Hrvatska

Pleković u Sloveniji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je na radnom sastanku sa slovenskim premijerom Robertom Golobom među ostalim razgovarao o proširenju LNG-ja na Krku.

Kako su potvrdili obojica predsjednika vlada, ispunjeni su svi uvjeti za potpisivanje sporazuma o solidarnosti između dvije države, posebno što se tiče plinskih veza.

“Razgovarali smo kako sadašnji terminal na Krku proširiti s namjerom da postane čvorište za Srednju Europu i da Slovenija u tome sudjeluje. Sa suradnjom više država multilateralna rješenja pravi su put za Europu kako bismo omogućili opskrbu plinom”, rekao je Golob, a Plenković je dodao:

“Spremni smo dovršiti sve potrebno da bi se potpisao sporazum. Spremni smo terminal na Krku unaprijediti u pogledu kapaciteta čime bi on dobio regionalni srednjeeuropski značaj. Suradnja bi bila sufinancirana europskim sredstvima kad je riječ o plinovodima, da poveže Sloveniju, Austriju, Njemačku, Mađarsku… I da ga iskoristimo na dobrobit srednjeeuropskih građana. Naši će eksperti pripremiti rješenja.”

Golob je istaknuo da postoji više opcija kao i da se moraju uskladiti konzorciji kupaca iz Slovenije, Austrije, Njemačke… “Također, moramo uskladiti kako će plin doći do tih kupaca”, dodao je.

Plenković je na Bledu iznio mogućnosti. “Lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU-a. EU napušta ruski plin najkasnije kroz tri godine, sto posto prelazi na druge izvore, a jedan od tih su partnerske države na južnom Mediteranu – Egipat, Izrael – tim se putovima može dopremati ukapljeni plin”, istaknuo je Golob.

Plenković se nadovezao: “Vezano uz LNG terminal, ideja je Hrvatske da bude na korist više zemalja. Zato dižemo kapacitete LNG-a u Omišlju. Da bi bio u punoj funkciji, bitno je proširiti plinovode prema Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, a iz Hrvatske direktno još prema Mađarskoj i BiH. Hrvatska ima značajna sredstva kroz Nacionalni plan otpornosti.”

Zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić 

Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore održalo je konferenciju za novinare u kojoj je istaknuto kako je novi zakonodavni okvir usporio razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i onemogućio razvoj postojećih projekata u visokoj fazi pripreme.

Udruženje je izradilo Position Paper u kojem su navedene najznačajnije prepreke u administrativnim postupcima pripreme i razvoja projekata OIE.

Prepreke koje su navedene kao najvažnije su zakonodavni okvir, neusklađenost propisa, priključenje na elektroenergetsku mrežu, prostorno planiranje i utjecaj na okoliš i prirodu.

Kao ključni razlog dodatnog usporavanja razvoja sektora navode nedonošenje većeg broja podzakonskih akata zakonima, a Uredba kojom se definira način dodjele energetskog odobrenja i pravila o priključenju na elektroenergetsku mrežu, kao i naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu, podzakonski su akti čije donošenje kasni od 155 do 430 dana, kažu u HGK.

Bez tih akata nije moguće razvijati projekte proizvodnje električne energije. Udruženje OIE HGK traži hitno donošenje podzakonskih akata te ubrzano rješavanje zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja.

Zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić  je također naglasio kako je nedostatak podzakonskih akata uzrok neizvjesnosti investitora te dodao da je potrebno osigurati transparentnost i predvidljivost poslovnog okruženja.

Udruženje OIE HGK također ističe da nedostatak poticaja za razvoj OIE, pogotovo za manje projekte, dodatno usporava razvoj sektora te da bi država trebala dati veću potporu tim projektima. Predlažu i da se poticaji osiguraju za lokalne projekte koji su usmjereni na zadovoljavanje potreba lokalne zajednice i razvoj održivog turizma.

U Hrvatskoj je u 2021. godini postavljeno oko 100 MW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, što je otprilike polovica planirane instalacije u skladu s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom. Udruženje OIE HGK procjenjuje da je potrebno instalirati 500 MW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije godišnje kako bi se postigao cilj od 50 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

Uz to, Udruženje OIE HGK ističe da bi sektor obnovljivih izvora energije mogao imati značajnu ulogu u oporavku gospodarstva nakon pandemije COVID-19, ali da je potrebno osigurati poticaje za razvoj projekata, donošenje nedostajućih podzakonskih akata te ubrzavanje administrativnih postupaka.

Ukupni razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je i dalje ograničen nedostatkom potrebnih podzakonskih akata i poticaja za razvoj projekata, te je potrebno donošenje hitnih mjera kako bi se osigurao daljnji razvoj sektora i postizanje ciljeva u pogledu obnovljivih izvora energije.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u najskorije vrijeme predložit će Vladi usvajanje uredbe vezane uz obnovljive izvore energije (OIE), najavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić najavio je u ponedjeljak da će ministarstvo uskoro pripremiti uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i uredba o izdavanju energetskih odobrenja.

Odgovornim se ne osjeća ni ministar graditeljstva koji ipak najavljuje nove izmjene Zakona iz 2021.

“Ja sam u ministarstvu dva mjeseca. Toliko o tome što bih ja to kočio. Postoji i mogućnost da i prije samog donošenja Zakona izmijenimo pravilnik o jednostavnim građevinama gdje bi pojednostavili da se bez građevinske dozvole mogu postavljati postrojenja”, rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić.

Potpredsjednik Vlade kojem je dopis o problemu uputio predsjednik HGK isti nije shvatio kao apel.

“Sve je to u pripremi. Nema nikakvog zapinjanja, blokiranja? Ma ne, ne… I nije taj dopis zaista niti bio tako intoniran tako da ja sam ga jutros još jednom dobro pročitao”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Za one iz oporbe dileme nema – za kočenje novih projekata odgovorni su HEP-a i resorni ministar Filipović.

“Zašto se to koči? Nitko sa zdravim razumom ne može shvatiti koji je tu interes osim ako nema prste, nekakav dogovor ili nešto. Dakle, ovo je skandalozno”, tvrdi šef SDP-a Peđa Grbin.

“Po broju solara smo drugi najniži u Europi, a mislim da najgora je jedna baltička zemlja, mislim nemaju sunca pa onda je logično da ih nemaju toliko puno, kod nas to naravno nije logično”, dodaje saborska zastupnica (Možemo!) Sandra Benčić.

Nije logično niti stručnjacima koji napominju da su na čekanju projekti većinom vezani uz vjetroelektrane i one solarne. Osim domaćih, zainteresirani su i brojni strani investitori.

“Ekvivalent onoga što uvozimo i plaćamo drugima, odnosno ne proizvodimo vlastiti je otprilike petina onih projekata koji čekaju i koji bi mogli biti realizirani”, rekao je Tomislav Capuder iz Zavoda za visoki napon i energetiku (FER).

Razdoblje od 6 plus 6 mjeseci

Jadranski naftovod (Janaf) sklopio je s tvrtkom Vitol ugovor o skladištenju 117.856 kubnih metara nafte na Terminalu Omišalj od 1. lipnja 2023. godine i to na razdoblje od šest plus šest mjeseci, priopćili su iz Janafa.

Vitol je tvrtka za trgovinu energijom i robom sa sjedištem u Švicarskoj

Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić ističe da je Janaf potvrdio kako je spreman zajedničkim djelovanjem, suradnjom i razumijevanjem s partnerima ostvariti daljnji razvoj energetskog sektora.

“Naše usluge i kapaciteti spremno odgovaraju na izazove naftnog tržišta današnjice. Sa zadovoljstvom ispunjavamo ulogu vrata srednje Europe i naftnog čvorišta ovog dijela Europske unije. Najbolji pokazatelj toga je raznolikost kompanija s kojima sklapamo ugovore o partnerstvu, kao i visoka popunjenost kapaciteta naftovodno-skladišnog sustava”, istaknuo je Adanić.

Naglasio je da je u razdoblju globalnih poremećaja na energetskom tržištu Janaf očuvao sigurnu opskrbu, zbog čega je prepoznat na naftnom tržištu, ali i od strane najviših tijela Europske unije.

Član Uprave Vladislav Veselica smatra kako je obnavljanje poslovnog odnosa s VITOL-om najbolji pokazatelj ispravnog strateškog usmjerenja Jadranskog naftovoda.

Poruka turskog investitora

Priopćenje Yildirim Grupe, koja želi preuzeti Petrokemiju, danas je ustvrdilo da su ispunili sve što je od njih tražilo Ministarstvo gospodarstva, ujedno obećavši da će modernizirati kutinsku tvrtku i realizirati sve predviđene planove koji uključuju obnovu i povećanje proizvodnje.

“Želimo kupiti Petrokemiju i obvezujemo se realizirati sve projekte u okviru investicijskog plana koji još nisu realizirani. Mi točno znamo kako napraviti preokret. Povećat ćemo kvalitetu proizvoda, izvrsnost u procesima i svijest o zaštiti okoliša kroz naše investicije”, kaže se u priopćenju Yildirim Grupe, iz koje naglašavaju da su uspješan preokret već napravili u tvornici za proizvodnju umjetnih gnojiva Gemlik u Turskoj, a preuzeli su i belgijsko-nizozemski Rosier, koji je također bio na rubu bankrota.

“Cilj nam je biti među prvih pet najboljih tvrtki za proizvodnju umjetnih gnojiva u Europi i vjerujemo da smo mi najbolja opcija za upravljanje Petrokemijom”, navode iz turske grupe.

Ističu i kako su informacije u medijima u potpunoj suprotnosti s njihovim stvarnim ciljevima koji su, kako tvrde, obnova, poboljšanje i zadržavanje proizvodnje umjetnih gnojiva u Petrokemiji.

“Želimo snažnu Petrokemiju kako bi se nosila s konkurencijom, te smo detaljno razradili projektne studije, studije utjecaja na okoliš i tržišne analize. Želimo ih implementirati kako bismo izgradili Petrokemiju jačom nego ikad prije”, kaže se u priopćenju.

“Želimo stvoriti dodanu vrijednost, nova radna mjesta u tvornici i preobraziti Petrokemiju u efikasnu i produktivnu tvrtku”, kažu uz ostalo u Yildirimu.

Naglašavaju da su tijekom prošle dvije godine ispunili sve što je od njih traženo i dostavili su državi, odnosno Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, apsolutno sve dokumente koji su od njih traženi, uključujući objašnjenje plana investicija i poslovnog plana.

Tvrde i da trenutno podupiru poslovanje društva s 15 milijuna eura, iako transakcija nije završena, što je po njima dokaz da im nije u interesu da se stanje u Petrokemiji dodatno pogorša.

Nadalje, suglasni su s usvojenim desetogodišnjim planom investicija u visini od 600 milijuna kuna koji između ostaloga obuhvaća i sva potrebna ulaganja u ekologiju, kao i sa strateškim planovima postojeće uprave društva o modernizaciji i razvoju Petrokemije d.d. tijekom istog razdoblja.

Isto tako, upoznati su i suglasni s usvojenim petogodišnjim poslovnim planom društva koji se zasniva na radu tvornice u punome kapacitetu ako to dozvoljavaju tržišne prilike, a kao budući vlasnik 54 posto Petrokemije spremni su s ostalim vlasnicima financijski ulagati u razvoj te kompanije ili pronaći na financijskom tržištu optimalnu financijsku strukturu za financiranje društva.

“Nadamo se kako ćemo s Vladom RH pronaći najbolje rješenje i završiti taj proces na zadovoljstvo svih zainteresiranih strana, na profesionalan i transparentan način i da će osigurati Petrokemiji uspješnu i sjajnu budućnost”, kažu u Yildirimu.

Ministarstvo i HGK

Svjetski dan prava potrošača tradicionalno se obilježava svake godine, u svrhu jačanja svijesti o pravima potrošača te promicanja aktivne rasprave s ciljem unapređenja potrošačke politike.

Ove godine povodom obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, organiziralo je zajedničku konferenciju pod nazivom „Osnaživanje potrošača u energetskoj tranziciji” kojom je naglasak stavljen na podizanje svijesti potrošača o važnosti energetske tranzicije te unaprjeđenje zaštite prava potrošača na energetskom tržištu u jeku energetske krize.

Jedan od ključnih prioriteta Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2021. do 2024. je poticanje politike održive potrošnje i energetske učinkovitosti.

Prema mišljenju najvećeg broja hrvatskih građana, korištenje energije iz obnovljivih izvora te ulaganje u energetsku učinkovitost je, uz razvrstavanje otpada, aktivnost koja ima najveći učinak na zaštitu okoliša i održivu potrošnju.

Uvodno su se sudionicima konferencije obratili državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović te predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher.

Državni tajnik Bujanović istaknuo je mjere koje Vlada poduzima kako bi pomogla građanima i gospodarstvu, kao i onim najranjivijima skupinama, s naglaskom na ograničavanje cijena plina, naftnih derivata i struje. „Uklanjanje prepreka i rasterećenje administrativnih postupaka koji ograničavaju veće korištenje energije iz obnovljivih izvora omogućava da svako kućanstvo koje se odluči na solarnu elektranu postane neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.‟, istaknuo je državni tajnik Bujanović.

„Na razini EU održivost, energetska učinkovitost i zelena tranzicija strateške su teme, a energetski izazovi s kojim smo suočeni, zahtijevaju i odgovorno ponašanje svih u opskrbnom lancu. Hrvatska gospodarska komora kroz cijeli niz aktivnosti nastoji educirati gospodarstvenike i biti im platforma za prijenos i razmjenu znanja i iskustva, s ciljem stvaranja otpornijeg, održivog gospodarstva. U svjetlu geopolitičke, energetske i resursne krize, potreba transformacije postaje sve izraženija.‟, istaknuo je Zaher.

U cilju pravovremenog informiranja i savjetovanja potrošača, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u izravnoj komunikaciji s potrošačima putem nekoliko komunikacijskih kanala koji su potrošačima svakodnevno na raspolaganju, kao što su besplatni telefon za potrošače, mail Prava potrošača te Centralni informacijski sustav za zaštitu potrošača.

Tijekom prošle godine, Ministarstvo je odgovorilo na oko 4 tisuće potrošačkih poziva, te na više od 3 tisuće pisanih upita.

Konferencija RePowerEU

Jadranski naftovod (Janaf) strateška je državna firma koja dobro radi i jamac je sigurnosti opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja, rečeno je u srijedu na Janafovoj međunarodnoj konferenciji “RePowerEU: Aktualni izazovi europske energetske sigurnosti”.

“Janaf dobro radi, investira i spreman je biti partner svim zemljama u okruženju kako bi im omogućio sigurnost opskrbe naftom”, rekao je ministar gospodarstva Davor Filipović.

Ustvrdio je da se Hrvatska profilira kao regionalno energetsko čvorište tako da osigurava dobavu energenata za susjedne države i pouzdan je partner susjedima kada je riječ o transportu naftom.

Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić rekao je da su u protekle tri godine bile pravi test spremnosti za sve koji se bave energetikom te da je taj sektor pokazao otpornost i spremnost za prilagodbu.

Janaf je, naveo je, cijelo to vrijeme osigurao sigurnu opskrbu hrvatskih energetskih potreba kao i onih unutar EU-a i zemalja u okruženju, dodavši kako je Janaf ostvario odlične poslovne rezultate.

Janaf je spreman povezivati naftne kompanije s tvrtkama u okruženju i njihovim krajnjim korisnicima te preuzeti ključnu ulogu jednog od naftnih čvorišta europskog kontinenta, rekao je Adanić.

Instalirani kapaciteti Janafa su 24 milijuna tona godišnje.

“Danas smo suglasni da želimo snažniju i energetski neovisniju Europu. Zahvaljujući instrumentima kao što je REPowerEU dobit ćemo alate za prilagodbu budućim izazovima”, rekao je Adanić.

Janaf je, kako je rekao, izradio strategiju razvoja i tranzicije za razdoblje od 2020. do 2030. godine, s ciljem transformacije iz naftne i transportno skladišne u održivu energetsku kompaniju.

Član Uprave Janafa Vladimir Veselica podsjetio je da Janaf ima ugovor s MOL-om, što je jamstvo stabilne opskrbe rafinerija u vlasništvu MOL Grupe. Kaže da su u tijeku pregovori o novom ugovoru.

Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev rekao je da je program REPowerEU uz ostalo namijenjen prestanku ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, što je europske porezne obveznike stajalo gotovo 100 milijardi eura godišnje.

Još lani, kazao je, pokušaj prekida dotoka energenata iz Rusije smatrao se gotovo nemogućim, dodavši da su promjene u europskom energetskom sustavu urodile plodom. Tako od lanjskog rujna ruski plin čini samo osam posto ukupnog plina uvezenog u EU, a prvi dobavljač plina u Europi više nije Rusija nego Norveška. U manje od godinu dana, rekao je Zlatev, ruski plin zamijenjen je ukapljenim prirodnim plinom.

Uveden je i niz novih mjera kao i sankcije Rusiji, uz ograničenje uvoza nafte, pri čemu nije ugrožena zelena tranzicija Europe, dodao je. Naime, 2022. godine europske emisije ugljičnog dioksida smanjene su za 2,5 posto.

Zlatev kaže da će idućih mjeseci članice EU-a iznijeti planove za plan REPowerEU, koji uz ostalo traži povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije.

Piše Večernji list

Koči li država preuzimanje kutinske Petrokemije, dok 1300 radnika strahuje za posao, pita u srijedu Večernji list, prenoseći tvrdnje sadašnjih vlasnima da produljenje okolišne dozvole nije razlog zaustavljanja prijenosa vlasništva.

Produljenje okolišne dozvole nije razlog zaustavljanja prijenosa vlasništva jer to nitko nije tražio, tvrde sadašnji vlasnici, dok u ministarstvu kažu da od njih traže garanciju da će im produljiti dozvolu, što ne mogu dok se tvornica ne modernizira, navodi dnevnik.

Okolišna dozvola nije sporna jer njezino produljenje nije ni traženo. Turski Yildirim dobro zna da postojeća istječe sljedeće godine, baš kao što je toga svjesna i tvrtka Terra mineralna gnojiva te od države ne traži ništa na što se država već nije obvezala. Ili najkraće, samo želi prijenos postojećeg ugovora, odnosno da Turci napokon uđu u vlasništvo kutinske Petrokemije.

Tvrde tako Večernjakovi sugovornici iz PPD-a, tvrtke koja je s Inom vlasnica Terre, koja pak drži trenutačno 54,52 posto jedine hrvatske tvornice mineralnih gnojiva. Petrokemiju je preuzela potkraj 2018., a prije četiri mjeseca s Yildirimom potpisala prijenos većinskog dijela tvrtke, ali strani holding još nije ušao u njezinu vlasničku strukturu.

U Ministarstvu gospodarstva kažu da je od njih zatraženo produljenje okolišne dozvole koja vrijedi još u 2024., a Ministarstvo je ne može izdati jer ne želi raditi mimo zakona.

“Okolišne dozvole nisu problem jer je kupac upoznat sa svim okolnostima oko dozvola i pristao je na ono što od njega država dodatno traži. Ni Terra mineralna gnojiva ni kupac ne traže ništa novo, ništa dodatno, ništa na što se država već nije obvezala, traže samo prijenos postojećeg ugovora, a kupac je, pritom, čak pristao na ustupke, tj. na smanjivanje obveza države u odnosu na ono na što se država prije obvezala”, objašnjavaju neslužbeno u PPD-u kako je država, nakon potpisivanja ugovora o dokapitalizaciji, izdala revidiranu okolišnu dozvolu na četiri umjesto na sedam godina, što do danas nije izmijenjeno, ali Turci su pristali i na to stanje te se u posljednjoj verziji aneksa ugovora suglasili s konstrukcijom. U tome nema ničega nezakonitog, dodaju.

“Isključivo se traži poštivanje potpisanog ugovora, i to još uz ustupak kupca”, kažu pa dodaju i da su itekako u Petrokemiju, od preuzimanja njezina većinskog dijela, ulagali, piše Večernji list.

Novi prijedlog

Europska komisija je u utorak predložila reformu tržišta električne energije čiji je cilj kroz dugoročne ugovore osigurati stabilnost cijena i potaknuti investicije u obnovljive izvore energije.

U svojem prijedlogu Komisija nije dirala u postojeći način funkcioniranja kratkoročnog tržišta električne energije i umjesto toga predlaže dugoročne ugovore o kupovini električne energije kako bi računi potrošača za struju bili manje izloženi kratkoročnim promjenama cijena fosilnih goriva.

Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji. U vrijeme niske potražnje, primjerice noću, cijene su niže jer su za zadovoljavanje potražnje dovoljne količine iz obnovljivih izvora energije, čiji su troškovi proizvodnje vrlo niski, gotovo neznatni.

Kako raste potražnja tako se u proizvodnju uključuju i druge elektrane, primjerice nuklearke, termoelektrane na ugljen i u vrijeme najviše potražnje uključuju se plinske elektrane. Cijenu struje u svakom trenutku određuje zadnji proizvođač u lancu, u ovom slučaju elektrane na plin.

Cijene električne energije u posljednje dvije godine znatno su porasle, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu kada su cijene pline dosegnule rekordne razine.

Iako su neke države članice tražile da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji sustav, tvrdeći da će predložena reforma poticati postupno napuštanje fosilnih goriva i smanjiti njihov utjecaj na cijene električne energije.

Po novom prijedlogu, državne potpore za nova ulaganja u vjetroelektrane, solarnu energiju, hidroenergiju, geotermalnu i nuklearnu električnu energiju provode se kroz dvosmjerne ugovore za kompenzaciju razlike cijena.

Prema tim ugovorima, proizvođači na dulji rok prodaju struju po fiksnoj cijeni, neovisno o kratkoročnim kretanjima na tržištu.

Krajnji je cilj pružiti sigurne, stabilne uvjete za ulaganja u obnovljive izvore energije i energiju s niskim udjelom ugljika smanjenjem rizika i kapitalnih troškova, a istodobno izbjeći neočekivane profite u razdobljima visokih cijena.

Komisija ističe da će to biti ključni instrument za poticanje stabilnosti i predvidljivosti troškova energije diljem EU-a.

Prema prijedlogu, države članice će morati osigurati državna jamstva kako bi potaknuli sklapanje dugoročnih ugovora o kupnji električne energije. Ako cijene energije porastu do ekstremnih razina, državama članicama će biti dopušteno da privremeno reguliraju cijene za krajnje potrošače.

Komisija kaže da će ova reforma smanjiti utjecaj fosilnih goriva na račune potrošača i osigurati da se na tim računima osjete niže cijene energije iz obnovljivih izvora.

Jedan je od najvažnijih aspekata ovoga prijedloga jest širok izbor ugovora za potrošače i pružanje jasnijih informacija prije potpisivanja ugovora kako bi potrošači mogli ugovoriti sigurne i dugoročne cijene i tako izbjeći rizike i nestabilnost.

Ostavljena je mogućnost da se i dalje može imati ugovore s dinamičnim određivanjem cijena kako bi potrošači mogli koristiti električnu energiju u razdobljima kad je jeftinija (npr. za punjenje električnih automobila ili upotrebu dizalica topline) i tako iskoristiti varijabilnost cijena.

Predviđenom reformom države članice bit će obvezne uspostaviti opskrbljivače u krajnjoj nuždi za osiguravanje opskrbe svih potrošača električnom energijom.

Ranjivi potrošači koji kasne s plaćanjem računa bit će zaštićeni od isključenja električne energije.

U prijedlogu se mijenjaju i pravila o dijeljenju energije iz obnovljivih izvora. Potrošači će moći ulagati u vjetroelektrane ili solarne elektrane i višak solarne energije proizvedene na krovovima prodavati i susjedima, a ne samo svojem dobavljaču.

Prijedlog reforme treba potvrdu u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu da bi stupio na snagu.

Europski parlament podržao je u utorak nacrt mjera za veću stopu energetske obnove i smanjenje emisija stakleničkih plinova prema kojemu bi sve nove zgrade trebale imati nulte emisije od 2028. godine, a stambene zgrade biti barem u energetskom razredu E do 2030.

Zgrade u Uniji uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova, pokazuju podaci Europske komisije.

Eurozastupnici su podržali nacrt mjera s 343 glasa za, 216 protiv i 78 suzdržanih, a idući korak su pregovori s Vijećem o konačnoj verziji propisa.

Dobro za INA-u

Preuzimanje OMV-a Slovenije dobro je za Inu, ocijenio je u utorak ministar gospodarstva Davor Filipović na predstavljanju vladina paketa pomoći građanima i gospodarstvu.

To je dobra stvar za Inu jer će proširiti tržište, a to je važno nakon modernizacije rafinerije u Rijeci, rekao je Filipović i dodao da će dio proizvoda iz te rafinerije biti usmjeren na slovensko tržište.

Modernizacija riječke rafinerije po njegovim će riječima unaprijediti i Inin tržišni položaj u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Ina i MOL korak su bliže preuzimanju OMV-a Slovenija, a budući da je za transakciju potrebno odobrenje za spajanje, MOL grupa sada prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji kako bi se preuzimanje moglo provesti, priopćeno je u utorak iz Ine.

Ina i MOL su 2021. godine postigli dogovor o preuzimanju OMV-ovog udjela od 92,25 posto u tvrtki OMV Slovenija d.o.o., u kojemu Ina već ima udio od 7,75 posto. Transakcija podliježe odobrenju koncentracije pa MOL prodaje 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji.

OMV Slovenija d.o.o. upravlja drugom po veličini maloprodajnom mrežom koja broji 120 benzinskih postaja u cijeloj Sloveniji i posluje pod četiri različite robne marke – OMV, Euro Truck i Avanti/DISKONT. U transakciju ulazi i veleprodajno poslovanje preuzete kompanije.

Odgovarajući na pitanja novinara, Filipović je rekao da revizija poslovanja HEP-a još traje i da će s rezultatima izići kad ona bude gotova.

Premijer Andrej Plenković rekao je da će se HEP dokapitalizirati “uskoro” te istaknuo da HEP, posebno u trenutnim okolnostima energetske krize u kojima mu na teret pada dobar dio subvencija za struju i plin, treba ostati u državnom vlasništvu.

Kada je riječ o cijenama goriva, rekao je da će one biti i dalje regulirane, pa i za vrijeme turističke sezone.

Upitan bi li Hrvatska sudjelovala u izgradnji novoga bloka Nuklearne elektrane Krško, odgovorio je da je Hrvatska načelno spremna biti partnerom Sloveniji u tome poslu.

Najviše za cijene energenata

Najveći dio četvrtog Vladinog paketa mjera pomoći, vrijednog 1,7 milijardu eura, odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije za što će država osigurati 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura.

Predstavljajući četvrti paket mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, premijer Andrej Plenković u utorak je naglasio kako nastavljaju s mjerama želeći dati odgovor na globalnu ekonomsku krizu i inflatorne pritiske s kojima smo suočeni.

Do kraja rujna ista cijena za el. energiju, do kraja ožujka iduće godine za plin

Prema paketu mjera, cijena električne energije za kućanstva, za javni i neprofitni sektor, za malo poduzetništvo te poduzetnike do kraja rujna ostaje na istoj razini kao i u jesenskom paketu koji je vrijedi do 31. ožujka, a na snagu je stupio 1. listopada prošle godine.

Kod kućanstava mjera se odnosi se na ukupno 2.115.552 mjernih mjesta i vrijedna je 82 milijuna eura, u javnom i neprofitnom sektoru mjera obuhvaća 13.080 korisnika i vrijedna je 50 milijuna eura, dok je za sektor poduzetništva mjera ukupno vrijedna 464 milijuna eura.

Cijena plina neće se mijenjati do travnja iduće godine za kućanstva, javni i neprofitni sektor te za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a ukupna vrijednost mjere je 150 milijuna eura.

Produžuje se, također do travnja iduće godine, i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a vrijednost mjere je 35 milijuna eura.

I dalje će biti snižene trošarine na naftne derivate (bezolovni motorni benzin, dizel i loživo ulje), a ukupna je vrijednost mjere 133 milijuna eura.

Do travnja iduće godine ostaje nepromijenjena i jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Vrijednost mjere je 267 milijuna eura, a odnosi se na 159.000 kupaca (npr. gradove Zagreb, Sisak, Zaprešić, Velika Gorica).

Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana Vlada će osigurati 169 milijuna eura te će tako za potpore umirovljenicima biti osigurano ukupno 75 milijuna eura kroz jednokratne naknade te ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore za nezaposlene hrvatske branitelje ukupno su vrijedne 35 milijuna eura, potpore korisnicima doplatka za djecu 9 milijuna eura, a samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna 2,3 milijuna eura (povećava im se koeficijent za izračun osnovice plaće s 0,8 na 1,2).

Jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 eura dobit će 60 tisuća nezaposlenih (ukupno 6 milijuna eura), a nepromijenjena će ostati cijena obroka za studente (vrijednost potpore za 111 tisuća studenata ukupno 8 milijuna eura).

Primateljima dječjeg doplatka isplatit će se u travnju posebna novčana naknada (128 tisuća obitelji odnosno 230.000 djece), a ovisno o broju djece iznosit će od 45 do 160 eura.

Premijer je najavio i manju izmjenu u košarici proizvoda čija je cijena fiksirana te će na sjednici Vlade u četvrtak donijeti odluku kojom se iz košarice “miču”, svinjska lopatica i vratina, a dodaje se carsko meso, te će ubuduće fiksna cijena biti za osam proizvoda.

Za energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije potpore će ukupno iznositi 291 milijun eura pri čemu se do kraja godine nastavlja s postojećim potporama stradalima u potresu.