Hrvatska

Kina i Hrvatska ostvaruju dobru suradnju a izgradnja Pelješkog mosta, u kojoj sudjeluje kineska tvrtka, mogla bi dodatno potaknuti kineska ulaganja i gospodarsku suradnju, istaknuli su u četvrtak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i potpredsjednik Stalnog odbora kineskog Nacionalnog kongresa Cao Jianming.
Hrvatska predsjednica primila je u četvrtak potpredsjednika Stalnog odbora Nacionalnog kongresa NR Kine Caa Jianminga, a u razgovoru je oboje sugovornika potvrdilo prijateljske odnose Hrvatske i Kine te ukazalo na značaj projekta izgradnje Pelješkog mosta za Republiku Hrvatsku, hrvatsko-kineske odnose i cijelu Europsku uniju, priopćio je Ured predsjednice.

Oboje sugovornika su istaknuli spremnost dviju država za proširivanjem gospodarsko-trgovinske suradnje, a potpredsjednik Jianming je osobito naglasio otvorenost kineskog tržišta za hrvatske robe i ulagače.

“Hrvatska i Kina dobro surađuju na bilateralnom i multilateralnom planu, napose u okviru inicijativa ‘Jedan pojas, jedan put’ i ‘Inicijative triju mora’ te mehanizma ‘Kina+16′”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Grabar-Kitarović je izrazila i nadu da će izgradnja Pelješkog mosta, najvećeg europskog projekta u kojem sudjeluje NR Kina, privući kineske ulagače i u druge infrastrukturne projekte u Republici Hrvatskoj te potaknuti veći interes za protokom kineskih roba kroz hrvatske morske luke, kroz koje je, u odnosu na sjevernomorske luke, moguće značajno skratiti put robama s Istoka, stoji u priopćenju.

Potpredsjednik Stalnog odbora Nacionalnog kongresa Jianming kazao je kako je jedan od ciljeva njegovog posjeta Hrvatskoj razgovor o realizaciji dogovora koji je predsjednica Grabar-Kitarović postigla s predsjednikom Xijem Jinpingom, poglavito u dijelu razvoja gospodarske i trgovinske suradnje.

“Vaš posjet Narodnoj Republici Kini dao je veliki vjetar u leđa našim odnosima“, kazao je potpredsjednik Jianming te dodao kako su pisma i čestitke koje su dvoje predsjednika razmijenili u prigodi obilježavanja 25. godina uspostave diplomatskih odnosa pridonijela novim vrijednostima u hrvatsko-kineskim odnosima, posebno se osvrnuvši na rast međusobne robne razmjene, međusobnih kapitalnih ulaganja i rasta turističkih dolazaka iz NR Kine, navodi se u priopćenju.

Hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je u četvrtak u Sofiji nadležne da rasvjetle i najmanji detalj situacije oko Agrokora, rekavši da on nema što kriti i da mirno spava te predložio podizvođačima savjetnika za restruktiriranje Agrokora da vrate nagrade koje su dobili kako bi se jednom zauvijek odagnala nekakva logika profiterstva.
“Što se tiče onoga što se događalo nakon imenovanja izvanredne uprave i kasnije izbora savjetnika jedino problematično pitanje po meni je izbor podizvođača savjetnika. Ja tu pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom neka naprave jednu gestu i neka, osim troškova i naknade koju je dobio g. Ramljak, vrate ili kompaniji ili Alix Partnersu sve ono što smatramo da je suvišno i da odagnamo jednom zauvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva, koje sa mnom nema veze, niti me itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođači, a još manje kolike će im biti nagrade”, rekao je Plenković u Solfiji, nakon završetka sumita EU-zapadni Balkan.

“Ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje vlada ili HDZ trpe štetu ili odgovaraju zbog takve situacije. Želim da se sve rasvjetli, da pogledamo kako je jedna uspješna priča sada iz različitih interesa, koji su politički i ekonomski, došla u situaciju da se dovodi u pitanje cijeli proces. Budući da je znam da se budim svaki dan miran, da idem spavati miran i da nemam nikakav problem, rado bih da se sve rasvjetli”, rekao je u prilično emotivnom istupu Plenković.

Istaknuo je da je cijelu svoju karijeru, svoj politički život i društveni angažman bazirao na čestitosti, poštenju i nekorumpiranosti.

“S te strane sam po ovoj temi i svim drugima kojima sam se u životu bavio miran da ne mogu biti mirniji. Molio bih da počnemo od toga, to je pod broj jedan. Drugo slušam sada poslije svega toliko generala poslije bitke, to je priča u kojoj su sada glasni akteri koji dolaze iz oporbe, iz raznih interesnih skupina, koji nastoje portretirati to razdoblje kao da je sve bilo najnormalnije, kao da imate konferenciju za novinare nakon summita, što nije bilo baš tako i treba to ponoviti da cijela javnost glasno i jasno čuje”, rekao je Plenković.

Plenković je u svom istupu iznio detaljnu kronologiju donošenja lex Agrokora, za koji kaže da nije idealan, jer se radio u brzini te da se radilo sporije ne bi se ni stiglo donijeti takav zakon prije propasti Agrokora.

Rekao je da su se razmatrale sve moguće opcije, da se radilo u vremenskoj stisci nakon što su počele pristizati informacije o problemima Agrokora, padu njegova rejtinga i nemogućnosti da dobije kredit od 100 milijuna eura. “Počele su pristizati informacije o ozbiljnoj prijetnji stečaja Agrokora, kada je naš tadašnji partner Most, na gotovo usplahireni način u osobi Bože Petrova, koji je stalno dolazio s time da će sve propasti, da moramo nešto hitno napraviti”, rekao je Plenković.

Rekao je da je u manje od dva mjeseca iznjedren zakon o izvanrednoj upravi, ponovivši da je za to angažiran dio vanjskih stručnjaka, od kojih je neke predložio Most. “Most je dao predstavnike u tu skupinu, to moraju reći i neka to kaže g. Petrov koji točno zna. Možda (Nikola) Grmoja ne zna, bilo bi dobro da mu to Petrov kaže, to je vrlo važno”, kaže Plenković.

“Da smo u tim trenutcima javno objavili da mi radimo na zakonu jer će sve propasti, mi sto posto ne bismo stigli donijeti taj zakon”, dodao je.

Kao najvažniju činjenicu u svemu Plenković navodi odluku Ustavnog suda da je lex Agrokor u skladu s ustavom te da je taj zakon prije nekoliko dana ušao i u europsku pravnu stečevinu. “To je za mene najbitnije da je zakon u skladu s ustavom, što je potvrdio Ustavni sud. Drugo što je bitno da je praktički ovoga tjedna taj zakon postao dio pravne stečevine EU-a, uvršten je u uredbu koja govori o insolvencijskim pravnim propisima na razini EU-a i taj je zakon na prijedlog Hrvatske unutra. Dobili smo dakle potvrdu i međunarodnu legitimaciju kvalitete toga zakona”, rekao je premijer.

“Ono što mi je krivo i žao je da se sada nakon što je ogroman problem, slom Agrokora, spriječen, bavimo problemima, koji su iz kuta medija vjerojatno ozbiljni, ali su manje ozbiljni nego da nismo napravili ono što smo napravili. Stoga želim da se sve rasvijetli”, rekao je.

Rekao je da je ovoga tjedna prvi put čuo da je postojala nekakva skupina Borg. “Ja sam prvi put ovoga tjedna čuo da postoji nekakva skupina koja se zove Borg. Nisam išao za tim, niti me je zanimalo, niti je bitno jer smo ostvarili cilj. Budući da smo konzultirali različite ljude izvan sustava, koje je konzultirala potpredsjednica vlade (Martina) Dalić, odlučili smo s obzirom da ih je bilo puno i da nije bilo formalnih odluka o radnim skupinama da se to pitanje ne komunicira. Ono što se meni čini da je problematično je samo činjenica da su neki od njih kasnije bili angažirani na drugačiji način. Meni je sada žao i da sam to tada znao i da me se pitalo, oni su se svi trebali zaposliti u Agrokoru i stvar bi bila riješena i nikakvog problema danas ne bilo, niti bih imao osjećaj da mi se napada integritet”, rekao je Plenković.

Rekao je da se korespondencija elektroničkom poštom koja se ovih dana objavljuje prezentira na način da nekoga dovode u sumnju. “Ja to ne dam. Nema nikakve sumnje da ako imate izvanredne okolnosti, da morate tražiti izvanredna, učinkovita i brza rješenja”.

Rekao je da su troškovi konzultacija u restrukturiranju velikih tvrtki svugdje u svijetu vrlo visoki, da su u slučaju Agrokora u usporedbi s tim manji, iako su i dalje visoki.

Ponovio je da hrvatski proračun zbog Agrokora nije imao nijedne kune štete.

Dodao je da se “mix političkih ciljeva oporbe, interesnih skupina i svih mogućih aktera da se ovaj proces sruši, sada fokusira na dodatni pokušaj destabiliziranja vlade”. “Ponavljam, niti sam imao koristi, niti sam bio sretan što je baš moju vladu zapalo da svaki zaostali problem iz hrvatske tranzicije dođe na stol moje vlade. Mi smo riješili problem Agrokora. Ne želim radi sebe da mi sjenu na ovaj proces bacaju detalji o nečijim konzultantskim naknadama”, rekao je Plenković.

Šef najveće oporbene stranke, SDP-a, Davor Bernardić ponovno proziva premijera zbog političke odgovnornosti i traži nove izbore.

“Danas se predsjednik Vlade opet pravdao da nije znao i da zato, kaže, nije kriv. Sve da i nije znao, a znao je, podsjećam ga da je, kao predsjednik Vlade koji stoji iza lex Agrokora, odgovoran i zato mora snositi posljedice. Stoga, izbori odmah!”, napisao je Bernardić na Twitteru.

 

Ako Ministarstvo državne imovine u sljedeće tri, četiri godine ostvari 10 posto mogućeg, utjecaj na prihode u državnom proračunu računat će se u milijardama, istaknuo je u četvrtak u Saboru ministar državne imovine Goran Marić predstavljajući Zakon o upravljanju državnom imovinom.
Zakon o upravljanju državnom imovinom usmjeren je na zaštitu i aktivaciju državne imovine, a njegova primjena, ističe G. Marić, utjecat će na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Zakon je novi zakonski okvir za aktivaciju zapuštene imovine, on je alat za poticanje gospodarske aktivnosti, on je alat za demografski impuls, on će dati krila kapitalu, on će potaknuti poduzetnički duh i moral i on će utjecati na rast poduzetničkog optimizma”, rekao je.

Posebno veliki potencijal G. Marić vidi u kampovima ilustrirajući to primjerom kampa iz Uvale Slana Selce od 100 tisuća kvadrata koji je iznajmljen na 4 mjeseca za 2 milijuna i 200 tisuća kuna. “Kada bi se ta cijena primijenila na sve kampove u Hrvatskoj onda bi prihod bio 330 milijuna kuna, a ne 23 milijuna kuna koliko je sada. Četrnaest puta je postignuta veća cijena na tom jednom kampu čiju cijenu ugovorilo Ministarstvo državne imovine za 4 mjeseca nego na svim drugim kampovima u Hrvatskoj”, rekao je.

Kao jednu od važnijih promjena u odnosu na prvo čitanje ministar je izdvojio i to da će ministarstvo upravljati i planinarskim domovinama.

“Ovo nije zakon kriptiranih namjera, nije stranački zakon, nije zakon interesnih grupacija ni bratstva, ni kartela. Ovo je zakon koji je uvažio duh naroda, koji je imovinu stvarao”, poručio je Marić.

Uz neke primjedbe Zakon o upravljanju državnom imovinom podržali su i vladajući i oporba.

Zamjerke Tulija Demetlike (Klub IDS-a, PGS-a i RI-a) išle su u smjeru nedovoljne decentralizacije u upravljanju neiskorištenom imovinom. “Potrebno je da se imovina daje na upravljanje i raspolaganje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se ta imovina nalazi odnosno provede decentralizaciju imovine u vlasništvu države što ovaj konačni prijedlog zakona nije osigurao”, kazao je.

Ante Pranić (Most) rješenje imovinsko pravnih odnosa između Hrvatske i jedinice lokalne samouprave vidi u darovanju građevinskog zemljišta gradovima i općinama koje bi onda mogle njima raspolagati u skladu s prostornim planovima.

Na potrebu vođenja evidencije državne imovine upozorila je Anka Mrak Taritaš (Glas) jer, kako kaže, da bi mogli nečime upravljati prvo morate znati što imate.

Branko Bačić (HDZ) istaknuo je da je aktivacija državne imovine preduvjet gospodarskog razvoja države, istaknuvšu da kada se govori o neaktiviranoj državnoj imovini riječ je o 330 bivših vojarni, 3470 građevinskih zemljišta, 3860 poslovnih prostora, 80 kampova, više tisuća stanova i garaža.

Boris Lalovac (SDP) kazao je kako u zakonu ima dosta pozitivnih stvari, posebno izdvojivši prijedlog da se nekretnine u vlasništvu Hrvatske koje su bile u naravi škola, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, prebace na jedinice lokalne samouprave.

Europska unija je u četvrtak na summitu u Sofiji potvrdila europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali bez konkretnih obećanja o pristupanju te istaknula spremnost za povećenje investicija radi bolje povezanosti te regije s EU-om i unutar same regije.
“Podsjećajući na sastanak na vrhu u Solunu 2003. EU ponovno potvrđuje svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Na temelju dosadašnjeg napretka partneri sa zapadnog Balkana ponovno su potvrdili svoju predanost europskoj perspektivi kao svoj čvrst strateški izbor povećanju svojih napora i uzajamnoj potpori. Vjerodostojnost tih napora ovisi o jasnoj javnoj komunikaciji”, kaže se u izjavi 28 članica EU-a, s kojom se suglasilo i šest zemalja jugoistoka Europe.

Raspoloženje u pogledu daljnjeg proširenja u više zemalja članica je krajnje negativno pa se u kompromisnom tekstu izbjeglo svako spominjanje proširenja ili pristupanja.

I same pripreme za summit obilježene su prijetnjama Španjolske da neće sudjelovati zbog toga što je na summit pozvano i Kosovo, najmlađa europska država koju, osim Španjolske, ne priznaju još četiri članice EU-a – Cipar, Grčka, Rumunjska i Slovačka.

Kako bi omekšali poziciju Španjolske, organizitori summita odlučili su da neće biti isticanja zastava, u dokumentima se ne spominju “čelnici država ili vlada”, nego “lideri”, a svako spominjanje Kosova u dokumentima bit će praćeno fusnotom da “se ne time prejudicira pozicija EU-a” oko njegova statusa.

EU u svojoj deklaraciji izražava spremnost na angažman na svim razinama kako bi podržao političku, gospodarsku i društvenu preobrazbu regije, među ostalim putem povećane pomoći koja se temelji na konkretnom napretku partnera sa zapadnog Balkana u području vladavine prava, kao i u socioekonomskim reformama.

Hrvatska domaćin idućeg summita

U deklaraciji se kaže da EU podupire obvezu daljnjeg jačanja dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne suradnje, koju su preuzeli partneri sa zapadnog Balkana.

“To posebno uključuje pronalaženje i provedbu konačnih, uključivih i obvezujućih rješenja za bilateralne sporove koji proizlaze iz nasljeđa prošlosti te ulaganje dodatnih napora u pomirenje”, kaže se u tekstu.

Povezivanje unutar same regije i regije s Europskom unijom jedna je od ključnih tema ovoga summita.

“Uspostava guste mreže veza i mogućnosti unutar regije te s EU-om presudna je za zbližavanje naših građana i gospodarstava te za jačanje političke stabilnosti, gospodarskog blagostanja, kulturnog i društvenog razvoja.

Oslanjajući se na ostvareni napredak, među ostalim u okviru regionalnih inicijativa, obvezujemo se znatno poboljšati povezanost u svim njezinim dimenzijama: prometnoj, energetskoj, digitalnoj, gospodarskoj i ljudskoj”, kaže se u zajedničkoj deklaraciji 28 članica EU-a.

Europska unija očekuje od zemalja zapadnog Balkana tijesnu suradnju u pitanjima sigurnosti.

“Dokazana je vrijednost naše suradnje u zaustavljanju nezakonitih migracijskih tokova i dodatno ćemo je razvijati”, kaže se izjavi.

“Borba protiv terorizma i ekstremizma, među ostalim financiranja, radikalizacije i povratka stranih terorističkih boraca, zahtijeva našu povećanu suradnju. EU i partneri sa zapadnog Balkana potvrđuju da su rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala ključni za političku i socioekonomsku preobrazbu regije, kao i za regionalnu stabilnost i sigurnost, što je u najboljem interesu njihovih građana. EU pozdravlja obvezu koju su preuzeli u pogledu poduzimanja, u suradnji s EU-om te u međusobnoj suradnji, odlučnih mjera protiv trgovanja ljudima, uzgoja droge te krijumčarenja ljudi, droge i oružja”, kaže se u tekstu.

Također se ističe spremnost za zajedničko djelovanje na suzbijanju dezinformacija i drugih hibridnih aktivnosti povećanih suradnjom u područjima otpornosti, kibernetičke sigurnosti i strateške komunikacije.

U izjavi se pozdravlja “želju Hrvatske da tijekom svojega predsjedanja u 2020. bude domaćin sastanka EU-a i zapadnog Balkana”.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u četvrtak da je za njega afera u vezi s Agrokorom završila ostavkom ministrice Martine Dalić i da će idućega tjedna biti izabran novi ministar ili ministrica, za što vladajući imaju 77 glasova u Saboru.

Imamo 77 glasova i to će se vidjeti već idućeg tjedna na glasovanju za novog ministra ili ministricu gospodarstva, rekao je Jandroković na upit novinara na groblju u Turnašici, gdje je nazočio obilježavanju 24. godišnjice smrti prvog potpredsjednika Hrvatskog sabora Stjepana Sulimanca.

Glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Sabora Jandroković kazao je kako je za njega „afera Agrokor” završila ostavkom ministrice Dalić, iako će, napomenuo je, politički protivnici zasigurno pokušati pokupiti još koji politički bod.

„Mi smo koncentrirani na to da stvorimo uvjete da nagodba bude završena, da Agrokor nastavi funkcionirati i da svi oni koji su povezani s Agrokorom nastave poslovati. Cilj nam je da se sačuvaju radna mjesta”, naglasio je Jandroković dodavši kako je cilj i politička stabilnost.

„Želimo da Vlada nastavi s radom, a najbolji pokazatelj toga bit će idući tjedan kada ćemo izabrati novog ministra”.

U povodu izjave zastupnika Zdravka Ronka da bi mogao podržati HDZ samo da ne bi došlo do izvanrednih izbora i velike koalicije, Jandroković je kazao: „Imamo svoju većinu, a svatko tko će dati svoj glas dobro je došao”, rekao je predsjednik Jandroković.

 Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u četvrtak je ustvrdio da “ne vidi nikakvu odgovornost premijera Plenkovića u ‘aferi hotmail'”.
Ocijenio je da su najnovije objavljeni e-mailovi ‘grupe Borg’ već objavljeni te da oni nisu novi. “A ono što se iz njih može iščitati jest da je predsjednik Vlade od prvog dana govorio istinu”, istaknuo je Bačić.

Na višekratna inzistiranja i ponovljena pitanja novinara ocijenio je da bi bilo bolje da je ranije objavljeno tko je bivšoj potpredsjednici Vlade Dalić pomagao u pisanju lex Agrokor nego što se to saznalo tek kada je portal Index počeo objavljivati prepisku grupe Borg.

“Premijer Andrej Plenković tvrdio je da je u vrijeme eskalacije krize u Agrokoru HDZ zajedno s Mostom predložio radnu skupinu na čelu s Martinom Dalić koja treba naći rješenje za izlazak iz te krize i da je ta radna skupina radila i da je rezultat rada bio prijedlog da se napravi zakon koji će omogućiti prevladavanje krize, a da to ne bude na teret obveznika i proračuna”, kazao je Bačić.

Napomenuo je i da je radna skupina na sastanku prezentirala premijeru moguća rješenja o tekstu Zakona kao i to da će savjetnici teretiti Agrokor, a ne proračun. “I kao što se vidi, nisu navedena imena niti tko će biti savjetnici”, dodao je.

Bačić ne nalazi ništa sporno u sastancima premijera s članovima grupe Borg. “Premijeru je bilo važno da mu ta radna skupina ponudi rješenje problema. Kada su definirali pristup rješavanju krize, a to je donošenje Zakona, a koji je u skladu s Ustavom, tada je preko potpredsjednice Vlade pozvao te ljude da ga s tim upoznaju.”

“Ne vidim ništa sporno u tome što se sastao s njima”, kazao je.

Istaknuo je da je savjetnike birao AlixPartners te da njih treba pitati kako su odabrali dio savjetnika koji su pisali Zakon.

“Oni o tome nisu konzultirali Vladu niti su to bili dužni. To što su prvih petnaestak dana, do izbora AlixPartners, savjetnici izvanrednog povjerenika bili oni koji su pisali zakon u svakom je slučaju neugodna činjenica za gospodina Ramljaka. On se o tome očitovao i nakon toga podnio ostavku. Dakle, ta činjenica da su oni angažirani za savjetnike apsolutno nije iskoordinirana s Vladom”, naglasio je Bačić.

Upitan zašto su imena autora lex Agrokor bila skrivana od javnosti, Bačić je najprije rekao kako u trenutku kad je radna skupina predložena od strane HDZ-a i Mosta počela raditi te da nitko nije znao hoće li će se pisati Zakon.

Na inzistiranje novinara na odgovoru zašto su se i kasnije, kad se znalo da će se pisati Zakon i kad je on napisan pa i aktiviran, skrivala cijelo vrijeme imena autora, Bačić je rekao kako je Dalić “u nekoliko navrata, dvadesetak puta rekla da je kontaktirala pravne i ekonomske stručnjake i stručnjake ustavnog prava koji su joj pomagali u pisanju Zakona”.

Budući da je izbjegao konkretan odgovor, na pitanje bi li javnost uopće doznala za autore lex Agrokor da Index nije objavio mailove, Bačić je odgovorio da on na to pitanje ne može odgovoriti te da ni on nije dugo vremena znao tko je pomagao Dalić u pisanju Zakona. Nije, kaže, ni postavljao pitanja o tome.

“Ali mislim da bi bilo bolje da je to ranije objavljeno, no, s aspekta odgovornosti, koja se sada pokušava implicirati, mislim da to nije važno, zaključio je Bačić.

Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin upitao je u četvrtak vladajuće u Saboru zašto je Martina Dalić dala ostavku budući da tvrde kako je prilikom donošenja zakona “lex Agrokor” sve bilo u redu.Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u četvrtak je u Saboru novinarima izjavio da “novi mailovi iz afere ‘hotmail’ pokazuju da je premijer ne samo bio informiran o događajima u Agrokoru, nego je osobno bio na čelu skupine Borg koja je iz Agrokora izvukla više od 500 milijuna kuna”.

Nadzorni odbor (NO) Adris grupe podržava Upravu u nastojanju da se na pravičan način postigne nagodba u Agrokoru, izvijestili su u četvrtak iz Agris grupe nakon sjednice Nadzornog odbora i Uprave, dodavši i da se u prva četiri ovogodišnja mjeseca nastavlja uspješno poslovanje grupe.

Tonći Korunić iz tvrtke InterCapital bio je jedan od članova tzv. grupe Borg koja je na čelu s bivšom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić kreirala lex Agrokor. Opisao je kako je počela cijela operacija i prepiska čije je otkrivanje dovelo i do ostavke Martine Dalić.

Tonći Korunić iz InterCapitala, investicijske tvrtke koja je bila jedan od savjetnika u restrukturiranju Agrokora ispričao je kako je bio pozvan u Vladu gdje su ga dočekali Martina Dalić i Zdravko Marić.

“Rečeno nam je da će Vlada oformiti stručnu skupinu nezavisnih stručnjaka koji mogu pomoći u sagledavanju posljedica krize Agrokora na hrvatsko gospodarstvo i u traženju rješenja za taj gorući problem”, kazao je Korunić za Jutarnji list dodajući da im izrada zakona lex Agrokor na početku nije bila ni u primisli.

Nakon prvog sastanka u Vladi nastavili su se susreti uključenih eksperata, a prema potrebi i sastanci s predstavnicima Vlade. Skupina je neformalno prozvana Borg, a Korunić objašnjava da je to ‘potpuno krivo interpretirano’.

“Borg je zapravo sam koncern Agrokor kao organizam koji crpi energiju drugih da bi opstao i narastao. Toga naziva se sjetio Ramljak. A kako se u našem poslu projekti kodiraju pod radnim nazivima, tako je taj projekt prozvan Borg”, kaže Korunić te dodaje da je objavljivanjem fragmenata mailova izvučenih iz konteksta stvorena potpuno drugačija slika o “namjerama ljudi koji su dane i noći provodili pokušavajući naći rješenje za taj problem”. Da se objave cijele prepiske, napominje, vidjelo bi se da se radilo kvalitetno i pažljivo.

Navodi da su se manje-više svi eksperti poznavali međusobno i ranije kao profesionalni kolege, a glavna im je poveznica bila ministrica Dalić koja je, prema Korunićevim riječima, imala glavnu ulogu u kreiranju zakona.

“Ljudi iz Šavorićeva ureda su stavljali na papir rješenja, ali zaista je ona sve koordinirala i kontrolirala”, kaže Korunić koji je naveo kako su u skupini bili i ljudi koje je predložio Most.

Premijera Plenkovića spominje tek jednom i to na samim počecima rada ekspertne skupine kada su se propitivale mogućnosti kako Vlada može pomoći Agrokoru, a Plenković, kazao je Korunić.

Kaže da su s pripremama zakona počeli u strogoj tajnosti jer bi se na tržištu, smatra, dogodio potpuni kolaps da se radilo javno. Svima je tada bilo jasno da se mora raditi brzo i bez javne rasprave koja bi, kaže, rezultirala panikom u gospodarskom sustavu.

“Nastala bi panika, a posljedica bi bila blokada velikog dijela gospodarstva uoči Uskrsa i turističke sezone”, ističe Korunić.

“Mi smo radili dan i noć, u svoje slobodno vrijeme, bez ikakve naknade i formalne uloge, ali vjerovali smo da radimo za dobrobit gospodarstva. Nismo nikome rekli što radimo, dogovor je bio da ni ženi ni djeci ne otkrijemo da se priprema taj zakon”, ispričao je.

Završetak izrade zakona, kaže Korunić, okončali su s večerom u restoranu Fotić. Okupilo ih se desetak.

Ruski veleposlanik Anvar Azimov poručio je Hrvatskoj da dvije države trebaju biti dobri partneri i da Rusija nema nikakve zadrške prema LNG-terminalu na Krku jer će ruski plin uvijek biti znantno konkurentniji onome koji dolazi tim putem pa realne ugroze nema.

Na panelu posvećenom obnovljivim izvorima energije konstatirano je da je država u 15 godina iz tih izvora pokrila 16% domaće proizvodnje čime je na uvozu ušteđeno oko milijardu kuna godišnje.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u četvrtak da je za njega afera u vezi s Agrokorom završila ostavkom ministrice Martine Dalić i da će idućega tjedna biti izabran novi ministar ili ministrica, za što vladajući imaju 77 glasova u Saboru.

Imamo 77 glasova i to će se vidjeti već idućeg tjedna na glasovanju za novog ministra ili ministricu gospodarstva, rekao je Jandroković na upit novinara na groblju u Turnašici, gdje je nazočio obilježavanju 24. godišnjice smrti prvog potpredsjednika Hrvatskog sabora Stjepana Sulimanca.

Glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Sabora Jandroković kazao je kako je za njega „afera Agrokor” završila ostavkom ministrice Dalić, iako će, napomenuo je, politički protivnici zasigurno pokušati pokupiti još koji politički bod.

„Mi smo koncentrirani na to da stvorimo uvjete da nagodba bude završena, da Agrokor nastavi funkcionirati i da svi oni koji su povezani s Agrokorom nastave poslovati. Cilj nam je da se sačuvaju radna mjesta”, naglasio je Jandroković dodavši kako je cilj i politička stabilnost.

„Želimo da Vlada nastavi s radom, a najbolji pokazatelj toga bit će idući tjedan kada ćemo izabrati novog ministra”.

U povodu izjave zastupnika Zdravka Ronka da bi mogao podržati HDZ samo da ne bi došlo do izvanrednih izbora i velike koalicije, Jandroković je kazao: „Imamo svoju većinu, a svatko tko će dati svoj glas dobro je došao”, rekao je predsjednik Jandroković.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u četvrtak da će bankarski sustav, čak i da ne dođe do bilo kakvog rješenja u Agrokoru, ostati stabilan, a banke dobro kapitalizirane.

“I u najgorem scenariju, čak i da ne dođe do bilo kakvog rješenja, da banke moraju otpisati sva potraživanja, da natrag dobiju nulu, bankarski sustav će ostati stabilan i banke će ostati dobro kapitalizirane,” rekao je Vujčić, odgovarajući na upit novinara na marginama znanstveno-stručne konferencije “Hrvatsko novčano tržište”.  On očekuje da će se ta nagodba ipak postići.

Na pitanje kako će se rasplesti situacija u Agrokoru s obzirom na nove okolnosti i hoće li se koncern moći dalje kreditirati, odgovorio je da kreditiranje ovisi prije svega o načinu nagodbe. “Kratkoročno će se sigurno moći kreditirati, a dugoročno to ovisi o strukturi nagodbe. Mislim da ne bi trebali imati problema ni sa dugoročnim kreditiranjem”, rekao je, dodavši da su ustvari najveći vjerovnici Agrokora banke.

Na upit hoće li ostavka potpredsjednice Vlade Martine Dalić bitno utjecati na procese u Agrokoru, Vujčić je rekao da sudionici procesa – vjerovničko vijeće i izvanredni povjerenik – kažu da neće. Ocijenio je da to generalno na gospodarstvo nema značajne učinke.

“Naša je procjena bila da je u 2017. utjecaj onoga što se dogodilo u Agrokoru bio otprilike 0,2 do 0,3 posto manji BDP nego što bi bio da se to nije dogodilo, prije svega zbog toga jer su stale investicije, ne samo Agrokora, nego svih povezanih poduzeća koja su došla u probleme”, kazao je.

Taj učinak u ovoj godini mogao bi biti oko 0,2 posto BDP-a, prvenstveno zbog investicija, procjenjuje.  Dodao je i da će u trenutku kada dođe do promjene vlasništva početi restrukturiranje kompanije, koje bi moglo imati posljedice i na tržište rada. A ukoliko se nagodba postigne, ako dođe do zamjene duga za udjel u tvrtki, Vujčić smatra da će biti i investitora.

Na pitanje je li zainteresiran za još jedan mandat, guverner HNB-a je rekao da će to reći onome tko će ga pitati, ako će ga pitati.

Odgovarajući na upit što je postignuto za njegova mandata, rekao je da je održavana politika stabilnog tečaja, što je u Hrvatskoj ključna stvar, i tako će nastaviti i u budućnosti. Kao drugo, naveo je bitno povećanje rezervacija bankama. “Od 2013. smo počeli snažno povećavati bankovne rezervacije, ono što banke moraju izdvajati po lošim plasmanima, i to je dovelo do toga da su bilance banaka u velikoj mjeri iščišćene, kao i do toga da ovo što se dogodilo s Agrokorom nije bitno povećalo razinu loših kredita”, izjavio je. Kao treće, naveo je da su banke zaštićene od Agrokora “tako da sada kada se Agrokor urušio, banke nisu ugrožene”.

Na upit o suradnji s premijerom Andrejem Plenkovićem, Vujčić je odgovorio da u najvećoj mjeru surađuju na projektu eura, koji je podjednako projekt Vlade i HNB-a i da je ta suradnja do sada bila jako dobra.

Vujčić je na konferenciji Hrvatsko novčano tržište govorio o monetarnoj politici 2018. – 2019. i izazovima tržišta rada u uvjetima demografskih promjena i automatizacije rada. Rekao je da se u ovom trenutku vide dvije vrlo jako važne tendencije, za koje smatra da će odrediti strukturu tržišta rada u svijetu i u Hrvatskoj u budućnosti.

“Jedna je da imamo demografski pad, koji je pojačan sa snažnom emigracijom nakon što smo ušli u EU, a to smanjuje broj raspoložive radne snage u Hrvatskoj, a s druge strane imamo rast broja radnih mjesta koja se ne mogu popuniti”, rekao je. Ocijenio je da to dovodi do dvije stvari – jedna je pritisak na rast plaća, a drugo će, kazao je, ove godine dovesti do prve značajnije imigracije, jer je na raspolaganju 30.000 novih radnih dozvola za dolazak stranaca na rad u Hrvatsku.

“Dugoročno rješenje za to je nešto čega se bojimo, a ne bi trebali, a to je automatizacija poslova i radnih mjesta, tj. robotizacija, koja će u velikoj mjeri riješiti problem nedostatka radne snage”, naglasio je Vujčić . Iako automatizacija može imati različite učinke, u dugom roku imat će vrlo pozitivan učinak i bitno će promijeniti strukturu tržišta rada, porezni i mirovinski sustav, smatra Vujčić te dodaje da ćemo tomu morati prilagođavati sustav obrazovanja, mirovinski i porezni sustav.

Ministar uprave Lovro Kuščević kazao je u četvrtak da u objavljenim mailovima tzv. skupine “Borg” koja je radila na lex Agrokoru i na restrukturiranju te kompanije nema sukoba interesa s predsjednikom Vlade te da savjetnike u restrukturiranju Agrokora plaćaju vjerovnici.

Za objavu novih mailova tzv “skupine Borg” u kojima stoji da se predsjednik Vlade Andrej Plenković sastajao s tom grupom Kuščević je rekao kako je najvažniji cilj da se restrukturiranje Agrokora dovrši i zadrže radna mjesta i proizvođači.

“Koliko mi je poznato sve savjetnike plaćaju privatnici, dakle vjerovnici Agrokora” rekao je i dodao da državu to nije koštalo ni jedne lipe. Prema tome sukoba interesa ja tu doista ne vidim, zaključio je.

Upitan je li to moralno ako je država birala savjetnike, odgovorio je da je to učinilo vjerovničko vijeće, a to su suvlasnici Agrokora i to je privatni novac i kapital.

“Oni su sami po svom nahođenju izabrali savjetnike koje su platili iz svog novca”, rekao je.

Kuščević je kazao kako izvanrednog povjerenika nije izabrala Vlada, već Trgovački sud koji je neovisno tijelo, a on je odabrao savjetnike koji su plaćeni privatnim novcem, od tvrtke, od vjerovnika.