutim, naravno, s druge strane, pitanje je isključivo s povećanjem produktivnosti, kvalitetom ekonomije možete trajno ta sredstva preko poreza osigurati, jer javni sektor naravno je tako financiran. Tako da je tu stvar međusobno povezana. Povećanje je dobro došlo, ali je pitanje njegove trajne održivosti i naravno pitanje daljnjeg usklađivanja, dodao je Vedriš.

Hrvatska je stigla do 75 posto razvijenosti Europske unije. Trebamo li biti zadovoljni s time?

– Statistički da, ali ja bih bio puno zadovoljniji da je u ovoj zemlji 200.000 Hrvata više od ovih 400.000 koje je otišlo i da nismo onda na toj razini, nego da smo pet postotnih poena manje. Jer ne zaboravite što nas je manje kod kuće, kad to podijelite s ovim BDP-om, tada ćete dobiti veći iznos. Nešto tu ima rasta, ali budimo trezveni, 2013.-2023. BDP je godišnje rastao po stopi od 0,4- 0,5 posto. Dobar dio tog porasta per capita vezan je uz smanjenje broja stanovnika, a ne uz neki domaći porast, naglasio je.

Analiza Novog lista

Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima gospodarstva, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalificiranih stručnjaka. S jedne strane imamo negativne demografske trendove, niski prirodni prirast te iseljavanje stanovništva, pri čemu u velikom broju iseljavaju visokoobrazovani koji su se školovali u Hrvatskoj, ali očito za tuđe tržište rada, a s druge je, posljedično, sve veći uvoz radne snage jer bez stranih radnika mnogi bi poslovni procesi naprosto stali.

Lani je u Hrvatskoj izdano više od 172 tisuće radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, najviše za Zagreb i priobalne župaije, a najviše se traže radnici u građevini i turizmu. Potrebe za stranom radnom snagom samo rastu, a tako će vjerojatno biti i ove godine. No, iz MUP-a su sada najavili da će se postrožiti uvjeti za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uvjeti za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, piše Novi list.

Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a temelj je naime na kojemu MUP izdaje radne dozvole. Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uvjete rada koje nude, pojačat će se nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji »zloupotrebljavaju sustav«, s ciljem da ih se isključi iz sustava zapošljavanja. Kako će se sve to odraziti na tekuća kretanja na tržištu radne snage u ovoj godini, ostaje za vidjeti, no dugoročno trend je jasan. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca nedavno su primjerice izračunali da će u Hrvatskoj do 2030., uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac. Strani radnici, predviđa HUP, tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.

Kako dugoročno zadržati i vratiti domaću radnu snagu i riješiti problem nedostatka radnika te koji su novi trendovi na tržištu rada, tema je konferencije Novog lista Radna snaga 2024. – povezivanje potreba i potencijala, koja će 1. ožujka biti održana u Opatiji, a koja će okupiti ključne ljude hrvatske politike i gospodarstva kako bi raspravljali o ovim gorućim pitanjima za hrvatsku ekonomiju i društvo. Konferencija prije svega detektira problem nedostatka radne snage koji postaje ključnom preprekom snažnijeg rasta Republike Hrvatske kojoj u ovom trenutku nedostaje više od 200.000 radnika. Pritom taj nedostatak, navodi se, proizlazi iz kompleksne mreže čimbenika.

– Demografski izazovi, uključujući starenje stanovništva i nisku stopu nataliteta, pridonose smanjenju dostupnosti radne snage, dok emigracija kvalificirane radne snage u potrazi za boljim prilikama u zemljama Europske unije dodatno oslabljuje domaću radnu snagu. S druge strane, rast standarda u Hrvatskoj, smanjuje interes domaće radne snage za slabije plaćenim poslovima. Nesklad između potreba tržišta rada i obrazovnog sustava te sezonski karakter turizma također pridonose problemu nedostatka radne snage. Rješavanje ovog problema zahtijeva integrirani pristup koji obuhvaća suradnju između javnog i privatnog sektora, obrazovnih institucija i Vlade, uz implementaciju inovativnih mjera usmjerenih na zadržavanje radne snage i privlačenje stručnjaka. Kvarner i Istra perjanice su hrvatskog turizma s brojnim i snažnim hotelskim lancima i vezanim uslugama koji se uoči nove sezone suočavaju s ovim problemom, ističe se u najavi konferencije koja se, dakle, fokusira na ključne probleme hrvatskog tržišta rada, ali i izazove i prilike, te općenito trendove, o kojima uistinu treba raspravljati interdiciplinarno i integralno, uključujući sve dionike tržišta u potrazi za kvalitetnim rješenjima.

U svakom slučaju, ako se govori o trendovima na tržištu rada, treba reći da je proces starenja stanovništva prisutan u cijeloj Europi, stoga je i potreba za imigracijom zajednička cijelom europskom ekonomskom prostoru. U tom smislu, nismo jedini, nismo otok, no u Hrvatskoj su plaće, bez obzira na realni rast u zadnje dvije godine, i dalje niže nego u razvijenim gospodarstvima zapadne Europe, pa je i motivacija za iseljavanje veća. Jednostavno, ljudi odlaze na bolje plaćene poslove i bolje radne uvjete, dok k nama dolaze oni kojima se čini da je kod nas »obećana zemlja«. To su normalni procesi, migracije su stare koliko i čovječanstvo, međutim, to ne znači da problemima treba pristupiti stihijski: promjenama je nužno upravljati. Hrvatsko tržište rada obilježeno je istina brojnim ograničenjima i izazovima, no postoje i svijetle strane. Činjenica je da nezaposlenost nikada nije bila niža, plaće kontinuirano rastu, te su u realnim iznosima naposlijetku dobile bitku s inflacijom.

Radnici su kao nikad prije u poziciji da biraju, a poslodavci su prinuđeni boriti se ako žele zadržati kvalitetnog radnika. S druge strane, mnogi misle da se snažnim uvozom radne snage ruše plaće i cijena rada što opet pospješuje iseljavanje. Niz je kritika koje se odnose na činjenicu da nam poslodavci kreiraju demografsku politiku odnosno diktiraju uvoz radnika, dok se društvo paralelno ne brine dovoljno za njihovu integraciju, odnosno ne pomaže im se u dovoljnoj mjeri da svladaju jezik, kulturološki se uklope… Neki misle da je rad u Hrvatskoj podcijenjen i potplaćen, a drugi pak misle da su nam plaće još i previsoke koliko smo (ne)produktivni. Nekoliko je dakle trendova koji obilježavaju hrvatsko tržište rada. Dobro je što nezaposlenost pada, a plaće rastu, no opet nedovoljno u odnosu na EU. To pak koliko realno rastu, ovisi i o udjelu nužnih dobara u potrošačkoj košarici. Tu je emigracija domaće visokokvalificirane radne snage i imigracija strane radne snage, najčešće niskokvalificirane, jer je takvo tržište, odnosno njegove potrebe kao i potrebe poslodavaca koji su ogledalo konkurentnosti ekonomije.

Nadalje, s obzirom na ponovni brži rast plaća u javnom sektoru, postaje prestiž raditi »za državu«, dok je u privatnom sektoru stanje svakojako, a iako prosjek raste, moglo bi se reći da se produbljuju razlike između plaća menadžera i radnika. Dolazi do nekog novog raslojavanja i potplaćenosti u privatnom sektoru u odnosu na javni, do raznih anomalija, pa i apsurda…, donosi Novi list.

Financijsko izvješće

Dalekovod grupa je u 2023. godini ostvarila rast poslovnih prihoda od 20 posto, dosežući iznos od 168 milijuna eura, no unatoč tome, godinu su završili s gubitkom od 4,7 milijuna eura, prema financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi (ZSE) u petak.

Normalizirana EBITDA Grupe u izvještajnom razdoblju iznosi 7,8 milijuna eura, što je povećanje od 1,7 milijuna eura u odnosu na prethodno razdoblje. Taj rast uglavnom je rezultat povećane aktivnosti i poboljšane profitabilnosti poslovanja svih segmenata Grupe, posebno matičnog Društva i Dalekovod OSO.

Također su se pohvalili kako su na kraju 2023. godine imali više od 280 milijuna eura u knjizi ugovora, što povoljno utječe na očekivani rast i predvidivost prihoda u sljedećem razdoblju, kao i na očekivani rast profitabilnosti poslovanja.

Unatoč blokadi dva projekta u Ukrajini zbog više sile, iz Dalekovoda su izrazili uvjerenje u nastavak pozitivnih trendova, ističući snažnu tendersku aktivnost u energetskoj i prometnoj infrastrukturi, te podršku financijskom i operativnom restrukturiranju koje će omogućiti nastavak poslovanja na tradicionalnim i ulazak na nova tržišta.