Hrvatska

Analiza DZS-a

Na godišnjoj je razini promet industrije rastao od početka 2021., s izuzetkom veljače kada je pao za 7,7 posto.

Ukupni promet industrije u veljači ove godine bio je za 21,9 posto veći u odnosu na isti mjesec godinu prije, a u odnosu na siječanj porastao je za 6,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u veljači je u usporedbi s istim mjesecom 2021. godine porastao na domaćem tržištu za 19,3 posto, a na nedomaćem za 25,7 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u veljači je najviše na godišnjoj razini porasla prodaja trajnih proizvodi za široku potrošnju, za 46,6 posto, prodaja energije za 44 posto, intermedijarnih proizvoda za 32,3 posto, kapitalnih proizvoda za 16,2 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 11,3 posto.

Na godišnjoj je razini promet industrije rastao od početka 2021., s izuzetkom veljače kada je pao za 7,7 posto.

U siječnju lani je zabilježen najmanji porast, za 1,7 posto u odnosu na siječanj 2020. godine, dok se od ožujka bilježio dvoznamenkasti rast prometa industrije na godišnjoj razini, a najveći u travnju, za 40,6 posto.

Na mjesečnoj je razini promet industrije u veljači ove godine, u odnosu na prethodni mjesec, povećan za 6,9 posto, pri čemu je na domaćem tržištu porastao za 7,6 posto, a na nedomaćem isto za 7,6 posto.

U veljači je u usporedbi sa siječnjem ukupna prodaja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana za 33,7 posto, energije za 28,6 posto, intermedijarnih proizvoda za 12,9 posto i kapitalnih proizvoda za 7,3 posto.

Istodobno je ukupna prodaja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostala nepromijenjena.

Priopćenje

Iz Jadranskog naftovoda (Janaf) u ponedjeljak su priopćili da je kod Pumpne stanice Melnice uočeno omečišćenje okoliša uslijed “povrede integriteta manipulativnog cjevovoda niske točke unutar postrojenja”, no ono ne utječe na sigurnost i rad naftovoda te na kontinuitet transporta.

Kako se navodi u priopćenju, tijekom rada na lokaciji Janafa, unutar ograde Pumpne stanice Melnice, uočeno je onečišćenje okoliša. Detekcijom je ustanovljena povreda integriteta manipulativnog cjevovoda niske točke unutar postrojenja. Lokalizirano onečišćenje ne utječe na sigurnost i rad naftovoda, kao i na kontinuitet transporta.

Na lokaciji se provodi sanacija tj. otkop onečišćene zemlje, koja se zbrinjava putem ovlaštene tvrtke, navode iz Janafa te dodaju da se provodi i pješački nadzor stanja okoliša, na kojem nema onečišćenja.

Nadležne institucije obavještene su o događaju i poduzetim mjerama. O daljnjim nalazima i postupanjima JANAF će pravodobno izvijestiti javnost, zaključuje se u priopćenju.

Sastaje se Nadzorni odbor

Ne bude li novih iznenađenja, u srijedu bi se trebao sastati Nadzorni odbor Ine i odabrati šest novih članova Uprave. Tko će zamijeniti Emanuela Kovačića, vladinog kandidata koji je naglo odustao od ulaska u Upravu, još se čeka objava Vlade, a uz preostala dva hrvatska buduća člana Miroslava Skalickog i Hrvoja Šimovića poznat je novi mađarski tim u Upravi.

Sándora Fasimona na poziciji predsjednika Uprave trebao bi zamijeniti Péter Ratatics, a Ferenca Horvatha i Josefa Simolu Berislav Gašo i Krisztián Pulay.

Sva tri nova molovca visoko kotiraju u menadžerskoj strukturi mađarske grupacije, ali i dobro poznaju Inu. Ratatics je sedam godina bio član uprave Ine, a u Zagrebu je uglavnom ostavio vrlo pozitivan dojam.

Slovi za osobu s izuzetnom sposobnošću komunikacije i konstruktivnosti u radu, vodeći računa o poslovanju kompanije. Naravno, ne zaboravljajući da je imenovan u Upravu od Mola. Na čelo Ine Ratatics dolazi s pozicije glavnog operativnog direktora Mola.

Berislav Gašo Hrvat je rođen i školovan u Njemačkoj, inženjer je strojarstva, te poslovne administracije, a poslovnu karijeru započeo je u McKinsey&Company, a potom dolazi u Inu, gdje prije 12 godina postaje izvršni direktor za korporativne usluge, a nakon toga uspinje se u Budimpešti na različitim menadžerskim pozicijama u grupaciji Mol, od financijskog sektora, Upstreama, a od 2016. je na član Upravnog odbora Mol Grupe.

Najmanje je znan treći novi član Uprave Krisztián Pulay, koji je u Molu od 2006., prethodno je radio za nizozemsku inženjersku tvrtku u Budimpešti, a od 2012. do 2016. radio je i u Hrvatskoj, na različitim pozicijama u Ina Investmentu. U Inu stiže s pozicije direktora MOL Group Investmenta.

Iz dosadašnje prakse, članovi uprave Mola ostaju na svojim pozicijama i u Budimpešti, a u Inu dolaze samo na sjednice Uprave, dok se predsjednik Uprave preseli u Zagreb i svakodnevno je prisutan u Ini.

Sve oko ine događa se u uvjetima kada se u Mađarskoj pogoršavaju ekonomski uvjeti, pada vrijednost forinte, a blokirano joj je 7,5 milijardi eura europskih sredstava, što je potez EK zbog navodne korupcije i nepoštovanja vladavine prava. Dakle, koristi se relativno novi mehanizam uvjetovanosti, koji je implementiran 2021. kako bi se osiguralo da se članice EU pridržavaju općih načela.

I dok Poljska daje potporu Mađarskoj, neke od država koje su uvijek bile protiv kažnjavanja Mađarske, poput Slovačke i Hrvatske, sada formalno kažu da žele da se Bruxelles i Budimpešta dogovore i da se Mađarskoj da još mjesec ili dva da ispravi nepravilnosti.

No, izjava hrvatske državne tajnice za Europu Andree Metelko-Zgombić ne ostavlja dvojbi da Hrvatska podržava mehanizam uvjetovanosti, dakle daje se podrška Bruxellesu, premda bi Hrvatska “voljela da Bruxelles i Budimpešta svoj spor riješe dogovorom”.

Ovaj pomak hrvatske politike s a priori obrane Mađarske svrstavanjem uz kritičare te države sasvim sigurno ima veze sa zbivanjima oko Ine gdje Vlada i Mađarska imaju suprotstavljene stavove oko upravljanja i nakon promjene sastava u Upravi slijede i pregovori oko promjene načina upravljanja u kojima Hrvatska želi ojačati svoje pozicije.

Okvire za pregovore još se utvrđuje na razini ministra gospodarstva Davora Filipovića i glavnog izvršnog direktora Mola Jozsefa Molnara, nakon čega će biti formirani pregovarački timovi koji će utvrditi detalje novog modela.

O tomu koliko će se približiti različite koncepcije koje žele imati u Ini, pri čemu Mol želi da Ina ostane ukomponirana u njegov sustav, a država da Ina bude samostalan subjekt, ovisit će i buduće ovlasti i djelovanje novih članova Uprave, piše Poslovni dnevnik.

Poruka iz HERA-e

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je na prošlotjednoj sjednici Upravnoga vijeća donijela Odluku o početku pružanja javne usluge opskrbe plinom krajnjim kupcima kategorija kućanstvo kojima prestaje ugovor o opskrbi plinom, izvijestila je HERA u petak.

Odlukom su propisani potrebni koraci i obveze sudionika na tržištu plina, kako kupci iz kategorije kućanstvo od 1. listopada 2022. ne bi ostali bez opskrbe plinom te kako bi mogli započeti koristiti javnu uslugu opskrbe plinom po reguliranoj cijeni. Promjena opskrbljivača i početak pružanja javne usluge opskrbe plinom, krajnjim kupcima kategorije kućanstvo kojima prestaje ugovor o opskrbi plinom za vrijeme važenja Uredbe, provest će se automatski, kažu u HERA-i.

HERA-ini nalozi u osnovi se svode na to da sva brojila moraju biti očitana do kraja ovog mjeseca i svim građanima koji žele prijeći iz tržišne usluge na jeftiniju uslugu u obvezi javne usluge, mora se omogućiti da se to dogodi sa 1. listopadom.

Uslijed trenutne situacije na tržištu plina, opskrbljivači plinom ovih dana obavještavaju kućanstva da povećavaju cijene plina od 1. listopada, ili da ugovor o opskrbi plinom po tržišnim načelima istječe 30. rujna 2022. i da opskrbljivač plinom ne namjerava produljiti ugovor ili pak da raskidaju postojeće ugovore o opskrbi plinom s 30. rujna. Razlog je taj što je nabavna cijena opskrbljivačima takva da im se ne isplati prodaja krajnjim kupcima po sadašnjim cijenama. U tom slučaju aktivira se mehanizam obveze javne usluge, kako kućanstva ne bi ostala bez plina.

U Hrvatskoj je oko 120 tisuća takvih kućanstava, a rješenje je za njih prelazak na javnu uslugu.

Trenutno u Republici Hrvatskoj opskrbu plinom krajnjih kupaca iz kategorije kućanstvo po tržišnim načelima obavlja ukupno 26 opskrbljivača, od kojih 15 nisu određeni za opskrbljivača u obvezi javne usluge, odnosno obavljaju opskrbu plinom isključivo po tržišnim načelima.

Državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić, početkom tjedna je nakon sastanka s opskrbljivačima plinom koji su u obvezi javne usluge izjavio da će plina biti dovoljno za sve, no neki tehnički problemi mogli bi se javiti za one koji prelaze iz tržišnog dijela usluge opskrbe plinom na obvezu javne usluge.

GP Zagreb Opskrba, dodao je, u stanju je primiti toliko novih korisnika i GP Zagreb mora primiti sve koji se jave za uslugu javne opskrbe pa će građani će svoj plin imati po cijeni koja je garantirana do 1. travnja iduće godine.

Analitičar

Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.

Slavonske županije su, kaže, posebno pogođene, budući da je to područje kontinentalne Hrvatske u tranziciji izgubilo prerađivačku industriju.

Podaci iz popisa stanovništva koje je objavio DZS pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske smanjio 2021. u odnosu na 2011. za 413.056 ili 9,64 posto, od čega je broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama.

Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).

Novotny navodi kako poljoprivreda u Slavoniji ima učešće u BDP-u slavonskih županija oko 14 posto, što je obilježje nisko razvijenih zemalja.

“Bez razvoja prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo, što će naravno negativno utjecati na postojeću ekonomsku strukturu”, istaknuo je Novotny.

Napominje kako su Vladine intervencije u tom području u većini financirane iz EU fondova što jednostavno nije dovoljno.

Zemlje članice EU, primjerice Poljska i Slovačka, kako je naveo, u svoja su deprivirana područja usmjerila veliki dio EU fondova i nacionalnih sredstava u cilju privlačenja direktnih stranih ulaganja u industrijskom sektoru.

Kao primjere dobre prakse Novotny je naveo poljsko Podkarpatsko vojvodstvo, u kojem je uz pomoć EU fondova i ulaganja privatnih zapadnih poduzeća stvorena nova industrijska struktura i otvorena brojna radna mjesta.

Slovačka je u istočna područja različitim poreznim povlasticama i EU fondovima privukla auto-industriji. Slično je učinila Rumunjska, a prije nekoliko godina, kazao je, mađarska je vlada privukla veliko ulaganje njemačkog BMW-a u deprivirana područja na istoku zemlje, oko grada Debrecina.

Novotny napominje i kako je austrijska vlada je u pokrajinu Gradišće, koja je zbog svog geografskog položaja desetljećima gubila stanovništvo, usmjerila u proteklih desetak godina oko 3,5 milijardi eura u projekte izgradnje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, projekte zdravstvenog turizma, dva velika veleučilišna kampusa i brojne male projekte prerađivačke industrije.

Slovenija je pak sustavnim regionalnim politikama privukla značajna inozemna ulaganja u depriviranim područjima Prekomurja i Kočevja, te na taj način otvorila radna mjesta koja su nestala propadanjem tekstilnih tvornica.

“Krajnje je vrijeme da se u Slavoniji, umjesto infrastrukturnih projekata, vladinim poticanim mjerama započne sustavno privlačiti prerađivačka industrija koja će se temeljiti na poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu”, istaknuo je Novotny navodeći kako primjerice u žitorodnom području Baranje ne postoji niti jedan mlin.

“Ciljanim mjerama vladine intervencije je nužno pokrenuti ulaganja privatnog sektora u prerađivačkoj industriji i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora”, kazao je.

Mišljenja je i kako su vladine politike povezane s upravljanjem državnim zemljištem desetljećima potpuno promašene.

Za ratarsku proizvodnju, kako j kazao, danas je potrebno okrupnjavanje, nikako ne održavanje malih poljoprivrednih gospodarstava.

Uz proizvodnju mlijeka je nužno dodati prerađivačke kapacitete, kako je to svojevremeno učinila Irska koja je iz EU fondova financirala ulaganja u oko 120 malih mljekara i proizvodnju sira.

Uz slične poljoprivredne površine kao što postoje u Hrvatskoj Irska danas izvozi sira i maslaca u vrijednosti oko 1,5 milijardi eura, dok je Hrvatska veliki uvoznik sira i maslaca, kazao je Novotny.

Manje površine se mogu specijalizirati za intenzivnu proizvodnju povrća, uz uvjet navodnjavanja, istaknuo je te dodao kako se u Hrvatskoj vrlo mali broj poljoprivrednih površina navodnjava unatoč činjenici da je Hrvatska jedna od tri zemlje u EU koje imaju najveće rezerve podzemnih voda.

“Vlada mora ubrzati regionalni razvoj Slavonije i središnje Hrvatske kako se ne bi reducirala samo na uski pojas Jadranske Hrvatske, koja unatoč renti položaja, uživa velike vladine poticaje za izgradnju prometne i turističke infrastrukture”, istaknuo je Novotny.

Putem e maila

Miroslav Živko, direktor Gradske plinare Zagreb, podnio je ostavku te se zahvalio zaposlenicima te gradske tvrtke. Živko je obavijestio zaposlene i članove Nadzornog odbora putem maila. U mailu nisu navedeni razlozi ostavke, doznaje Index.

Podsjetimo, Zagrebački holding nije poštovao proceduru vezano za kredit od 240 milijuna eura, što bi tri gradske tvrtke, koje su sudužnici tom kreditu – Gradsku plinaru Zagreb, Gradsku plinaru Zagreb – Opskrbu i Vodoopskrbu i odvodnju d.o.o. – moglo gurnuti u posebno nepovoljnu financijsku situaciju.

Isto tako, Zagrebački holding, u vrijeme dok su o kreditu raspravljali na Skupštini grada Zagreba, nije imao dozvolu, potporu i suglasnost Gradske plinare Zagreb za sudužništvo u kreditu. Naime, kako tvrdi član Nadzornog odbora Vlatko Kottnig, Nadzorni odbor uopće nije donio odluku o sudužništvu te tvrtke na kredit Zagrebačkog holdinga. Nisu ni mogli nakon što je direktor te tvrtke odbio potpisati odluku o sudužništvu.

“Nadzorni odbor nikad nije dao suglasnost na kredit jer direktor društva nije potpisao tu odluku. Skinuli smo tu točku dnevnog reda jer nismo imali o čemu raspravljati”, rekao je Kottnig u razgovoru za Index.

HERA naložila Plinari Zagreb da hitno uključi nove kupce
Nadalje, više od deset tisuća kućanstava i dalje je na čekanju kod zagrebačke Gradske plinare – Opskrba (GPZO) sa zahtjevom da postanu njezini kupci plina.

“Ne možemo sve pristigle zahtjeve tako brzo obraditi. U završnim smo razgovorima s vladom da se ova situacija razriješi”, poručili su iz GPZO-a, čija je uprava ljetos upozorila da neće moći primiti kućanstva koja će zbog očekivanog rasta cijena u komercijalnoj zatražiti prijelaz u javnu uslugu.

Očekivani trošak primanja novih kupaca uprava GPZO-a, predvođena Jeronimom Tomasom, procijenila je ljetos na 100 milijuna eura.

Borba za opstanak

Mali distributeri goriva traže pomoć države i obeštećenje za poslovne gubitke koje trpe uslijed tržišnih okolnosti i odluka vlade, ili da ih se pusti poslovati po tržišnim načelima. Predsjednik Udruge malih distributera goriva Armando Miljavac kaže da mali distributeri mjesecima traže i nude rješenja.

“Vlada RH treba omogućiti svim dionicima pravednu raspodjelu tereta ove krize. Dok mali distributeri funkcioniraju u netržišnim uvjetima potrebno im je osigurati pomoć i obeštećenje za poslovne gubitke koje trpe nepravedno uslijed tržišnih okolnosti i odluka vlade, a ne svojim postupanjem ili nesavjesnim poslovanjem. Dakle, ne tražimo ništa više nego to traže drugi, ili pomoć ili poslovanje prema slobodnim tržišnim načelima“, kaže Miljavac.

Mali vlasnici benzinskih pumpi tvrde da već gotovo godinu dana gomilaju gubitke zbog vladinih odluka o ograničavanju cijena goriva.

Uz brojne apele i dopise premijeru Andreju Plenkoviću i ministru gospodarstva Davoru Filipoviću, obratili su se danas i ministru financija Marku Primorcu. Ističu kako su “ogorčeni nerazumijevanjem načina poslovanja malih benzinskih postaja i prozivanjem za ostvarivanje profita prije energetske krize”.

Navode pritom da vlada “svojim odlukama već godinu dana malim distributerima uskraćuje pravo na zaradu” i to s temeljnim proizvodima koje stavljaju na tržište, jer nemaju mogućnost namirenja gubitaka iz drugih proizvoda kao što to imaju trgovci.

“Ponovna izmjena obračuna cijena goriva iz dvotjednog u jednotjedni onemogućava normalno poslovanje, odnosno zahtijeva da se svaki tjedan ispočetka revidira kompletno poslovanje, traže dostupni ili novi izvori robe, pregovara s dobavljačima, osigurava nove garancije plaćanja, mijenja poslovni proces koji uključuje dostavu, prodaju i sve potporne procese”, stoji u priopćenju.

Po njima, takve brze i nepredvidive promjene zahtijevaju ogromne ljudske i financijske resurse za provedbu i poslovanje u skladu sa zakonom, a sve to uz nedostatnu maržu za financiranje tekućih obaveza.

Dodaju kako su neki mali distributeri već otpustili dio djelatnika, nekima su odbijena kratkoročna zaduženja, a neki ne mogu dobiti prolongaciju bankovnih garancija ili nove garancije zbog uništenih poslovnih bilanci koje su ranije bile uredne.

Izjava Davora Filipovića u Bruxellesu

Hrvatska će na sastanku ministara energetike Europske unije podržati sve mjere, posebno one vezane uz cijenu plina i oporezivanje tvrtki koje su na snažnom porastu cijena energenata ostvarile ekstraprofite, izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u petak u Bruxellesu.

U Bruxellesu se održava veoma napeti sastanak ministara energetike EU-a s kojeg još uvijek nisu objavljeni službeni zaključci. Prema neslužbenim informacijama, države članice odbacile su prijedlog Europske komisije o ograničavanju cijena ruskog plina. Takav bi postupak prouzročio trenutačan prekid isporuke plina o kojem neke europske zemlje još uvijek uvelike ovise.

Neki se ministri zalažu za ograničenje cijena na sav uvezeni plin, a spominje se i ideja o zajedničkoj kupovini plina. Ministri uglavnom podržavaju oporezivanje viška profita koji su energetske kompanije ostvarile, ali i osiguravanje likvidnosti trgovcima kojima su marže sve veće. No čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde već je odbacila mogućnost pomoći energetskim kompanijama.

Energija glavni generator

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u usporedbi sa srpnjem proizvođačke cijene industrije ostale su nepromijenjene, dok je godišnja stopa rasta blago usporila drugi mjesec zaredom na 22,6% (s 23,6% u srpnju).

Glavni generator snažnog godišnjeg rasta proizvođačkih cijena je i dalje izražen rast cijena Energije (+79,2%) premda je također evidentirano usporavanje u odnosu na mjesec ranije kada je godišnja stopa rasta iznosila 87,2%. Dvoznamenkastu godišnju stopu rasta bilježe i osmi mjesec za redom intermedijarni proizvodi (+12,2% u kolovozu), međutim, prekinut je trend ubrzanja stope rasta koji je započeo u travnju ove godine. Isključimo li cijene energije, proizvođačke cijene porasle su za 10,3% godišnje.

Iako su ostvarile skromniji rast na godišnjoj razini u odnosu na srpanj, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu zadržale su u kolovozu godišnju stopu rasta iznad 30%, odnosno ostvarile su rast od 30,5%, dok su na mjesečnoj razini bile više za 0,5% (u odnosu na 1,8% u srpnju). Pri tome je rast cijena energije u odnosu na kolovoz 2021. iznosio 84% te je tako i treći mjesec za redom zabilježeno usporavanje rasta. Na mjesečnoj razini, proizvođačke cijene energije bile su niže za 0,1%, što je prvi pad nakon travnja 2021. godine. Isključujući cijene energije, proizvođačke cijene na domaćem tržištu bile su u kolovozu više za 11% godišnje. Proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda ostvarile su rast od 11,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Posljedično, u kumulativnom razdoblju od siječnja do kolovoza prosječna godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu iznosila je 27,4%.
Prema NKD-u, rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu na godišnjoj razini prije svega je potaknut većim cijenama u djelatnostima Rudarstva i vađenja koje su porasle 121,3% u odnosu na kolovoz prošle godine, a rast je posebice izražen u potkategoriji Vađenje sirove nafte i prirodnog plina. Cijene u kategoriji Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji rasle su za 54,6% i u Opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 1,6%.

Unutar prerađivačke industrije, snažnim stopama rasta i dalje prednjači proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+73,6%), a rast je zabilježen i u svim ostalim kategorijama NKD-a.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na nedomaćem tržištu u kolovozu su u odnosu na mjesec ranije bile niže za 0,6%, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 13,2%.

Rast proizvođačkih cijena zadržao se preko vrtoglavih 30 posto, ali osobito je važno primijetiti da se u području dvoznamenkastih vrijednosti zadržava i godišnji rast intermedijarnih proizvoda. Oni odražavaju i dalje prisutne poremećaje u lancima opskrbe i nedostatke inputa u proizvodnji pojedinih industrija. Sasvim je izgledno da tijekom 2022. do normalizacije opskrbnih lanaca neće doći stoga ne treba iznenaditi nastavak snažnog doprinosa rastu cijena od strane industrijskih neprehrambenih proizvoda. Iako je zabilježeno određeno usporavanje proizvođačkih cijena (prvenstveno zbog usporavanja cijena energije), indeks proizvođačkih cijena za kolovoz upućuje na i dalje izražene inflatorne pritiske koji će se ogledati i u indeksu potrošačkih cijena za kolovoz čija je objava na rasporedu DZS-a sljedeći petak.

Direktor Svjetske banke

Direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Jehan Arulpragasam u četvrtak je prvi puta službeno posjetio Rijeku, kazavši da je taj grad važno čvorište i da će to imati sve veći značaj na europskoj razini te da će u tom smislu Svjetska banka i dalje pružati podršku.

Jehan Arulpragasam je rekao da Svjetska banka sudjeluje u brojnim projektima te da je poduprla važan Rijeka Gateway projekt obnove riječkog prometnog pravca i modernizacije riječke luke te da je želio vidjeti rezultate tog projekta.

S Rijekom surađujemo preko 20 godina, a osim Rijeka Gateway projekta sudjelovali smo u projektima unaprjeđivanja odvodnje i smanjenja onečišćenja, a surađujemo i sa Sveučilištem u Rijeci, s Centom za transfer tehnologija, kazao je.

Arulpragasam je rekao da je od gradonačelnika želio čuti viziju razvoja Rijeke pa su razgovarali o društvenim i socijalnim pitanjima, ali i o razvoju vrhunskih tehnologija, zelenim tehnologijama i digitalizaciji.

Rijeka je po mnogočemu lider u Hrvatskoj, rekao je Arulpragasam spomenuvši pritom energetsku učinkovitost te naglasivši da je Rijeka važno čvorište. To će, nastavio je, imati sve veći značaj na europskoj razini i u tom smislu Svjetska banka će i dalje pružati podršku, rekao je.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović izjavio je da su razgovarali o mnogim temama, da Svjetska banka imala uspješno implementirane projekte u Rijeci.

Sada su fokusirani na Rijeka Gateway projekt, koji se polako ali sigurno dovršava, a riječka luka dobiva završni sjaj i novu infrastrukturu.

Rekao je da su razgovarali i o energetskoj krizi i vladinim mjerama, financiranju projektne dokumentacije i postavljanju novih solarnih elektrana na javnim zgradama.

Na sastanku su bili i pročelnik za financije Grada Rijeke Ante Mađerić, stručnjak za projekte u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj Luka Bačić te konzultantica Svjetske banke za energetski sektor Stephanie E. Trpkov.