Hrvatska

 Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu nakon sastanka sa sindikalnim predstavnicima brodogradilišta Uljanik i 3. maj da je moguć i drugi strateški partner u restrukturiranju Uljanik grupe, dok od Europske komisije (EK) traži verifikaciju modela restrukturiranja.
Istaknuo je da je danas u Bruxelles odaslan model restrukturiranja Uljanik grupe, čime je anuliran pritisak Komisije koja je 22. srpnja odredila kao dan do kada joj mora biti odaslan program restrukturiranja na verifikaciju.

Kako je pojasnio, time se anulira pritisak povrata kredita koji je Uljanik dobio u siječnju ove godine, uz uvjet da u sljedećih šest mjeseci predloži modalitet restrukturiranja.

Radnicima oba brodogradilišta, sindikalnim predstavnicima i dobavljačima poručio da ne žive u strahu te da 22. srpnja nije dan bilo kakve odluke. Prijedlog poslan Komisiji nije zaključena varijanta, a do nje će se doći kroz nekoliko krugova razgovora i pregovora. Tek kada bude postojala sigurnost da je to za EK prihvatljiv dokument će biti poslan u službenoj formi, pojasnio je Horvat.

Napominje da se u ovom trenutku ne zna koliko će pregovori biti teški i koliko će trajati. Od Komisije će se zahtijevati da sugerira što je u trenutno predloženom modalitetu restrukturiranja neprihvatljivo, a s namjerom da se to vremensko razdoblje prebrodi što je prije moguće, osigura likvidnost u grupi te isporuka platforme i broda koji bi kada se unovče trebali dati “dodatni impuls i kisik u krvotok Uljanik grupe”, istaknuo je.

Horvat poručuje da nakon toga treba osigurati opstojnost primarne djelatnosti, a kako se ne može garantirati za ono što će se događati u nekoliko sljedećih godina, odnosno od trenutka kada u koncept Uljanik grupe uđe od strane skupštine i uprave određen i prihvatljiv strateški partner. “U ovom trenutku skupština ima važeću odluku tko je to. Hoće li u konačnici taj isti strateški partner i započeti i pokrenuti fazu restrukturiranja – u ovom trenutku su moguće i izmjene i dopune, moguć je odabir i drugog strateškog partnera, no ono što tražimo od Europske komisije to je verifikacija modela”, poručio je Horvat.

Upitan o nezadovoljstvu Vlade prije usuglašavanja programa te o “nekretninskim stavkama” koje je danas spomenuo u izjavi novinarima prije užeg kabineta Vlade, Horvat je ponovio da je prioritet da kao osnovna djelatnost ostane brodogradnja. “Svi bočni udari koji su bili apostrofirani u tom dokumentu iz njega su izbačeni”, poručio je.

Na novinarsko potpitanje je li tu riječ o projektima Danka Končara, Horvat je ponovio da je po trenutnoj važećoj odluci skupštine Končar strateški partner, a hoće li se on pod tim uvjetima usuditi ući u fazu restrukturiranja “to ćemo vidjeti u trenutku kada ona krene”.

Horvat je kazao da postoje određeni okvirni izračuni koliko je sredstava potrebno da bi se isfinancirala knjiga narudžbi u kojoj je pozamašan broj brodova. Pritom& ima informaciju da se tekuća likvidnost nastoji riješiti kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), ali nema informacija o tome u kojoj je fazi ishođenje kredita.

Kako je ustvrdio, ovo je zadnja prilika i mogućnost intervencije države odnosno zadnji trenutak za spas brodogradnje, djelatnosti koja u izvoznoj politici Hrvatske ima vrlo veliku i bitnu participaciju. “Brodogradnja, kao zadnji zametak industrije na području Hrvatske, strateški je interes Vlade RH, ali brodogradilišta 3. maj i Uljanik ne mogu više funkcionirati metodologijom narudžbi koje će producirati gubitke, već onih koje će ovakav vid industrije držat iznad površine vode”, poručio je Horvat.

Na pitanje novinara o odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora Uljanika, Horvat je rekao da će se u ovakvoj situaciji koja ih je zatekla “netko morati osjećati odgovoran”. “Hoće li to biti sama skupština, nadzorni odbor ili uprava, o tome ćemo vidjeti vrlo skoro”, rekao je.

Upitan treba li strahovati od aktiviranja državnih jamstava, ministar je kazao kako smatra da u ovom trenutku ne treba te da se radi sve da se svi zahtjevi dobavljača i naručitelja brodova premoste, a dva bi projekta u završnoj fazi izgradnje trebala osigurati obrtni kapital.

Dopredsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Đino Šverko rekao je kako ohrabruje ono što su danas čuli na sastanku s ministrom o programu restrukturiranja, odnosno da je i jednima i drugima prioritet opstanak brodogradnje na obje lokacije, u riječkom 3. maju i pulskom Uljaniku.

Na pitanje jesu li dobili određena jamstva oko radnih mjesta, Šverko je odgovorio da nisu otišli toliko daleko s obzirom na fazu u kojoj se program restrukturiranja nalazi, no kako će održavati redovne kontakte s ministarstvom pa su tako dogovoreni sastanci svakih 15 dana.

Pitanje odgovornosti uprave i nadzornog odbora apostrofirao je i predsjednik Jadranskog sindikata Boris Cerovac, kazavši da i sam ministar smatra da bi možda trebale postojati određene promjene u upravi i nadzornom odboru, no poručuje da se “ako se želi mijenjati, treba unaprijed znati koga postaviti na to mjesto”.

Pritom je istaknuo i kako ne žele da se pojedinačno rješavaju pojedina radna mjesta i društva, već da se sačuva kompletna Uljanik grupa. Voditelj pulskog ureda Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Rajko Kutlača je izvijestio da su od ministra tražili da se budućeg strateškog partnera ugovorno obveže da određeno vrijeme sačuva brodograđevnu djelatnost.

Predsjednik Sindikata 3. maj Mladen Bučar kazao je da je danas započeto spašavanje brodogradilišta i u Puli i Rijeci, a da su sindikati za to dobili i punu podršku Ministarstva.

Inače, Vlada je 11. siječnja ove godine Uljanik Brodogradilištu dala državno jamstvo za kreditno zaduženje u iznosu od 96 milijuna eura, a radi provedbe procesa sanacije i financijske konsolidacije. Na tu je odluku 22. siječnja dobivena suglasnost Europske komisije. Sukladno odluci Vlade i suglasnosti EK, takav oblik državne potpore u vidu danog jamstava za sanacijski kredit ne predstavlja nelegalnu državnu potporu ukoliko se kredit vrati u roku od šest mjeseci ili ako se u tom razdoblju izradi održivi programa restrukturiranja. Krajem ožujka Uprava i Nadzorni odbor Uljanika su odabrali Kermas energiju d.o.o., tvrtku u vlasništvu poduzetnika Danka Končara, za strateškog partnera u dokapitalizaciji tog brodogradilišta.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu da je interes za ulaganja u Hrvatsku velik i da su se investicije počele događati, te da se pomnim odabirom investitora u sljedećih nekoliko godina može otvoriti 10 do 15 tisuća radnih mjesta.
Horvat je u izjavi na dolasku na uži kabinet Vlade kazao kako bi se usudio reći da je Hrvatska u zadnja dva-tri mjeseca otvorila vrata investicijama i kako su se one počele događati.

Ističe kako se ne smije dozvoliti da u Hrvatsku uđu “sve i svakakve” investicije, već ih treba znati pomno odabrati te otvoriti radna mjesta koja će se popuniti onima koji danas napuštaju Hrvatsku.

“To su ona radna mjesta koja stvaraju dodanu vrijednost i koja u neto plaći iznose između 7 i 15 tisuća kuna. Usudio bih se reći da se pomnim odabirom investitora 10 do 15 tisuća radnih mjesta u slijedećih nekoliko godina može otvoriti upravo u tom segmentu”, rekao je Horvat.

Na opasku novinara “da nije da se baš stoji u redovima” za ulaganja u Hrvatsku, Horvat je kazao da bi se usudio reći da u ovom trenutku postoji velik interes za investiranje u Hrvatsku. “Vidjet ćete što će se u sljedeća dva-tri mjeseca događati na tom planu”, dodao je.

Upitan kako Hrvatska može profitirati od uspjeha nogometne reprezentacije u Rusiji, Horvat je kazao kako je siguran da od sada pa na dalje neće biti ni jedne zemlje i njenog stanovnika koji će se pitati gdje se nalazi Hrvatska.

Pripremno ročište za suđenje Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernadiju u slučaju Ina-Mol odgođeno je do 17. rujna kako bi se prenumerirao opsežan spisi nastao spajanjem dviju optužnica.
Odgodu pripremnog ročišta u srijedu je zatražila Sanaderova obrana, ustvrdivši da zbog numeracije spisa nastalog spajanjem Sanaderove i Hernadijeve optužnice ne mogu vidjeti na kojoj se stranici nalaze određeni dokazi, a što je nužno kako bi mogli predložiti svoje dokaze i očitovati se Uskokovima. Podsjetili su i da se spis do lipnja ove godine nalazio na Vrhovnom sudu te da nisu upoznati s činjeničnim opisom optužnice protiv Hernadija.

I Hernadijeva obrana je ustvrdila da im nije dostavljena optužnica protiv Sanadera što im je također neophodno za predlaganje dokaza. Nakon pripremnog ročišta Sanader nije želio ništa komentirati, a odvjetnici i Uskokova tužiteljica kazali su tek da je ročište odgođeno iz tehničkih razloga. Na ročištu u ruju, kako se očekuje, obrana će, uz predlaganje dokaza, najvjerojatnije zatražiti da se dio spisa prevede na mađarski kako bi ga Hernadi mogao proučiti na materinjem jeziku.

Riječ je o slučaju zbog kojega je Sanader ranije bio osuđen na 10 godina zatvora, Vrhovni sud je kaznu smanjio na osam i pol godina, ali je presudu u konačnici ukinuo Ustavni sud. Osim za primanje mita od Hernadija Sanaderu se u prvom postupku sudilo i za primanje provizije od austrijske Hypo banke, no postupci su u međuvremenu razdvojeni.

U prosincu 2015. suđenje Sanaderu spojeno je s Hernadijevim slučajem, no njegova je obrana tražila da se cijeli spis prevede na mađarski, a tvrdili su i da je riječ o presuđenoj stvari jer je Hernadi po privatnoj tužbi za podmićivanje Sanadera oslobođen u Mađarskoj.

Krajem prošle godine Vrhovni sud ukinuo je rješenje kojim je zagrebački Županijski sud 30. svibnja 2017. privremeno prekinuo suđenje Sanaderu i Hernadiju, odlučujući o žalbama Uskoka i Hernadijeve braniteljice.

Hernadija, za kojim je bio raspisan i Europski uhidbeni nalog koji su neke države ignorirale, Uskok je optužio da je Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi Molu prepustio upravljačka prava u Ini. Tvrde da je predsjednik Uprave Mol-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu sa Sanaderom dogovorio da će za 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara trgovačkog društva Ina.

S obzirom da je Hernadi navodno dao mito prije gotovo 10 godina za njega u ovom slučaju krajem 2019. nastupa zastara, dok je za Sanadera, zbog primanja mita, rok za zastaru krajem 2029.

Ina je u utorak objavila da je zaprimila presudu Visokog upravnog suda kojom se poništava ranija odluka Upravnog suda i rješenje Ministarstva gospodarstva o oduzimanju dozvole za istraživanje u istražnom području “Sava” te je predmet vratio na ponovljeni postupak.
“Sukladno obrazloženju Visokog upravnog suda, dozvola za istražno područje Sava’ Ini je oduzeta bez valjanih razloga”, kratko su priopćili iz Ine.

Inače, riječ je o sporu koji koji datira još iz sredine 2011. godine.

Naime, u srpnju 2011. godine tadašnje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva oduzelo je Ini odobrenja za istraživanje ugljikovodika za tri područja – “Sava”, “Drava” te “Sjeverozapadna Hrvatska”, tvrdeći da Ina nije ispunjavala obveze iz odobrenja za ta područja.

Iste je godine zbog te odluke Ina podnijela tri tužbe Upravnom sudu, koji je ukinuo ranija rješenja Ministarstva.

No, Ministarstvo je donijelo nova rješenja kojima je ponovo oduzelo Ini odobrenja za istraživanje. Tako je primjerice u studenom 2014. godine Ministarstvo gospodarstva donijelo nova rješenja kojima je Ini oduzelo odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina u istražnim prostorima “Sjeverozapadna Hrvatska” i “Sava”, a i tada su naveli da su odobrenja oduzeta zbog neispunjenja obveza koje je Ina bila dužna izvršavati po pitanju istražnih radnji, kako je to bilo definirano samim odobrenjem.

Protiv tih je novih rješenja Ina pokrenula sudsku zaštitu te je, prema dostupnim podacima, u predmetu “Drava” u tijeku postupak pred Ustavnim sudom, predmet “Sjeverozapadna Hrvatska” rješava se na Visokom upravnom sudu, dok je predmet “Sava” riješen najnovijom presudom Visokog upravnog suda.

Kako se neslužbeno doznaje, u toj najnovijoj presudi sud uz ostalo ističe kako je procjena Ministarstva o poštivanju preuzetih obveza na temelju koje je Ini oduzeto odobrenje za istraživanje na području “Sava” bila prekomjerno formalna na štetu Ine, suprotna zakonskom načelu razmjernosti u upravnom postupku te suprotna ciljevima i svrsi EU Direktive (94/22/EZ od 30. svibnja 1994.) o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika.

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je ispred Banskih dvora izjavio da će prijedlog porezne reforme raspraviti s predsjednikom Vlade, a potom i s koalicijskim partnerima i cijelom Vladom, izrazivši uvjerenje da će tijekom srpnja taj prijedlog biti spreman za javnu raspravu.

Novinarima je uoči užeg kabineta Vlade rekao kako vjeruje da će koncept porezne reforme dobiti podršku u Vladi, “a nakon toga ja vjerujem da ćete biti pozitivno svi iznenađeni”.

Na pitanje o smanjenju PDV-a za jedan postotni bod, rekao je da to nije jedina tema o kojoj se raspravlja, već se razmatra i rasterećenje plaća.

Istaknuo je da su već u prvom krugu porezne reforme, kad su bile rasterećene plaće, bili vidljivi pozitivni efekti. No, kazao je i kako smanjivanje poreza ili doprinosa iz i na plaće, ne znači nužno odmah reakciju i povećanje neto plaća. “Ali sigurno da ima svoje pozitivne efekte ukupno rasterećenje gospodarstva, koje bi se trebalo onda preliti na povećanje standarda hrvatskih građana”, zaključio je Marić. Vlada je najavila da od 1. siječnja 2019. kreće daljnje porezno rasterećenje.

Intenzivno se radi na restrukturiranju Petrokemije

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da u konstruktivnom dijalogu s upravom Uljanika pokušavaju napraviti sve kako bi plan restrukturiranja za tu kompaniju dobio zeleno svijetlo Europske komisije te uspio zaživjeti, pri čemu nije odgovorio na pitanje raspolaže li vjerodostojnim podacima o stanju u tom pulskom brodogradilištu.

Ministarstvo financija je krajem lipnja uputilo interni dopis Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, u kojem je izrazilo nezadovoljstvo upravom Uljanika s obzirom da ne šalje detaljne podatke o poslovanju nakon dobivenih državnih jamstava.

Marić je u izjavi novinarima uoči sjednice užeg kabineta Vlade pojasnio da je u dopisu od resornog ministarstva tražio da se od Uljanika zatraži dostava određenih podataka, a s obzirom na problematiku državnih potpora i državnih jamstava, kako bi i Ministarstvo financija imalo puni uvid u situaciju.

Izvijestio je i da je neki dan održan interni sastanak s predstavnicima Uljanika na kojem je dogovoreno da će se ovih dana, kao uostalom i proteklih tjedana, intenzivno raditi na finalizaciji plana restrukturiranja, kako bi ga u predviđenom razdoblju poslali u Bruxelles. S obzirom da slučaj Uljanika zadire u područje državnih potpora i tržišnog natjecanja, Marić napominje da već imaju dosta intenzivnu komunikaciju s Europskom komisijom.

Na pitanje novinara vjeruje li da trenutno raspolaže vjerodostojnim podacima o stanju u Uljaniku, Marić je kazao da u ovom trenutku ne bi želio ništa o tome govoriti, no kako postoji konstruktivni dijalog i komunikacija i s kompanijom i kako pokušavaju napraviti sve što je potrebno kako bi plan restrukturiranja i cijeli program, “ne samo dobio zeleno svijetlo već i uspio zaživjeti”.

Na pitanje je li optimist, kazao je da je optimist u svakom području, a iako brodogradnja nije resor u njegovom ministarstvu, s obzirom na problem državnih potpora i jamstava, Ministarstvo zasigurno mora biti uključeno. Kazao je i da će kao ministarstvo biti konstruktivni i tražiti rješenje, s obzirom da svi znaju što znači brodogradnja za Pulu, Istru i za dvije hrvatske županije.

No, Marić napominje da s druge strane postoje i određena pravila kojih se treba pridržavati.

“Ja i danas čitam da se moje ime spominje u naslovima u smislu da sam loše ili krivo informiran. Nemam problem niti vama ni bilo kome drugome u nekom datom trenutku priznati da sam bio krivo informiran ili nešto krivo napravio. U ovom konkretnom slučaju volio bih da je tako”, izjavio je Marić, referirajući se na razgovor u Jutarnjem listu predsjednika Uprave Uljanika Giannija Rossande.

Naime, Rossanda je u izdanju tog lista od srijede kazao da on osobno nikad nije vidio dopis Ministarstva financija, no kako po svemu sudeći može zaključiti da ministar financija Zdravko Marić nije informiran ili je krivo informiran, jer su od početka realizacije programa restrukturiranja redovito izvještavali Ministarstvo gospodarstva o svim aktivnostima.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, upitan o internom dopisu koje je njegovo ministarstvo zaprimilo, novinarima je uoči užeg kabineta Vlade kazao da on i ministar Marić raspolažu informacijama koje dobivaju od Hrvatske brodogradnje te da nema razloga da tim izvješćima ne vjeruje. Rekao je da su ta izvješća u ovom trenutku podloga za sve ono što trenutno nije sadržano u planu restrukturiranja.

“Vidjeli ste da smo ovu nekretninsku spletku iz plana restrukturiranja maknuli i hrvatskoj Vladi je interes zadržati radna mjesta u strukturi brodogradnje, dakle ona radna mjesta koja su tehnički i tehnološki i na svaki drugi način potrebna ne samo hrvatskoj brodogradnji, već ukupnoj industriji”, ustvrdio je Horvat.

Upitan boji li da bi se situacija oko Uljanika mogla neplanirano zakomplicirati, Horvat je kazao da sve zadnje teme kojima se bavi su komplicirane, no kako su se uhvatili u koštac s rješavanjem i Agrokora i Uljanika i Petrokemije i kako je siguran da će do kraja godine imati rješenja za sva tri problema.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da ne očekuje da će tisuće kineskih radnika graditi Pelješki most.
 Kad će početi radovi na Pelješkom mostu?

“Nakon što su osigurana sredstva EU u 85-postotnom iznosu za projekt cestovnog povezivanja južne Dalmacije i potpisan ugovor s kineskim izvođačem radova krajem travnja u Dubrovniku, stekli su se svi uvjeti za početak gradnje Pelješkog mosta. Trenutačno traju pripremne radnje, a prema mojim informacijama, izvođač radova obavlja i razgovore s potencijalnim podizvođačima radova. Krajem srpnja i službeno počinju radovi, kako je i predviđeno ugovorom.

Nakon uvođenja izvođača u posao, slijedi razdoblje od sedam-osam mjeseci u kojem će se ispitivati podmorje i pripremati izvedbeni projekti i slično. Dakle, ima još dosta posla na pripremi prije same fizičke gradnje mosta. No očekujem da sve bude kako je i predviđeno ugovorom. S druge strane, počinje realizacija i ostalih faza projekta. Natječaj za pristupne ceste raspisan je, a pristigle ponude trenutačno se evaluiraju u Hrvatskim cestama. Naime, paralelno s početkom gradnje mosta na jesen kreće gradnja i pristupnih cesta. Raspisivanje natječaja za treću i četvrtu fazu projekta, koje uključuju gradnju stonske obilaznice, planirano je za jesen pa ćemo izvođače radova za taj dio imati vjerojatno u 2019. godini. Uglavnom, sve ide po unaprijed određenom terminskom planu”, kazao je Butković u intervju Večernjem listu.

Hoće li izvođači radova na Pelješkom mostu i pristupnim cestama imati problema s pronalaskom radne snage? “Postoji dovoljan broj kvota u slučaju da radna snaga bude dolazila iz inozemstva. Vlada je u tom dijelu napravila iskorak pa smo i u građevinarstvu povećavali kvote. To je već uhodan proces i tu ne bi trebalo biti problema”, kazao je Butković.

Stalno se govori o mogućem dolasku kineskih radnika na gradilište mosta. Koliko bi njih moglo doći? “Ne znam koliko će biti kineskih radnika, očekujem ih svakako određen broj, ali ne na tisuće”, rekao je Butković, piše Večernji list.

Gost Novog dana N1 televizije bio je ekonomski stručnjak Andrej Grubišić.
 Što s onima koji nisu zadovoljni nagodbom u Agrokoru?

Postavlja se pitanje kako oni misle doći do svojih novaca, ne očekujem da će im izvanredna uprava pristupiti samovoljno, vjerojatno će nastojati sudskim putem doći do njih, ali ne bih prejudicirao tko će biti tužen, niti tko će na kraju dana snositi troškove. Očekujem da bi država mogla biti tužena, drugi vjerovnici koji su preko reda bili ili blizu vatre došli do novaca do kojih drugi nisu mogli doći pa čak i sama izvanredna uprava kao odgovorne osobe koje su vodile koncern. No o tom potom.

Ivica Todorić je ismijao odluku sutkinje kazavši da je odradila posao javnog bilježnika jer da u tako kratkom vremenu nije mogla pročitati to sve?

Vjerujem da nitko od vjerovnika nije pročitao cijelu dokumentaciju, a ne znam ni koliko ih je pročitalo osnovni tekst. Što se tiče komentara Ivice Todorića, on svim legitimnim sredstvima pokušava zaštiti svoje interese. Nerijetko se sve što je Agrokor napravio i on bez razloga proglašava krivim za sve što je nastalo, a zanemaruje da su zahvaljujući Agrokoru mnogi dobavljači i banke ostvarili zarade koje ne bi mogli ostvariti da su se išli natjecati na stranim tržištima. Nitko nije cijepljen od loših poslovnih i investicijskih odluka, ne odobravam bezuvjetno cipelarenje i omalovažavanje svega što je Agrokor s Todorićem postigao.

Što se dalje može očekivati?

Kad izađe ispod državnog kišobrana zahvaljujući kojemu nije rješavao dugove, sad se vraća na tržište, a mnogi ljudi koji su ga dobro poznavali iznutra nisu više tamo i tko god dođe u upravu, najmanje šest mjeseci će mu trebati da istinski shvati kako tamo međuodnosi funckioniraju.

Strategija novih vlasnika?

Mislim da ona realno ne postoji u ovom trenutku.

Očekujete li da će novi vlasnici zbog složenosti cijelog postupka zadržati Farbrisa Peruška i Irenu Weber?

Mislim da su oni izvanredni profesionalci bez obzira na lex Agrokor koji nisam odobravao.

Bilo bi mudro da ih zadrže?

Na neki način, ne vidim neku štetu, dapače, koliko bi bilo korisno – procijenit će vlasnici.

Koja bi dalje trebala biti uloga države?

Mislim da ona nije od onih koji bi trebali držati do Agrokorovih interesa, to je parola na koju su nasjele mase, država treba generalno biti izrazito racionalna u svojoj potrošnji, s razumnim poreznim opterećenjem i osigurati adekvatno sudstvo. Praksa pokazuje da država ne treba biti vlasnik bilo čega. Najbolje što država može učiniti za Agrokor jest da se makne što dalje od ovog procesa, rekao je Grubišić za N1.

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne, pri čemu procjenjuje da će Hrvatska i ove godine zabilježiti proračunski višak, pad udjela javnog duga u BDP-u te stabilan rast gospodarstva.
Fitch predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će do kraja 2019. taj udio pasti na 71 posto.

U priopćenju se između ostaloga navodi da su se hrvatsko gospodarstvo i bankarski sektor pokazali otpornima na financijske probleme u Agrokoru, najvećoj hrvatskoj kompaniji, koja je stavljena pod izvanrednu upravu u travnju 2017. premda još ostaju rizici od pritiska na dolje.

Sporazum o restrukturiranju Agrokorova duga odobrilo je otprilike 80 posto vjerovnika, navodi agencija. Bankarski profiti pogođeni su rezervacijama zbog izloženosti Agrokoru, no sektor je ostao profitabilan. Udio loših kredita pao je na 11,4 posto krajem ožujka, s vrhunca od 17,3 posto krajem 2017. zahvaljujući gospodarskom oporavku i prodaji loših kredita, navodi Fitch.

Agencija u 2018. procjenjuje stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,6 posto, a u 2019. od 2,5 posto, zahvaljujući snažnom turizmu, rastu realnih plaća, smanjenju poreza, popustljivoj monetarnoj politici i povećanom izvršenju EU projekta.

Fitch je još u siječnju ove godine podigao rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, zahvaljujući, kako je poručio, stabilnom rastu gospodarstva, snažnoj turističkoj sezoni i poboljšanju javnih financija. To je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch i S&P drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

 Novim Zakonom o tržištu kapitala, koji je u petak donio Hrvatski sabor, a kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, donijet će Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) značajnije ovlasti, posebno u segmentu nadzora financijskih izvještaja izdavatelja, ističu iz te regulatorne agencije.
Novim će zakonom Hanfa dobiti značajnije ovlasti, posebno u segmentu nadzora financijskih izvještaja izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Zagrebačku burzu te pravo provjere jesu li isti sastavljeni u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje. Hanfa će biti ovlaštena poduzimati mjere ukoliko utvrdi da financijska izvješća nisu sastavljena u skladu s relevantnim okvirom.

Prije stupanja na snagu ovoga zakona, Hanfa je bila ovlaštena nadzirati jesu li svi izdavatelji redovito objavljivali financijske izvještaje, no nije imala mogućnost ulaziti u to jesu li izvještaji napravljeni u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje, kaže se u priopćenju.

“Vjerujemo da će novi Zakon o tržištu kapitala svojim odredbama doprinijeti vraćanju povjerenja u hrvatsko tržište kapitala. Sam postupak provjere i poduzimanja odgovarajućih mjera u odnosu na financijske informacije izdavatelja detaljnije je uređen smjernicama ESMA-e, europskog regulatora tržišta kapitala. Nakon donošenja novog zakona Hanfa ima razdoblje do kraja godine za tzv. ‘izjavu o usklađenosti’ s navedenim smjernicama, nakon čega će sve to biti inkorporirano u nadzornu praksu””, kazao je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Ante Žigman.

Od novog zakona očekuje se pozitivan učinak na transparentnost tržišta kapitala koja će se, između ostalog, postići značajnim podizanjem standarda pružanja usluga i informacija o uslugama, kao i obavezom prikupljanja, konsolidacije i objave standardiziranih trgovinskih podataka, navodi se dalje u priopćenju.

“Očekuje se da će novi zakon doprinijeti smanjenju sistemskih rizika kroz bolju organizaciju samih društava, ograničenje preuzimanja rizika i unaprjeđenje kontrola kod svih investicijskih društava i tržišnih operatera. Isto tako, doprinijet će povećanju povjerenja i zaštite ulagača, posebno u dijelu zaštite onih koji ulažu u strukturirane i kompleksne proizvode te, u konačnici, pridonijeti povećanju učinkovitosti i likvidnosti tržišta kapitala”, zaključuje se.

Taj zakon, koji sadrži 739 članaka, dosad se mijenjao sedam puta, prvenstveno radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Kako bi se zbog njegovih brojnih prethodnih izmjena izbjegla nepreglednost, sada je donijet novi zakon o tržištu kapitala. Njime se usklađuje hrvatski pravni okviri s MiFID II direktivom, uredbom o tržištima financijskih instrumenata, kao i MiFID uredbom.

MIFID II propisom EU zakonodavci žele popuniti neke “rupe” prijašnje, MIFID I direktive. Ta direktiva propisuje nova pravila igre za izuzetno široko područje tržišta kapitala: od mjesta trgovanja, investicijskih društava, središnje druge ugovorne strane do distributera investicijskih proizvoda. Investicijska društva moraju izvještavati o svim sklopljenim transakcijama, i onim izvršenim na uređenom tržištu, kao i onim tzv. OTC transakcijama. I to, za sve financijske instrumente kojima se trguje na tržištima EU, bez obzira na vrstu, dakle dionice, obveznice, certifikate, ETF-ove, strukturirane financijske proizvode, izvedenice.

Predviđeno je i češće izvještavanje klijenata, prezentiranje svih uključenih troškova investicijskog ulaganja, osiguravanje najpovoljnijeg izvršenja za klijenta, evidencija komunikacije i čuvanje poslovne dokumentacije. Sve te mjere uvode se ili su sada postrožene, u svrhu veće zaštite ulagača. Među ostalim, MIFID II propisuje organizacijske odgovornosti uprave i upravljačkih tijela investicijskih društava, kao i da investicijski subjekti iz trećih zemalja na tržištima kapitala EU-a moraju osnovati podružnicu.

Uređeni su prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Ujedno, uvodi se ograničenje trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice, kao i sankcije za njihovo nepoštivanje.

Uvedeni su i veći regulatorni zahtjevi, s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a vezano za nove trgovinske platforme, visokofrekventno i algoritamsko trgovanje. Propisane su veće obveze za izvješćivanjem Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire (ESMA), a postrožene su i mjere te sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih sudionika na tržištu kapitala.

 Europska komisija u utorak je u Zagrebu predstavila svoj prijedlog kohezijske politike za razdoblje od 2021.-2027. koji bi Hrvatskoj donio 5,6 posto manje sredstava u tom programu, ali koji teži pojednostavljivanju i većoj fleksibilnosti pravila.
Europska komisija u svibnju je predložila novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, no predviđa manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Kohezijska politika je glavni instrument za pomoć siromašnijim regijama u EU-u kako bi sustigle razvijena područja. Stoga se najveći dio tih sredstava investira u najsiromašnije regije, s BDP-om ispod 75 posto europskog prosjeka, iako sve regije imaju pravo na kohezijska sredstva.

Komisija se u prijedlogu novog okvira usmjerava na pet ulagačkih prioriteta u kojima EU može postići najbolje rezultate: pametniju Europu koja će ulagati u inovacije i digitalizaciju, zelenu Europu bez ugljika, povezaniju, socijalniju i Europu bližu građanima.

Ulaganja u regionalni razvoj snažno će se usredotočiti na prvi i drugi cilj, pa će od 65 do 85 posto sredstava dodijeliti tim prioritetima. Ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Vittoria Alliata di Villafranca u izjavi za medije prije službenog predstavljanja istaknula je da je od novog prijedloga ključno pojednostavljivanje pravila kako bi pristup sredstvima bio lakši, te fleksibilnost što bi omogućilo da se financijski instrument jednostavnije prilagodi promijenjenim uvjetima.

Ravnateljica je otkrila kako je kohezijski proračun morao biti smanjen zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u čiji je proračun izdvajalo velika sredstva, no i zbog novih prioriteta poput sigurnosti, zaštite vanjske granice i migrantske krize. “To stvara veliki pritisak na proračun i zato smo trebali donijeti određene odluke”, poručila je.

Što se tiče Hrvatske, ona bi u idućem okviru trebala dobiti 5,6 posto manje sredstava u sklopu kohezijske politike, otkrio je Velimir Žunac, državni tajnik ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.

Villafranca je poručila kako je istina da bi Hrvatska trebala imati toliki postotak sredstava manje, no da treba uzeti u obzir da je kohezijski proračun smanjen 10 posto. Žunac je naglasio kako su Hrvatskoj kao najmlađoj članici neprihvatljive povećane stope sufinanciranja. EU je ranije izdvajala 85 posto sredstava, dok su države davale ostatak, a u novom okviru taj bi se postotak trebao smanjiti na 70 posto. “Čak i da imamo više novaca, a moramo imati i veći udio vlastitog financiranja, nastat će problemi. To je izuzetno važno”, upozorio je Žunac.

Hrvatska je u ovoj financijskoj perspektivi na raspolaganju imala 10,7 milijardi, a u novom okviru bi trebala imati oko 9,8 milijardi eura, otkrio je državni tajnik, naglasivši kako to nisu finalne brojke.

Otkrio je da se Hrvatska očitovala na ovaj prijedlog i da je među zemljama koja je manje pogođena rezovima od drugih zemalja. Novi proračun moraju potvrditi Europski parlament i vlade zemalja članica. Žunac je rekao kako hrvatsko mišljenje o prijedlogu kohezijske politike dijele zemlje Višegradske skupine, Slovenija, Bugarska i Rumunjska.

Villafranca je istaknula da je rasprava tek započela, no da vidi dobru volju kod većine zastupnika Europskog parlamenta i predstavnika vlada o što bržem procesu pregovora, kako bi se završio prije europskih izbora u svibnju iduće godine. “Prve reakcije država su da prijedlog ide u pravom smjeru što se tiče pojednostavljenja pravila i na to smo veoma ponosni”, zaključila je ravnateljica.