Hrvatska

Civilno društvo
Osamdeset udruga civilnog društva, energetskih agencija i institucija zatražilo je u srijedu od novoizabranih zastupnika u Hrvatskom saboru snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju radnih mjesta i brzi, zeleni i održivi oporavak Hrvatske

Zahtjev za zelenim oporavkom upućen je jer je ‘upravo aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak’. Sijedi razdoblje oporavka od jedne od najvećih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza u novijoj povijesti, što će za hrvatsko gospodarstvo to biti težak udarac koji traži suradnju svih razina društva.

‘Upravo sada imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa – u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i povećanje kvalitete života u gradovima’, naglasio je Luka Tomac iz Zelene akcije napominjući da EU daje razne poticaje za zeleno gospodarstvo.

Programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja Ivana Rogulj ocijenila je da će razvojne i investicijske odluke i akcije, koje pokrenemo u idućih šest mjeseci, definirati razvoj Hrvatske u sljedećih desetak godina, a time i mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika. Sada je iznos potrebnih ulaganja niži od troškova šteta i ukupnih koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo.

Inicijatori su zatražili usklađivanje klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s EU-ovim zelenim planom, a to podrazumijeva smanjenje emisija stakleničkih plinova za 65 posto do 2030. i smanjenje ili obustavljanje razvoja industrije na fosilna goriva. Traže da se sredstva iz proračuna preusmjere u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva. Osvrnuli su se i na obnovu potresom pogođenih zgrada predloživšii da ona bude sveobuhvatna i niskougljična. ‘Treba poticati građane i zajednice te im omogućiti da budu aktivni u energetskoj tranziciji – izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina’, stoji u priopćenju.

Dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i saborskim zastupnicima planiran je za rujan. Zahtjeve za zeleni oporavak i rast, ispred osamdeset potpisnika formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga, piše Tportal.

Analiza Eurostata
Nezaposlenost koju je u Europskoj uniji prouzročila pandemija koronavirusa bila je u prvom tromjesečju dvostruko viša no što signaliziraju dosadašnji podaci, pokazuje novo izvješće Eurostata, temeljeno na proširenoj metodologiji.

Zaposlenost i nezaposlenost definirane metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) nisu dovoljne da se iskažu trendovi na tržištu rada u koronakrizi, konstatiraju europski statističari. U prvoj fazi krize radnici su zbog mjera suzbijanja pandemije izostajali s posla a nisu dobivali otkaze pa nisu mogli tražiti posao niti su smjeli raditi pa se prema ILO-voj metodologiji ne smatraju nezaposlenima, objašnjava Eurostat.

Stoga je u srijedu objavio niz dodatnih sezonski prilagođenih tromjesečnih pokazatelja, uključujući podatak o neiskorištenoj radnoj snazi koju čine nezaposleni prema ILO-voj definiciji, oni blizu tog statusa i građani koji rade skraćeno i traže dodatni posao. Izvješće sadrži i razloge za izostanak s posla, te indeks ukupnih stvarnih sati rada na glavnom radnom mjestu.

Ukupno je u prvom tromjesečju u EU zaposleno bilo 190,9 milijuna građana, uz stopu zaposlenosti od 73,3 posto, koja se nije mijenjala u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje, utvrdili su u Eurostatu. Bez posla je bilo 12,8 milijuna građana EU-a a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je u prvom tromjesečju 6,3 posto i smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje.

Kada se tome dodaju oni koji ne ispunjavaju sve kriterije za status nezaposlenosti i oni koji rade skraćeno i traže dodatni posao, broj nezaposlenih raste na 26,8 milijuna odnosno 12,7 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju ta je stopa iznosila 12,4 posto. To znači da je “nepodmirena potražnja za radom” porasla prvi puta od drugog tromjesečja 2013. godine kada je dosegnula najvišu razinu od 19,0 posto, navode u Eurostatu u danas objavljenom izvješću.

U prva tri ovogodišnja mjeseca ukupna je “nepodmirena potražnja za radom” porasla u 16 zemalja EU-a, pala je u njih devet a u Bugarskoj i Španjolskoj bila je nepromijenjena. Najvišu je ‘proširenu’ stopu nezaposlenosti u prvom tromjesečju bilježila Grčka, od 22,9 posto. Slijede Španjolska i Italija s 22,0 odnosno 21,0 posto.

Hrvatska je blizu prosjeka EU-a s prilagođenom stopom nezaposlenosti od 12,4 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 12,3 posto a u istom prošlogodišnjem razdoblju 14,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata. U skupini su još Cipar i Finska s 13,1 posto, te Švedska s 11,8 posto. Najnižu je prilagođenu stopu nezaposlenosti u prvom tromjesečju bilježila Češka, od 2,7 posto. Slijede Malta i Poljska s 5,3 i 5,5 posto.

Ukupno je s posla u prvom ovogodišnjem tromjesečju u EU izostalo 22,9 milijuna radnika, 4,3 milijuna više nego u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Najviše njih, ukupno 2,3 milijuna, izostalo je s posla zbog privremenih otkaza. Usporedbe radi, u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju s posla ih je iz tog razloga izostalo samo 300 tisuća. Najviše stope izostanka s posla zabilježene su u Francuskoj, Švedskoj i Austriji, u rasponu od 18,1 do 15,0 posto. Najniže su bile u Rumunjskoj, na Malti i u Bugarskoj gdje su iznosile od 2,5 do 4,4 posto.

U Hrvatskoj je stopa izostanka s posla porasla na 13,0 posto, s 10,8 posto u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. U prvom prošlogodišnjem razdoblju iznosila je 9,7 posto. Izostanak s posla zbog privremenog otkaza porastao je u svim zemljama EU-a za koje je Eurostat raspolagao podacima pri čemu je u Francuskoj, Španjolskoj i na Cipru više nego udeseterostručen, navodi se u izvješću.

Broj radnih sati naglo je pao u EU u odnosu na četvrto prošlogodišnje tromjesečje, iako se zadržao iznad razina zabilježenih u vrijeme dužničke krize. Žene su teže pogođene nego muškarci, što se očituje u padu indeksa broja radnih sati za šest bodova u odnosu na četvrto tromjesečje, na 108 bodova. Indeks broja radnih sati muškaraca pao je pet bodova, na 93 boda.

U odnosu na 2006. godinu žene pak imaju više a muškarci manje radnih sati, utvrdili su u Eurostatu. Broj radnih sati pao je u svim zemljama EU-a osim Finske, gdje je porastao skromnih 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Najviše je pao u Italiji, za 9,7 posto. Slijede Slovačka i Austrija s padom broja radnih sati za 7,9 posto. U Hrvatskoj je broj radnih sati u prvom tromjesečju pao 3,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjen je 6,6 posto. Među zemljama s najmanjim padom broja radnih sati na tromjesečnoj razini svrstale su se Slovenija, Irska, Latvija, Nizozemska, Rumunjska i Poljska, gdje je smanjen u rasponu od 0,5 do 0,9 posto, donosi Glas Istre.

Tomislav Stipić
Hrvatska je izabrala. Ne znam je li itko očekivao i predviđao ovako jasnu pobjedu vladajuće stranke, osobno definitivno nisam i prilično sam pogriješio u predviđanjima, a vjerujem i da su HDZ-ovci ostali na čudu. Ovo je uvjerljivo najveća pobjeda HDZ-a i osobna pobjeda Andreja Plenkovića.

Što god tko mislio o izlaznosti i pandemiji COVID-a 19, HDZ je uvjerljivo trijumfirao i pokazao da ima najorganiziraniju bazu u zemlji. Njihovi glasači uvijek izađu na birališta, ne propitkuju – oni zaokružuju. I tu treba tražiti genezu HDZ-ove pobjede. Plenković nije samo teško porazio glavnog političkog suparnika, SDP i Restart koaliciju, on je pokazao kako je jedini u stanju prezentirati se kao lider i netko tko može u teškim vremenima broditi nemirnim morem, po mišljenju birača.

Ono što je možda prošlo ispod radara, a također je velika pobjeda Andreja Plenkovića, eliminiranje je unutarstranačke oporbe. Miro Kovač i Stevo Culej dobili su priliku ući preferencijalno u Sabor, međutim, biračka baza odbacila ih je poput stare cipele. Nitko sutra neće moći Plenkoviću spočitnuti da nije demokratski i uključivi lider. Dao je priliku, birači nisu htjeli. Priča je time zatvorena. Ono što hrvatskim građanima pobjedom HDZ-a visi nad glavom je možebitno HDZ-ovo shvaćanje pobjede kao legitimiranje brojnih afera u koje su bili umočeni HDZ-ovi vlastodršci.

Stoga će biti vrlo zanimljivo koga će Plenković potvrditi za ministre, odnosno kome će se zahvaliti. Po tome ćemo vidjeti kakav je smjer HDZ zauzeo u najavljivanoj borbi protiv korupcije. Najviše preferencijalnih glasova u 9. izbornoj jedinici Božidaru Kalmeti ne daje puno razloga za optimizam. Ipak, Plenković je taj koji vuče poteze, ostvario je maestralnu pobjedu i sve je na njemu.

Sve ono što je Plenković loše radio na europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, sada je popravio. Što se nikako ne bi moglo reći za, sad već bivšeg lidera SDP-a, Davora Bernardića. Najveću pljusku Bernardić je doživio u svojoj izbornoj jedinici.

“Lider” oporbe dobio je manje glasova od Tomislava Tomaševića, novog lica na političkoj sceni koji je bez ikakve infrastrukture na terenu preokrenuo Zagreb naopačke. Bernardićevi kadrovi koje je postavio na liste iznimno su loše prošli, a dva njegova najveća kritičara, Siniša Hajdaš Dončić i Peđa Grbin ostvarili su spektakularne rezultate s posljednjeg mjesta na listi. Ti rezultati zapravo su kontraglasovi Bernardiću, kao što mu je to poruka i onih 55% birača koji su ostali doma jer nisu vidjeli smisla u SDP-ovom bauljanju. Iznimno loša kampanja, poruke o fašizmu, reciklirani nositelji lista bez ijedne žene (osim nametnute Sabine Glasovac), okupljanje koalicijskih partnera koji ne vrijede ukupno za jedan pravi mandat, srozali su SDP na najniže grane još od 2003.

Urbane i moderne birače ljevice više očito ne zanima drug Tito i (anti)fašizam, ne zanimaju ih prazne floskule o tome kako radnik zaslužuje veću plaću i kako u Hrvatskoj vlada diskriminacija. Točno je, u Hrvatskoj radnik zaslužuje veću plaću i postoji diskriminacija u društvu, ali SDP biračima nije ponudio ništa čime bi se to promijenilo. SDP treba restart. Nove ljude, nove politike i okrenutost biračima. Stranački teren je totalno devastiran, svi glavni ljudi SDP-a su toliko dosadni, da ih više ne žele gledati ni njihovi birači. Birači ne žele gledati Gordana Marasa koji je pernarizacijom svog djelovanja ogadio pristojnu ljevicu i njezin građanski šmek.

Političari poput Mišela Jakšića očito imaju utjecaj u bazi i dobro rade svoj posao. Možda je sada vrijeme da se SDP potpuno okrene novim ljudima i potjera političke dinosaure u mirovinu. SDP je potreban Hrvatskoj kao protuteža HDZ-u i oni moraju pronaći unutarnju snagu za novi početak.

Koalicija “zelene“, zapravo krajnje ljevice može biti zadovoljna svojim izbornim rezultatom. Istina, imali su solidnu podršku medija i svjetla pozornice na svim televizijama u kampanji što nije imala niti jedna nova opcija, ali svojim trudom i jalovošću SDP-a došli su lijepog broja mandata u Saboru. S obzirom na to da se radi o više različitih grupacija, moguće je da će između njih samih doći do razmimoilaženja. Oporbenu situaciju brusili su u zagrebačkoj skupštini, vjerojatno će isto činiti i u Saboru kako bi u svibnju 2021. mogli reći ono zbog čega su osnovani – Zagreb je naš!

Od pobjednika izbora valja još istaknuti Most kojemu su birači urbane i građanske desnice odlučili pokloniti svoje povjerenje. U svakom slučaju, u Sabor ulaze jaki pojedinci, ljudi koji imaju što reći o društvenim problemima, ali ostaje upitnik imaju li i rješenja za iste. Ovo im je veliki zalog za sljedeće lokalne izbore u koje idu neopterećeni i s novim ljudima.

Miroslav Škoro dobio je 16 mandata, a zapravo je sve izgubio. Njegov jedini cilj bio je vlast, a vlast mu je izmakla iz ruku ponajprije zbog katastrofalnog rezultata SDP-a. u Sabor je doveo suvereniste i ostale pojedince koji će mu vrlo brzo okrenuti leđa i krenuti u oporbenjaštvo u vlastitom aranžmanu. Kako je nastao, Domovinski pokret će tako i nestati. Brzo i naglo.

Stranke centra uspjele su se nametnuti biračima i 3 osvojena mandata proći u Sabor. Prilika je to za građenje političkog centra i jasnih liberalnih odrednica koje nedostaju Hrvatskoj. Ne bi bilo loše stvoriti i jednu, politički homogenu stranku građanskog centra koja bi mogla zaintrigirati i ostale birače centra.

Svi koji nisu podržavali HDZ, morat će se naučiti živjeti s njegovom politikom sljedeće 4 godine. Isto kako ćemo morati saživjeti s koronom. Demokracija ima svoja ograničenja, ali je najbolji politički sustav. U njemu se vlast određuje postotkom glasova svih izašlih birača, ali i neizlaskom onih koji procjenjuju da nemaju koga birati. Na politici u Hrvatskoj je da ponovno zainteresira birače za vlastitu sudbinu jer ako se ovakav trend neizlaska na izbore nastavi, nitko od nas više se neće čuditi ovakvim izbornim rezultatima. U takvim okolnostima, da parafraziram jednu englesku poslovicu, izbori u Hrvatskoj bit će utakmica u kojoj uvijek pobjeđuje HDZ, donosi portal Otvoreno.

Nova vlada
Dio ministarstava ostat će u sadašnjem obliku i opsegu, ali u nekima od njih najavljuju se promjene.

Tomo Medved, Oleg Butković, Davor Božinović, Vili Beroš, Zdravko Marić i Tomislav Ćorić imena su koja će se, prema izvorima iz HDZ-a, izvan svake sumnje naći i u budućoj Vladi Andreja Plenkovića, piše u srijedu Večernji list.

Kadroviranje po ostalim ministarstvima ovisit će, među ostalim, i o konačnom broju ministarstava, o čemu još uvijek nije donesena odluka. U stranci se i jučer nagađalo o brojci od 12 ministarstava, što bi značilo spajanje resora, a prvi su na udaru manji resori, poput ministarstava uprave, graditeljstva, turizma ili kulture, navodi dnevnik. U Banskim dvorima jučer nisu htjeli iznositi detalje o izgledu budućih ministarstava. Naglašavaju tek kako je važno da Vlada s manjim brojem ministarstava bude funkcionalnija nego do sada i ističu da će to načelo po kojem će se krojiti novi resori, a ne kadrovska politika, odnosno pojedina imena i stranački ili koalicijski apetiti.

Iako kriteriji za formiranje novih resora još nisu utvrđeni, izvori Večernjeg lista u HDZ-u kalkuliraju sa spajanjem resora branitelja i obrane. Na čelu tog ministarstva bio bi sadašnji ministar branitelja i zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved. Svoju popularnost ovaj je ministar još jednom dokazao na izborima, no u stranci napominju da ovo spajanje vjerojatno neće proći bez problema i otpora u braniteljskoj populaciji.

Među resorima kojima se neslužbeno predviđa spajanje je i Ministarstvo uprave. Kuloari nagađaju da bi se ono moglo spojiti s pravosuđem, a na čelu tog ministarstva mnogi vide dosadašnjeg ministra uprave Ivana Malenicu, koji se dokazao i kao nositelj liste HDZ-a u devetoj izbornoj jedinici.

Kad je riječ o državnoj imovini, sugovornici dnevnika su uvjereni da bi se taj resor zajedno s okolišem i energetikom mogao priključiti Ministarstvu gospodarstva, na čijem čelu bi mogao biti sadašnji ministar energetike Tomislav Ćorić.

Turizam bi mogao biti pripojen Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, na čijem je čelu Marko Pavić, ali mu ta funkcija nije zajamčena i u novoj vladi.

Dio ministarstava ostat će u sadašnjem obliku i opsegu, ali u nekima od njih najavljuju se promjene. Jučer se, tako, moglo čuti da bi Gordana Grlića Radmana na čelu Ministarstva vanjskih poslova mogla zamijeniti Nikolina Brnjac, sadašnja državna tajnica bliska Andreju Plenkoviću, no u vrhu stranke ima i onih koji su uvjereni da će Grlić Radman zadržati svoju poziciju.

Potpredsjednici HDZ-a Ivan Anušić, Branko Bačić i Zdravka Bušić navodno nemaju ambiciju za ulazak u izvršnu vlast pa jedini potpredsjednik stranke koji će u novu vladu ostaje Oleg Butković, donosi Večernji list.

Europska komisija
Pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica Europske unije, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu, stoji u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila u utorak.

Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje. Najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10, 8 posto. Slijede Francuska s 10,6 posto pada i Grčka s 9 posto. Najmanji pad očekuje se u Poljskoj (4,6 posto), Danskoj (5,2 posto), Švedskoj (5,3 posto), te Rumunjskoj i Malti po 6 posto.

U najvećem gospodarstvu, Njemačkoj, očekuje se pad od 6,3 posto. “Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada gospodarstva u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima, razlike u opsegu posljedica pandemije i snazi oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi”, navodi Komisija.

Prosječno, gospodarstvo europodručja u 2020. smanjit će se za 8,7 posto, a u 2021. rasti 6,1 posto. Kad je riječ o gospodarstvu cijelog područja EU-a, predviđa se smanjenje za 8,3 posto u 2020. i rast za oko 5,8 posto 2021.

Prema sadašnjim predviđanjima, smanjenje u 2020. bit će znatno veće od 7,7 posto predviđenih za europodručje i 7,4 posto predviđenih za EU u cjelini u proljetnoj prognozi, od 6. svibnja.

Rast u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće. “Ova prognoza pokazuje razorne gospodarske učinke pandemije. Zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe udarac za naše građane donekle je ublažen, ali sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnost. Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava”, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorava i na opasnost od drugog vala pandemije. “Gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže su nego što smo prvotno očekivali. Situacija je i dalje teška i izloženi smo brojnim rizicima, primjerice mogućem novom velikom valu infekcija. Ova prognoza zorno pokazuje zašto je za oporavak gospodarstva nužno da postignemo dogovor o našem ambicioznom paketu za oporavak, Next Generation EU. Možemo očekivati da će nam ova i sljedeća godina donijeti oporavak, ali trebamo budno pratiti razlike u njegovu tempu. Moramo nastaviti štititi naše radnike i poduzeća i pomno koordinirati politike na razini EU-a kako bismo iz krize izišli snažniji i ujedinjeni”, kaže Dombrovskis.

Komisija navodi da se utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno osjetio već u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica počela uvoditi mjere ograničenja kretanja tek sredinom ožujka.

S obzirom na mnogo dulje razdoblje poremećaja i ograničenja kretanja u drugom tromjesečju 2020., očekuje se da će se gospodarstva smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju. S druge strane, rani podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama, dodaje Komisija.

Što se inflacije tiče, trenutačno se predviđa da će ona u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,3 posto u 2020. i 1,1 posto 2021. Predviđa se da će inflacija u EU27 iznositi 0,6 posto u 2020. i 1,3 posto u 2021.

S obzirom na nepovoljnu strukturu u kojoj dominira turizam, hrvatsko gospodarstvo bi se od posljedica koronakrize moglo oporavljati dulje i bolnije, pa tako ni najnovija prognoza Komisije, kojom je povećana procjena pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini na 10,8 posto, ne predstavlja ništa neočekivano, ocjenjuju za Hinu ekonomski analitičari.

Europska komisija (EK) u utorak je u privremenim ljetnim prognozama dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2020. godini, na 10,8 posto, dok za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.

Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje, s obzirom da najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10,8 posto. Kako se navodi u prognozi, pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica EU-a, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu. U proljetnim ekonomskim prognozama, prvima nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto.

Redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić kaže da najnovije prognoze nisu neočekivane, a ocjenjuje da će Hrvatska, s obzirom na strukturu gospodarstva i značajan udio uslužnog sektora, prije svega turizma i povezanih djelatnosti, imati dodatne poteškoće. “Vrijeme našeg oporavka moglo bi biti duže, problematičnije i bolnije”, ocjenjuje Brkić.

No, dodaje da je općenito, kada je o prognozama riječ, “puno pričanja napamet”, uz brojne pretpostavke, koje ostavljaju preveliki prostor za spekulacije, s obzirom da ne postoje “gole činjenice”, koje samo treba povezati i staviti u model.

Stoga mu je i vrlo teško reći što slijedi na jesen te koliko će rasti nezaposlenost. Puno je tih “ako”, kaže Brkić, u kontekstu i podbačaja turističke sezone, eventualnog dolaska tzv. drugog vala koronavirusa, a i uz činjenicu da Hrvatska nema fiskalni i monetarni kapacitet za ponovo “zatvaranje” gospodarstva. Bit će teško, neizvjesno i “grbavo”, no u kojoj mjeri i kako, to ćemo tek vidjeti, zaključuje Brkić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da će oporavak gospodarstava EU-a iduće godine sigurno uslijediti, no da se tu i bitno razlikuje situacija od zemlje do zemlje, pri čemu također apostrofira nepovoljnu gospodarsku strukturu Hrvatske, ovisnu o turističkim kretanjima. Turizam je dominantan u kreiranju hrvatskog BDP-a i radnih mjesta, kaže Novotny i ocjenjuje da će gospodarski pad ove godine sigurno biti iznad 10 posto, dok bi se u slijedećoj godini mogao ostvariti “dobar rast” no nikako ne na razini 2019. godine. “Trebati će nam nekoliko godina za oporavak”, smatra Novotny.

Podržava intervenciju Vlade u pogledu potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim upozorava da je ona kratkoročna i ne može trajati dulje razdoblje. “Već na jesen ćemo imati problem s očuvanjem tih radnih mjesta, prije svega u turističkom sektoru i povezanim sektorima”, upozorava.

U odnosu na 2009. godinu, kada je Hrvatska izgubila oko 150 tisuća radnih mjesta, velika razlika je u tome što je Hrvatska sada članica EU-a, kaže Novotny i podsjeća da se na razini Unije priprema paket mjera za ubrzanje oporavka zemalja članica “EU sljedeće generacije”, kojim bi Hrvatskoj trebalo pripasti oko 10 milijardi eura.

Ipak, dodaje, poželjno je da Vlada provede i strukturne reforme, ustvrdivši da je to djelomično i uvjetovano paketom mjera. “Sad je pravo vrijeme da se provedu reforme, kako bi ekonomija iz ove krize izašla jača, a ne slabija, kako se to dogodilo 2009. godine”, rekao je Novotny, koji između ostalog zagovara restrukturiranje javnog sektora, u smislu smanjenja troškova i povećanja efikasnosti.

Ocjenjuje da je pred hrvatskom vladom veliki izazov, s obzirom da bi paralelno s očuvanjem ekonomske aktivnosti i likvidnosti privatnog sektora, po njemu, trebala pokrenuti novi investicijski ciklus koji bi imao dugoročne učinke na strukturu gospodarstva, kako bi došlo do diverzifikacije nacionalne ekonomije, u smislu da ona ne ovisi samo o turizmu.

Povrh članstva u EU-u, Novotny smatra da bi bilo jako dobro da je Hrvatska članica eurozone jer bi tada oporavak bio brži. “Tada bi protukrizni kišobran bio veći, izdašniji i širi, uz korištenje čitavog niza instrumenata koje mogu koristiti trenutne članice”, zaključuje Novotny.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak komentirajući ljetne ekonomske prognoze Europske komisije, kako one jasno pokazuju da neće biti oporavka po “V” modelu, po kojemu bi se gospodarstvo oporavilo brzo, po istim stopama po kojima je palo.

Analiza
U dosadašnjem tijeku godine ukupno je prodano 10.103 novih vozila na benzinski pogon što je udjel od 57,9 posto u ukupnoj prodaji, dizelaša je prodano 6.033 (udjel 34,6 posto), električnih vozila 103 (udjel 0,6 posto), a hibrida 1.031 (udjel 5,9 posto).

Tijekom lipnja u Hrvatskoj je prodano 4.150 novih putničkih vozila, što je 49,6 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine kada ih je prodano 8.235, dok je od početka godine prodano 17.436 novih vozila, uz pad od 54,3 postu u odnosu na isto razdoblje 2019., podaci su agencije Promocije plus.

Od početka godine do kraja lipnja najviše novih vozila u Hrvatskoj prodao je Volkswagen – 2.766 ili 15,8 posto u ukupnoj prodaji. Slijedi Škoda s 2.429 prodanih vozila (udjel 13,9 posto), Renault (1.580, udjel 9 posto), Dacia (1.142, udjel 6,5 posto) i Kia (957, udjel 5,4 posto).

Daleko najprodavaniji model u šestom mjesecu ove godine bio je Renault Clio kojih je prodano 411 komada. Na drugom je mjestu po lipanjskoj prodaji VW Polo s prodanih 199 primjeraka, a slijedi Dacia Sandero (182), Renault Captur (174), te Škoda Octavia (161).

U prvoj polovici godine najprodavaniji model bio je Škoda Octavia koje je prodano 1.089, a slijede Renault Clio (738) i Dacia Sandero (561). U dosadašnjem tijeku godine ukupno je prodano 10.103 novih vozila na benzinski pogon što je udjel od 57,9 posto u ukupnoj prodaji, dizelaša je prodano 6.033 (udjel 34,6 posto), električnih vozila 103 (udjel 0,6 posto), a hibrida 1.031 (udjel 5,9 posto), piše Poslovni dnevnik

76 ruku
Premijer Andrej Plenkoviću dobio je potporu nacionalnih manjina, HNS-a i Reformista u formiranju svoje vlade u inicijalnom krugu konzultacija koje je obavio s njima, objavio je u ponedjeljak na twitteru glasnogovornik Vlade.

– Predsjednik Vlade obavio je inicijalni krug konzultacija sa svim izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, HNS-om te Reformistima. Oni daju jasnu potporu novoj parlamentarnoj većini i Vladi HDZ-a, koju će predvoditi Andrej Plenković, stoji u tweetu glasnogovornika Vlade Marka Milića.

HDZ-u su za sastavljanje parlamentarne većine dovoljni glasovi koje je osvojio (66), glasovi manjinaca (8), Reformista (1) te HNS-a (1). Nije isključeno da im se priključi i još poneki zastupnik koji je u sabor ušao na listi neke druge stranke.

Za 17 sati je najavljena sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj će, prema najavama, analizirati izborni uspjeh te pripremiti strategiju za pregovore o sastavljanju buduće Vlade. No sudeći po izjavi glasnogovornika Vlade problema oko toga ne bi trebalo biti.

Potporu Plenkoviću već su najavili Reformisti. Narodna stranka Reformisti, koja je na parlamentarnim izborima osvojila jedan mandat, podržat će HDZ-ovu vladu Andreja Plenkovića, potvrdio je predsjednik stranke i varaždinski župan Radimir Čačić. Svoj jedini mandat Reformisti su osvojili u 3. izbornoj jedinici gdje je izabran upravo Čačić.

I predstavnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin kazao je da će podržati HDZ-ovu Vladu ukoliko se ona neće sastavljati pomoću ekstremne desnice i Domovinskog pokreta, te da Plenković ima njegovu podršku za kandidaturu.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac potvrdio je da je razgovarao s predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem, no istaknuo je da će o idućim koracima odlučivati sutra predsjedništvo SDSS-a koji je na izborima osvojio sva tri mandata srpske nacionalne manjine. Ipak je naglasio kako su “svi izgledi da će nas to, što nas je približilo prije četiri godine, približiti i sada”.

Predsjednik HNS-a Predrag Štromar na pitanje je li već razgovarao s predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem o mogućoj suradnji, rekao da se još u stranci nisu dogovorili hoće li podržati novu potencijalnu Vladu. Odluku će donijeti na Predsjedništvu i Središnjem odboru stranke.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković zahvalio je u ponedjeljak svima koji su glasali na parlamentarnim izborima i odredili smjer Hrvatske poručivši kako ih takav rezultat obvezuje da nastave odgovorno i odvažno raditi za bolju i sigurnu Hrvatsku.

– Hvala svima koji su jučer glasali i odredili smjer Hrvatske. Ovakav rezultat nas obvezuje da nastavimo odgovorno i odvažno raditi za bolju i sigurnu Hrvatsku, napisao je Andrej Plenković na svom Twitteru.

Pobjedu na parlamentarnim izborima je odnio HDZ, koji je, prema neslužbenim rezultatima DIP-a, osvojio 66 saborskih mandata, pobjedivši u 8 izbornih jedinica te dijaspori. HDZ već danas kreće u pregovore o sastavljanju nove Vlade.

Savjetnik Andreja Plenkovića Mario Kapulica rekao je da su izborni rezultati čak i iznad njegovih očekivanja. Najavio je da će HDZ-ova buduća vlada imati komotnu većinu. Rekao je da će vodstvo stranke već danas krenuti s razgovorima o formiranju vlade.

– Moramo vladu što prije oformiti s obzirom na stanje kakvo jest. Danas će vodstvo stranke krenuti s razgovorima, najavio je Kapulica dodavši kako vjeruje da će formiranja nove vlade biti vrlo brzo.

– Vlada će se sastaviti relativno brzo. Ja ne mogu sada govoriti o terminima, mi ćemo i danas oko toga imati sastanke. Predsjednik i vodstvo stranke će odrediti temeljne odrednice svih razgovora koje ćemo voditi obzirom na rezultate izbora i na poziciju Hrvatske demokratske zajednice koja više ne ovisi ni o kome. Hoće li oni revidirati svoje stavove i podržati većinsku volju biračkoga tijela i shvatiti da ovo nisu bili samo izbori između pojedinih političkih opcija nego da su hrvatski građani jasno poslali poruku da žele da Andrej Plenković vodi u idućem mandatu hrvatsku Vladu. Mislim da je to svim hrvatskim ljudima jasno zbog toga što je Hrvatska pred ozbiljnim vremenima, izazovima i nemamo puno vremena za gubljenje, kaže Kapulica.

– Gotovo sam siguran da će do kraja srpnja to biti gotovo, poručio je.

Čelnik Udruge Glas poduzetnika (UGP) Dražen Oreščanin izjavio je u ponedjeljak za Hinu da izborna pobjeda HDZ-a znači nastavak Vladine politike te da u programu te stranke ima dosta toga s čime se poduzetnici slažu, a istaknuo je i da u Sabor ulazi 29 zastupnika stranaka koje su podržale UGP-ove zahtjeve.

U izbornom programu HDZ-a puno je stvari koje su u skladu s ciljevima UGP-a, kao što je poticanje poduzetništva, povećanje broja radnih mjesta, smanjenje broja ministarstava, kao i broja lokalnih dužnosnika, a tu su i projekti digitalizacije i transparentnosti, kaže Oreščanin. “Vjerujemo da će se pokrenuti puno više reformi i da će Hrvatska, u skladu s našim zahtjevima, krenuti naprijed”, ustvrdio je Oreščanin.

Bitnim smatra rješavanje preostalih kratkoročnih problema vezanih za mjere za očuvanje radnih mjesta, kredite poduzetnicima, kao i otplatu leasinga. Kako navodi, ostale su nedefinirane mjere potpore za očuvanje radnih mjesta za srpanj i kolovoz, a nada se da će biti omogućene kao što je bilo najavljeno. Naime, riječ je o četiri tisuće kuna neto po radniku, koje se od lipnja isplaćuju samo u najpogođenijim sektorima, odnosno s padom prihoda od najmanje 50 posto, kao što su turizam i ugostiteljstvo, prijevoz putnika, kao i djelatnosti vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje.

Tu je i pitanje moratorija na otplatu leasinga, kaže Oreščanin. Vjeruje da će se u sljedećih nekoliko tjedana to pokrenuti, a napominje da su leasing kuće spremne odobriti moratorije, no otvorenim ostaje kako će se riješiti pitanje plaćanja kamata.

Iz rezultata izbora je vidljivo, kaže Oreščanin, da SDP “neće biti konkretna oporba”, no ističe da s lista stranaka koje su u potpunosti podržale zahtjeve UGP-a, u Hrvatski sabor ulazi 29 zastupnika. Tu je Domovinski pokret sa 16 zastupnika, Most s osam, koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus s tri zastupnika, kao i dva zastupnika HSLS-a.

UGP je nedavno objavio popis 30 svojih članova koji se nalaze na listama političkih stranaka na parlamentarnim izborima, a kako trenutno stvari stoje, od njih u Sabor ulaze Mario Radić i Milan Vrkljan iz Domovinskog pokreta te predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak.

Izgledan je saborski mandat za još jednog člana, najvjerojatnije Roberta Pauletića, drugog na listi Domovinskog pokreta u 10. izbornoj jedinici, s obzirom da je Ruža Tomašić, nositeljica liste DP-a u najjužnijoj jedinici, ujedno i zastupnica u Europskom parlamentu, no kako napominje Oreščanin, za to treba pričekati formiranje Sabora.

“Zadovoljni smo, očekivali smo da će s lista koje nas podržavaju u Sabor ući 30-ak ljudi, kao i nekoliko direktnih članova UGP-a. Mislim da imamo dobru osnovu da se naš glas i dalje čuje”, zaključio je Oreščanin.

Gospodarstvenici od nove Vlade očekuju kontinuitet gospodarskih i financijskih politika, daljnje olakšavanje uvjeta poslovanja, smanjenje poreznog opterećenja poslovanja i rada i daljnje uklanjanje birokratskih prepreka poslovanju, kazao je u ponedjeljak predsjednik HGK Luka Burilović. “Očekujem kontinuitet vrlo učinkovite i kvalitetne prakse mjera i aktivnosti koje su provođene posljednjih mjeseci za vrijeme trenutne krize, kao i kontinuitet gospodarskih i financijskih politika koje su nas dovele do stabilne financijske pozicije i pred ulaz u euro zonu”, istaknuo je Burilović.

Najavljene nove mjere borbe protiv mogućih ekonomskih šokova, posebice u vidu skraćenog radnog tjedna, kako navodi, predstavljaju odličan temelj za očuvanje našeg gospodarstva s posebnim naglaskom na potrebu očuvanja likvidnosti cijelog sustava. Burilović vjeruje da se mogu očekivati daljnja olakšavanja uvjeta poslovanja, smanjenje poreznog opterećenja poslovanja i rada i daljnje uklanjanje birokratskih prepreka poslovanju.

Također, smatra ključnim i vjeruje kako postoje kapaciteti i kompetencije za ciljano i kvalitetno programiranje korištenja sredstava EU-a u idućim godinama. Najavljena su nam velika sredstva, na čemu je potrebno posebno čestitati svima koji su za to zaslužni, te koncentracija na privatni sektor i na razvoj temeljen na digitalnim i zelenim ekonomijama, kazao je.

“To je mogućnost koju moramo iskoristiti kako bi ne samo spasili postojeće tvrtke od propasti, već ih gurnuli i nekoliko koraka naprijed u tehnološkom razvoju. Na taj način bismo potaknuli razvoj znanja, kompetencija i konkurentnosti ne samo naših tvrtki nego i cijelog društva”, ističe Burilović u komentaru.

Nužnim smatra usku suradnju sustava i institucija s privatnim sektorom u programiranju i planiranje korištenja tih EU sredstava kako bi se ona iskoristila na najučinkovitiji mogući način.

Podaci FINA-e
Najveći prihod u 2019. godini među hrvatskim poduzetnicima, 21,6 milijardi kuna, ostvarila je Ina, a najveću dobit imao je HEP, 1,1 milijardu kuna, dok je Konzum plus imao najveći broj zaposlenika, njih 9.362, pokazuju preliminarni rezultati poslovanja poduzetnika koje je obradila Financijska agencija (Fina)

U Fininom Registru godišnjih financijskih izvještaja evidentirani su i obrađeni godišnji financijski izvještaji 131.701 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija.

Obrada tih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2019. godinu, koji su zaprimljeni u zakonom propisanom roku do 30. lipnja, nije završena, napominju u Fini. No, u svojoj kratkoj analizi prezentirali su preliminarne rezultate, koji pokazuju da su ti poduzetnici lani ostvarili konsolidirane ukupne prihode od gotovo 790 milijardi kuna što je 7,9 posto više nego u 2018. godini. Istodobno, ukupni rashodi iznosili su gotovo 752 milijarde kuna ili 8,1 posto više.

Dobit razdoblja u ukupnom iznosu od 48,5 milijardi kuna, ostvarilo je 88.006 poduzetnika ili njih 66,8 posto, dok je gubitak razdoblja od 18,6 milijardi kuna, iskazalo 43.695 poduzetnika. Konsolidirani financijski rezultat pokazuje da su ukupno lani ostvarili neto dobiti od 29,9 milijardi kuna, što je za 1,9 posto više u odnosu na 2018. godinu. Ti poduzetnici imali su lani i 958.430 zaposlenih (prema satima rada), što je 44.080 zaposlenih ili 4,8 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna neto obračunata plaća zaposlenih kod poduzetnika iznosila je 5.765 kuna, što je 3 posto više u odnosu na 2018. godinu. Najveći prihod u 2019. godini, prema preliminarnim podacima iz do sada obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, ostvarila je Ina, u iznosu od 21,6 milijardi kuna, dok je HEP ostvario najveću dobit razdoblja, 1,1 milijarde kuna, a najviše zaposlenih imao je Konzum plus, 9.362.

Prihod od izvoza ostvario je 18.991 poduzetnik ili 14,4 posto od ukupnog broja, i to u visini od 124,6 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2018. godinom rast izvoza od 6,2 posto. U istom razdoblju vrijednost uvoza je 121,5 milijardi kuna te trgovinski suficit iznosi 3,2 milijarde kuna. Lani su ukupno poduzetnici u novu dugotrajnu imovinu investirali 22,3 milijarde kuna ili 14 posto više nego godinu ranije, navodi se još u Fininoj kratkoj analizi, piše Tportal.

Jutarnji list
Hrvatska je skrenula udesno – ovakvo bi se što moglo krivo zaključiti prema broju mandata što su ga na izborima, pomalo neočekivano, u zbroju osvojile sve stranke koje nominalno pretendiraju na glasačko tijelo desnice i desnog centra.

Ta bi teza bila održiva kad bi Plenkovićev HDZ, ovakav kakvim ga je predsjednik te stranke modelirao posljednje četiri godine, doista i dalje pripadao tamo gdje ga se tradicionalno svrstavalo.  No, Plenkovićeva mana (sporost) i vrlina (upornost) doveli su do toga da se HDZ nečujno i pored svih unutarnjih otpora uspješno premjestio prema centru, i to više nego itko ikad u novijoj parlamentarnoj povijesti. Tamo su glasači.

Ustvari, Plenković je napravio više od onoga što su se u najljepšim snovima mogli nadati najuporniji zagovaratelji velike koalicije. On je od samog HDZ-a napravio veliku koaliciju, kreirajući značajnoj većini građana ukusan koktel svega prihvatljivog slijeva i zdesna. Tko bi to mogao pomisliti, ali evo: ideja velike koalicije (u smislu business-friendly vladanja neometanog od manjih stranaka i oporbe općenito) moguća je i bez SDP-a.

Iako je, dakle, u formalnom smislu desnica nadzastupljena u novom parlamentu, ona je zapravo teško poražena jer Plenkovićev rezultat garantira da ni pokraj svih financijskih i umnih uloga u kampanju neće imati poziciju ucjenjivača. Dapače, osnuje li Plenković vladu bez Škore i, naravno, bez Mosta, može se očekivati da će se parlamentarni blok neuključene desnice u budućnosti dodatno osipati.

Ovim izborima Plenković je konačno pobijedio svoju vrlo angažiranu i ubojitu desnu opoziciju, a lijevu smjestio tamo gdje po razini pripremljenosti i programske jasnoće i pripada: na margine. Time je postao, u matematičkom smislu, najuspješniji predsjednik HDZ-a nakon Tuđmana, a HDZ je dobio priliku upravljati državom gotovo čitavo desetljeće u kontinuitetu. Bit će da je Plenković, uz sve svoje deficite, ipak najpodcjenjivaniji političar u državi.

Mora se reći da je Plenkoviću u ovome i te kako, vjerojatno i presudno, pomogla atmosfera straha zbog korone. U tim izvanrednim uvjetima koji su pomalo kompromitirali i zdravo rasuđivanje i demokratsko odlučivanje, Plenković je naprasno izveo dva seta izbora ključnih za njegovu karijeru: prvi dio unutarstranačkih i ove nacionalne. S ove novostečene pobjedničke razine i te kako će uspješno dovršiti unutarstranačke izbore i stvoriti sebi zadugo poziciju nedodirljivosti, a svojoj vladi mogućnost neometanog vođenja države.

E sad je pitanje hoće li taj momentum koji graniči s trijumfom Plenković iskoristiti za provođenje zahtjevnih promjena, kako onih koje se čekaju desetljećima tako i novih koje se nameću zbog posljedica koronakrize. U svakom slučaju, Plenković više neće imati izgovor. Sad više između njega i očekivanja ne postoje ometači s realnom težinom. Čak su i simbolično posljednji među njima, poput Kovača ili Culeja, poraženi pri preferencijalnom glasovanju. HDZ kakav se godinama bunio protiv Plenkovića više, jednostavno, ne postoji.

S ovakvom rezultatskom razlikom, čini se da lijeva opozicija u ovoj rundi niti nije imala izglede protiv Plenkovića, premda su sva, očito manjkavo izvođena istraživanja sugerirala suprotno. Zato je sada i suvišno pretjerano analizirati pogreške u kampanji Restart koalicije, jer one vjerojatno niti nisu presudno dovele do ovog rezultata. Iako se Plenkovićeva izborna taktika kritički preispitivala, pokazalo se na ovim izborima da je i ona bila ispravna, osobito u tri ključne stvari: u personalizaciji kampanje, izboru “sigurnosti” kao glavnog izbornog gesla i upućivanju na nespremnost glavnih izazivača.

Premda je bilo naporno i arogantno, očito je djelovalo. Bernardić, kao dobroćudni nositelj listi s krupnim otpadom SDP-a i nekadašnje Kukuriku koalicije, s Grčićem i Ostojićem u prvom planu, nije uspio uvjeriti dovoljno građana u kompetentnost eventualne nove vlasti. Građanima je, pak, sigurnost u vremenu teške neizvjesnosti zbog korone bila važnija od osjećaja nezadovoljstva što i dalje žive u državi s izraženom korupcijom i klijentelizmom.

Tu je emociju i trenutak Plenković ispravno prepoznao i iskoristio, a Restartov pokušaj da HDZ-ov slogan “Sigurna Hrvatska” cinično izokrenu u “sigurna korupcija” ostao je samo slab, naivan pokušaj.

Jedini su stvarni pobjednici na ovim izborima, uz Andreja Plenkovića, organizatori liste Možemo, no i oni su, ustvari, pobijedili Bandića, a ne Plenkovića, pa čak ni Bernardića. Taj je rezultat manje značajan za budućnost ovog saziva Sabora i buduće vlade, a daleko je bitniji kao indikator za lokalne izbore dogodine, koji će vrlo vjerojatno označiti kraj duge i bremenite karijere zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, piše Jutarnji list.

HDZ je na parlamentarnim izborima održanima u nedjelju osvojio najviše mandata u osam izbornih jedinica i u inozemstvu, dok je Restart koalicija pobjedu odnijela u dvije izborne jedinice.

U I. izbornoj jedinici HDZ je dobio pet mandata, dok su Restart koalicija i Možemo osvojile po tri mandata. Most, Domovinski pokret i koalicija Pametno, Fokus i Stranke s imenom i prezimenom (SSiP) po jedan mandat.

U II. izbornoj jedinici HDZ je osvojio šest, a Restart koalicija četiri mandata. Domovinski pokret osvojio je dva mandata, Most jedan, te Možemo po jedan mandat.

U III. izbornoj jedinici Restart koalicija osvojila je šest mandata, HDZ pet, a Domovinski pokret, HNS i Reformisti po jedan mandat.

U IV. izbornoj jedinici HDZ je osvojio osam mandata, dok su Restart i Domovinski pokret dobili po tri mandata.

Slično su glasali i birači u V. izbornoj jedinici, gdje je HDZ još jednom osvojio osam mandata, a Restart i Domovinski pokret po tri mandata.

U VI. izbornoj jedinici HDZ je osvojio šest mandata, a Restart četiri. Domovinski pokret dobio je dva, a Možemo i Most po jedan mandat.

U VII. izbornoj jedinici HDZ je osvojio šest mandata, Restart četiri, a Možemo, Domovinski pokret, koalicija Pametno, Fokus i SSiP te Most po jedan mandat.

U VIII. izbornoj jedinici pobjedu je odnijela Restart koalicija osvojivši osam mandata, HDZ četiri, a Možemo i Most po jedan mandat.

U IX. izbornoj jedinici HDZ je osvojio osam mandata, Restart koalicija tri, Domovinski pokret dva i Most jedan mandat.

U X. izbornoj jedinici HDZ je osvojio sedam mandata, Restart njih tri, a Most dva. Domovinski pokret i koalicija Pametno, Fokus i SSiP jedan mandat.

U XI. izbornoj jedinici, za hrvatske građane izvan Hrvatske, pobjedu je odnio HDZ i osvojio tri mandata.

Od nacionalnih manjina, srpski predstavnici bit će SDSS-ovi Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević, Mađare će predstavljati Robert Jankovics, talijane Furio Radin, a Čehe i Slovake Vladimir Bilek.

Austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, ruske, rusinske, rumunjske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjince će i dalje predstavljati Veljko Kajtazi.

Glasači albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine svoje su povjerenje ponovno dali Ermini Lekaj

Analiza Eurostata
Članice Europske unije uvele su restriktivne mjere, poput ograničenja u međunarodnom zračnom prometu i preporuke za ostanak i rad od kuće, zbog spriječavanje širenja pandemije Covid 19.

To je utjecalo na uporabu naftnih derivata u prijvozu u prvih nekoliko mjeseci ove godine, objavio je prošloga tjedna Eurostat.  Prema preliminarnim podacima Eurostata, središnjeg statističkog ureda Europske unije, isporuke goriva pale su za oko 40 posto u odnosu na stanje od prije pandemije I lock downa.  U Hrvatskoj se prema rezultatima INA-e od prije mjesec dana, također vidi pad prometa naftnih derivata.

Ograničenja u zračnom prometu imala su veliki utjecaj na isporuke kerozina te se potražnja za ovim gorivom koje koriste zrakoplovi na mlazni pogon smanjila za 63 posto u odnosu na ožujak i za čak 75 posto u odnosu na prvi ovogodišnji mjesec.

Valja istaknuti kako je u travnju isporuka benzina pala u gotovo svim članicama EU-a. Najveća smanjenja izražena u postocima u odnosu na ožujak zabilježena su u Luksemburgu , Španjolskoj , Belgiji , Francuskoj i Italiji, stoji između ostaloga u analizi Eurostata