Grčka

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.

Tamošnje vlasti su, također, objavile kako Grčka namjerava zatvoriti svoje elektrane na ugljen u sljedećih osam godina. Vjetar, Sunce i hidroenergija bi do tada u proizvodnji energije trebali sudjelovati s najmanje 35 posto u odnosu na oko 15 posto u 2016. godini. Riječ je o ulaganjima od oko devet milijardi eura.

Posrijedi su doprinosi koje kompanije u Grčkoj nisu uplaćivale u sustav mirovinske skrbi, dijelom i zbog dužničke krize. Vlada također želi poboljšati ukupnu bilancu sustava kako bi ojačala njegovu održivost, dodaje Reuters.

Projekt predvodi zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Notis Mitarachi a prva faza uključuje prodaju tranše od 12 milijardi eura potraživanja. Ukupni je iznos potraživanja oko 35 milijardi eura. Proces neće uključivati sekuritizaciju jer bi se vrijednosnice pokrivene imovinom mogle tretirati kao zaduživanje i time izazvati probleme s Eurostatom, kazao je jedan od dužnosnika za Reuters.

Vlada će umjesto toga nastojati prodati potraživanja sustava mirovinske skrbi privatnim ulagačima za gotovinu i dogovoriti s njima plan podjele zarade od naplate. Potraživanja će se prodavati uz popust u odnosu na nominalni iznos.

Potencijalni kupci morat će angažirati banku ili financijsku tvrtku u ulozi posrednika, kao što rade i fondovi pri kupnji nenaplativih kredita od banaka. Plan će obuhvatiti potraživanja počevši od 31. prosinca 2014. a fokus je na iznosima većim od 100 tisuća eura.

Ministar rada Yannis Vroutsis opovrgnuo je u četvrtak u priopćenju plan o prodaji 12 milijardi eura potraživanja sustava mirovinske skrbi. Unatoč tome, vladini dužnosnici koji su razgovarali za Reuters ustrajali su u svojim navodima.

Dodali su da vlada planira dotjerati postupak do kraja ove godine i krenuti s pripremama u prvom tromjesečju 2020. kako bi se prodaja mogla organizirati u razdoblju od travnja do lipnja. Vlada također traži savjetnika za prodaju, dodaje Reuters.

Obraćajući se medijima, bugarska ministrica energetike Temenuzhka Petkova izjavila je kako je jedan teret predviđen za isporuku u drugom tromjesečju, a drugi će ga pratiti tijekom trećeg kvartala, prenosi Reuters.

Petkova je dodala da je jedan teret kupljen od Chenierea, a drugi je kupljen od BP-a. Prvi brod već je isporučen na grčki terminal Revithoussa LNG. Bugarska je potpisala sporazum s grčkom državnom DEPA-om za dodatnu isporuku malog obima, jer zemlja želi smanjiti svoju ovisnost o ruskom prirodnom plinu.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Grčka je “bankama BNP Paribas, Citi, Credit Suisse, Goldman Sachs International Bank, HSBC i JP Morgan dodijelila posao zajedničke organizacije izdanja nove obveznice iskazane u eurima” s rokom dospijeća od 10 godina, navodi se u priopćenju Atenske burze. Izvori bliski financijskom sektoru navode da bi vrijednost izdanja mogla iznositi oko 2,5 milijardi eura, uz kamatu od oko 4,0 posto.

Priopćenje je objavljeno tri dana nakon što je agencija Moody’s povisila ocjenu grčkih državnih obveznica s ‘B3’ na ‘B1’, što pomaže izdanju iako grčki dužnički papiri i dalje spadaju u kategoriju špekulativnih ulaganja, napominje profesor ekonomije s Atenskog sveučilišta Panayiotis Petrakis. Najavljeno izdanje bit će prvo od 2010. godine i duboke krize zbog koje je Grčka bila prisiljena zatražiti više paketa međunarodnih kredita.

Atena je zaključila treći i zaključni program međunarodnih kredita u kolovozu prošle godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će aktivnosti u grčkom gospodarstvu ove godine porasti 2,4 posto. Europska komisija zatražila je pak prošlog tjedna od Grčke da do kraja provede sve reforme koje je obećala kreditorima. Iz Bruxellesa su upozorili da je grčko gospodarstvo i dalje krhko zbog visokog javnog duga, nenaplativih kredita i visoke nezaposlenosti.

Parlament je dao Ciprasu 151 glas čime je osigurao natpolovičnu većinu. Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu od njih 300, a dodatnu podršku i šest glasova su mu pružili stranka Anel i nezavisni kandidati. Grčki protivnici dogovora drže da novo ime Republika Sjeverna Makedonija predstavlja pokušaj prisvajanja grčkog identiteta.

Dogovor o imenu je potpisan nakon nekoliko mjeseci pregovaranja. Spor oko makedonskog imena je gotovo 30 godina kvario veze Atene i Skoplja. Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena.

Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu od njih 300, i potporu jednog neovisnog zastupnika. Još četiri zastupnika reklo je da će mu dati potporu. Peti zastupnik, Spyros Danellis, objavio je u noći na utorak odluku da će glasati za Ciprasa. “Danellis je nazvao (čelnika stranke Potami) Stavrosa Teodorakisa kasno sinoć i rekao mu da će poduprijeti vladu”, rekao je dužnosnik Reutersu.

Čak i ako Cipras dobije povjerenje zastupnika, politička neizvjesnost u Grčkoj će se nastaviti jer će se vlada morati osloniti na potporu zastupnika izvan Syrize kako bi progurala svoje zakonske prijedloge. Cipras se nada da će parlament glasati o dogovoru o makedonskom imenu nakon glasanja o povjerenju vladi – ako povjerenje bude potvrđeno – te da će dovršiti planirane reforme prije novih izbora.

Aktualni mandat mu istječe u listopadu. Cipras je u petak čestitao makedonskom kolegi Zoranu Zaevu nakon povijesnog glasovanja zastupnika u Skoplju o promjeni imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija. Lopta je sada u grčkom polju jer će promjena imena stupiti na snagu tek kad grčki zastupnici ratificiraju ugovor koji su ljetos potpisali premijeri Zaev i Cipras.

Premda mu treba tek natpolovična većina, Tsipras ima uzak manevarski prostor (153 od 300 zastupnika). Njegov saveznik Panos Kammenos, ministar obrane i predsjednik suverenističke stranke zaprijetio je ostavkom.

Grčki premijer je prošli tjedan rekao da se parlament u Ateni mora do kraja mjeseca očitovati o Prespanskom ugovoru nazvanom po kraju u kojemu je potpisan. “Za deset dana, bez obzira na sve, čim budemo službeno obaviješteni o rezultatima (u makedonskom parlamentu) i kad utvrdimo da je sve u redu, glasovat ćemo” i odobriti taj ugovor, rekao je Tsipras za Open TV.

Ugovor je potpisan nakon nekoliko mjeseci pregovaranja. Spor oko makedonskog imena je gotovo 30 godina kvario veze Atene i Skoplja. Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena.

Posebno glasovanje o protokolu koji će Makedoniji omogućiti da postane članica NATO-a održat će se “odmah poslije” toga, dodao je grčki čelnik. Za ugovor je u makedonskom parlamentu glasovala potrebna dvotrećinska većina zastupnika. Atena se obvezala da će ukinuti veto na početak pristupnih pregovora Skoplja i EU-a kada se riješi pitanje makedonskog imena.

Naime, do prije svega nekoliko sati postojala je zemlja koju je Republika Hrvatska, zajedno sa više od stotinu država svijeta priznala pod njenim (do danas) ustavnim imenom. Možemo stoga reći kako je preminula Republika Makedonija rođena 8. rujna 1991. godine, a preminula 11. siječnja 2019. godine.

Za ustavne promjene, temeljem dogovora sjevernomakedonskog premijera Zaeva (koji je u Solunu prošle godine izjavio kako se ne smatra Makedoncem, nego građaninom svijeta) i Ciprasa u Solunu ( kojeg građani Sjeverne Makedonije više neće smjeti zvati slavenskim imenom u službenoj komunikaciji), glasovali su svi sobranijski zastupnici SDSM-a, sviju albanskih stranaka i 8 zastupnika VMRO-DPMNE-a koji su tim glasom istrgovali slobodu nakon zatvaranja zbog mirnih protuvladinih prosvjeda.

I inače, premijer Zaev, koji je došao na vlast neustavnom konstitucijom parlamenta (nije imao većinu od 61 zastupnika za konstituciju, nego 59), predizbornu kampanju je provodio putem prosvjeda koji su dobili naziv Šarena revolucija zbog iznimne potrebe za uništavanjem pročelja skopskih fasada raznoraznim bojama, a koje je financirao američki filantrop George Soros i njegova fondacije Otvoreno društvo.

Iako bismo mogli reći kako su ove ustavne promjene i promjena imena države nužan kompromis kako bi se zaustavila trodesetljetna blokada ulaska u euroatlantske institucije, upravo se u tome krije prva podvala. Nije, naime, Makedonija kriva za ne ulazak u rečene institucije, jer je to zemlja koja je na Balkanu bila prva spremna za ulazak u NATO, a podrška ulasku u EU do prije desetak godina bila je veća od 80 posto. Derogiranje podrške, institucionalni problemi i okretanje jednog političara (danas peštanskog azilanta) Rusiji zapravo je posljedica neracionalne grčke blokade, a ne njezin uzrok. Blokada je nastala usprkos ustavnim odredbama, tada još, Republike Makedonije o neaspiraciji na oteti joj egejski dio. Vrlo vjerojatno kao bojazan zbog genocida nad Makedoncima izvršenog u Egejskoj Makedoniji 1948. i 1949. godine.

Druga podvala ljudi koji opravdavaju današnje preminuće jer u dogovoru koji je protivno Ohridskom mirovnom i okvirnom sporazumu iz 2001. godine postigao Zoran Zaev s potpisnicima Tiranske platforme. Naime, Ohridski je sporazum odredio, zbog bojazni od novih etničkih sukoba, kako će nakon 2001. godine vlast stvarati uvijek pobjednička stranka dva konstitutivna naroda. Tiranska je platforma to prekršila te su, pod sponzorstvom Edija Rame i Hashima Tachija, sve albanske stranke u Makedoniji ušle u koaliciju. Osim federalizacije zemlje i dvojezičnosti na teritoriju cijele zemlje, dakle i u mjestima gdje nema Albanaca, tražili su i ukidanje makedonskog državljanstva. Pristavši na to danas, Sjeverna Makedonija, ustavno više nije nacionalna država Sjevernih Makedonaca (jer, eto postoje valjda i oni južni, grčkog podrijetla, iz grčke pokrajine Makedonija, koja nije sve do 1990. godine nosila to ime), nego građana Sjeverne Makedonije.
Za one kojima nije jasno o čemu se radi, prisjetimo se zašto smo 1989., 1990. i 1991. godine inzistirali na nominativima u nazivlju u Republici Hrvatskoj.

Treća podvala, ravna Goebbelsovoj propagandi, krije se u još jednom sporazumu koji je premijer Sjeverne Makedonije, apatrid po vlastitom priznanju, Zoran Zaev potpisao. Radi se o Sofijskom dogovoru. Građanin (svijeta) Zaev tada je Bojku Borisovu potpisao dokument prema kojem se u ima (tada još) Republike Makedonije odriče makedonske povijesti, te dopušta inspekciju bugarskog ministarstva prosvjete u makedonski kurikulum glede toga. Potpisao je kako je cijela povijest (tada još) Republike Makedonije počela s 1945. godinom, a sve prije bila je bugarska povijest. Tako se nedavno, nakon diplomatske note Bojka Borisova, morao službeno ispričavati što je Ilindenski ustanak i Kumanovsku deklaraciju nazvao makedonskim dijelom povijesti.

Četvrta je podvala u tome što se svi protivnici novonastalog stanja nazivaju rusofilima. Reći za građane zapadne Europe ili one koji su formativne godine proveli na Zapadu kako su rusofili , protuprirodan je blud, baš kao i zanemariti povezanost financijera Zaevljeve stranke sa Putinovim povjerenicima za Turski tok, ruskim poslovnjacima u Nekadašnjim otomanskim teritorijima Grčkoj.

Smrću Republike Makedonije, prema tome, možda jest načinjen korak prema ulasku u EU i NATO (gdje je, tada još, Republici Makedoniji odavno bilo mjesto) nego je ubijen cijeli jedan politički narod te prodana njegova povijest. U jednoj rečenici, Sjeverna Makedonija i njen novi ustav Makedonce kao naciju stavili u zakonski položaj u kakvom su bili prije Ilindenskog ustanka, piše Brodić za Direktno.hr.

Makedonski parlament u petak je izglasao izmjenu ustava kojom mijenja ime države u Republika Sjeverna Makedonija, kao što je dogovoreno s Grčkom čime se okončava 27-godišnji spor.

Za promjenu je glasao 81 od 120 zastupnika u parlamentu. Predstavnici oporbene stranke VMRO-DPMNE, protivnici sporazuma s Grčkom o novom imenu kojim je završio 27 godina dugi spor, bojkotirali su glasovanje. Dvije države dogovor o imenu postigle su u lipnju, no Makedonija će ga početi koristiti tek kad i parlament u Ateni ratificira taj sporazum.

Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena. Makedonski premijer Zoran Zaev je na početku sjednice parlamenta poručio zastupnicima da će promjena imena “otvoriti vrata budućnosti, makedonskoj budućnosti u Europi” i članstvu u sjevernoatlantskom savezu.

U isto vrijeme nekoliko je stotina ljudi duže od tri dana prosvjedovalo ispred Sobranja.