Hrvatska

Srpski svijet i islamizam

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u izvješću za 2020./21. ističe da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija no i upozorava na rastući ekstremizam i radikalizam dodatno potaknut pandemijom covida-19.

Ravnatelj Agencije Daniel Markić napisao je u uvodu da svjedočimo najvećoj pandemiji u modernoj povijesti koja je uzrokovala nezabilježene poremećaje u svakodnevnom životu i nanijela ogromne štete globalnom gospodarstvu.

Pandemija je dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja.

Talibani su unatoč 20 godina međunarodnih napora u demokratizaciji tamošnjeg društva zavladali Afganistanom.

SOA je pratila i kako svijetom sve više dominiraju procesi geopolitičkih preslagivanja i nadmetanja, a jačaju ambicije gospodarskih, političkih i vrijednosnih izazivača liberalnim demokracijama u međunarodnom poretku.

Istodobno, klimatske promjene sve više pokazuju svoje posljedice, pokazalo je sedmo po redu izvješće koje je postalo izvrstan alat kojim SOA može pratiti u kakvom promjenjivom i dinamičnom svijetu sigurnosti živimo.

U jugoistočnom susjedstvu aktivni su nezapadni akteri
Izvješće ukazuje da su u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu aktivni nezapadni akteri, a reforme za dostizanje europskih standarda sporo napreduju.

Zaključuje se da je Zapadni Balkan i dalje opterećen nedovršenim stabilizacijskim procesima i neriješenim međudržavnim i međunacionalnim pitanjima, uz teškoće vezane uz iskazanu namjeru za europskim integracijama zbog nedovoljne provedbe reformi.

Nepovoljni politički i gospodarski uvjeti stvaraju podlogu za jačanje radikalnih i ekstremnih tendencija, kao i društvenih rascjepa u tim krhkim društvima, dok društvene i međunacionalne tenzije mogu dovesti do međusobnih napetosti i incidenata, posebice u sredinama u kojima postoje neriješeni međunacionalni odnosi.

Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH.

Nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.

Promoviranje “srpskog svijeta” dodatno destabilizira osjetljive odnose
U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept “srpskog svijeta” kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda.

Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Europe, posebice prema BiH i Crnoj Gori.

Organizirani kriminal u ovom dijelu Europe je prema izvješću dodatno osnažen međusobnim vezama i širenjem nezakonitih poslova dok krizna žarišta poput Sirije i Libije još od prvog javnog izvješća predstavljaju izvorišta nestabilnosti i prijetnji.

Kibernetičke tehnologije omogućile su provođenje velikih kibernetičkih napada u cilju krađe državnih i industrijskih podataka; nezakonite migracije doživjele su ogromni rast na jugoistoku Europe preko kojeg su prošle stotine tisuća migranata.

Hrvatska zadnjih godina bila cilj više desetaka državno sponzoriranih kibernetičkih napada
SOA upozorava da su državno sponzorirani kibernetički napadi sve su zastupljeniji u špijunaži a organiziraju ih nalogodavci iz pojedinih država pri čemu koriste različite organizirane aktere za provođenje napada.

Ti napadi usmjereni su prema pažljivo odabranim ciljevima, koji su prethodno dobro proučeni, a izvršavaju ih državno sponzorirane kibernetičke APT (Advanced Persistent Threat) grupe koje su usko povezane sa sigurnosno-obavještajnim sustavima pojedinih država. Ovakvi kibernetički napadi u prvom redu ciljaju države članice EU-a i NATO-a.

Republika Hrvatska je zadnjih godina bila cilj više desetaka državno sponzoriranih kibernetičkih napada. O karakteru tih napada najbolje govori podatak da se najveći broj odnosio na pokušaje proboja u informacijske i komunikacijske sustave Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva obrane.

Zaključuje se da kibernetička otpornost postaje ključni cilj nacionalne sigurnosti u digitalnoj eri te da je potrebna uključenost svih dionika društva u izgradnji kibernetički otporne zajednice.

Proteklo razdoblje obilježilo je i stvaranje, brzo širenje i teritorijalnom porazu tzv. Islamske države, najveće terorističke organizacije na svijetu, a agencija je pratila i kako su širenje demokratskih vrijednosti u svijetu zamijenile autoritarne tendencije uz vraćanje hladnoratovskih napetosti, špijunaže, plasiranja lažnih vijesti i propagande.

Trenutno nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji hrvatskim institucijama, državljanima i interesima od strane terorističkih skupina te se teroristička prijetnja, odnosno prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti.

Iako su ISIL i Al Qaida znatno oslabljeni i smanjenih kapaciteta za provođenje vanjskih operacija/napada, i dalje predstavljaju prijetnju Europi. U državama EU razina prijetnje od islamističkog terorizma varira od niske u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama do srednje ili visoke u većini zapadnoeuropskih država.

SOA je od svog prvog javnog izvješća pratila i brojne pomake u sigurnosnoj sferi: članstvo u EU i NATO-u omogućilo nam je multipliciranje naših sposobnosti i jačanje naših sigurnosnih mehanizama i veza prema drugim demokratskim sigurnosno-obavještajnim sustavima; europske države sve su bliže u suprotstavljanju zajedničkim sigurnosnim prijetnjama; hrvatsko društvo i institucije potvrdile su stabilnost i učinkovitost u brojnim kriznim situacijama.

Uz to, novi infrastrukturni projekti ojačali su energetsku i nacionalnu sigurnost; razvoj tehnologije omogućio je nove sposobnosti zaštite nacionalne sigurnosti, navela je SOA napominjući da grade novu generaciju djelatnika koji im se javljaju za posao slijedom javnih poziva.

Sve te promjene i pomaci ukazuju da je sigurnosna dinamika u suvremenom svijetu izuzetno brza i često nepredvidiva, jačaju nove i netradicionalne sigurnosne prijetnje, a uloga pravodobnih i točnih informacija i procjena postaje ključna, zaključuju u SOA-i.

U izvješću objavljenom na mrežnim stranicama SOA-e ističe se i da za Hrvatsku i u ovako izazovnom vremenu i dinamičnom sigurnosnom okruženju nema naznaka značajnije destabilizacije.

Analitičari

Dok zapadne zemlje privlače obrazovane radnike, mi uvozimo slabo obrazovanu radnu snagu, nama dolaze uglavnom samci, muškarci koji s niskim plaćama ne mogu preživjeti s obitelji, piše u nedjelju Večernji list.

Koliko mala Hrvatska treba uvesti stranih radnika da bismo dosegnuli prosječan standard država EU, kako ne bi svi mi koji danas radimo, kad budemo odlazili u mirovinu, odlazili u jad i bijedu, kako to slikovito kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta? Državu državom čine njezini stanovnici, standard joj osiguravaju zaposleni građani i institucije koje rade za javno dobro, a budućnost djeca i mladi.

U samo 30 godina Hrvatska je izgubila gotovo milijun ljudi i danas, prema procjenama demografa, broji svega 3,85 milijuna stalnih stanovnika, među kojima udio građana u dobi od 65 i više godina premašuje udio djece i mladih do 19 godina. Zato se i ubrajamo u najstarije nacije svijeta.

S takvom strukturom stanovništva, s intenzivnim iseljavanjem građana posljednjih osam godina i “odljevom mozgova” ne možemo imati jači ekonomski rast, nego se održavamo na površini stihijskim uvozom radne snage i s nadom da će se barem dio iseljenih vratiti kako bi svi građani mogli dostojno živjeti.

Prema projekcijama UN-a iz 2015., Hrvatska je tek 2030. trebala pasti na 3,9 milijuna ljudi, a sada ispada da su to još bile optimistične projekcije, jer smo desetljeće ranije dosegnuli tu brojku. Ministar financija Zdravko Marić na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”, govoreći da svima nama cilj mora biti povećanje životnog standarda, kazao je da od 100 do 150 tisuća novih kvalitetnih radnih mjesta znači manje glavobolje i puno jači i održiviji rast, kojim bismo lakše dosegnuli prosječan europski standard.

No u državi u kojoj je 1,236 milijuna umirovljenika i 1,604 milijuna zaposlenih te 119 tisuća nezaposlenih nije precizirao je li mislio da potrebnih 100 do 150 tisuća radnika treba uvesti iz inozemstva ili i aktivirati dio domaćih nezaposlenih na tržištu rada. Ni iz Vlade nisu nam odgovorili je li Marić mislio na uvoz do 150 tisuća stranih radnika i odakle, donosi Večernji list.

Piše Jutarnji list

Pored još nepoznatih efekata koje će na Hrvatsku imati uvođenje eura, zasad je jedino sigurno da će prelazak na zajedničku europsku valutu kao posljedicu imati povećanje broja rukovoditelja na razini Ministarstva financija, a moguće i nova zapošljavanja, piše u četvrtak Jutarnji list.
Nije razlog samo uvođenje eura već i Nacionalni plan oporavka, dva procesa zbog kojih je ministar Marić predložio i razradio novo ustrojstvo Ministarstva financija kojom će dosad ionako glomazna institucija dobiti cijeli niz novih ustrojstvenih jedinica.

A iz dokumenta u kojem se preustroj ministarstva detaljno pojašnjava na čak sedamdeset stranica proizlazi kako će ova institucija po dovršetku procesa preustroja biti bogatija za čak tri nova zasebna sektora, dok će se broj službi na razini Ministarstva povećati za njih 11.

U konačnici, prema novoj sistematizaciji radnih mjesta, okvirni broj službenika u konačnici bi trebao umjesto dosadašnjih 8686 iznositi 8765, što je povećanje od 79 okvirnih službenika, ali je iz dokumenta nejasno hoće li ministarstvo krenuti i u njihovo zapošljavanje.

Prema prijedlogu preustroja, institucija kojoj je na čelu Zdravko Marić dobit će “Sektor za koordinaciju praćenja provedbe Nacionalnog plana oporavka” te unutar njega još dvije nove službe, a postojeći Sektor za financijski sustav razdijelit će se u dva sektora – jedan zadužen za bankarstvo, računovodstvo i reviziju te drugi za financijska tržišta i financijsku pismenost.

Unutar njih bit će potom potrebno organizirati šest novih službi i četiri odjela umjesto dosadašnjih tri službe i deset odjela, koliko ih je imao dosadašnji sektor, a ministarstvo će dobiti i novi Sektor za analizu potrošnje središnje države koji će pod sobom imati dvije nove službe te dva nova odjela, donosi Jutarnji list.

Božinović u Opatiji

Jedna od najvećih prijetnji sigurnosnoj situaciji u svijetu su klimatske promjene koje uzrokuju niz problema, ocijenio je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović, na otvaranju Hrvatskih dana sigurnosti u srijedu u Opatiji.

Rezultat klimatskih promjena su vremenski ekstremi poput ovogodišnjih megapožara, razornih poplava ili tornada u Europi, što dugoročno uzrokuje geografske promjene poput nepovratnog rasta razine mora ili širenje pustinja, rekao je Božinović. Stoga je očekivan znatan rast migracija stanovništva, pa će se i zaštita granica morati tome prilagoditi, dodao je.

Ministar je istaknuo da Hrvatska danas vrlo uspješno, zakonito i odgovorno štiti ne samo vlastitu nego i granicu EU te je potpuno spremna “na moguće poremećaje na migrantskim rutama zbog situacije u Afganistanu”.

“Hrvatska granična policija stalno provodi niz aktivnosti s ciljem podizanja razine tehničke opremljenosti, obučenosti i izgrađenosti kapaciteta za neometan i kvalitetan nadzor granice i suvereno vlada izazovom krijumčarenja ljudi povezanim s nezakonitim migracijama”, rekao je Božinović.

Ocijenio je da se danas u svijetu sigurnosnim prijetnjama može pristupati samo ujedinjenim djelovanjem na nacionalnoj, međunarodnoj i globalnoj razini.

Govoreći o utjecaju pandemije covida-19 na sigurnosnu situaciju, istaknuo je da se pokazao niz izazova, poput osiguravanja i održavanje zdravlja nacije, opskrbe osnovnim životnim potrebama u slučaju globalnog zatvaranja, zakonitosti i svrhovitosti protuepedimedijiskih mjera koje zadiru u ljudska i građanska prava te potiču pitanja slobode i sigurnosti.

Izravna posljedica pandemije je otežano putovanje putnika i protok roba preko granica. Nadalje, rekao je, bilježi se rast nasilja općenito, posebno obiteljskog nasilja, iskorištavanja djece i potrošnje ilegalnih droga. “Zajednički nazivnik nizu tih pojava je neki oblik destabilizacije psihe potaknut neuobičajenom epidemijskom situacijom”, rekao je.

Kako je ocijenio, pandemija je otvorila nove mogućnosti za stare sigurnosne prijetnje, poput širenja dezinformacija, lažnih vijesti i krađe identiteta.

“Širenje lažnih vijesti pod pritiskom pandemije je doživjelo eksploziju. Svi koji ih šire postaju kanali za prijenos, pa se uvelike otežava otkrivanje pravog izvora”, naveo je ministar.

“Plasiranje dezinformacija, lažnih vijesti i glasina služe podrivanju povjerenja građana u državne institucije i promicanje terorističke propagande s ciljem radikalizacije i militarizacije, prvenstveno mladih”, ustvrdio je Božinović.

Istaknuo je i kako je znatno povećan broj kibernetičkih napada u protekle dvije godine, te da se područje napada s korporacija u većoj mjeri prebacilo na male i srednje tvrtke i to koristeći masovni rad od kuće i online sastanke preko besplatnih aplikacija koje često imaju ozbiljne sigurnosne propuste.

Tomislav Ćorić

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je u srijedu da Hrvatska podržava povećanje cilja smanjenja emisije CO2 i plan da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent te da Hrvatska intenzivno radi na dekarbonizaciji energetskog sektora i čitavog gospodarstva.

Ministar Ćorić je sudjelovao na neformalnom sastanku ministara za energetiku te sastanku na visokoj razini Inicijative zemalja srednje i jugoistočne Europe o povezivanju energetskih sustava (CESEC) u Sloveniji, priopćeno je u srijedu z Ministarstva. Ministri nadležni za energetiku razmijenili su mišljenja o reviziji Direktive o obnovljivim izvorima energije i Direktive o energetskoj učinkovitosti.

Naime, Europska komisija je u srpnju 2021. predstavila paket Fit for 55. Paket čini skup međusobno povezanih prijedloga s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

Tim paketom su predviđene inicijative u različitim područjima zajedničkih politika energetike i klime, odnosno sektorima gospodarstva, prometa, zgradarstva, poljoprivrede i šumarstva, itd. Predviđena je i revizija Direktive o obnovljivoj energiji te Direktive o energetskoj učinkovitosti kojima se predlažu viši ciljevi.

Ministar Ćorić naglasio je kako novi paket Fit for 55 treba osigurati dodatnu otpornost i održivost hrvatskog gospodarstva. Stoga Hrvatska podržava povećanje cilja smanjenja emisije CO2 i plan da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. U skladu s tim, Hrvatska intenzivno radi na dekarbonizaciji energetskog sektora, ali i čitavog gospodarstva, kazao je Ćorić.

“Trenutno oko 60 posto električne energije proizvedene u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora, a cilj je dodatno potaknuti jačanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. Time ćemo smanjiti emisije CO2 u energetskom sektoru, ali i povećati proizvodnju i osigurati dovoljne količine električne energije za vlastite potrebe”, kazao je ministar Ćorić.

U utorak je održan sastanak na visokoj razini Inicijative zemalja srednje i jugoistočne Europe o povezivanju energetskih sustava (CESEC) na kojem je također sudjelovao ministar Ćorić. Glavne teme razgovora bile su usmjerene na postignuća i buduće prioritete za električnu energiju i plin.

“Inicijativa CESEC-a već je dokazala svoju učinkovitost, što je vidljivo kroz projekte realizirane posljednjih godina. Zadovoljan sam što je projekt SINCRO.GRID predstavljen kao jedan od primjera učinkovitosti inicijative. Omogućuje inovativnu integraciju zrelih tehnologija koja će koristiti ne samo hrvatskim i slovenskim elektroenergetskim sustavima nego i sustavima u drugim zemljama u regiji”, istaknuo je ministar.

SINCRO.GRID je hrvatsko-slovenski projekt razvoja pametnih mreža, koji povećava sigurnost hrvatskog i slovenskog električnog sustava, a koji dobrim dijelom financira EU.

Ćorić je rekao i kako vjeruje da bi, s obzirom na predstojeće europske rasprave o paketu Fit for 55, CESEC trebao ostati platforma za dijalog usmjerena na poticanje regionalne suradnje i razmjenu najboljih praksi među sektorima.

Naveo je i da je potrebna regionalna suradnja koja bi olakšala i ubrzala njegovu primjenu vodika te smatra kako upravo inicijativa CESEC-a može biti izvrsna platforma za provedbu zajedničkih projekata stoga je potrebno razmotriti na koji način se može proširiti suradnja na području vodika.

Foto: Vecernji list

Piše: izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda, MBA sa Sveučilišta Libertas

Nakon dugog niza godina hrvatsko tržište kapitala dočekalo je i taj dan. Napokon se dogodila nova inicijalna javna ponuda (IPO) dionica neke privatne kompanije koja je svoju poslovnu sreću odlučila iskušati na ZSE, našem jedinom uređenom tržištu kapitala.

To je veliki događaj, prvenstveno za samu kompaniju čije dionice počinju kotirati na ZSE, ali i za samu burzu jer je ona u posljednjem desetljeću doživjela posvemašnju devastaciju i to po mnogobrojnim kriterijima (tržišnoj kapitalizaciji, broju izlistanih vlasničkih vrijednosnih papira, broju investitora, vrijednošću sektorskih indeksa…)

Tvtka SPAN iskoristila je povoljne šire ekonomske silnice koje joj idu na ruku, a dobar “tajming” je često krucijalan za uspješno provedeni IPO.
Financijska tržišta, bilo da je riječ o bankarskom sektoru ili drugim institucionalnim investitorima, imaju ogromnu likvidnu poziciju, a u trenucima iznimno niskih kamatnih stopa te očekivane povećane inflacije, pojava novog financijskog instrumenta oko kojeg se može “zavrtjeti” dobra priča predstavlja puni pogodak. Upravo je jučer potvrđeno da je interes za ponuđenim dionicama bio za 80% veći od ukupnog broja dionica koji se ponudio u IPO-u, a to je oko 30% vlasništva kompanije. To je bio razlog zašto se mogla postići maksimalna cijena iz ponuđenog raspona (160 – 175 kuna po dionici).

Pred IT tvrtkom SPAN, novom zvijezdom tržišta kapitala, sada je razdoblje zakonom propisane povećane razine transparentnosti u financijskom izvještavanju.

U očekivanju da će se to realizirati i uz želju da se povećaju stope profitabilnosti u odnosu na one iz prethodnog višegodišnjeg razdoblja jedino što im možemo poželjeti jest dobra poslovna budućnost. I to na radost starih, ali i novopečenih dioničara ove kompanije.

Do kraja godine

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić poslao je u srijedu iz Hrvatskog sabora umirujuće poruke u vezi s cijenom električne energije za kućanstva, kazavši da do kraja godine neće rasti. Čuli ste iz HEP-a jasnu komunikaciju da se o tome do kraja godine ne razmišlja, odgovorio je Davoru Dretaru (DP) koji je pitao hoće li ove jeseni porasti cijena električne energije za kućanstva.

Darija Zurovca (Fokus) zanimalo je očekuje li se porast cijene struje kroz godinu dana, s obzirom na turbulencije na svjetskom tržištu.Ako bi i došlo do korekcija u idućoj godini, neće biti onakve kakve će biti na susjednim tržištima, kazao je Milatić složivši se s mišljenjem da ovih mjeseci cijena struje “prilično divlja” na susjednim i svjetskim tržištima.

Ako se tako nastavi, vjerojatno će morati doći do nekih korekcija, ali napominjem – Hrvatska je u drukčijoj poziciji nego ostale zemlje, naglasio je i objasnio da u Hrvatskoj postoji “energetski miks”, odnosno da je 60 posto ukupne proizvodnje energije obnovljivo, od čega je pola iz hidropotencijala, pa su ulazni parametri manji.

Cijena struje za građane neće se dizati iz političkih razloga

Građanstvu se cijene neće dizati iz političkih razloga, ali će se dizati gospodarstvu, što će opet utjecati na građane kroz veće cijene proizvoda, uzvratila je Mirela Ahmetović (SDP), upozorivši da Hrvatska uvozi gotovo 34 posto električne energije i da je takva ovisnost o uvozu stavlja u položaj da ovisi i o galopirajućim cijenama.

Državni tajnik istaknuo je da je Zakon o tržištu električne energije, o kojem Sabor u srijedu raspravlja, osmišljen tako da do kraja 2030. imamo minimalno 3500 tisuća megavata novih instaliranih kapaciteta, a sada imamo instalirano 5200 megavata. Pohvalio se i da je, kad je riječ o cijeni struje, Hrvatska u “dobroj poziciji” te smatra da će tu i ostati.

Po razini cijena, kad su u pitanju kućanstva, imamo podatak za 33 europske zemlje, Hrvatska je na 26. mjestu po jeftinoći, u samom smo kraju po visini cijene energije za kućanstva, a glede poduzetništva smo na 21. mjestu, odgovorio je Goranu Ivanoviću (HDZ).

Na upit Ivana Kirina (HDZ) Milatić je potvrdio da će naknada, odnosno refundacija troškova energetski siromašnim građanima, rasti ako raste cijena energije koju ti građani ne mogu platiti.

Izvijestio je i da su za sufinanciranje izgradnje punionica za električne automobile predviđena znatna sredstva. Naveo je da na tržištu električne energije Hrvatska ima više opskrbljivača, da je najveći HEP Elektra i HEP-ova društva.

Oko 80 posto našeg tržišta pod ingerencijom je HEP-ovih društava kćeri, što je u situaciji u kojoj se danas nalazimo dobro, jer Hrvatska ne osjeća udare cijena kao neke druge zemlje, odgovorio je državni tajnik HDZ-ovu Radi Šimičeviću.

Zakonskim prijedlogom o tržištu električne energije priprema se tranzicija prema čistoj energiji i preuzima EU-ova direktiva o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište za električnu energiju. Jedna od njegovih glavnih novosti jest da će hrvatska kućanstva moći kupovati struju od opskrbljivača iz bilo koje druge članice EU-a, ali će i građani tih članica moći s HEP-om ugovarati opskrbu električnom energijom.

Računi za električnu energiju, osim podataka o potrošnji i troškovima, trebat će sadržavati i druge informacije koje će krajnjim kupcima pomoći da usporede svoj trenutačni ugovor s drugim ponudama. Krajnji kupac morat će imati jasne uvjete ugovora s opskrbljivačem te mu se u idućem petogodišnjem razdoblju omogućuje promjena opskrbljivača tijekom 24 sata.

Opskrbljivači moraju pripremiti besplatan alat kojim će biti dostupna usporedba cijena usluga na tržištu kako bi krajnji kupci mogli izabrati za njih najpovoljniju opciju. Krajnjim kupcima mora se omogućiti bolja informacija i kontrola računa za električnu energiju, donosi HRT.

Analiza

Povećanim naporima za zatvaranje jaza među spolovima, Hrvatska može svoj bruto domaći proizvod (BDP) povećati za četiri milijarde eura godišnje do 2030. godine, zaključuje se u danas objavljenoj analizi tvrtke McKinsey & Company pod naslovom Dobitna kombinacija: Kako osnaživanje žena može koristiti srednjoj i istočnoj Europi (SIE).

U tom pogledu, tri ključna čimbenika imala bi najveći ekonomski utjecaj: povećani udio žena u ukupnoj radnoj snazi, uvećanje plaćenog radnog vremena za žene i bolja zastupljenost žena u sektorima visoke produktivnosti.

Analiza promatra sedam država: Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Ukrajinu. Naime, na tom prostoru žene čine 52 posto ukupnog stanovništva, pri čemu ih je više od 60 posto visokoškolski obrazovano. Usprkos tome, one čine tek 45 posto ukupne radne snage. Poboljšanjem ravnopravnosti spolova SIE bi mogla do 2030. godine otključati 146 milijardi eura BDP-a godišnje, što je otprilike razina gospodarstava Hrvatske i Slovačke zajedno.

„Povećanje sudjelovanja žena u radnoj snazi uvelike bi pomoglo u rješavanju nedostatka radne snage u SIE regiji koja bilježi 630.000 slobodnih radnih mjesta. Ako se regija vrati na svoju stopu rasta prije pandemije, taj bi se broj slobodnih radnih mjesta mogao povećati na više od dva milijuna do 2030. godine”, rekla je Marta Matecsa, partnerica u McKinsey & Company i autorica izvješća.

Prema McKinseyjevoj analizi, sektori koji očekuju najveće povećanje potražnje za novim zaposlenicima su zdravstvo i socijalni rad, maloprodaja i veleprodaja te proizvodnja. S obzirom na to da gotovo polovica ženske radne snage u SIE danas radi u jednom od ova tri sektora, žene su u dobroj poziciji da popune veliki dio ovih radnih mjesta.

Osim makroekonomskih koristi, izvješće također pojačava poslovne razloge za raznolikost u pojedinim tvrtkama. Istraživanje koje je tvrtka McKinsey & Company provela tijekom posljednjeg desetljeća pokazuje kako veći udio žena na najvišim rukovodećim pozicijama korelira s boljim financijskim rezultatima pojedinih tvrtki. Izvješće koje se danas predstavlja javnosti potvrđuje tu uzročno posljedičnu vezu i u SIE. Tvrtke s najvećom spolnom raznolikošću u svojim izvršnim timovima imale su 26 posto veću vjerojatnost za iznadprosječnu profitabilnost od onih koje su se oslanjale manje na spolnu raznolikost izvršnih timova ili su čak bile bez zastupljenosti žena na toj razini, analiza je izvučena iz globalne baze podataka tvrtke McKinsey & Company koja uključuje i 200 velikih tvrtki u SIE.

„Pored općeg društvenog utjecaja, jaz među spolovima ima široke ekonomske posljedice. Uklanjanje tog jaza, poslužilo bi kao jedan od motora rasta, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj SIE regiji, zamijenivši nekadašnje prednosti poput jeftine radne snage i jakih tradicionalnih industrija koje sada gube zamah. Također, rješavanje neiskorištenog ženskog potencijala moglo bi vratiti regiju natrag na put dinamičnog rasta nakon izazova pandemije COVID-19. U konačnici, pomoglo bi u pokrivanju očekivanog nedostatka radne snage u budućnosti“, istaknuo je Dino Komar, izvjestitelj analize za Hrvatsku i mlađi partner u McKinsey & Company Adriatic.

U SIE žene čine više od 60 posto diplomiranih studenata i čak 37 posto svih menadžera – udio koji je veći u usporedbi sa zapadnom Europom, pa čak i s nordijskim državama. Ipak, žene danas zauzimaju tek oko 20 posto izvršnih uloga i samo osam posto direktorskih pozicija. Štoviše, 44 posto vodećih tvrtki u SIE nema niti jednu ženu u izvršnoj ulozi.

Iako SIE ima snažne temelje za sudjelovanje žena na tržištu rada, napredak je u posljednjih nekoliko godina stagnirao. U 2012. udio žena rukovoditelja u SIE bio je 14 posto, samo jedan postotni bod iza nordijskih zemalja i punih pet postotnih bodova ispred zapadne Europe. Osam godina kasnije, jaz između SIE i nordijskih država povećao se šest puta, a zapadna Europa smanjila je jaz sa SIE na samo tri postotna boda.

Žene u SIE imaju usporedivo visoku ambiciju za napredovanje: 57 posto žena naspram 56 posto muškaraca, pokazalo je istraživanje provedeno na 3.000 žena i muškaraca u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Međutim, 28 posto žena vjerovalo je da im spol otežava osiguranje povišice ili napredovanje. Također, gotovo trećina žena kaže kako je nedostatak ravnoteže između posla i privatnog života još jedan razlog zašto nije vjerojatno da će se uspjeti popeti do vrha. Samo jedna petina muškaraca rekla je isto.

Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Iako i žene i muškarci sada provode više vremena na kućanskim poslovima i neplaćenom njegovateljstvu, više od 40 posto ženskih ispitanika reklo je kako pandemija značajno utječe na razmatranje smanjenja njihovog plaćenog rada ili smanjenje radnog vremena, na prelazak na manje zahtjevan posao ili čak potpuno napuštanje posla. Većina žena (54 posto) s djecom mlađom od deset godina razmišlja upravo o tome. Takav bi negativan pomak imao dramatičan utjecaj na gospodarstvo SIE i ugrozio bi teško stečene dobitke za žene na radnom mjestu.

Kako bi se uistinu ostvario neiskorišteni potencijal žena, potrebna je zajednička vizija i suradnja između vlade i tvrtki. Mogle bi se uvesti potpore razvoju karijere na lokalnoj i globalnoj razini, uključujući posebna strukovna osposobljavanja i programe za povratak na posao. Održavanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života također je ključno. Jedno područje fokusiranja moglo bi biti uvođenje i jačanje fleksibilnih modela rada kao što su rad na daljinu ili hibridni rad. I na kraju, ali ne i najmanje važno, treba priznati kako način razmišljanja i ponašanje, koji se očituju u društvenim normama i utvrđenim spolnim ulogama, imaju veliki utjecaj na napredak. Promjena kulturnih čimbenika koji su u pozadini neravnopravnosti spolova složeno je pitanje, no poduzimanje napora za poboljšanje situacije, kao što je vidljivo uključivanje lidera u privatnom i javnom sektoru u stvarnu promociju ravnopravnosti, aktivno uklanjanje diskriminatornog ponašanja ili pak korištenje obuke za podizanje svijesti o nesvjesnoj pristranosti, bio bi odličan početak, zaključuje analiza.

Na IPO-u

Putem javne ponude dionica domaća IT tvrtka Span prodala je ponuđenih 578.200 dionica po cijeni od 175 kuna po dionici, čime je prikupila gotovo 101,2 milijuna kuna, istaknuto je u utorak na konferenciji za medije, na kojoj su Span i Zagrebačka burza (ZSE) potpisali i ugovor o uvrštenju dionica Spana na Službeno tržište.

Dionice Spana u javnoj je ponudi kupilo više od tisuću dioničara, a trgovanje dionicama Spana na ZSE počet će za dva dana tj. u četvrtak, 23. rujna.

Na Službeno tržište pod oznakom SPAN-R-A uvršteno je svih 1.960.000 dionica te tvrtke, koja je ujedno i prva domaća IT tvrtka, nakon Ericsson Nikole Tesle (ENT), čije su dionice uvrštene na ZSE.

Ugovor o uvrštenju dionica na ZSE potpisali su osnivač i predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović i predsjednica Uprave ZSE Ivan Gažić, koji su istaknuli kako je interes za dionice Spana bio izuzetno velik i potražnja je značajno nadmašila ponudu.

Zainteresirani su ponude mogli predavati od 6. do 10. rujna, a potražnja je bila iznimno velika i od samih zaposlenika Spana, kao i kvalificiranih te malih ulagatelja, koji su time dobili priliku, kako su kazali i Dujmović i Gažić, sudjelovati u ulaganjima na tržištu kapitala.

Span je putem javne ponude ponudio 578.200 dionica, što čini 29,5 posto temeljnog kapitala, uz raspon cijene od 160 do 175 kuna, da bi nakon upisa dionica Span (14. rujna) odlučio da konačna cijena bude 175 kuna po dionici.

Po iznijetim podatcima, pri minimalnoj cijeni od 160 kuna iskazan je interes za 1.036.166 dionica, što je 79 posto više od ponuđenog, dok je pri maksimalnoj cijeni od 175 kuna iskazan interes za 809.644 dionica, što je 40 posto više od ponuđenog.

S obzirom da je zanimanje bilo veliko konačni broj kupljenih dionica određen je u skladu s pravilima alokacije, pri čemu je Dujmović izvijestio kako su kvalificirani ulagatelji stekli 55,9 posto od ukupno ponuđenih 578.200 dionica ili 323.152 dionica, dok su mali ulagatelji stekli 35,6 posto ponuđenih dionica, ili njih 206.048.

Zaposlenici Spana, njih 242 od ukupno više od 500, kupilo je 49.000 dionica ili 8,5 posto, za što su platili oko 8,5 milijuna kuna, što, kako je kazao Dujmović, ne čudi jer su željeli kupiti i više, vjerujući u tvrtku u kojoj rade.

Kroz tzv. ESOP program zaposlenicima Spana u Hrvatskoj bilo je ponuđeno 49.000 dionica, a interes je, kako je istaknuto, bio čak 47 posto veći od ponuđenog broja dionica.

Pojedinačno je svaki zaposlenik mogao kupiti najviše 1.500 dionica, mali ulagatelji pojedinačno najviše 19.600 dionica, dok za kvalificirane nije bio određen limit i oni su i kupili najviše dionica Spana.

U filmu-dokumentarcu snimljenom za potrebe izlaska na Burzu i prikazanom na konferenciji za medije, sami zaposlenici Spana tvrtku su ocijenili vrlo atraktivnom za rad, rast i razvoj, koja koristi najmodernije tehnologije i posluje globalno.

“Motiv izlaska na Burzu je osigurati dugovječnost kompanije, da bude još transparentnija i ima veći motiv za uspjeh, a znali smo da će biti veliko zanimanje za dionice, pa čak nije ni trebala reklama, iako smo ju imali. Zanimljivo je bilo primjerice čuti da su ljudi u redu u Zagrebačkoj banci čekali po dva sata za upis dionica”, otkrio je Dujmović.

U Spanu “ni kune nismo uzeli sebi i sve će kune biti upotrijebljene za daljnji rast tvrtke, a brzo ćemo predstaviti i konkretnije planove za rast i razvoj”, naglasio je Dujmović, koji je ulagateljima poručio da je “budućnost digitalna i vjeruje da će biti dobrih i svijetlih prilika za poslovanje”.

Gažić je istaknula da u Hrvatskoj postoji zanimanje građana za ulaganjima u dionice, podsjetivši i na veliki odaziv na IPO HT-a kada je dionice upisalo više od 300 tisuća građana, a smatra i da će to biti povod i za druge domaće IT i ostale kompanije da izađu na Burzu.

“Razlog velikog zanimanja građana za Spanove dionice vidimo i u niskim kamatnim stopama na tržištu kapitala, rekordnoj štednji građana i traženju investicijskih prilika, a sada su i prvi put mogli uložiti u tehnološku kompaniju, koje su i inače globalno među najjačima po kapitalizaciji”, rekla je Gažić.

Ocijenila je i da je izlazak Spana na Burzu i za Burzu ogroman korak te da će to imati i efekte i na ukupno tržište kapitala i hrvatsko gospodarstvo.

A sada vlada

Inflaciju treba shvatiti vrlo ozbiljno, zbog ispunjavanja kriterija za uvođenje eura, ali i standarda građana, rekao je u srijedu ministar financija Zdravko Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Upitan hoće li inflacija ugroziti ulazak u eurozonu, Marić je kazao da ćemo sljedeće godine ponovno imati proračunski deficit unutar tri posto što znači da će covid efekt od preko 35 milijardi kuna biti gotovo u potpunosti jednokratan.

“Već ove godine vidimo i putanju udjela javnog duga u BDP-u ponovno u silaznoj putanji”, rekao je Marić.

Naveo je da u proteklih nekoliko mjeseci dolazimo do teme inflacije, što je jedan od kriterija za uvođenje eura. Taj kriterij, istaknuo je, navodi da se mora biti unutar granice od maksimalno 1,5 posto više ili manje u odnosu na tri zemlje sa najnižom inflacijom. Hrvatska trenutno ima prosječnu inflaciju koja ne odskače od prosjeka EU, ona je i nešto niža, no postoje tri zemlje – Grčka, Cipar i Portugal koje još uvijek imaju jako nisku inflaciju pa, kako je rekao, kvare sliku u formuli za izračun maastriškog kriterija, jer se gledaju tri najbolje zemlje.

“No kad se i te tri zemlje zbroje Hrvatska je i dalje unutar kriterija za uvođenje eura. Inflaciju, međutim, treba shvatiti vrlo ozbiljno i zbog ispunjavanja kriterija ali i zbog standarda naših građana”, istaknuo je ministar dodavši da na inflaciju prije svega utječu cijena energije, nafte prije svega, što se reflektira i na cijene hrane, građevinskog materijala i sl.

Vezano uz strah od poskupljenja nakon uvođenja eura, naglasio je da će minimalno šest mjeseci uoči objave da Hrvatska ulazi u eurozonu, postojati obveza iskazivanja dualnih cijena (u kunama i eurima), koje će tako biti iskazane godinu dana, možda i više.

Iako se ulaskom u eurozonu ne očekuje smanjenje opće stope PDV-a, nije isključio mogućnost smanjenja međustopa na hranu.

Komentirajući Nacionalni plan oporavka i otpornosti, naglasio je da nas čeka vrlo izdašna financijska omotnica – u idućih sedam godina 25 milijardi eura.

“U kratkom smo roku najviše fokusirani na provedbu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, to je 6,3 milijarde eura od čega prvih 13 posto stiže kroz koji dan u smislu predujma”, kazao je.

Iznenađen je uspjehom turističke sezone poglavito srpnja i kolovoza, ali i rujna budući da je do sada vrijednost fiskaliziranih računa u rujnu 24 posto viša nego u rujnu 2019. godine, naravno samo u turizmu.

Rebalans proračuna najavio je zajedno s pripremom proračuna za iduću godine, za sredinu listopada.