Hrvatska

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tijekom posjeta Hrvatskoj održao je tête-à-tête susret s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
A prema protokolu je najavljeno da će takav susret kasnije imati i s premijerom Andrejom Plenkovićem. Riječ je o razgovoru u četiri oka.

Stručnjak za međunarodne odnose prof. Goran Bandov za Index je objasnio što to znači.

“To je uobičajeno diplomatsko komuniciranje kod kojeg jedna strana ili svi akteri naglašavaju povjerljiv karakter razgovora te kroz tu formu razgovora zahtijevaju da se razmijenjene informacije tretiraju s posebnom pažnjom kako ne bi došle u ruke onih koji nisu sudjelovali u tom razgovoru.

Inače pri tim razgovorima ne postoje bilješke, koje su u diplomatskom komuniciranju redovna praksa. Ipak, postoji mogućnost da jedna od strana zamoli hvatanje bilješki, s čime se ostale strane koje sudjeluju u razgovoru trebaju usuglasiti. Ako se drugi ne bi usuglasili, bilješke se ne bi mogle zapisivati, kako ne bi ostao pisani trag izrečenom”, rekao nam je prof. dr. sc. Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, izvanredni profesor, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

Kad god se razgovara o osjetljivim temama, one su, kaže nam, redovito u četiri oka.

“Pred kamerama i u širem krugu se redovno šalju indirektno poruke javnosti. Konkretne stvari se dogovaraju u četiri oka bez nepotrebnog opterećivanja javnosti dok ne dođe do konkretnih rezultata koji su dogovoreni u četiri oka”, objasnio je prof. Bandov za Index.

Sjedinjene Države ne žele da Inu kupi ruska kompanija, izjavio je u ponedjeljak novi američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst, ocijenivši da bi to bila “pogreška”.

“Na Hrvatskoj je da odluči kome će prodati kompaniju, ali mi mislimo da bi to bila pogreška”, kazao je veleposlanik Kohorst u razgovoru s novinarima.

Prema njegovim riječima, Rusija je “remetilački” čimbenik u regiji, a SAD bi “kao partnera htio vidjeti zemlju kojoj je u snažnom interesu da Hrvatska bude uspješna”.

“Hrvatskoj želimo partnera koji će biti spreman pružiti potporu”, dodao je veleposlanik. Istaknuo je da američku stranu ohrabruje činjenica da je vlada raspisala natječaj za odabir kvalificiranih savjetnika.

“Prvi korak u svim pregovorima je da dobro razumijete činjenice i alternative (…) a čini se da su ti savjetnici, od kojih su neki američke, a neki europske tvrtke, vrlo kvalificirani savjetnici i čim ih se angažira moći će savjetovati vladu i tada ste u poziciji da sklopite bolji gospodarski sporazum”, kazao je Kohorst.

“Potičemo hrvatsku stranu da angažira najvrsnije savjetnike i postignu dobar gospodarski sporazum”, dodao je Kohorst.

Krajem prošle godine glavni direktor ruske energetske kompanije Rosneft kazao je da je njegova strana zainteresirana za kupnju dionica INA-e. “Svakako smo zainteresirani za ulaganja u regiji i razmatramo mogućnost ulaska u vlasničku strukturu Ine”, kazao je tada Igor Sečin.

Politički analitičar Davor Gjenero u studiju uživo komentirao je posjet Zagrebu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Kako je najavljeno, teme sastanka hrvatskog i srpskog izaslanstva na Pantovčaku su nestali, pitanje granice u na Dunavu, pitanje Hrvata u Srbiji te gospodarska suradnja.

Na inzistiranje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, na sastanku u Banskim dvorima otvorit će se i pitanje ratne odštete. Gjeneru nije sporno što je Plenković inzistirao na ovoj temi: “Premijer ima pravo definirati hrvatske političke interese, čini se da se ovaj posjet događa prije svega zahvaljujući političkom utjecaju odnosno djelovanju diplomacije Republike Srbije i on je prije svega u interesu Vučića, njegove pozicije u EU i u odnosu na njegove njegove regionalne interese”, kazao je Gjenero.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić komentirao je, nakon sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, prosvjede koji su održani u Zagrebu zbog njegova dolaska.

“Ja ne znam koliko je prosvjeda bilo, vidio sam nekoliko ljudi koji su izlazili s parolama. Pisalo je “Konju, ne laži”, pisalo je nešto oko isprike, pisalo je “Četnik, početnik”, “Barabo, vrati se u Srbiju”, nisam se strašno uznemirio. Ovdje me je gospođa Grabar Kitarović ugodno primila”, rekao je Vučić, dodavši da su prosvjedi odraz demokratskog društva.

“Nekad prosvjeduju u Srbiji protiv mene, pa ne vidim što je tako strašno. Ljudi moraju znati da ja nisam nikakav četnik, da mi nitko u obitelji nije bio četnik. Ne znam da je itko od članova naše obitelji u bilo kakvom ubijanju, zločinu sudjelovao. Ali ako je nekome lakše da prikuplja političke bodove tako što mene vrijeđa, ja s tim nemam nikakav problem”, rekao je Vučić.

Srpski novinar upitao je Vučića zašto je prisato doći u Zagreb s obzirom da je “postojao sigurnosni rizik i s obzirom da je objavljena ruta njegova kretanja s točnim vremenom. Novinar je otvorio pitanja i zločina u ratu, ustaša i četnika.

“Djeda su vam u Bugojnu ubile ustaše, kako ste mogli doći”, upitao je Vučića novinar televizije Studio B.

“Taj me natpis, “Konju, ne laži” nasmijao. Konj je jedna plemenita životinja i kad bih nekoga htio uvrijediti, nikada ga ne bih usporedio s konjem.”

Naveo je da mu nije bitno što ga vrijeđaju ako će Srbi moći živjeti dobro u Hrvatskoj.

“Neka sam ja konj, baraba, četnik početnik, iako nisam, bit ću tada zadovoljan. To je za mene sve sitnica. Kod nas, tamo gdje mi je otac rođen, rekli bi: ‘Pala muha na medvjeda’.To je za mene sitnica, ništa nisam primjetio.”, odgovorio je Vučić.

Što se Pantovčak i Banski dvori nisu usuglasili, ističe, nije dobro: “To svakao za RH nije dobro, u ovakvim oklolnostima država mora govoriti jednim jezikom i svakao da je to unutarnje neslaganje administracije otvorilo manevarski prostor Vučiću da se njegov posjet odigra s klasičnom igrom dobrih i loših policajaca, a gdje su dvojica srpskih ministara bili loši policajci, a predsjednica vlade dobar policajac.”

“Čini se da se na pitanju izbjeglih radi dosta, ali daleko od scene. RH je, što se granica tiče, u dobroj poziciji nakon ad hoch presude Tribunala o granici sa Slovenijom gdje je katastarska pripadnost uzeta kao načelo po kojem se identificira granica, to parktički riješava pitanje granice sa Srbijom na Dunavu. Na osjeljivije je pitanje nestalih. Ne tako davno u Zagrebu su bili briljantni beogrdski diplomati i jedan od njih mi je rekao da je s ljudske strane to pitanje iznimno važno, ali da ga nije u jednom ili dva mandata moguće riješti”. kazao je Genero za N1.

Nakon što je dokapitalizirala Energopetrol, INA d.d. Zagreb postala je vlasnik 88,6 posto dionica ove bh. kompanije.
Federacija BiH, koja nije učestvovala u dokapitalizaciji, smanjila je svoje procentualno učešće sa 22,1 posto na 7,6 posto. Ostali dioničari su manjinski, a najveće učešće ima General Servis d.o.o. Sarajevo 0,45 posto.

Energopetrol d.d. Sarajevo dokapitaliziran je sa 131 miliion KM emisijom 10.480.000 redovnih (običnih) dionica nominalne vrijednosti 12,50 KM po dionici putem javne prodaje. Nakon dokapitalizacije kapital Energopetrola iznosi 199,6 miliona KM.

Nakon što je INA otkupila MOL-ov udio u Energopetrolu i tako postala dominantni vlasnik, dugo se očekivalo šta hrvatski vlasnici Energopetrola, koji se godinama guši u gubicima, namjeravaju učiniti sa kompanijom.

Stopa PDV-a za smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj trebala bi se izjednačiti s onima koje imaju zemlje na Mediteranu, i to tako da od početka 2019. i na smještaj i ugostiteljstvo bude 13 posto, a da se u iduće tri do četiri godine smanji na 10 posto, prijedlog je iz studije o utjecaju stope PDV-a na turizam koja je u petak predstavljena u HGK.
Studiju “Analiza utjecaja stope PDV-a na konkurentnost djelatnosti smještaja i ugostiteljstva Hrvatske” izradila je konzultantska zagrebačka tvrtka HD Consulting u suradnji s još nekim institucijama i na inicijativu Udruge hotelijera pri HGK, a na gotovo sto stranica sadrži uz ostalo i procjenu izravnih ekonomskih i fiskalnih učinaka različitih stopa PDV-a na kumulativno razdoblje od pet godina, 2017. do 2021., uz usporedbu te stope u Hrvatskoj s konkurentskim zemljama Mediterana te ostatkom EU-a.

Zahtjevi su zapravo vrlo jednostavni i na tragu onoga što imaju konkurentske zemlje odnosno 25 zemalja članica EU-a, a to je stopa PDV-a za smještaj od 10 posto, rekao je predsjednik Udruge hotelijera pri HGK i nacionalne udruge hotelijera UPUHH Ronald Korotaj, koji smatra i da je sada pravo vrijeme za porezna smanjenja jer je pozicija turističke Hrvatske odlična, a i veliko je zanimanje investitora.

“Predstavili smo nedavno i ministrima ovu studiju i (…) želimo samo iste uvjete poslovanja kao naši konkurenti i drugi u EU. Voljeli bi stoga čuti zašto je to nemoguće odnosno argumente zašto si Hrvatska dopušta luksuz da ima tako visoke stope PDV-a u turizmu, kada manje-više svi, uključujući i Francusku, Španjolsku, Austriju i druge već godinama imaju stopu 10 postom, a neke i nižu”, kazao je Korotaj. Ne vjeruje da je realno da će iduće godine dobiti manju stopu PDV-a, ali vjeruje da će argumentima koje imaju za smanjenje potaknuti ozbiljna razmišljanja što sve turizam može s nižom stopom.

Potpredsjednik HGK Josip Zaher je kazao da je studija pokazala da učinci sadašnje stope PDV-a na smještaj od 13 posto i 25 post na ugostiteljstvo, ne daje ozbiljne pozitivne ni ekonomske učinke te u svakom smislu umanjuje konkurentnost usluga smještaja i ugostiteljstva u hotelima i kampovima u Hrvatskoj u odnosu na Mediteran, ali i šire u EU.

Predstavljajući u ime HD Consultinga najvažnije naglaske studije Branko Bogunović je istaknuo da dijelom i zbog visokih stopa PDV-a investicije u turizmu već zaostaju 40 do 50 posto za onima od 7 milijardi eura predviđenih Strategijom razvija turizma do 2020.

Istaknuo je i da je Hrvatska prema indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma i prema kriteriju utjecaja oporezivanja kao poticaja zapošljavanja i investicija u turizmu rangirana na 132. odnosno 130. mjestu od 136 zemalja svijeta, što također svjedoči o nužnosti uspostave konkurentnijeg okvira za poslovanje i razvoj turizma.

“I u EU snižena stopa PDV-a za turistički smještaj i ugostiteljstvo prepoznata je kao instrument podizanja konkurentnosti, budući da većina zemalja EU primjenjuje snižene stope PDV-a ze te usluge, a određene zemlje i za ostale turističke sluge, ostvarujući time konkurentniji okvir za poslovanje i razvoj turizma”, poručio je Bogunović.

Po podacima koje je iznio, uvođenjem višeg PDV-a na ugostiteljske usluge od 1. siječnja 2017., s 13 na 25 posto, ostvareni je tek manji pozitivni fiskalni učinci na kratki rok, odnosno u prvoj godini primjene 630 milijuna kuna temeljem PDV-a, poreza na dobit te poreza i doprinosa na plaće, a što se iz godine u godinu smanjuje.

“Primjeri drugih država koje su povećavale stope pokazuju da će nakon povećanja stope PDV doći do povećanja porezne evazije i sive ekonomije, pogotovo u ugostiteljstvu, a obuhvate li oni samo 5 posto ukupnog fiskalnog prihoda smještaja i 10 posto prihoda ugostiteljstva već od 2019. će prema novim stopama država prihodovati manje nego prema onim stopama iz 2016.”, upozorio je Bogunović, dodajući da se stoga u analizi ističe da bi dugoročno stopa PDV-a od 10 posto na smještaj i ugostiteljstvo dala veće fiskalne učinke već od 2025.

U vezi ekonomskih učinaka PDV-a, studija je naznačila da je uvođenje više PDV stope na ugostiteljske usluge u 2017. imalo negativne učinke te da zapravo više PDV stope uopće nemaju uporišta.

U odnosu na stope PDV-a na smještaj i ugostiteljske usluge od 10 posto, postojeće stope od 13 i 25 posto u turizmu kumulativno za razdoblje 2017.-2021. znače direktne negativne učinke od 10,1 milijarde kuna ili 41 posto manje sektorskih investicija, a bit će i oko osam tisuća ili čak 71 posto manje novozaposlenih u sektoru.

Trpjet će i investicije, pogotovo dugoročne, jer, kako je pokazala analiza, aktualne PDV stope znače minimalno 200 hotela manje u idućih 10 do 15 godina.

Očekuje se i da će razlika u dugoročnoj namjeri investiranja između nove više PDV stope i smanjenih stopa PDV na smještaj i ugostiteljstvo iznositi minimalno 10 milijardi kuna do 2021. Pod pretpostavkom dugoročnog zadržavanja postojećih visokih stopa PDV te time i sličnog intenziteta namjera investiranja poduzeća do 2030. godine, Hrvatska izgubila više od 2,5 milijardi eura potencijalnih turističkih investicija, pokazala je uz ostalo studija.

LNG terminal treba izgraditi u partnerstvu s lokalnom zajednicom, istaknuo je europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) u emotivnom govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
„Izgradnja LNG terminala na otoku Krku, investicija koja će se financirati iz fondova EU o kojima mi, ovdje u EP odlučujemo, ima ozbiljnih problema u svojoj izvedbi. Tehnologija koja se želi nametnuti potpuno je neprihvatljiva, a načelo partnerstva državnih vlasti s lokalnom zajednicom u ovom se slučaju uopće ne poštuje“, upozorio je Jakovčić.

U zaključku Skupštine Primorsko-goranske županije, istaknuo je Jakovčić, jasno stoji da ta Skupština podržava izgradnju LNG terminala na otoku Krku ali da se zastupnici ne slažu s izgradnjom plutajućeg terminala, osobito ne s tehnologijom koja se sada nudi.

„Ako u lokalnoj zajednici imamo partnera koji je spreman prihvatiti LNG terminal na svom području tada trebamo izgraditi takav terminal koji će biti prihvatljiv sa stajališta zaštite okoliša i prihvatljiv građanima tog područja. Za takav kopneni terminal treba potrošiti nešto više novca nego za plutajući terminal. No, upozoravam da se plutajući terminal temelji na tehnologiji koja bi rezultirala time da u Kvarnerskom zaljevu izlovljavamo i serviramo škampe pune klora. A svakako nam nije cilj uništiti turizam, podmorje i morske organizme na Kvarneru“, naglasio je zastupnik IDS-a.

„Zalažem se da učinimo ono što je najbolje za ljude koji žive na tom području. I u odluci općine Omišalj također se prihvaća kopneni LNG terminal, dakle ne onakav kakav se sada predlaže. Zašto bi se europski novac trošio za nešto što građani ne žele i u čemu se građani ne osjećaju kao partneri? Potrebno nam je partnerstvo s lokalnom zajednicom u takvim strateškim projektima“, poručio je Jakovčić.

„Osim na otoku Krku, na sjevernom Jadranu imamo i druge, još bolje lokacije za LNG terminal. Na Urinju i na području Plomina imamo dijelove na kojima je okoliš već devastiran. Bilo bi puno bolje pronaći drugu lokaciju za LNG terminal. Ali ako se ne želi odustati od lokacije na otoku Krku izgradimo terminal napokon u partnerstvu s građanima“, zaključio je europarlamentarac Jakovčić, prenosi Istarski.hr.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas stiže u dugoočekivani posjet Hrvatskoj koji bi trebao ublažiti napetosti u odnosima dviju država, ali je prije toga ukazao i na neka raizlaženja među glavnim kreatorima hrvatske vanjske politike.
Vučića je u u posjet prije dva tjedna pozvala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, sa željom da dvije države “nadiđu prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti i time otvore novu stranicu u odnosima”.

Do njihova susreta dolazi manje od dvije godine od sastanka u Srbiji u lipnju 2016. kada su potpisali tzv. Subotičku deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske.

No, svi krupni problemi koji su postojali tada i danas stoje na putu potpunoj normalizaciji odnosa dviju država, opterećenih teškim naslijeđem rata i raspada zajedničke države 1990-tih.

Najmoćniji čovjek Srbije trebao je u Zagreb doći krajem 2017., ali je posjet odgođen zbog nezadovoljstva službenog Zagreba što je u Beogradu podignut spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je sudjelovao u napadima na Hrvatsku.

Vučić u Hrvatsku stiže u vrijeme eskalacije napetosti nakon nedavne srbijanske izložbe o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu UN-a u New Yorku, kao i zapaljive retorike srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina i njegove vizija “ustaša koji Vučića čekaju u centru Zagreba”.

Zbog najavljenih prosvjeda hrvatskih ratnih veterana protiv Vučića, srbijanski ministar policije Nebojša Stefanović nazvao je posjet “rizičnim” i sugerirao da bi mu sigurnost u Zagrebu mogla biti ugrožena.

No, njegov hrvatski kolega Davor Božinović uvjerava kako hrvatske institucije imaju veliko iskustvo u organizaciji međunarodnih skupova i dočeka stranih državnika te javnost može biti mirna.

Srbijanski će predsjednik u Zagrebu imati bogati program. Osim središnjeg susreta s Grabar-Kitarović na Pantovčaku, Vučić će pohoditi i Banske dvore, Sabor, Hrvatsku gospodarsku komoru i Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. U utorak će obići lokalne Srbe u Vrginmostu.

Prema usuglašenom dnevnom redu, Grabar-Kitarović i Vučić razgovarat će o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici.

“Bude li rezultat tog posjeta rasvjetljavanje sudbine i jednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatrat ću ga uspješnim’, kazala je Grabar Kitarović prije dva tjedna.

“Često se ovakvi susreti nazivaju povijesnima, no mi smatramo da se radi o pozitivnom iskoraku. Hoće li biti povijesni ili ne vidjet će se nakon posjeta”, rekao je u petak izvor s Pantovčaka.

Jačanje gospodarskih odnosa i važnost suradnje Beograda i Zagreba za jugoistočnu Europu također će biti teme sastanka dvoje predsjednika te izaslanstava dviju država u kojima će biti nekoliko ministara i koordinatori za rješavanje otvorenih pitanja. Na Pantovčaku posebno ističu da će se razgovorima priključiti i predstavnici manjina te udruga nestalih.

Ratna odšteta i isprika

Na dnevnom redu razgovora u uredu Predsjednice, međutim, neće biti ratna odšteta za agresiju na Hrvatsku i Vučićeve isprike za tu agresiju, dvije teme koje su u javnosti proteklih dana otvorili premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević.

Na Pantovčaku objašnjavaju da ratna odšteta nije među temama koje su ovih dana usuglašavali Pantovčak i Banski dvori i koje su tihom diplomacijom dogovorene s Beogradom.

Isto se odnosi i na moguću ispriku srbijanskog predsjednika, koju je tražio Krstičević, a za koju na Pantovčaku kažu da je “osoban čin koji se ne može od nikoga tražiti”.

Upitani zašto je onda Plenković na sjednici vlade otvorio pitanje ratne odštete, suradnici Grabar-Kitarović kažu da to “treba pitati njega”. “To pitanje u ovome trenutku nije tema”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.

Pošto će se Plenković i Vučić sastati u ponedjeljak popodne, ostaje za vidjeti smatra li i hrvatski premijer da tu temu zasad ne treba otvarati. Vučić je u nedjelju, dan uoči puta u Zagreb rekao da za Srbiju nema tabu-tema i da će Plenković dobiti “odgovoran i ozbiljan odgovor”.

Sumnju u to je li pravi trenutak za Vučićev posjet neizravno je krajem siječnja izrazilo ministarstvo vanjskih i europskih ocijenivši da rješavanju otvorenih pitanja ne pridonose postupci srbijanske strane poput “propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu”.

U toj perspektivi gledamo i procjenu pravog trenutka za susrete visokih dužnosnika, komentirali su na Zrinjevcu predsjedničin poziv srbijanskom predsjedniku.

Bliski suradnici Grabar-Kitarović tvrde da braniteljske udruge podupiru susret dvoje šefova država. Ipak, neke su veteranske organizacije za ponedjeljak najavile prosvjede protiv Vučića, koji je 90-ih poticao lokalne Srbe na pobunu protiv hrvatskih vlasti.

Svi građani imaju pravo na prosvjed koji međutim mora biti dostojanstven, kaže dužnosnik na najavu demonstracija u kojima će sudjelovati i krovna braniteljska udruge HVIDR-a predvođena HDZ-ovim saborskim zastupnikom Josipom Đakićem.

Srbijanski predsjednik je rekao da ga se ne tiče to što će ga netko nazvati “četnikom” i da dolazi s porukama mira i stabilnosti, ali ističe da “Srbija neće biti slabija da bi (netko) drugi bio zadovoljan”.

Najavljujući prosvjed protiv Vučića, udruga udovica hrvatskih ratnih veterana objavila je kako Hrvatska u Vučiću nema iskrenog i odgovornog sugovornika za rješavanje brojnih problema, jer se radi o “notornom četničkom zločincu, koji ni danas, u umivenoj formi, ne odustaje od velikosrpskih ideja”.

Bandić: U Zagrebu nema ustaša

Predsjednik Stranke rada i solidarnosti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podržao je u nedjelju dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Hrvatsku jer smatra da je dijalog nužan kako bi se otvorila sporna pitanja dviju zemalja, a uz procjenu da će posjet proći u najboljem redu, poručio je da Vučića neće dočekati ustaše jer ih u Zagrebu nema.

Potez hrvatske predsjednice Kolinda Grabar-Kitarović, koja je pozvala srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u posjet Hrvatskoj ocijenio je hrabrim u vrijeme dok su još svježe rane iz Domovinskog rata. Bandić je istaknuo da je dijalog nužan kako bi se otvorila sporna pitanja dviju zemalja te smatra da će posjet donijeti nove sadržaje hrvatsko-srpskog dijaloga.

Stranka rada i solidarnosti naglašava da Hrvatska kao pobjednica u Domovinskom ratu i članica Europske unije treba pružiti ruku i izražavati potporu državama i njihovim demokratskim snagama kako bi se osnažili demokratski procesi na prostoru jugoistoka Europe, a državama bio osiguran put napretka i blagostanja, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik stranke Milan Bandić.

Po njegovim riječima, potrebno je napraviti inventuru svih spornih pitanja i tražiti suglasje o njihovom rješenju.

Srbija treba priznati agresiju na Hrvatsku

Sigurno da se mnoga otvorena pitanja neće moći brzo i jednostavno riješiti, rekao je Bandić koji drži kako će biti uspjeh i da se neka pitanja otvore i da postoji namjera da se ona riješe strpljivo i na miran način sukladno međunarodnim standardima i dobrosusjedskim odnosima.

Podsjetio je kako je Hrvatska kao suverena država u Ustav ugradila najviše standarde prava nacionalnih manjina te da to očekuje i od Srbije.

“Očekujemo da će se Srbija suočiti i priznati agresiju na Republiku Hrvatsku kako bi se mogle riješiti posljedice tog strašnog rata. Europska komisija zahtijeva da se sva sporna pitanja među državama jugoistoka Europe moraju riješiti prije njihovog ulaska u EU”, naglasio je Bandić.

Napomenuo je kako je najava posjeta izazvala “neviđenu galamu” u Hrvatskoj i Srbiji, pri čemu se u Hrvatskoj postavlja pitanje kako to da je Predsjednica bez posebnih priprema i dogovora s Vladom RH i premijerom Plenkovićem pozvala u službeni posjet srbijanskog predsjednika. Posebno iznenađujućim smatra što je poziv Vučiću uslijedio svega nekoliko dana nakon izložbe (o Jasenovcu) što ju je Republika Srbija priredila u zgradi UN-a u New Yorku.

Bandić je podsjetio da je završetkom Drugog svjetskog rata velikosrpska propaganda svim sredstvima, agitpropovskim metodama i povijesnim lažima pokušala Hrvatima kao narodu pridijevati krivnju genocidnih razmjera. To je, nažalost, ponovljeno i njujorškom izložbom gdje se iznose neviđene laži na račun Hrvatske i blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, upozorio je.

Međutim, dok god glasovi visokopozicioniranih srbijanskih dužnosnika najavljuju da će Vučića u Zagrebu dočekati ustaše, a iz Hrvatske se čuje da sa četnicima ne treba razgovarati, ozbiljan dijalog država nije moguć, ustvrdio je Bandić.

Poručio je kako je potreban dijalog između Srba i Hrvata, a “ne ustaša i četnika kao povijesno kompromitirane i osuđene sintagme”. Istaknuo je da ustaše neće dočekati Vučića u Zagrebu jer ih nema, nego ljudi koji njeguju multikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost, kao i u ostalim hrvatskim gradovima. Poručio je kako bi želio da te standarde imaju, Beograd, Ljubljana, Sarajevo i drugi europski gradovi. Izrazio je uvjerenost da će Vučićev posjet Hrvatskoj proći u najboljem redu.

Gdje su penezi?

Na pitanje novinara kako komentira najavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da će protiv njega i njegove zamjenice Jelene Pavičić Vukičević podnijeti regresne tužbe za naknadu štete, Bandić je rekao kako u vrijeme potresa miševi prvi izlaze te kako će on pričekati da ta tektonika završi i svi miševi izađu pa će i on onda to komentirati i da će još neke stvari otkriti idući tjedan.

“Pravi miševi još nisu izašli van”, rekao je i istaknuo kako kampanja iza koje su ostali dugovi nije bila njegova, nego SDP-ove liste za gradonačelnika 2009. i tadašnjeg predsjednika stranke Zorana Milanovića. Podsjetio je kako je on na toj listi bio 51., Bernardić 40.-ti, a 1. Milanović.

Pozvao je novinare da pročitaju i objave zapisnik Trgovačkog suda koga je tada Milanović zvao da “podeblja kampanju” te ustvrdio kako je to bio Boris Malešević. Milanović me tada pozvao da “abdiciram da ne izgubimo izbore”, a dobio sam tada 20 posto više glasova od njega, tvrdi Bandić. Upitao je novinare zašto to ne objave i jesu li možda pod pritiskom pisama iz SDP-a. Poručio je kako tada nije bio izbačen, nego je napustio SDP.

Kampanju je trebalo platit, ali to nitko nije htio učiniti nakon što sam izašao iz SDP-a 2009. i odlučio se kandidirati za predsjednika države i kada me SDP nije htio poduprijeti, iako sam tada bio najpopularniji u SDP-u i Hrvatskoj, čak i više od Janice Kostelić, rekao je te ustvrdio kako bi se inače prošetao predsjedničkim izborima. Pozvao je da se zaštiti predsjednik SDP-a Bernardić koji, kako je rekao, sada ima puno problema, a tada je bio predsjednik Foruma mladih SDP-a.

Bandić je stoga upitao “gdje su penezi?” rekavši kako namjerno koristi taj izraz kako ga se ne bi optužilo da koristi “prekodunavski rječnik”. Također je rekao kako na nedavnoj rođendanskoj večeri zajedničkog prijatelja on i Bernardić nisu razgovarali ni o penezima ni o kandidaturi na predsjedničkim izborima za dvije godine.

Na upit za komentar poruke Brezovičana da tamo nije dobro došao zbog namjere izgradnje kompostane, Bandić je rekao da je danas bio tamo kako bi pripremio sastanak i da će na idućim izborima dobiti još više glasova.

Žigmanov o Vučiću

Posjet predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj je više nego potreban jer je neodrživo da dvije susjedne zemlje nemaju izravnu komunikaciju na najvišoj razini, koja je prva pretpostavka za rješavanje otvorenih pitanja, rekao je u nedjelju čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

“Posjet je više nego potreban. Neodrživo je da dvije susjedne zemlje koje imaju iste ciljeve, istina RH je već članica EU-a a Srbija ide u tom smjeru, da nemaju ne samo suradnju kada je u pitanju rješavanje otvorenih problema, nego ni izravnu komunikaciju na najvišim razinama”, izjavio je Žigmanov, zastupnik u srbijanskom parlamentu.

Gostujući u emisiji HRT-a “Nedjeljom u dva” uoči službenog posjeta srbijanskog predsjednika Zagrebu, u čijem će izaslanstvu i sam biti, Žigmanov je istaknuo da je “prva pretpostavka za rješavanje problema postojanje komunikacije” i da će posjet pridonijeti “relaksiranju” odnosa između dviju zemlja kao i rješavanju problema.

O izjavama hrvatskih političara koji su protiv Vučićevog dolaska rekao je kako se boji da oni ne misle na Hrvate u Vojvodini. Također smatra kako je do posjeta trebalo doći nakon što je Vučić izabran za predsjednika.

Upitan bi li se Vučić trebao ispričati, Žigmanov je kazao kako bi on to učinio da je na Vučićevom mjestu. “Mislim da isprika za određenu vrstu djela, čina, bez obzira kako ih kvalificirali, za koje se smatra da su nanosili u određenom trenutku štete, jest najmanje što se može očekivati”.

Žigmanov smatra da je Vučić kao političar evoluirao i da se to vidi iz njegovog djelovanja proteklih godina.

Položaj Hrvata u Srbiji i Vovodini

Žigmanov ističe da su Hrvati u Srbiji i Vojvodini objekti negativnih politika, građani države u kojoj se puno toga negativnog veže uz Hrvatsku i da su objekt prešućivanja.

Muči ih i siromaštvo, najsiromašnji Hrvati su oni u Vojvodini, kaže on i odnos vlasti prema hrvatskoj zajednici ilustrira time da na službenu proslavu Dana hrvatske zajednice ne dolaze predstavnici vlasti iz Beograda.

Govoreći o udžbenicima na hrvatskom jeziku, kazao je da su do prošle godine financirani novcem iz proračuna Hrvatske i privatnim donacijama.

Međutim, kako je rekao, Hrvate u Vojvodini zanemarivale su i vlasti u Zagrebu do dolaska na vlast predsjednice Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića.

“Ova vlast napravila je iskorak za Hrvate u Vojvodini”, rekao je on.

Žigmanov se zalaže se za insitut zajamčenog mandata u Skupštini Srbije i smatra da hrvatska manjina u Srbiji treba imati jednaka prava kao srpska manjina u Hrvatskoj, što podrazumijeva da i Hrvati u Srbiji imaju svoje predstavnike na svim razinama vlasti.

Kuna je na tečajnoj listi koju je Hrvatska narodna banka (HNB) utvrdila u petak, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, oslabila prema većini važnijih inozemnih valuta, pri čemu najmanje prema euru, za 0,11 posto, a najviše prema dolaru, za 2,0 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a od petka, koja se primjenjuje od subote, iznosi 7,436079 kuna, a američkog dolara 6,067297 kuna.

Kuna je na tjednoj razini oslabila i prema švicarskom franku, i to za 1,18 posto, dok je ojačala prema britanskoj funti, za 0,26 posto.

Srednji tečaj franka utvrđen je na 6,471783 kune, a funte na 8,432841 kunu.

 Na dnevnoj razini, u odnosu na tečajnicu utvrđenu u četvrtak, kuna je prema euru oslabila za 0,01 posto, a prema franku za 0,72 posto, dok je ojačala prema funti za 0,07 posto te prema dolaru za 0,10 posto. (Agencije)

Krajem prošlogodišnjeg prosinca u Hrvatskoj je bilo 254.776 registriranih poslovnih subjekata, od čega je 59 posto ili 150.401 bilo aktivno, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Od ukupnog broja registriranih, najviše je trgovačkih društava, 184.258, od čega je 118.591 aktivno, pokazuju podaci DZS-a.

Ustanova, tijela, udruga i organizacija bilo je 66.924, od toga aktivnih 30.849. Zadruga je bilo 3.594, a aktivnih 961. U Hrvatskoj je krajem prosinca lani poslovao i 77.371 subjekt u obrtu i slobodnim zanimanjima.

 Više od polovine registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno je u četiri područja djelatnosti – trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala, s udjelom registriranih od 19,3 posto i aktivnih od 18,9 posto, prerađivačkoj industriji, s udjelom registriranih od 7,9 posto i aktivnih od 9,1 posto, zatim stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, s udjelom registriranih od 10,2 posto i aktivnih od 12,7 posto, te ostalim uslužnim djelatnostima, s udjelom registriranih od 17,6 posto i aktivnih od 13,6 posto.

Aktivnih pravnih osoba najviše je u privatnom vlasništvu, 116.836 što čini 77,7 posto ukupnog broja.

Kod aktivnih pravnih osoba najviše je tvrtki, 72.555, koje imaju između jednog i devet zaposlenika, dok je 62.447 subjekata bez zaposlenih. Nadalje, 11.683 njih ima između 10 i 49 zaposlenih, 3.152 od 50 do 249 zaposlenih, 306 subjekata od 250 do 449 zaposlenih, te 258 njih 500 i više.

U strukturi trgovačkih društava uvelike prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, kojih je bilo 144.148 registriranih, a 91.018 aktivnih, pokazuju podaci DZS-a.

Prema brojnosti drugi oblik je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, kojih je registrirano 37.349, a aktivno 25.910.

Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti registriranih pravnih osoba na županijskoj razini pokazuju da se gotovo trećina pravnih osoba nalazi u Gradu Zagrebu, potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 10,4 posto, te u Primorsko-goranskoj županiji 8,5 posto. (Agencije)

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić zatražila je u četvrtak od članova Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora da do sredine idućeg tjedna usuglase vremenski raspored aktivnosti, kako bi vjerovnici što prije glasovali o prijedlogu nagodbe i kako bi postupak izvanredne uprave bio okončan, priopćeno je iz Ministarstva.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, kako se navodi, danas se sastala s članovima Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora, predstavnicom skupine velikih dobavljača, predstavnicima imatelja obveznica iz Knighthead Capital Managementa, predstavnikom skupine osiguranih vjerovnika iz Zagrebačke banke i predstavnicima skupine neosiguranih vjerovnika iz Sberbank of Russia te predstavnicima VTB banke koja ima status promatrača u Privremenom vjerovničkom vijeću.

Zatražila je informacije o aktivnostima koje Privremeno vjerovničko vijeće, zajedno s izvanrednim povjerenikom i savjetnicima, poduzima kako bi se nagodba među vjerovnicima Agrokora postigla u roku koji predviđa Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.

Od članova Privremenog vjerovničkog vijeća Dalić je zatražila je da se do sredine idućeg tjedna usuglase oko čvrstih rokova svih aktivnosti koje su ključne za postizanje nagodbe i o istima obavijeste sve dionike postupka izvanredne uprave u Agrokoru, navodi se u priopćenju.

“Bivša Uprava Agrokora dovela je ovu tvrtku s velikim utjecajem na gospodarstvo Hrvatske i regije na rub stečaja, ugrozivši desetke tisuća radna mjesta, ali i imovinu vjerovnika koji su s više od 57 milijardi kuna kreditirali Agrokor”, izjavila je prema priopćenju Dalić.

“Pod izvanrednom upravom”, dodala je, “zahvaljujući i naporima svih predstavnika vjerovnika u Privremenom vjerovničkom vijeću poslovanje Agrokora je stabilizirano i predstoji dovršenje ovog procesa u skladu sa zakonom propisanim rokovima”.

“Zato i od Privremenog vjerovničkog vijeća očekujem da učini sve što je potrebno kako bi se prijedlog nagodbe, u najkraćem mogućem roku, dao na glasanje vjerovnicima i postupak izvanredne uprave okončao. Sukladno tome predlažem članovima Vjerovničkog vijeća da do sredine idućeg tjedna usuglase čvrst vremenski raspored vlastitih aktivnosti koje će osigurati taj cilj”, rekla je Dalić.

Ustvrdila je da su Agrokor svi vjerovnici, od financijskih institucija do dobavljača, kreditirali sa značajnim iznosima te da je za sve njih, kao i za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, važno ubrzati postizanje fer, pravedne i uravnotežene nagodbe kako bi nadoknadili što je moguće više gubitaka koje su pretrpjeli, a Agrokor nastavio razvijati svoje poslovanje, stvarati radna mjesta i otvarati nova tržišta.

“Predstavnici novih vlasnika, dakle oni koje predstavljate, moraju preuzeti upravljanje Agrokorom čim prije te omogućiti njegov daljnji rad”, rekla je potpredsjednica Dalić članovima Privremenog vjerovničkog vijeća.

Zaključno, potpredsjednica Vlade zatražila je aktivniju ulogu Privremenog vjerovničkog vijeća u informiranju svih dionika o tijeku i sadržaju procesa nagodbe kako bi se dodatno osnažila transparentnost procesa nagodbe i razumijevanje središnje uloge vjerovnika u ovom procesu, zaključuje se u priopćenju.

isak je u četvrtak objavio da je Uprava te kompanije donijela odluku o pristupanju ugovoru o najstarijem kreditu, kojega je Agrokor sklopio u lipnju prošle godine, a najveći dio sredstava iz tog kredita upotrijebit će za plaćanje dugova dobavljačima nastalih prije izvanredne uprave te će to Tisku dodatno omogućiti poboljšanje tekuće likvidnosti.

Uprava Tiska je 7. veljače 2018. donijela odluku o pristupanju Tiska ugovoru o najstarijem (super-priority) kreditu kojeg je Agrokor d.d. sklopio s kreditorima 8. lipnja 2017. godine, navodi se u priopćenju.