Hrvatska

Analiza RBA
Prema podacima HNB-a, ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije krajem ožujka iznosili su 63,9 milijardi kuna, što predstavlja stagnaciju na mjesečnoj te pad na godišnjoj razini, na kojoj su ukupni krediti za investicije i obrtna sredstva bili niži za 423,6 milijuna kuna ili 0,7 posto.

Pri tome je, izuzev rujna 2017. i svibnja i lipnja 2018. godine, nastavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta koji traje od svibnja 2012. godine, pišu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Promatrano prema valutnoj strukturi, ukupni devizni krediti poduzećima, koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, a u ukupnim kreditima čine udio od 66,9 posto, ostvarili su pozitivnu godišnju stopu rasta od 0,7 posto, premašivši 42,7 milijardi kuna.

S druge strane, kunski krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na godišnjoj su razini pali za 3,3 posto te je njihovo stanje na kraju ožujka iznosilo 21,2 milijarde kuna. Smanjenje na godišnjoj razini traje od travnja 2017. godine, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

Prema podacima o ukupnim plasmanima nefinancijskim poduzećima na osnovi transakcija, koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, u ožujku je u odnosu na mjesec ranije zabilježeno usporavanje godišnje stope rasta, na 2 posto, dok je na mjesečnoj razini ostvaren rast od 0,1 posto.

Istovremeno, iznos plasmana poduzećima na osnovi stanja u ožujku je na mjesečnoj razini pao za 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini pao za 0,6 posto, što je većinom posljedica prodaja nenaplativih plasmana. Promatrano prema vrstama kredita, krediti za investicije su, uz mjesečni rast od 0,5 posto, na kraju ožujka iznosili 32,3 milijarde kuna dok su na godišnjoj razini porasli za 4,4 posto.

Krediti za obrtna sredstva nastavljaju s negativnim godišnjim stopama rasta, za 5,3 posto. Naime, uz mjesečno smanjenje od 0,5 posto te nastavak pada na godišnjoj razini, krediti za obrtna sredstva su na kraju ožujka iznosili 31,6 milijardi kuna.

Nastavkom godišnjih stopa rasta kredita za investicije, uz istovremeno smanjenje iznosa kredita za obrtna sredstva, po prvi put je iznos kredita za investicije premašio iznos kredita za obrtna sredstva, zaključuje se u analizi RBA.

Kartelsko poslovanje
Grčki Avax podnio je tužbu Visokom upravnom sudu (VUS) RH protiv rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojim je poništena odluka Hrvatskih cesta da dionicu pristupne ceste Pelješkom mostu gradi ta tvrtka, objavio je u četvrtak Večernji list.

Na VUS-u su potvrdili da su 16. svibnja zaprimili tužbu Avaxa, koji se donedavno zvao J&P Avax.Pojasnili su i da se u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi odluka u upravnom sporu mora donijeti 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe, osim u slučaju postojanja izvanredno opravdanih okolnosti. To znači da bi odluka trebala biti donesena najkasnije do 16. lipnja, piše Večernji list.

S ovom Avaxovom tužbom, dodaje Večernji, nadmetanje za gradnju pristupnih cesta Pelješkom mostu dobilo je novi zaplet.

Ponude na tom nadmetanju, podsjećaju, otvorene su još lani u lipnju, no Hrvatske ceste su odluku o odabiru donijele tek krajem veljače ove godine. Na odluku da Avax dobije taj posao, čija je procijenjena vrijednost 482 milijuna kuna, žalili su se austrijski Strabag i grčki Aktor. No grčka žalba je odbijena. Strabag je pak u svojoj žalbi naveo da su Hrvatske ceste trebale isključiti Avax zbog profesionalnog propusta odnosno sudjelovanja te tvrtke u kartelskom sporazumu u Grčkoj između 2005. i 2012.

Iz HC-A su, među ostalim, na te navode odgovorili da nisu utvrdili profesionalni propust Avaxa jer nisu imali dokaza za to, a da je i utvrđen taj propust to ne bi imalo utjecaja jer je grčka tvrtka provela mjere samokorigiranja pa je, među ostalim, platila kaznu za kartelski sporazum.

Usto, ustvrdili su i da je u tom slučaju nastupila zastara jer je odluka grčkog Povjerenstva za zaštitu tržišnog natjecanja donesena 10. ožujka 2017., a zastara nastupa nakon dvije godine, piše Večernji list.

Jutarnji list
Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice niti za nacionalnu pripadnost, piše u četvrtak Jutarnji list.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Ipak se može
Add content here
 Iako je postalo vrlo uvriježeno mišljenje kako brodogradnja u Hrvatskoj nema nikakvu perspektivu jer se ne može raditi bez javnih subvencija, dobre vijesti iz Brodosplita.

Brodosplit nizozemskom naručitelju svečano isporučuje polarni kruzer koji nosi ime Hondius. S istim naručiteljem istodobno će potpisati ugovor za gradnju još jednog broda istih karakteristika. Ukupna vrijednost obaju brodova iznosi više od 100 milijuna dolara, a odmah nakon isporuke današnjeg – Vladi će biti vraćeno državno jamstvo od 36 milijuna eura kojim je omogućila financiranje gradnje.

Polarni kruzer Hondius, za tvrtku Oceanwide Expeditions – vrijedan je oko 400 milijuna kuna i isplovit će ovog tjedna put Nizozemske gdje će početkom lipnja ukrcati prve goste. Polarni kruzeri i vojni brodovi specijalnost su splitskog škvera – pokazuje knjiga narudžbi. Više od deset brodova ugovoreno je uz pisma namjere, u planu je dvadesetak brodova koji nisu trošak države, već zarada države, istaknuo je Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita.

Brodogradnja može biti profitabilna, a druga je priča zašto nije bila profitabilna.

– Brodosplit je restrukturiran i uspješno je poduzeće, već treću godinu poslujemo s profitom, ističe Darko Pappo u Otvorenom dodajući da će u četvrtak porinuti brod.

Priopćenje/vc_column]
INA je danas uručila donaciju za potrebe Klinike za plućne bolesti Jordanovac, Kliničkog bolničkog centra Zagreb za pomoć pri provođenju Programa transplantacije pluća, u suradnji sa Zakladom Hrvatska kuća disanja.

Ček od 200.000 kuna ravnatelju KBC-a prof.dr.sc. Anti Ćorušiću uručio je član Uprave Ine Niko Dalić, a sredstva će biti upotrijebljena za nabavku ultrazvučnog uređaja za pregled pluća i srca. Ovo je druga od ukupno osam donacija bolnicama koje INA planira provesti u 2019. godini.

Niko Dalić, član Uprave Ine, ovom je prilikom izjavio: „Ponosan sam što INA pomaže u borbi protiv bolesti pluća i dišnog sustava te na taj način doprinosi provođenju Programa transplantacije pluća. Uvijek se trudimo sudjelovati u projektima od važnosti za lokalnu zajednicu, a posebno kad se oni tiču najranjivijih skupina društva. S tom praksom nastavit ćemo i u budućnosti.“

Ravnatelj bolnice Ante Ćorušić izjavio je: „Zahvaljujemo Ini na ovoj hvalevrijednoj i korisnoj donaciji. Klinički bolnički centar Zagreb donirana sredstva iskoristit će za nabavku ultrazvučnog uređaja za pregled pluća i srca koji će koristiti Klinika za plućne bolesti Jordanovac. Bez dobrih i prijateljskih odnosa teško bi bilo moguće realizirati naše projekte, a suradnja s Inom traje već nekoliko godina. KBC-u Zagreb pacijent je u središtu pažnje, tako da je ovom donacijom omogućena najbolja dijagnostika i liječenje naših bolesnika.“

U sklopu Klinike liječe se najteži bolesnici iz svih krajeva Hrvatske, a nabavka ultrazvučnog uređaja uvelike će pridonijeti uspješnoj implementaciji programa i ostvarenju ciljeva prevencije i ranog otkrivanja jednog od najopasnijih karcinoma današnjice. U Hrvatskoj je iz dana u dan broj oboljelih sve veći te se godišnje otkrije više od 3000 novih slučajeva bolesnika.

Horvat i Kinezi poručuju
Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili u Hrvatskoj više ne postoje, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovarajući na novinarska pitanja o 3. maju, Uljaniku i jučerašnjem posjetu izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) 3. maju i Brodarskom institutu.

Na pitanje odustaje li se od ideje brodogradnje kao strateške industrije, Horvat, koji sudjeluje na 42. međunarodnom ICT skupu MIPRO 2019., rekao je da je brodogradnja prije 30-ak godina, u tadašnjem uređenju i državi, kao doprinos sveukupnom gospodarskom rastu bila hvalevrijedna i postotno vrlo respektabilna. “Danas je ta industrijska grana otprilike 1,8 posto ukupnog BDP-a. Da li graditi strateški interes na nečemu što danas BDP puni na razini od 1,5 posto, a na takav način i toliki novac investirati, prvenstveno iz državnog proračuna, za egzistenciju takve industrije – ja bih vrlo rado čuo i glas javnosti. Pa, ako treba danas raditi nekakve referendume, onda bismo i na taj način mogli pitati javnost je li za kontinuitet takvog modela ili s takvim modelom jednostavno treba prekinuti,” kazao je.

Na upit o modelima za mogući nastavak proizvodnje i dovršetak započetih brodova u 3. maju, koje je predložila Uprava tog brodogradilišta, Horvat je odgovorio da je završetak dvaju brodova u 3. maju, a zatim njihova prodaja brodarima, jedna od perspektiva o kojima Vlada razmišlja. “I u Puli i u Rijeci nalaze se po dva broda u visokoj fazi gotovosti. U ovom trenutku vodimo intenzivne pregovore s Jan de Nulom, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, kako bismo spasili državno jamstvo od 124 milijuna eura. Spremni smo investirati iz državnog proračuna do najviše 30 milijuna eura da bi nam se to jamstvo vratilo. S obzirom da smo za brodove koji su u Rijeci platili državna jamstva, osigurati novac za završetak tih brodova, pa ih nakon toga brodarima prodati i jedan dio vratiti u državni proračun, također je jedna od perspektiva o kojima Vlada u ovom trenutku razmišlja,” rekao je.

Govoreći o posjetu kineskog izaslanstva, Horvat je naveo da su Kinezi jučer ponajprije došli pogledati kakva je tehnološka opremljenost Brodarskog instituta te su obišli svih 14 laboratorija, bili u institutu gotovo 4 sata i razgovarali s menadžmentom. Naglasio je da je jučer pokrenuta inicijativa za suradnju Brodarskog instituta i slične institucije, koja u sklopu kompanije najvećeg svjetskog brodara djeluje u Kini.

Brodarski institut objavio je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dijela nekretnine te tvrtke, upravne zgrade, pratećih objekata i dvorišta u Novom Zagrebu ukupne površine od oko 20.000 kvadrata po početnoj cijeni od 12,14 milijuna kuna te je pozvao sve zainteresirane da pismo interesa s pratećom dokumentacijom dostave do 19. lipnja.

Horvat je rekao da je prije otprilike mjesec dana slična ekipa bila u Uljaniku, gotovo dan i pol, a u 3. maju su tada bili samo jedno predvečerje. “Ovaj tehnički dio izaslanstva obišao je i 3. maj, konstatirao da je u ovom trenutku tehnološka kondicija u 3. maju daleko veća i prihvatljivija nego u samom Uljaniku. Činjenica je da ovaj, tehnički nivo izaslanstva, nije ovlašten za donošenje bilo kakvih odluka, oni će pripremiti sveobuhvatno izviješće za svoj menadžment, a kakva će u konačnici biti odluka menadženta, siguran sam da će se dogoditi kroz sljedećih nekoliko dana,” naveo je ministar.

Na upit o drugim interesima kineskog izaslanstva, Horvat je odgovorio da je na kraju sastanka dobio maketu male podmornice, da je to jedan od komercijalnih proizvoda te industrije. Naveo je da je divezifikacija onoga čime se ta kompanija bavi postavljena na deset dohodovnih stupova. “Od 150 tisuća zaposlenih, samo njih 30 tisuća sudjeluje u brodogradnji, a ostali proizvode i sudjeluju u različitim drugim industrijama. Tako da nama u ovom trenutku i na prostoru Uljanika i 3. maja nije samo i isključivi prioritet nastaviti s brodogradnjom. Diverzifikacija proizvodnje moguća je i na jednoj i na drugoj lokaciji, možda u manjem obilku,” kazao je Horvat.

“Mora jednostavno postati jasno – filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji”, zaključio je.

DZS
Krajem travnja u Hrvatskoj je bilo gotovo 1,39 milijuna zaposlenih, što je 0,4 posto više nego krajem ožujka, dok je stopa registrirane nezaposlenosti s 9,5 posto iz ožujka snižena na 8,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema izvješću DZS-a, krajem travnja u Hrvatskoj je ukupno bilo 1,39 milijuna zaposlenih, ili 6.211 osoba više nego krajem ožujka. Najveći broj zaposlenih je u pravnim osobama, 1.180.563, što je za 896 osoba ili 0,1 posto manje nego mjesec dana prije. Rast zaposlenosti bilježi se u obrtu i slobodnim profesijama, koje su sa 190.530 osoba imali 7.174 zaposlena ili 3,9 posto više zaposlenih nego krajem ožujka.

Krajem travnja zaposlenih osiguranih poljoprivrednika bilo je 19.345, što je 0,3 posto ili 67 osoba manje. Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem travnja u evidenciji zavoda bilo je bilo je registrirano 131.090 nezaposlenih osoba, što je za 14.711 osoba ili 10,1 posto manje u odnosu na ožujak.

Stopa registrirane nezaposlenosti 8,6 posto

Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, tako je pala na 8,6 posto, dok je krajem ožujka iznosila 9,5 posto. Taj podatak, ističu iz Raiffeissenbank Austria, u potpunosti je u skladu sa sezonskim kretanjima na tržištu rada. Naime, prema posljednjim podacima HZZ-a, u travnju je zabilježen rast udjela broja izašlih iz evidencije radi sezonskog zapošljavanja s 18 na 33 posto.

“Smanjenje stope nezaposlenosti prvenstveno je rezultat pada broja nezaposlenih, koji se u promatranom mjesecu spustio na 131.090. Broj nezaposlenih se tako, uz intenziviranje stope pada, nastavio smanjivati treći mjesec za redom. Istovremeno, nastavlja se smanjivati i broj aktivnog stanovništva, za 0,6 posto na mjesečnoj razini, koji se se u travnju po prvi puta spustio ispod 1,522 milijuna”, navode iz RBA.

Na godišnjoj razini, ističu, nastavljen je pozitivan trend u kretanju pokazatelja nezaposlenosti te je stopa registrirane nezaposlenosti za 1,8 postotnih bodova niža u usporedbi s istim mjesecom 2018. Odraz je to snažnijeg pada broja nezaposlenih u odnosu na smanjenje broja aktivnog stanovništva. Naime, kako navode, broj nezaposlenih nastavio se smanjivati po dvoznamenkastim stopama, pri čemu u travnju za 17,9 posto. S druge strane, broj aktivnog stanovništva zabilježio je godišnju stopu pada od 2,6 posto.

“Hrvatsko tržište rada karakterizira izražena sezonalnost, što potvrđuju i podaci o rastu boja zaposlenih u djelatnostima vezanim za turizam, primjerice broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koji čine 5 posto ukupno zaposlenih, na mjesečnoj razini se povećao za 6,4 posto. Stoga u idućim mjesecima, uslijed priprema za turističku sezonu možemo, očekivati nastavak pada broja nezaposlenih uz smanjenje registrirane stope nezaposlenosti. Međutim, bez obzira na sezonska poboljšanja pokazatelja s tržišta rada, ono će i dalje biti opterećeno strukturnim problemima, poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom te niskom razinom zaposlenosti”, napominju iz RBA.

U Splitu
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je u utorak navečer na predizbornom skupu na splitskom Peristilu ispred katedrale svetog Duje poručio kako su članovi HDZ-a najveći suverenisti.

“Danas postoje političke snage koje se trude uloviti pozornost hrvatskih birača, čak su prije godinu ili godinu i pol dana otkrili u rječniku postojanje riječi suverenizam. To je jako dobro i mi to pozdravljamo, ali isto tako podsjećamo da je predsjednik Tuđman, HDZ i hrvatski narod plebiscitarno hrvatsku suverenost ostvario 1990., 1991., 1992., i u Domovinskom ratu. To je postignuće HDZ-a i nema većih suverenista od članova HDZ-a “, istaknuo je Plenković.

On je naglasio kako su sadašnju Europu stvorili oni demokršćanski političari koji su držali do kršćanskih vrijednosti. “Ovdje na povijesnom Peristilu pred katedralom Svetog Duje imamo osjećaj kršćanskih vrijednosti i naših kršćanskih korijena. To je važno jer su upravo Europu ovakva kakva je danas učinili najvećim mirovnim i razvojnim projektom demokršćanski političari iz obitelji Europske pučke stranke (EPP) 50-ih godina prošlog stoljeća. Cijenimo to, jer oni koji žele uzeti naše glasove to ne znaju i ni osjećaju,” kazao je Plenković.

Po njegovim riječima na izborima za Europski parlament nude se i oni koji bi razmontirali europski projekt i koji misle da će netko drugi izgraditi Pelješki most, ceste, željeznice, obnoviti zračne luke, izgraditi LNG terminal i jačati širokopojasni internet. “Neće! Gradit će samo oni kandidati i kandidatkinje koji znaju što su i koji znaju što je Europa i europske institucije, i koji znaju u okviru tih institucija zastupati hrvatske nacionalne interese, a to su HDZ-ovi kandidati”, poručio je Plenković.

On je istaknuo kako su izbori za Europski parlament 26. svibnja prilika da HDZ potvrdi ono što u nogometu rade igrači s brojem 9, a to znači da daju golove. “Naša lista broj 9 pobijedit će uvjerljivo”, dodao je.

Plenković je pozvao da se ne bacaju glasovi onima koji ne znaju s kim bi se i kako družili i približili u Europskom parlamentu. “Onaj tko tri dana pred izbore ne zna kome pripada, taj tamo nema što raditi. I zato ne vjerujte demagozima, izolacionistima, egoistima i onima koji protestiraju jer ništa konkretno ni konstruktivno za Hrvatsku ne mogu, ne znaju i neće napravit,” istaknuo je Plenković.

On je također rekao kako je važno spominjati vrijednosti Domovinskog rata, te HDZ-ove Vlade. “Hrvatske vlade i Hrvatski sabor predvođeni HDZ-om ostvarili su strateške nacionalne zadaće – članstvo u NATO-u i EU, za razliku od onih koji vam se danas nude na ovim izborima koji nisu ni malim prstom mrdnuli niti za jedan od tih procesa, niti su postojali i ne znaju kako je to bilo teško. HDZ je predvodio Hrvatsku u svim strateškim pobjedama, tako će biti i ubuduće,” poručio je Plenković.

Nositelj HDZ-ove liste Karlo Ressler je kazao kako ne treba nasjedati na one koji nude besperspektivnost. Kandidatkinja HDZ-a Željana Zovko se osvrnula na situaciju u BiH rekavši da se “budi s Herceg Bosnom ma koliko to nekomu smetalo, jer tamo gdje je bila Herceg Bosna ostali su Hrvati u BiH.”

Ministar obrane Damir Krstičević je istaknuo kako će ovi izbori za Europski parlament biti izbori između onih koji provode razvojne projekte i onih koji nude neznanje i lažna obećanja. “Na ovim izborima biramo između onih koji poštuju našu povijest i onih koji povijest skrivaju, a mi se naše prošlosti i povijesti ne sramimo,” poručio je Krstičević.

Glasnogovornik iz ureda njemačke kancelarke Angele Merkel na upit N1 televizije o ovom slučaju odgovorio je: “Kancelarka Merkel nije bila upoznata s pjesmama koje će se puštati tijekom stranačkoga skupa u Zagrebu, kao ni sa sadržajem tih pjesama. Kancelarka Merkel je tijekom svog posjeta Zagrebu jasno izrazila svoj stav u kojem se suprotstavlja nacionalizmu”.

Nakon sastanka
Ministar gospodarstva Darko Horvat izvijestio je u utorak nakon sastanka sa stručnim izaslanstvom kineskog CSIC-a da postoje dobre naznake da će Kinezi uspostaviti suradnju s Brodarskim institutom na nekim konkretnim projektima te da su u riječkom 3. maju “identificirali potencijal”, ali i da će konačnu odluku donijeti menadžment te kompanije.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s izaslanstvom kineske brodograđevne kompanije China Shipbuilding Industry Corporation (CSIC), Horvat je napomenuo da je riječ o stručnom timu od 14 inženjera koje će menadžmentu kineske kompanije podnijeti izvješće.

Kinesko izaslanstvo je u ponedjeljak posjetilo Brodarski institut u Zagrebu, a danas su boravili u riječkom brodogradilištu 3. maj.

Horvat je ocijenio da je u razgovoru Kineza i predstavnika Brodarskog instituta ostvaren “korak naprijed u potencijalnoj budućoj suradnji”, uz napomenu da je izaslanstvo obišlo svih 14 laboratorija tog instituta.

“Već u ovom trenutku postoje dobre naznake da će se na nekim konkretnim projektima surađivati”, otkrio je.

Razgovori su se u ovom trenutku vodili pretežito bili na relaciji brodogradnje u Kini i brodogradnje u Rijeci, rekao je ministar, odgovarajući tako na pitanje novinara što je s pulskim Uljanikom.

Procjenjuje kako će izvješća koja će ići od strane tog stručnog tima prema menadžmentu CSIC-a “ići u prilog tome da potencijal za suradnju postoji”.

Kakva će biti pak konačna odluka menadžmenta, Horvat kaže kako je siguran da ćemo je dobiti vrlo skoro, bez obzira bila ona pozitivna ili možda negativna.

Tu odluku, kakva god bila, morat ćemo prihvatiti, svjesni činjenice i da su pulsko i riječko brodogradilište zapali u velike poteškoće i da jedini u ovom trenutku na čija “leđa to pada” je državni proračun, rekao je.

Horvat je kazao da Kinezi trenutno ne spominju riječ “strateško partnerstvo”, no kako su u ovom trenutku spremni u Brodarskom institutu stvoriti “joint venture” odnosno zajedničku suradnju na konkretnim projektima.

I u riječkom škveru je identificiran potencijal, rekao je Horvat, koji očekuje barem nekakvo pozitivno razmišljanje s kineske strane u smislu segmenta u kojem će se pojaviti eventualna ponuda.

Pojašnjava da je kinesko izaslanstvo s predstavnicima riječkog škvera tijekom današnjeg petosatnog sastanka prošlo “sve reference isporučene na tržište”, razgovaralo o tehničkim sposobnostima projektantskog ureda 3. maja, odnosno mogućnosti da škver u budućnosti uopće isporučuje brodove.

Horvat kaže da je kod kineske delegacije bilo jasno vidljivo zadovoljstvo jer je jedan dio riječkog škvera moderniziran i nudi perspektivu buduće suradnje. Činjenica je da smo danas dobili informaciju od strane kineskog inženjerskog tima jest da Rijeka ima potencijala u izgradnji, odnosno u kontinuitetu izgradnje brodova, kazao je Horvat.

Kaže da od Kineza ne očekuje, ako se oni u jednom trenutku i pojave kao strateški partner, da plaćaju dugove iz prošlosti, već da od njih očekuje eventualnu inicijativu da u prvu slijedeću investiciju, odnosno brod “uđemo zajedno”. Na pitanje novinara kada očekuje neke daljnje korake, Horvat je odgovorio da se nisu strogo koncentrirali na bilo kakve rokove.

Kineski je tim, dodaje, do znanja da mu je potrebno nekoliko dana da napravi izvješće, a postoje još i dodatna pitanja koja će se elektronskom poštom postavljati mendžmentima Brodarskog instituta i 3. maja. “Kada ta korespodencija završi i izvješća budu na stolu, odluka će biti ili dijelom na politici, ili dijelom na relaciji brodogradilišta u Kini, Puli i Rijeci”, rekao je Horvat.

Naglasio je i kako Vlada ne očekuje da dugove sanira kineska strana. “Transparentno i jasno dali smo do znanja da u ovom trenutku, ako dugovi jesu problem, oni su problem države, problem prošlosti. S njima želimo novi početak, ako ga bude. Na koji način, kojim modelom, što je za njih prihvatljivo, pričekat ćemo odgovor”, rekao je.

Kinesko izaslanstvo ovaj put nije posjetilo Uljanik, ali Horvat ne želi prejudicirati kakva će biti konačna odluka u vezi pulskog brodogradilišta. Podsjetio je pritom kako australska kompanija (Scenic) u pulskom škveru završava jedan brod (polarni kruzer), a ima perspektivu graditi i druge brodove u na navozima u Puli.

Bivši ministar financija Slavko Linić u Novom danu je izjavio da je jedina opcija u ovom trenutku i u 3. maju proglasiti stečaj i pokušati završiti započete brodove te tako smanjiti štetu za proračun zbog jamstava. Smatra da će se kroz stečaj moći konsolidirati brodogradilišta koja će tek onda postati zanimljiva potencijalnim investitorima.

“Ja smatram da ni radnici ni njihovi menadžeri, a niti Vlada se ne ni trebali oslanjati samo na Kineze. Poteze trebaju prije svega povući unutar Vlade i to znači svugdje gdje je otvoren stečaj, treba ga otvoriti i u 3. maju i od Vlade tražiti da se završe postojeći brodovi jer tada sud i stečajni upravitelj mogu zadržati ljude koliko je potrebno da se završe brodovi da se ne stvaraju novi gubici i nove dubioze”, smatra bivši ministar financija Slavko Linić.

“Za riječki Trgovački sud i stečajne upravitelje mogu jamčiti da su izvrsni i da su stečajeve odradili profesionalno. Vlada samo treba pomoći i u financiranju završetka brodova jer će omogućiti povrat novca i jamstava. U godinu dana dok se to radi brodogradilišta se mogu konsolidirati i u tom vremenu se može reći Kinezi ulaze ili ne, ulaze Talijani ili netko drugi.

Danas očekivati da u ovakvoj situaciji netko preuzima birodogradilište nije dobar potez. Problemi će ostati jer su dugovi ogromni. Radnici nemaju životnih mogućnosti čekati naplatu, stečaj je jedino rješenje i kroz stečaj se može osigurati dovoljno vremena za završiti brodove i pregovarati s budućim vlasnicima o potpuno drugačijim uvjetima”, mišljenja je Linić. “Ovakva struktura koja je bila u brodogradilištima nisu dali rješenja, loše su upravljali”, rekao je.

Linić smatra kako je evidentno da Kinezi ne pregovaraju samo oko brodogradilišta i u ovakvim trenucima gdje se nude neizvjesna financijski upropaštena brodogradilišta očito mu je da je Kinezima prioritetno ući u riječki teretni terminal. Imate i želju za izgradnjom nizinske pruge za koju se dosada nije našlo financiranja jer očito EU za tako veliki projekt nema financijskog opravdanja jer je premali teret kroz riječku luku. Nisu to samo želje Kineza nego interes Hrvatske da se nađu sredstva za takve ogromne infrastrukturne projekte”, dodaje.

Kada je riječ o jamstvima za brodogradilišta i koliko ona mogu opteretiti državni proračun kaže kako su prihodi konsolidirani, uredne su porezne naplate. “Ja bih rekao da je to veliki napor za proračun, ali i da još uvijek neće imati negativnih posljedica, smanjit će se neka druga ulaganja. Smatram da se ta rupa može ublažiti odlukom Vlade da se ide kroz stečaj jer se tada financira samo završetak brodova, milijarda kuna novih jamstava mogla bi se izbjeći tako da se završi brod, to sada kontrolira sud i stečajni upravitelj. To znači manje štete za proračun i manje ljudi na Zavodu za zapošljavanje, a u godinu dana dok se brodovi završe postoji mogućnost da se konsolidiraju brodogradilišta. Vladina je mogućnost umanjenje šteta ako nađu način kako u stečaju financirati završetak broda.”

Linić smatra da nije rješenje za brodogradilišta da rade nove brodove za Jadroliniju jer treba poštovati Stečajni zakon koji kaže da se mogu završiti postojeći poslovi, a u stečaju se ne mogu ugovarati novi. “Za Jadroliniju se može raditi, ali nakon što se završi stečaj.”

Podsjetio je na svoj stav kako oba brodogradilišta nisu trebala ni postojati. “Namjera uprave Uljanik Grupe je bila da fizički rad koncentriraju u Rijeci, nadgradnju u Puli i da s Pula prenamijeni za nešto drugo s obzirom na turističku Istru. Na sto kilometara imati dva ogromna brodogradilišta dok nismo konkurentni je bila nerealna. Što se dogodilo s upravom da su zastali na tom putu i samo sklapali ugovore i uzimali avanse, to oni moraju objasniti.”, zaključuje Linić.

No, Uljanik je danas izvijestio da je luksemburški naručitelj naručitelj CLdN jednostrano raskinuo ugovor o izgradnji ro-ro broda, a za njega je Vlada dala državna jamstva u iznosu 162,35 milijuna kuna, dok gradnja nije ni počela.

Ministar se složio s novinarskom konstatacijom kako je neprihvatljivo da državna jamstva za brodove koji se nisu ni počeli graditi padnu na teret poreznih obveznika, ali i istaknuo kako to nisu pitanja za ministra gospodarstva nego za bivši menadžment Uljanika.

“To što će u konačnici porezni obveznici morati snositi svo ovo breme izdavanja državnih jamstava, siguran sam da će se u nekim drugim procesima, ali ne procesu traženja strateškog partnera, vrlo jasno reći tko je takva jamstva izdavao, tko je taj novac u obliku predujma i kredita koristio, potrošio a nije isporučio brodove za koje je taj novac bio namijenjen”, smatra Horvat.

Ponovio je i da takvog modela financiranja više neće biti, da je Vlada jasno rekla stop takvom modelu financiranja.

Ministar je izvijestio i da još uvijek nisu dobili pristanak menadžmenta Jan de Nula, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, također uz državna jamstva, hoće li pristati na uvjete hrvatske strane oko mogućnosti završetka jaružala u Puli ili nekom drugom brodogradilištu.

U slučaju da se s tim naručiteljem u idućih nekoliko dana dogovore financijski uvjeti unutar kojeg bi bili spremni dovršiti taj brod u Puli ili ga pripremiti za tegljenje, smatra da bi veliki dio radnika Uljanika koji su ovih dana dobili otkaze mogao biti vraćen na posao. “Ali moramo biti sigurni da za te radnike imamo osiguran posao i osigurane plaće”, rekao je.

Na novinarski upit čini li mu se da su Kinezi više zainteresirani za naše znanje, a manje za nastavka brodogradnje, ministar je istaknuo kako je u današnjem razgovoru “izrijekom jasno dao do znanja da je naš prvi prioritet naći strateškog partnera koji je spreman napraviti transformaciju znanja i tehnologije da bi smo i pulski i riječki škver eventualno digli na tehnološki nivo kakav je danas prisutan u Kini, gdje se brodovi rade daleko brže, drugačijim metodologijama i bez državnih jamstava”.

“Ako takvog partnera nađemo, restrukturiranje ima smisla. Ako u ovom trenutku jedino država može i želi u restrukturiranje, u ovom trenutku je takav model neprihvatljiv, nemoguć, a neće nam ga dozvoliti niti Europska komisija”, zaključio je Horvat.

HRejting
Redovito mjesečno istraživanje HRT-a, HRejting, objavilo je rezultate nove ankete provedene od 13. do 18. svibnja.

Pitanje je bilo: Da je prekjučer bio prvi krug predsjedničkih izbora, za koga bi glasovali hrvatski birači i ima li promjena u odnosu na prošli mjesec?

I ovaj mjesec HDZ-ova potencijalna kandidatkinja u 1. krugu – prva, bivši šef SDP-a – drugi. Iako je pala u odnosu na travanj za gotovo 1%, Kolinda Grabar-Kitarović (34,7%) i dalje je gotovo dvostruko jača od Zorana Milanovića (18,5%). “Fenomen Milanović” ogleda se u tome da  on, istina neznatno, ali ipak raste, a nitko ga niti vidi niti čuje.

Prvi put se u anketi pojavljuje i Miroslav Škoro, uz potporu od 9,4 posto. Istisnuo je Daliju Orešković koja je najviše pala u odnosu na prošli mjesec – gotovo 3% (-2,8%). Najviše je, pak, narastao (+0,8%), četveroplasirani čelnik Živog zida (6%), Ivan Vilibor Sinčić.

U anketi su ispitana još tri nova imena koja se “vrte” u kontekstu predsjedničkih kandidata. No, ni konzervativku Ružu Tomašić, ni lijevo-liberalne šefove Glasa Anku Mrak-Taritaš i HSS-a Krešu Beljaka birači zasad ne doživljavaju u toj ulozi.

Svi ostali koje je netko nekad negdje spomenuo kao potencijalnog šefa države dijele manje od 4% (3,7%) glasova. Broj neodlučnih birača u prvom krugu nešto je porastao i sad prelazi 9% (9,2%).Čije glasove dobiva iznenađenje ovomjesečnog HRejtinga – Miroslav Škoro? Iako je bio saborski zastupnik centru usmjerenog HDZ-a, biračima je, pokazuje HRejting, upečatljivija Škorina kumska veza s glazbenom ikonom desnice – Markom Perkovićem Tompsonom.

Izuzme li se Milana Bandića, Miroslav Škoro bi mogao biti kandidat stranaka desno-konzervativnog političkog spektra. Za njega najviše glasuju birači Neovisnih za Hrvatsku, Hrasta, Mosta i tek 7% HDZ-ovih.

Međutim, kako aktualna predsjednica i Zoran Milanović prolaze u drugom krugu izbora? Da su prekjučer održani izbori, Kolinda Grabar-Kitarović sad bi se pripremala za svoju drugu inauguraciju.

Za razliku od prvog kruga gdje je pala, u drugom – raste i osvaja 53,9%. To je gotovo 15% (14,7%) više od njezina glavnog rivala. Zoran Milanović (39,2%), kojem potpora između dva izborna kruga pada za više od 1%, čak i kad bi dobio nemoguće – sve neodlučne birače (6,9%), ne bi bio nikakva ugroza Kolindi Grabar-Kitarović.

Ali predsjednička utrka sigurno bi bila neizvjesnija kad ne bi bilo više od 9% (9,2%) SDP-ovih birača koji, prema HRejtingu, u 2. krugu zaokružuju kandidatkinju HDZ-a. Nasuprot tomu, Zoranu Milanoviću ide trostruko manje HDZ-ovih glasova (3,3%).

Uz dosljedne birače HDZ-a, Kolinda Grabar-Kitarović preuzima i birače desno-konzervativno percipiranih stranaka. Onima sa suprotne – lijevoliberalne strane, logičan je izbor u drugom krugu bivši šef SDP-a, piše HRT.

Najkasnije do 10. lipnja trebalo bi se znati hoće li bivši predsjednik SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović biti SDP-ov kandidat za predsjednika Republike.

Tako, naime, Jutarnjem listu tvrde neslužbeni izvori iz SDP-a i dodaju da su bivši i aktualni predsjednik stranke već ranije dogovorili sastanak nakon izbora za zastupnike u Europskom parlamentu.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić očekuje da mu Milanović otvoreno kaže želi li se kandidirati za šefa države, a Milanović od Bernardića da se izjasni o tome ima li njegovu podršku kao kandidat SDP-a.

Govoreći jučer o toj temi na N1 televiziji, Bernardić je kazao da će SDP imati svoga kandidata, ali će o njemu razgovarati nakon europskih izbora. “Ne isključujem mogućnost da to bude bilo tko iz SDP-a tko je sada u mogućnosti osigurati promjene na Pantovčaku i funkciji predsjednika Republike vratiti odgovornost i dostojanstvo”, kazao je Bernardić i kao moguće kvalitetne kandidate naveo Zorana Milanovića, bivšeg predsjednika Ivu Josipovića i nositelja liste za Europski parlament, Tonina Piculu.

Josipović je do sada već otklonio mogućnost da se ponovno kandidira za predsjednika države, a Picula se još ne želi izjasniti. Ne izjašnjava se ni Milanović, ali povlači više poteza iz kojih SDP-ovci zaključuju da se vrlo ozbiljno sprema za predsjedničke izbore.

U stranci prepričavaju Jutarnjem listu da obilazi teren i susreće se s predsjednicima stranačkih organizacija u različitim krajevima Hrvatske, kao i s utjecajnijim članovima SDP-a. Prije dva do tri tjedna je putovao Slavonijom i stao u Novoj Gradiški gdje se sastao s gradonačelnikom Vinkom Grgićem, a okupilo se poveće društvo iz SDP-a.

Nakon Summita 16+1 koji se održao sredinom travnja u Dubrovniku, Milanović se družio s više dalmatinskih SDP-ovaca. Do sada je bio i u Zagorju gdje se družio sa suspendiranim članom Predsjedništva Sinišom Hajdašem Dončićem, ali i drugim zagorskim SDP-ovcima.

– Javljaju nam se ljudi s terena i govore da ih je Zoran kontaktirao, da su se sreli s njim i popričali. Ali nam isto tako govore da ni s kime nije razgovarao o izborima. Kažu da niti ne spominje izbore za predsjednika države, a kamo li mogućnost da bi se on kandidirao – kaže osoba iz vrha SDP-a, bliska Davoru Bernardiću.

Iste informacije, da se Milanović javlja lokalnim SDP-ovcima i rado ode s njima na kavu ili ručak, dolaze i iz kruga osoba koje su bliske bivšem predsjedniku stranke. Također govore da Milanović ni s kime ne razgovara o predsjedničkim izborima, niti da lobira za podršku njegovoj kandidaturi.

– Zbog posla kojim se sada bavi Zoran puno putuje i logično je da se javi ljudima. On nikada nije prestao komunicirati s članovima SDP-a. Stalno im se javlja i razgovara s njima – kaže jedan od Milanovićevih prijatelja koji je izbjegavao reći kako je njegov bivši stranački šef u neformalnoj kampanji u stranci, te neizravno ispipava teren ne bi li procijenio na kakvu bi podršku u stranačkoj bazi naišao ako bi se u SDP-u organizirali predizbori za predsjedničkog kandidata i ako bi članovi birali između njega, Picule i Josipovića.

Na gotovo isti način kao sa SDP-ovcima, Milanović je pitanje svoje kandidature komunicirao i sa strankama koje bi ga mogle podržati. Do sada se sastao sa svim predsjednicima stranaka Amsterdamske koalicije, osim s predsjednikom IDS-a Borisom Miletićem. S Miletićem je dogovarao susret kada je bio u Istri, no ispalo je da je baš tada šef IDS-a bio na putu pa su to prolongirali za neku drugu priliku, piše Jutarnji.