Hrvatska

Čeka se trenutak istine
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a analitičari očekuju sporiji pad gospodarstva u odnosu na rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu.

Premda se gospodarstvo ponešto oporavilo od pada u drugom tromjesečju, zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon ‘lockdowna’, analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu palo po dvoznamenkastoj stopi na godišnjoj razini. Sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuju pad BDP-a za 10,4 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

Bit će to drugo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo pada na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u recesiju. Rekordni pad u drugom tromjesečju bio je posljedica pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja. „Već s popuštanjem mjera tijekom lipnja, a osobito tijekom ljetnih mjeseci, došlo je do oporavka većine djelatnosti. Prvi visokofrekventni pokazatelji potvrđuju da će se u trećem tromjesečju zabilježiti rast u odnosu na razdoblje od ožujka do lipnja, ali na godišnjoj razini neizbježan je razmjerno visoki pad BDP-a”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Pad je ponajviše posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. „Posljedica je to dominantno kretanja u uslužnim djelatnostima, koja ni tijekom ljetnih mjeseci nisu uspjela nadomjestiti gubitke prouzrokovane zatvaranjem gospodarstva, a i turistička potrošnja zamjetno je niža na godišnjoj razini”, navodi se u anketi.

Premda je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku koronakrize, pad turističkog prometa bio je oštar. Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 milijuna turista, što je oko 63 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 54 posto, na 39,7 milijuna. Negativno je na BDP utjecao i pad industrijske proizvodnje. U proteklom je tromjesečju proizvodnja pala 1,3 posto na godišnjoj razini. Posljedica je to slabosti domaće potražnje, ali i inozemne, na što ukazuje pad izvoza. Prema podacima DZS-a, vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je oko 80 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz pao za 10,1 posto, na otprilike 126 milijardi kuna. „Visoka razina neizvjesnosti i pogoršanja očekivanja obuzdali su i snažnije investiranje, dok je državna potrošnja jedina komponenta BDP-a koja sa strane potražnje ublažava negativne trendove svojim rastom”.

Zbog drugog vala širenja koronavirusa u Hrvatskoj i Europi, očekuje se pad gospodarstva i u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini. „U zadnjem kvartalu godine očekujem nastavak oštrog pada BDP-a, kao posljedice nižeg raspoloživog dohotka stanovništva uslijed smanjenog priljeva privatnih iznajmljivača tijekom sezone te rasta nezaposlenosti. Dodatno, uobičajena blagdanska potrošnja bit će narušena postojećim epidemiološkim mjerama te će se nastaviti i udar na turističku aktivnost”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Očekuje se i daljnji pad izvoza i uvoza roba, s obzirom na nove restriktivne mjere u većini europskih zemalja zbog drugog vala širenja koronavirusa, ali i recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj… Prema podacima Eurostata, u trećem je tromjesečju BDP Europske unije pao za 4,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo 4,7, a njemačko 4,2 posto.

Zbog svega toga, u cijeloj ovoj godini očekuje se rekordni pad gospodarstva. Prema anketi Hine, sedam analitičara procjenjuje u prosjeku da bi pad gospodarstva u cijeloj 2020. mogao iznositi 9,2 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 8 do 10 posto.

Procjene pada su ponešto smanjene, s obzirom da su analitičari prije tri mjeseca u prosjeku očekivali pad od 10,5 posto. Razlozi su tome „donekle spašena glavna turistička sezona u odnosu na crne scenarije, otpornost građevinarstva (više) i industrije (malo manje) na negativne trendove, smanjena rupa u robnoj razmjeni (izvoz roba otporniji od uvoza) i, konačno, fiskalni impuls države u smislu potpore za plaće i održavanja razine prihoda domaćinstava te moratoriji na kredite, koji su također pokušali smanjiti udar na dohotke”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Premda ublažen, pad gospodarstva u ovoj godini mogao bi biti veći nego za financijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za rekordnih 7,4 posto. I sama Vlada očekuje veći pad gospodarstva nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP pasti 8 posto.

Hrvatska narodna banka, također, očekuje pad od oko 8 posto, dok Europska komisija procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo skliznuti za 9,6 posto. I dok će pad BDP-a u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast gospodarstva očekuje već iduće godine.

Nisu uspjeli
Zastupnici Hrvatskog sabora glasovali su o oporbenom prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Sa 76 glasova protiv i 51 za, nije donoesena odluka o iskazivanju nepovjerenja ministru Ćoriću. Potom su uslijedila glasovanja o drugim točkama dnevnog reda.

Ministru Ćoriću na teret se stavlja pogodovanje investitoru u projektu vjetroparka Krš-Pađene, kojim je, kako tvrde, hrvatskim građanima naneseno oko dvije milijarde kuna štete, protuzakonita zapošljavanja, primjerice imenovanje ravnateljice Nacionalnog parka (NP) Krke Nelle Slavice, moguće povrede načela nepristranosti prilikom sudjelovanja u reizboru Dragana Kovačevića na čelo Janafa te pogodovanje MOL-u na štetu Ine.

Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Saboru odbio sve oporbene zahtjeve za izglasavanje nepovjerenja ministru gospodarstva Tomislavu Ćoriću, oporbene argumente nazvao je smiješnima te je poručio da Ćorić ima njegovu potporu.

Ministar Ćorić referirao se na tri motiva oporbe za pokretanje povjerenja. U vezi s projektom vjetroelektrane Krš-Pađene podsjetio je da je rješenje iz sedmog mjeseca 2017. doneseno nakon višestrukih konzultacija s Državnim odvjetništvom.

O imenovanju Nelle Slavice za ravnateljicu NP-a Krke, Ćorić je rekao da je ministarstvo poštovalo presudu Upravnog suda u Splitu, dajući jasno obrazloženje zašto je izabrana, a u vezi s imenovanjem Dragana Kovačevića za predsjednika Uprave Janafa ustvrdio je da s njim nije kontaktirao za vrijeme izbora i samog natječaja.

Temeljni dokument
Hrvatski sabor nastavio je s današnjim radom. Očekuje se glasovanje o prijedlogu državnog proračuna za 2021. godinu te 300-ak amandmana na proračun koje su podnijeli uglavnom oporbeni zastupnici i klubovi.

Državni proračun za iduću godinu predviđa prihode planirane na razini 147,3 milijarde kuna, a rashode na razini 157,9 milijardi kuna. Pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.Proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6 posto.

U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” gostovao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i govorio o državnom proračunu za 2021. godinu.

Ministar Zdravko Marić je rekao kako je rasprava je u Saboru oko amandmana usprkos epidemiološkim mjerama itekako dobra.

– Bio je vrlo konstruktivan pristup i vrlo dobra argumentirana rasprava. Ono što govorim i svake godine, da ćemo razmotriti sve amandmane i došao ih je stvarno veliki broj. A što se tiče proračuna za 2021., teško je predvidjeti sve okolnosti i proračune u ovom trenutku. Proračun je baziran na svim informacijama koje imamo trenutno. Proračun je baziran na stopi rasta od 5 posto i sve što se predviđa na prihodovnoj strani proračuna, rekao je Marić.

Zdravko Marić je istaknuo kako je rashodna strana u ovom trenutku pod najvećim povećalom.

– Proračun mora biti sposoban reagirati na sve izazove s kojima se suočavamo kao što je bio i ove godine. Koronu nitko nije mogao predvidjeti i kad se počela događati i kad se dogodila, da je proračun mogao reagirati. Proračun i sve što smo činili proteklih godina dovelo je do toga da možemo adekvatno i pravovremeno reagirati.

– U proračunu i samim projekcijama i dalje su predominantni negativni rizici. Većina proračuna su neki opći izvori. Od iduće godine i u skladu razine Europske unije, imamo izdašan paket mogućih pomoći u smislu EU nove generacije i višegodišnji financijski okvir. U ovom trenutku, manji dio raspoloživih sredstava koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju predviđen je u proračunu, rekao je Marić.

Zdravko Marić je istaknuo da što budemo uspješniji i u apsorpciji EU fondova, rasteretit ćemo domaće izvore i moći ih kvalitetnije relocirati.

– U skladu s procjenom rasta BDP-a, procjenom deficita proračuna, već iduće godine vidimo ponovni trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. On će ove godine porasti s obzirom na to da je projiciran deficit 8 posto BDP-a, na negdje oko 87,3 posto BDP-a. Netko će reći kako je koronavirus neutralizirao sve 4 godine što smo dobro radili, rekao je Marić.

– Očekujemo pad BDP-a, manji nego što je bio u drugom tromjesečju, rekao je Marić te dodao kako je projekcija ukupnog pada BDP-a za ovu godinu revidirana na manji pad.

– Originalno je bilo predviđeno 9,4 s obzirom na to da je projekcija rađena kad je kretao lockdown, a nismo znali do kada će trajati, dodao je.

Zdravko Marić je istaknuo kako je proračun na tragu svega što je usvojeno nedavno u Saboru u okviru rebalansa.

– Porezni prihodi su 12,8 posto manji u odnosu na prošlu godinu, a kod doprinosa je pad manji, što potvrđuje da su mjere koje smo stavili u funkciju za očuvanje radnih mjesta urodile plodom. Do kraja godine planiramo ukupno 8,1 milijardu kuna platiti za mjere, porezni obveznici su financirali očuvanje radnih mjesta, a s druge strane, imamo potrebe za financiranjem zdravstva, rekao je Marić.

Ministar Marić je rekao kako je ukupno gospodarstvo ključno uz osnovni cilj zaštite ljudskih života i zdravlja te da se više govori o ugostiteljstvu i mjerama, nego o proizvodnom i izvoznom sektoru koje također treba zaštititi.

– Svako radno mjesto je važno i treba biti očuvano, dodao je.

Zdravko Marić je rekao kako treba biti svjestan da su se naše navike kao i mjere Stožera promijenile i revidirale te da je to izazov cijele situacije.

– Ovo je vrijeme kad treba pokazati solidarnost, dodao je.
Zdravko Marić je istaknuo kako treba imati adekvatan odgovor ako se i pooštre mjere.

– Reagirali smo na vrijeme i u prvom valu zaraze koronavirusom. I dalje se vrlo dobro nosimo s krizom. Ako budemo sposobni hvatati taj val oporavka koji projiciramo da bi taj segment potrošnje, dizanja raspoloživog dohotka, ukupnog sentimenta potrošača mogao i više doprinijeti rastu gospodarstva, rekao je.

Zdravko Marić je rekao da kad govorimo o poreznom rasterećenju, kad se smanjuju porezi, rasterećuje se one koji plaćaju poreze.

– Ovaj krug ne možemo gledati izdvojeno iz porezne reforme. Poglavito je ciljano na naše građane s nižim primanjima. Poslodavci trenutno mogu isplatiti više od 1000 kuna bez ikakvih javnih davanja. U gospodarskom i financijskom smislu, to je dobra mjera. Sve skupa kad se zbroji, radi se o preko 10 milijardi kuna rasterećenja, rekao je Marić.

Jutarnji list
Vlasnicima dvaju lokala u Zagrebu i Splitu, kao i po dvaju noćnih klubova u kojima su inspektori i policija ovog vikenda zatekli 500-tinjak gostiju, među kojima je bila i osoba zaražena koronom, mogli bi zaraditi do tri godine zatvora, piše Jutarnji.

Jer, policija nakon racija nastavlja kriminalistička istraživanja i mogli bi biti prijavljeni za djelo iz Zakona o širenju zaraznih bolesti i kao odgovornoj osobi za njih je predviđena kazna i do tri godine zatvora, piše Jutarnji list.

Postupanje policije u noćnim klubovima komentirao je premijer Andrej Plenković, rekavši jučer da se ljudi trebaju pridržavati mjera i izbjegavati zatvorene prostore u kojima je “čovjek na čovjeku”.

– Nema nikakvog opravdanja za to. To je ugrožavanje zdravlja. I još dolaze ljudi koji su pozitivni u te klubove. Pa to je kao da ne znate zbrojiti jedan plus jedan – poručio je Plenković, koji je, među ostalim, naglasio i da su mjere cijelo vrijeme na snazi, samo se u nekim trenucima pooštravaju ili ublažavaju.

– Nije sporno da policija može pružiti pomoć, asistenciju, državnim tijelima kad se u izvršavanju njihovih zadaća može očekivati opasnost ili kad je potrebno osigurati izvršenje zadaća. Djelovanje inspektora Državnog inspektorata i Civilne zaštite, koji nisu ovlašteni upotrebljavati mjere izravne prisile u noćnim satima u ambijentima u kojima se zbog cijelog niza razloga može očekivati otpor, takvo je stanje, gdje je pomoć poželjna. Ministar unutarnjih poslova je ovlašten ustrojiti i posebnu organizacijsku strukturu koja će pružiti takvu pomoć. Interventna policija je redovita organizacijska struktura koja obavlja one poslove koji su po nečemu na dnevnoj razini specifični – pojašnjava prof. Petar Veić s riječkog Pravnog fakulteta.

– Primjenjivano je više propisa, koji su uglavnom u međusobnom suglasju. To su Zakon o civilnoj zaštiti, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakon o državnom inspektoratu, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, Kazneni zakon, Zakon policijskim poslovima i ovlastima i Prekršajni zakon. Utvrđivanje da je među prisutnima osoba koja boluje covida-19 predstavlja povod da policija provodi kriminalističko istraživanje jer postoji osnovana sumnja da se radi kaznenom djelu širenja i prenošenja zaraznih bolesti, za što je predviđena zatvorska kazna do dvije godine. U razmatranom primjeru to pod određenim uvjetima može biti i prekršaj jer se osoba nije pridržavala sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, izolacije u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru, za što su predviđene kazne od 8000 do 15.000 kuna – dodaje Veić.

Pojasnio je i postupanje kad je riječ o odgovornosti voditelja objekta.

– Voditelj ima najmanje tri osnove za odgovornost: zbog rada izvan radnog vremena, zato što gosti nisu nosili maske i zato što je broj zatečenih osoba bio je iznad dopuštenog. U skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, osoba nije provodila opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, za što je moguća kazna od 30.000 do 80.000 kuna. Situacija s epidemijom covida-19 opravdava energičnost u djelovanju države. Ono u razmatranom slučaju ni po čemu nije ‘egzemplarno postupanje’. Mora se poslati jasna poruka da takva ponašanja nisu dopustiva. Hoće li netko takvo ponašanje kvalificirati kao ponašanje policije tridesetih godina u Americi zbog prohibicije alkohola, posve je nevažno – smatra naš sugovornik.

– Stožer nedvojbeno odlučuje o ljudskim pravima, a takvo mu pravo ne može nitko dodijeliti. Ono što je izostalo u djelovanju države u ovim okolnostima je propisivanje mjera ograničavanja slobode unaprijed, stupnjevito, vezujući ograničenja za određenu epidemiološku dinamiku. Potonje također remeti pravni položaj građana, stvarajući frustriranost i otpor – zaključuje prof. Veić.

– Treba uspostaviti ravnotežu između ljudskih prava pojedinca i kolektiviteta. Ali, ovdje se radi o zaraznoj bolesti i bez kolektivnih napora ne možemo je suzbiti. Toga trebaju biti svjesni oni koji krše zakon. Ovdje možemo govoriti o dvije razine kaznene odgovornosti – vlasnika objekata i građana koji znaju da su bolesni, a svjesno šire zarazu. Smatram da država mora odlučno djelovati i da kaznene prijave za ovakva kršenja zakona trebaju biti prioritet u postupanju jer moramo poslati jasnu poruku. Pritom se zatvorske kazne mogu zamijeniti novčanima – smatra odvjetnik Anto Nobilo.

– Ako neki ugostitelji svoju egzistenciju temelje na ugrožavanju zdravlja ljudi, onda ne trebaju niti biti ugostitelji. Ističem da smo mi u Tae kwon do savezu obustavili natjecanja kako bismo zaštitili zdravlje sportaša – napominje Nobilo, a prenosi Jutarnji list.

OVI indeks za listopad
 Indeks slobodnih radnih mjesta – OVI indeks za listopad pokazuje da je potražnja za radom bila za 21,5 posto manja nego u listopadu prošle godine, podaci su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Kako se navodi u objavi na internetskoj stranici EIZ-a, takvi pokazatelji prisutni su već nekoliko mjeseci, pa se nakon dramatičnog pada u travnju i svibnju potražnja za radom u sljedećim mjesecima stabilizirala između 75 i 80 posto one u 2019. godini. “Ovi podaci ukazuju da potpuni oporavak na tržištu rada još nije na vidiku te da je potražnja za radom dosegla svojevrsni plato”, istaknuto je u analizi EIZ-a.

OVI indeks je inače na godišnjoj razini u rujnu pao za 27,8 posto, kolovozu 25, srpnju 18, a u lipnju za 26 posto. Zbog prestanka ekonomskih aktivnosti uslijed pandemije koronavirusa pad indeksa bio je najizraženiji u svibnju, za 57,4 posto, te travnju, za 74,7 posto.

Promatrajući tražena zanimanja u listopadu ove godine u odnosu na isti mjesec lani, i dalje se vidi relativno snažna potražnja za zanimanjima koja su vezana uz građevinski sektor, kao posljedica sanacije nakon zagrebačkog potresa.

Potražnja za zidarima je tako narasla za 72 posto, a za inženjerima građevine za 21 posto. Porast potražnje za zanimanjima iz građevinskog sektora posebno je vidljiv u središnjoj Hrvatskoj, gdje se traži čak 83 posto zidara, 28 posto građevinskih radnika i sedam posto inženjera građevine više nego lani, navedeno je u analizi EIZ-a.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).

Službeni komentar
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je kako treba pričekati završetak kliničkih ispitivanja i sve informacije o učinkovitosti cjepiva AstraZenece i oksfordskog sveučilišta, za koje je danas objavljeno da je učinkovito 70 posto.

Kazao je da je to preozbiljna informacija i da je AstraZeneca potom tražila demantij informacije i da se radi o 90%-noj učinkovitosti.

– Pričekao bih jer službeno nisu objavili rezultate završetka kliničkih ispitivanja, izjavio je Capak na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Rekao je i da se Hrvatska priključila svim zemljama EU-a koje su ušle u zajedničku nabavu, a tada nije bilo podataka o učinkovitosti tog cjepiva. U Hrvatsku bi trebalo stići 2,7 milijuna doza tijekom sedam mjeseci, nakon što počne distribucija.

Capak je najavio i da će se, s obzirom na nove znanstvene spoznaje, produljiti trajanje imuniteta na Covid-19 s tri na šest mjeseci.

– Kad smo donosili odluku o trajanju izolacije u literaturi je bilo da imunitet traje tri mjeseca. U ovom momentu imamo druge informacije. Naručili smo od stručnjaka epidemiološke struke da nam predoče znanstvena istraživanja koja se odnose na to. Na sljedećoj sjednici ekspertne skupine će se o tome raspravljati. Produžit će se trajanje imuniteta jer imamo podatke da traje šest mjeseci, dodao je.

Poslovni dnevnik
Koliko će biti kompliciran daljnji proces privatizacije i restrukturiranja Đure Đakovića bit će jasno već prvog dana prosinca.

Za tada je prolongiran rok za predaju obvezujućih ponuda, koji je prvotno planiran za danas, a taj je zahtjev stigao od većine kandidata koji su proteklih tjedana analizirali poslovne knjige u slavonskobrodskoj grupaciji. Prijeloman za traženje dodatnog vremena presudan je, naravno, bio prošlotjedni neočekivan potez najvećeg dioničara u Đuri Nenada Bakića i prodaja svih dionica, ukupno 18,88%, češkoj tvrtki D.D. Acquisition.

Tvrtka je u vlasništvu osnivača jedne od najvećih čeških kompanija Czechoslovak Groupa (CSG) Jaroslava Strnada, odnosno njegove nove grupacije CE Industries, te Renea Matera i njegove Promet grupe, također jedne od vodećih čeških kompanija. Strnad je pritom jači udjeličar, drži 65% D.D. Acquisition-a, a Matera 35%. Takav odnos vlasništva ovaj partnerski dvojac već je imao u nekim tvrtkama iz svojih grupacija poput Tatra Trucksa.

Ovaj ulazak izgledan je preokret u cijelom postupku, jer osim Bakićevih ovaj dvojac kako se čuje, kupuje i Đurine dionice na burzi, te polako ide prema kontrolnom paketu. Time stječe ulogu nezaobilaznog igrača u ovom postupku u diktiranju njegovog daljnjeg tijeka. Iako iz redova države opet neslužbeno drže da se ništa bitno time ne mijenja i tvrde da postupak ide dalje kako je predviđeno, odnosno ponude će se prikupljati prema procesu usuglašenom s Bruxellesom. Špekulacije među malim dioničarima da će Česi ići na daljnje preuzimanje kupnjom dionica, a ne dokapitalizacijom, imaju malo opravdanosti, jer bi to značilo svjestan ulazak u gubitak.

Započeti postupak u Đuri Đakoviću predviđa, naime, “čišćenje” starih tereta i dokapitalizaciju u kojoj će uz državu sudjelovati i strateški partner. Država bi pritom unijela obveze za kredite za koje je početkom godine dala jamstva, dok bi partner unio svježi kapital. Tvrtka danas ima oko 650 milijuna kratkoročnih i dugoročnih obveza, te 450 milijuna prenesenih gubitaka iz ranijeg razdoblja.

Gubitke se prema planu koji teče planiralo najvećim dijelom riješiti smanjenjem temeljnog kapitala, za što će u svakom slučaju ruku morati dići Česi, budući da država sa svih svojih 28% nema dovoljno snage da sama provede takvu odluku. Preuzimanjem dionica od Bakića, uz mogući nastavak otkupa od drugih manjih dioničara ili suradnju s drugim značajnijim vlasnikom većeg paketa Ivanom Božidarom Ivanovićem (koji posjeduje 8,7%), Česi zapravo pokazuju da su ozbiljno zainteresirani i žele imati što jaču poziciju u procesu, i kao dioničar i kao konkurent za dokapitalizaciju.

Pitanje je što će se dogoditi ako netko od ostalih zainteresiranih koji sudjeluju u natjecanju dostavi bolju ponudu od Čeha. Jedan je od kandidata zasad je, inače, izašao van, no kako se čuje, to se dogodilo nešto prije Bakićevog povlačenja iz vlasničke strukture. Riječ je o slovenskoj Iskri, a zasad nema potvrde odustaju li ostala dva protukandidata DIV Tomislava Debeljaka i ENNA Pavla Vujnovca.

Ako je suditi prema zahtjevima za produljenje roka za predaju ponuda, koji su odaslani u petak, dan nakon objave o Bakićevom povlačenju, kao i angažmanu u dubinskom snimanju, čini se da će na stolu idući tjedan biti više ponuda. Ovaj trojac, Česi, DIV i ENNA, bio je izuzetno aktivan proteklih desetak dana u “češljanju” Đure, a posebice ENNA, čiji su predstavnici čak obilazili i “snimali” sve u tvorničkom krugu, od strojeva i objekata do vagona i željezničkih tračnica, piše Poslovni dnevnik.

Potvrdio Hrvoje Krhen
Brod “LNG Croatia” isplovio je u subotu iz brodogradilišta “Viktor Lenac” prema španjolskoj luci Sagunto, u kojoj će ukrcati ukapljeni prirodni plin (LNG) za probni rad terminala u Omišlju, potvrdio je direktor tvrtke LNG Hrvatska Hrvoje Krhen.

Početak probnog rada terminala u Omišlju najavljen je za početak prosinca, nakon povratka broda, a terminal će od 1. sječnja sljedeće godine biti u komercijalnoj upotrebi. Brod “LNG Croatia” je plutajuća jedinica za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU brod), a bit će jedan od glavnih elemenata novog LNG terminala u Omišlju na otoku Krku. Brod je u polovici listopada doplovio iz kineskog brodogradilišta nedaleko Šangaja u kojemu je tehnološki prerađen i pretvoren u FSRU brod, a potom su u kostrenskom brodogradilištu Viktor Lenac obavljena dodatna ispitivanja broda.

Na njemu će raditi tri posade, ukupno oko 60 ljudi. Brod “LNG Croatia” je prije dvije godine, u postupku nabave odabran kao ekonomski najpovoljniji. Nabavljen je od tvrtke Golar Power Limited, koja je ponudila konverziju postojećeg LNG tankera „Golar Viking“, prozvedenog 2005., u FSRU brod u vrijednosti od 159,6 milijuna eura. Na godišnjoj razini ima kapacitet od 2,6 milijardi prostornih metara plina, a na novi terminal će, uz odabrani FSRU brod, moć pristati svi brodovi za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, kapaciteta od 3.500 do 265.000 prostornih metara plina.

Projekt izgradnje LNG terminala u Omišlju, vrijedan je 233,6 milijuna eura, od strateškog je interesa za Republiku Hrvatsku, a omogućit će sigurnost opskrbe prirodnim plinom i potaknuti konkurentnost na tržištu. Europska komisija je za njegovu izgradnju dodijelila bespovratnih 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije. Sav slobodni kapacitet terminala zakupljen je za naredne tri plinske godine.

Analitičari
Premda se hrvatsko gospodarstvo ponešto oporavilo od rekordnog pada u drugom tromjesečju, zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon ‘lockdowna’, analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu palo po dvoznamenkastoj stopi na godišnjoj razini.

Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za treće tromjesečje, a sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 10,4 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

Gospodarstvo u recesiji

Bit će to drugo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo pada na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u recesiju, no pad će biti blaži u odnosu na rekordnih 15,1 posto u prethodnom kvartalu.

Rekordni pad u drugom tromjesečju bio je posljedica pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.

Već s popuštanjem mjera tijekom lipnja, a osobito tijekom ljetnih mjeseci, došlo je do oporavka većine djelatnosti. Prvi visokofrekventni pokazatelji potvrđuju da će se u trećem tromjesečju zabilježiti rast u odnosu na razdoblje od ožujka do lipnja, ali na godišnjoj razini neizbježan je razmjerno visoki pad BDP-a, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Nastavljen pad osobne potrošnje

Pad je ponajviše posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Posljedica je to dominantno kretanja u uslužnim djelatnostima, koja ni tijekom ljetnih mjeseci nisu uspjela nadomjestiti gubitke prouzrokovane zatvaranjem gospodarstva, a i turistička potrošnja zamjetno je niža na godišnjoj razini, navodi se u anketi.

Premda je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku koronakrize, pad turističkog prometa bio je oštar.

Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 milijuna turista, što je oko 63 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 54 posto, na 39,7 milijuna.

Negativno je na BDP utjecao i pad industrijske proizvodnje. U proteklom je tromjesečju proizvodnja pala 1,3 posto na godišnjoj razini.

Posljedica je to slabosti domaće potražnje, ali i inozemne, na što ukazuje pad izvoza od početka godine.

Prema podacima DZS-a, vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je oko 80 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz pao za 10,1 posto, na otprilike 126 milijardi kuna.

Visoka razina neizvjesnosti i pogoršanja očekivanja obuzdali su i snažnije investiranje, dok je državna potrošnja jedina komponenta BDP-a koja sa strane potražnje ublažava negativne trendove svojim rastom, ističe jedan od analitičara u anketi Hine.

Zbog drugog vala širenja koronavirusa u Hrvatskoj i Europi, očekuje se pad gospodarstva i u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini. U zadnjem kvartalu godine očekujem nastavak oštrog pada BDP-a, kao posljedice nižeg raspoloživog dohotka stanovništva uslijed smanjenog priljeva privatnih iznajmljivača tijekom sezone te rasta nezaposlenosti. Dodatno, uobičajena blagdanska potrošnja bit će narušena postojećim epidemiološkim mjerama te će se nastaviti i udar na turističku aktivnost, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Očekuje se i daljnji pad izvoza i uvoza roba, s obzirom na nove restriktivne mjere u većini europskih zemalja zbog drugog vala širenja koronavirusa, ali i recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj… Prema podacima Eurostata, u trećem je tromjesečju BDP Europske unije pao za 4,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo 4,7, a njemačko 4,2 posto.

Zbog svega toga, u cijeloj ovoj godini očekuje se rekordan pad gospodarstva. Prema anketi Hine, sedam analitičara procjenjuje u prosjeku da bi pad gospodarstva u cijeloj 2020. mogao iznositi 9,2 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 8 do 10 posto. Procjene pada su ponešto smanjene, s obzirom na to da su analitičari prije tri mjeseca u prosjeku očekivali pad od 10,5 posto.

Razlozi su tome donekle spašena glavna turistička sezona u odnosu na crne scenarije, otpornost građevinarstva (više) i industrije (malo manje) na negativne trendove, smanjena rupa u robnoj razmjeni (izvoz roba otporniji od uvoza) i, konačno, fiskalni impuls države u smislu potpore za plaće i održavanja razine prihoda domaćinstava te moratoriji na kredite, koji su također pokušali smanjiti udar na dohotke, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Premda ublažen, pad gospodarstva u ovoj godini mogao bi biti veći nego za financijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za rekordnih 7,4 posto. I sama Vlada očekuje veći pad gospodarstva nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP pasti 8 posto. Hrvatska narodna banka, također, očekuje pad od oko 8 posto, dok Europska komisija procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo skliznuti za 9,6 posto.

I dok će pad BDP-a u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast gospodarstva očekuje već iduće godine, prenosi HRT.

Fimi Media
Objavljena je nepravomoćna presuda u ponovljenom suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, njegovim nekadašnjim suradnicima, ali i HDZ-u kao prvoj stranci optuženoj za korupciju zbog izvlačenja novca preko marketinške agencije Fimi media.

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader proglašen je u petak krivim i nepravomoćno kažnjen s osam godina zatvora za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki u aferi Fimi media. U ponovljenom suđenju krivima su proglašeni i nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić i blagajnica Branka Pavošević, dok je HDZ, u čiji se crni fond navodno slijevao dio izvučenog novca, sud proglasio “odgovornim”.

No, detalji slučaja, kao i kazne svih optuženika, bit će poznati tek nakon što sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda pročita cijelu presudu i potom je obrazloži. Sanader ni njegovi suoptuženici, u petak nisu nazočni izricanju presude u ponovljenom postupku zbog izvlačenja 70-ak milijuna kuna preko marketinške agencije Fimi media, koja je tijekom desetogodišnjeg postupka postala sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.

Iako je na odsluženju druge zatvorske kazne Sanader nije u sudnici, već na rehabilitaciji u toplicama, a mogućnost nedolaska od suda je zatražio uoči završnih govora prošloga tjedna, zbog zdravstvenog stanja, odnosno postoperativne rehabilitacije i pandemije koronavirusa. Ponovljeno suđenje za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media počelo je 2016., godinu nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu koju je još 2013. donijela zagrebačka sutkinja Ivana Kršul.

I dok Uskok smatra da je i tijekom ponovljenog suđenja dokazao krivnju Sanadera, njegove bivše stranke i suoptuženika za korupciju, obrana tvrdi da dokaza o krivnji nema. Odvjetnici HDZ-a u čijem je crnom fondu navodno završio dio ‘prljavog’ novca ustvrdili su da bi odgovornost stranke trebala biti u prekršajnoj domeni, a Sanaderova obrana ponavlja da se inkriminacija temelji isključivo na riječima bivšeg HDZ-ovog rizničara Mladena Barišića, čiji su iskazi kako tvrde “kontradiktorni, nesuglasni i nelogični”.

Uz Sanadera, HDZ, Barišića i Pavošević sudi se i bivšem glasnogovorniku Sanaderove vlade i stranke Ratku Mačeku. Nevenka Jurak, vlasnica agencije Fimi media, po kojoj je nazvana najpoznatija korupcijska afera u hrvatskoj politici, tijekom ponovljenog suđenja je preminula pa je postupak za nju obustavljen.

Na prvom suđenju Sanader je nepravomoćno kažnen s devet godina zatvora i povrat preko 15 milijuna kuna nepripadajuće koristi, dok je HDZ trebao vratiti više od 24 milijuna kuna te platiti pet milijuna kuna kazne. Baršić, Pavošević i Jurak su 2013. nakon priznanja osuđeni na blaže zatvorske kazne i povrat novca, a na novom su suđenju za razliku od prvog postupka negirali krivnju. Maček je jedini uz Sanadera od početka odbacivao sve što mu je Uskok stavljao na teret, a na prvom je suđenju kažnjen uvjetno.