Grčka

Tamošnje vlasti su, također, objavile kako Grčka namjerava zatvoriti svoje elektrane na ugljen u sljedećih osam godina. Vjetar, Sunce i hidroenergija bi do tada u proizvodnji energije trebali sudjelovati s najmanje 35 posto u odnosu na oko 15 posto u 2016. godini. Riječ je o ulaganjima od oko devet milijardi eura.

Posrijedi su doprinosi koje kompanije u Grčkoj nisu uplaćivale u sustav mirovinske skrbi, dijelom i zbog dužničke krize. Vlada također želi poboljšati ukupnu bilancu sustava kako bi ojačala njegovu održivost, dodaje Reuters.

Projekt predvodi zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Notis Mitarachi a prva faza uključuje prodaju tranše od 12 milijardi eura potraživanja. Ukupni je iznos potraživanja oko 35 milijardi eura. Proces neće uključivati sekuritizaciju jer bi se vrijednosnice pokrivene imovinom mogle tretirati kao zaduživanje i time izazvati probleme s Eurostatom, kazao je jedan od dužnosnika za Reuters.

Vlada će umjesto toga nastojati prodati potraživanja sustava mirovinske skrbi privatnim ulagačima za gotovinu i dogovoriti s njima plan podjele zarade od naplate. Potraživanja će se prodavati uz popust u odnosu na nominalni iznos.

Potencijalni kupci morat će angažirati banku ili financijsku tvrtku u ulozi posrednika, kao što rade i fondovi pri kupnji nenaplativih kredita od banaka. Plan će obuhvatiti potraživanja počevši od 31. prosinca 2014. a fokus je na iznosima većim od 100 tisuća eura.

Ministar rada Yannis Vroutsis opovrgnuo je u četvrtak u priopćenju plan o prodaji 12 milijardi eura potraživanja sustava mirovinske skrbi. Unatoč tome, vladini dužnosnici koji su razgovarali za Reuters ustrajali su u svojim navodima.

Dodali su da vlada planira dotjerati postupak do kraja ove godine i krenuti s pripremama u prvom tromjesečju 2020. kako bi se prodaja mogla organizirati u razdoblju od travnja do lipnja. Vlada također traži savjetnika za prodaju, dodaje Reuters.

Obraćajući se medijima, bugarska ministrica energetike Temenuzhka Petkova izjavila je kako je jedan teret predviđen za isporuku u drugom tromjesečju, a drugi će ga pratiti tijekom trećeg kvartala, prenosi Reuters.

Petkova je dodala da je jedan teret kupljen od Chenierea, a drugi je kupljen od BP-a. Prvi brod već je isporučen na grčki terminal Revithoussa LNG. Bugarska je potpisala sporazum s grčkom državnom DEPA-om za dodatnu isporuku malog obima, jer zemlja želi smanjiti svoju ovisnost o ruskom prirodnom plinu.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Grčka je “bankama BNP Paribas, Citi, Credit Suisse, Goldman Sachs International Bank, HSBC i JP Morgan dodijelila posao zajedničke organizacije izdanja nove obveznice iskazane u eurima” s rokom dospijeća od 10 godina, navodi se u priopćenju Atenske burze. Izvori bliski financijskom sektoru navode da bi vrijednost izdanja mogla iznositi oko 2,5 milijardi eura, uz kamatu od oko 4,0 posto.

Priopćenje je objavljeno tri dana nakon što je agencija Moody’s povisila ocjenu grčkih državnih obveznica s ‘B3’ na ‘B1’, što pomaže izdanju iako grčki dužnički papiri i dalje spadaju u kategoriju špekulativnih ulaganja, napominje profesor ekonomije s Atenskog sveučilišta Panayiotis Petrakis. Najavljeno izdanje bit će prvo od 2010. godine i duboke krize zbog koje je Grčka bila prisiljena zatražiti više paketa međunarodnih kredita.

Atena je zaključila treći i zaključni program međunarodnih kredita u kolovozu prošle godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će aktivnosti u grčkom gospodarstvu ove godine porasti 2,4 posto. Europska komisija zatražila je pak prošlog tjedna od Grčke da do kraja provede sve reforme koje je obećala kreditorima. Iz Bruxellesa su upozorili da je grčko gospodarstvo i dalje krhko zbog visokog javnog duga, nenaplativih kredita i visoke nezaposlenosti.

Parlament je dao Ciprasu 151 glas čime je osigurao natpolovičnu većinu. Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu od njih 300, a dodatnu podršku i šest glasova su mu pružili stranka Anel i nezavisni kandidati. Grčki protivnici dogovora drže da novo ime Republika Sjeverna Makedonija predstavlja pokušaj prisvajanja grčkog identiteta.

Dogovor o imenu je potpisan nakon nekoliko mjeseci pregovaranja. Spor oko makedonskog imena je gotovo 30 godina kvario veze Atene i Skoplja. Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena.

Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu od njih 300, i potporu jednog neovisnog zastupnika. Još četiri zastupnika reklo je da će mu dati potporu. Peti zastupnik, Spyros Danellis, objavio je u noći na utorak odluku da će glasati za Ciprasa. “Danellis je nazvao (čelnika stranke Potami) Stavrosa Teodorakisa kasno sinoć i rekao mu da će poduprijeti vladu”, rekao je dužnosnik Reutersu.

Čak i ako Cipras dobije povjerenje zastupnika, politička neizvjesnost u Grčkoj će se nastaviti jer će se vlada morati osloniti na potporu zastupnika izvan Syrize kako bi progurala svoje zakonske prijedloge. Cipras se nada da će parlament glasati o dogovoru o makedonskom imenu nakon glasanja o povjerenju vladi – ako povjerenje bude potvrđeno – te da će dovršiti planirane reforme prije novih izbora.

Aktualni mandat mu istječe u listopadu. Cipras je u petak čestitao makedonskom kolegi Zoranu Zaevu nakon povijesnog glasovanja zastupnika u Skoplju o promjeni imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija. Lopta je sada u grčkom polju jer će promjena imena stupiti na snagu tek kad grčki zastupnici ratificiraju ugovor koji su ljetos potpisali premijeri Zaev i Cipras.

Premda mu treba tek natpolovična većina, Tsipras ima uzak manevarski prostor (153 od 300 zastupnika). Njegov saveznik Panos Kammenos, ministar obrane i predsjednik suverenističke stranke zaprijetio je ostavkom.

Grčki premijer je prošli tjedan rekao da se parlament u Ateni mora do kraja mjeseca očitovati o Prespanskom ugovoru nazvanom po kraju u kojemu je potpisan. “Za deset dana, bez obzira na sve, čim budemo službeno obaviješteni o rezultatima (u makedonskom parlamentu) i kad utvrdimo da je sve u redu, glasovat ćemo” i odobriti taj ugovor, rekao je Tsipras za Open TV.

Ugovor je potpisan nakon nekoliko mjeseci pregovaranja. Spor oko makedonskog imena je gotovo 30 godina kvario veze Atene i Skoplja. Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena.

Posebno glasovanje o protokolu koji će Makedoniji omogućiti da postane članica NATO-a održat će se “odmah poslije” toga, dodao je grčki čelnik. Za ugovor je u makedonskom parlamentu glasovala potrebna dvotrećinska većina zastupnika. Atena se obvezala da će ukinuti veto na početak pristupnih pregovora Skoplja i EU-a kada se riješi pitanje makedonskog imena.

Naime, do prije svega nekoliko sati postojala je zemlja koju je Republika Hrvatska, zajedno sa više od stotinu država svijeta priznala pod njenim (do danas) ustavnim imenom. Možemo stoga reći kako je preminula Republika Makedonija rođena 8. rujna 1991. godine, a preminula 11. siječnja 2019. godine.

Za ustavne promjene, temeljem dogovora sjevernomakedonskog premijera Zaeva (koji je u Solunu prošle godine izjavio kako se ne smatra Makedoncem, nego građaninom svijeta) i Ciprasa u Solunu ( kojeg građani Sjeverne Makedonije više neće smjeti zvati slavenskim imenom u službenoj komunikaciji), glasovali su svi sobranijski zastupnici SDSM-a, sviju albanskih stranaka i 8 zastupnika VMRO-DPMNE-a koji su tim glasom istrgovali slobodu nakon zatvaranja zbog mirnih protuvladinih prosvjeda.

I inače, premijer Zaev, koji je došao na vlast neustavnom konstitucijom parlamenta (nije imao većinu od 61 zastupnika za konstituciju, nego 59), predizbornu kampanju je provodio putem prosvjeda koji su dobili naziv Šarena revolucija zbog iznimne potrebe za uništavanjem pročelja skopskih fasada raznoraznim bojama, a koje je financirao američki filantrop George Soros i njegova fondacije Otvoreno društvo.

Iako bismo mogli reći kako su ove ustavne promjene i promjena imena države nužan kompromis kako bi se zaustavila trodesetljetna blokada ulaska u euroatlantske institucije, upravo se u tome krije prva podvala. Nije, naime, Makedonija kriva za ne ulazak u rečene institucije, jer je to zemlja koja je na Balkanu bila prva spremna za ulazak u NATO, a podrška ulasku u EU do prije desetak godina bila je veća od 80 posto. Derogiranje podrške, institucionalni problemi i okretanje jednog političara (danas peštanskog azilanta) Rusiji zapravo je posljedica neracionalne grčke blokade, a ne njezin uzrok. Blokada je nastala usprkos ustavnim odredbama, tada još, Republike Makedonije o neaspiraciji na oteti joj egejski dio. Vrlo vjerojatno kao bojazan zbog genocida nad Makedoncima izvršenog u Egejskoj Makedoniji 1948. i 1949. godine.

Druga podvala ljudi koji opravdavaju današnje preminuće jer u dogovoru koji je protivno Ohridskom mirovnom i okvirnom sporazumu iz 2001. godine postigao Zoran Zaev s potpisnicima Tiranske platforme. Naime, Ohridski je sporazum odredio, zbog bojazni od novih etničkih sukoba, kako će nakon 2001. godine vlast stvarati uvijek pobjednička stranka dva konstitutivna naroda. Tiranska je platforma to prekršila te su, pod sponzorstvom Edija Rame i Hashima Tachija, sve albanske stranke u Makedoniji ušle u koaliciju. Osim federalizacije zemlje i dvojezičnosti na teritoriju cijele zemlje, dakle i u mjestima gdje nema Albanaca, tražili su i ukidanje makedonskog državljanstva. Pristavši na to danas, Sjeverna Makedonija, ustavno više nije nacionalna država Sjevernih Makedonaca (jer, eto postoje valjda i oni južni, grčkog podrijetla, iz grčke pokrajine Makedonija, koja nije sve do 1990. godine nosila to ime), nego građana Sjeverne Makedonije.
Za one kojima nije jasno o čemu se radi, prisjetimo se zašto smo 1989., 1990. i 1991. godine inzistirali na nominativima u nazivlju u Republici Hrvatskoj.

Treća podvala, ravna Goebbelsovoj propagandi, krije se u još jednom sporazumu koji je premijer Sjeverne Makedonije, apatrid po vlastitom priznanju, Zoran Zaev potpisao. Radi se o Sofijskom dogovoru. Građanin (svijeta) Zaev tada je Bojku Borisovu potpisao dokument prema kojem se u ima (tada još) Republike Makedonije odriče makedonske povijesti, te dopušta inspekciju bugarskog ministarstva prosvjete u makedonski kurikulum glede toga. Potpisao je kako je cijela povijest (tada još) Republike Makedonije počela s 1945. godinom, a sve prije bila je bugarska povijest. Tako se nedavno, nakon diplomatske note Bojka Borisova, morao službeno ispričavati što je Ilindenski ustanak i Kumanovsku deklaraciju nazvao makedonskim dijelom povijesti.

Četvrta je podvala u tome što se svi protivnici novonastalog stanja nazivaju rusofilima. Reći za građane zapadne Europe ili one koji su formativne godine proveli na Zapadu kako su rusofili , protuprirodan je blud, baš kao i zanemariti povezanost financijera Zaevljeve stranke sa Putinovim povjerenicima za Turski tok, ruskim poslovnjacima u Nekadašnjim otomanskim teritorijima Grčkoj.

Smrću Republike Makedonije, prema tome, možda jest načinjen korak prema ulasku u EU i NATO (gdje je, tada još, Republici Makedoniji odavno bilo mjesto) nego je ubijen cijeli jedan politički narod te prodana njegova povijest. U jednoj rečenici, Sjeverna Makedonija i njen novi ustav Makedonce kao naciju stavili u zakonski položaj u kakvom su bili prije Ilindenskog ustanka, piše Brodić za Direktno.hr.

Makedonski parlament u petak je izglasao izmjenu ustava kojom mijenja ime države u Republika Sjeverna Makedonija, kao što je dogovoreno s Grčkom čime se okončava 27-godišnji spor.

Za promjenu je glasao 81 od 120 zastupnika u parlamentu. Predstavnici oporbene stranke VMRO-DPMNE, protivnici sporazuma s Grčkom o novom imenu kojim je završio 27 godina dugi spor, bojkotirali su glasovanje. Dvije države dogovor o imenu postigle su u lipnju, no Makedonija će ga početi koristiti tek kad i parlament u Ateni ratificira taj sporazum.

Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena. Makedonski premijer Zoran Zaev je na početku sjednice parlamenta poručio zastupnicima da će promjena imena “otvoriti vrata budućnosti, makedonskoj budućnosti u Europi” i članstvu u sjevernoatlantskom savezu.

U isto vrijeme nekoliko je stotina ljudi duže od tri dana prosvjedovalo ispred Sobranja.

“Pun kufer deviza i jaki aprecijacijski pritisci na kunu”, telegrafski je potez središnje banke komentirao devizni analitičar jedne banke. U njemu se, kaže, iščitava i prešutna poruka središnje banke da u ovom dijelu godine ne želi znatnija otklizavanja tečaja ispod razine 7,40. Ostaje vidjeti hoće li ta poruka držati vodu do kraja godine i hoće li ovo ujedno biti i zadnja intervencija u 2018. ili će, kao u nekoliko navrata prijašnjih godina, pred sam kraj godine uslijediti još jedna.

Kako bilo, sama intervencija za profesionalne trgovce devizama zapravo i nije bila iznenađenje, a neki su i u dnevnim pregledima financijskih tržišta ovih dana isticali da bi daljnji pad tečaja euro/kuna mogao potaknuti reakciju HNB-a. Veličina intervencije ipak je ispala iznad očekivanja, jer otkup gotovo pola milijarde eura znači i da HNB u sustav koji već duže vrijeme obiluje likvidnošću pušta dodatnih 3,66 milijardi kuna.

Time će se višak likvidnosti, koji se zbog plaćanja obaveza korporativnog sektora prema državi ovih dana bio smanjio za oko 2,2 milijarde (na 21,4), ponovno vratiti na oko 25 milijardi kuna. Vezano uz ponudu deviza, bankari će reći kako nema naznaka da se baš ovih dana ističe neki specifičan ili jednokratan izvor povećane ponude, poput npr. realizacije nekog većeg projekta inozemnih investitora. Tako se velika ponuda umnogome pripisuje još jednoj dobroj turističkoj godini i s tim povezanim deviznim priljevom.

A koliko god se o povlačenju novca iz europskih fondova kod nas uglavnom govori u kontekstu slabe sposobnosti apsorpcije i podbačaja u odnosu na planove, fondovi EU sve su važnija varijabla i u priljevu deviza. U isto vrijeme, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke, podsjeća da bankama postepeno pada “stock” imovine u valutnoj klauzuli, a to utječe na potražnju, tj. smanjuje njihove potrebe održavanje deviznih pozicija. Jučerašnja devizna aukcija bila je treća u ovoj godini, a računajući i prethodne dvije HNB je ukupno u 2018. otkupio više od 1,2 milijarde eura, stoji u analizi Poslovnog dnevnika.

Na deviznom tržištu naša centralna banka već poslovično daleko češće intervenira kroz otkupe deviza, a ne prodaje. Dakle, usmjerene su na sprječavanje jačanja kune prema euru, a ne obrnuto. Ta činjenica uglavnom se zanemaruje u sporadičnim, ali ustrajnim potezanjima pitanja tečajne politike i “precijenjene kune”, uglavnom u paketu s pričama o konkurentnosti izvoza i izvoznika. Inače, zadnja intervencija kroz prodaju deviza (zbog naglih deprecijacijskih pritisaka) održana je još u rujnu 2015. a u svih 12 u međuvremenu HNB je od banaka otkupljivao eure.

Osim izvješća o deviznoj intervenciji, HNB je jučer objavilo i pregled privremenih rezultata poslovanja banaka. Od njih 23, 6 ih je u prvih devet mjeseci poslovalo s gubitkom, a 17 iskazalo dobit. Na razini sektora ostvareno je 5,25 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja. To je dvostruko više nego u istom razdoblju 2017. kad su im zarade bile pod utjecajem povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora. Lanjski 9-mjesečni rezultat je, naime, bio gotovo upola slabiji nego godinu prije.

Za razliku od usporedivog prošlogodišnjeg pregleda, u njemu su ovaj put tri banke manje nego lani. Osim Tesla štedne banke u stečajnom postupku, na listi više nisu ni dvije koje su same izabrale likvidaciju (Štedbanka i Primorska). HNB-ova tablica potvrdila je da su Zagrebačka i Privredna banka jedine u prva tri tromjesečja iskazale više od milijardu kuna (bruto) dobiti. U slučaju Zabe, dijelom zbog utjecaja Agrokora na lanjski rezultat, a dijelom i zbog pripajanja Prve stambene štedionice, ona je porasla mnogo snažnije (čak 190%) dosegnuvši 1,7 milijardi.

Istodobno, PBZ je iskazao 1,1 milijardu kuna dobiti prije poreza (porast od 23%), ali u njegovu slučaju rezultatu nije pridonijelo pripajanje Veneto banke. Erste banka je iskazala nepunih 905 milijuna kuna bruto dobiti, Raiffeisenbank Austria nepunih 430, a Splitska 364,2 milijuna kuna, s tim da je OTP koja je danas dio iste grupe ostvarila 228,9 milijuna, piše Poslovni dnevnik.