Grčka

Dakle, “pomaganje Grčkoj” kroz milijarde eura kredita protiv kojega se bila dignula njemačka javnost donijelo je Njemačkoj 393 milijuna eura neto zarade. Otkupom grčkih obveznica od strane Europske državne banke, Njemačka je zaradila još 952 milijuna eura.

Kako kaže ekonomski analitičar Damir Novotny, u financijskom svijetu moralu jednostavno nema mjesta.

– Velika je utopija vjerovati da u međunarodnim odnosima postoji humanitarna pomoć. U grčkom slučaju bila je riječ o operaciji smanjenja dugovanja u kojoj je Grčka relaksirana za 250 milijardi eura duga – kaže Novotny koji objašnjava da se u takvim transakcijama zarađuje na kamatama i na razlikama.

– Treba također znati da su kamate u tim zaduživanjima bile i znatno niže od onih po kojima se Grčka zaduživala. Sretna je okolnost za Grčku da je upravo od Njemačke pribavljala novac jer ga Njemačka kao najjača europska ekonomija pribavlja po jako povoljnim uvjetima. Sve je to jednostavno biznis, a Njemačka je ekonomija kojoj se vjeruje i s kojom svi žele raditi – kaže Novotny.

“Grčka je sada spremna izaći iz postupka prekomjernog deficita, okrenuti stranicu proračunske štednje i otvoriti novo poglavlje rasta, investicija i zapošljavanja. Komisija će ostati uz grčki narod tijekom te nove faze”, dodaje Moscovici.

Ovo je druga ovotjedna dobra vijest za Grčku, nakon što je u ponedjeljak na temelju ocjene o provedbi reforme u okviru programa financijske pomoći dobila novu ratu pomoći od 7,7 milijardi eura. Prema projekcijama bonitetne agencije Moody’s, grčko gospodarstvo bi trebalo ove godine rasti po stopi od 1,5 posto, a sljedeće dva posto. Tijekom dugogodišnje recesije grčko se gospdarstvo smanjilo za čak 27 posto

Novi makedonski premijer Zoran Zaev obećao je u ponedjeljak da će produbiti prijateljstvo svoje zemlje s Grčkom kako bi se pronašlo rješenje za spor oko imena Makedonije i pokrenula procedura pristupanja EU-u i NATO-u.

“Znam da ako budemo imali prijateljske odnose i dobar pristup, da se može pronaći rješenje”, rekao je Zaev u Bruxellesu, gdje se sastao s čelnicima EU-a i glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

“Naši prijatelji grčki građani, putem vladajuće i oporbenih stranaka, podržat će Makedoniju na njezinu putu prema europskoj integraciji i NATO-u”, dodao je Zaev, ističući da je to njegov prioritet.

Grčka ne priznaje Skoplju pravo da koristi ime Makedonija kako se naziva jedna od njezinih pokrajina. Stoltenberg je kazao da Makedonija može ući u NATO samo ako se pronađe “uzajamno prihvatljivo rješenje” spora oko imena, pregovorima pod okriljem UN-a. “Tek tada će se moći početi napredovat”, rekao je glavni tajnik.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn zauzeo se za “kompromis u kojem svatko malo popusti, ali dobije puno više zauzvrat”. “Naravno, to neće biti lako”, priznao je, podsjećajući da će biti potreban “jednoglasan pristanak svih država članica” EU-a u svakoj fazi pristupnih pregovora.

“Ne možemo napredovati s privremenim rješenjima”, upozorio je. Makedonija je primljena u UN 1991. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM), što bi trebalo biti privremeno.

Novi makedonski premijer Zaev u ponedjeljak je doputovao u svoj prvi službeni posjet u Bruxelles, gdje se sastao s vodećim ljudima institucija EU-a i NATO-a. Makedonija ima status kandidata za članstvo u EU-u od 2005. godine, ali zbog spora oko službenog imena zemlje s Grčkom još nema datum za početak pregovora. “Krajnje je vrijeme da započnemo pregovore”, rekao je Zaev, nakon sastanka s povjernikom. “Za Makedoniju članstvo u EU nema alternative i pregovori o članstvu trebaju početi što prije”, istaknuo je.

Europska unija imala je posredničku ulogu u rješavanju duboke političke krize u Makedoniji koja je trajala u posljednje dvije godine. Za to vrijeme uopće nije bilo dijaloga između vlade bivšeg premijera Nikole Gruevskog i oporbe koju je predvodio Zaev. “Formiranje nove vlade pozitivna je stvar. Vaša zemlja je okrenula novu stranicu nakon političke krize koja je predugo trajala. Ovo je svježi početak, ali nema mjesta za samozadovolsjtvo”, istaknuo je Hahn.

Govoreći o pitanju otvaranja pregovora i činjenici da oni još nisu otvoreni unatoč ranijim preporukama Komisije, Hahn je rekao da “nikoga ne želi kriviti za to”. “Moramo raditi na rješenju, na kompromisu. Postoji tendencija da se sve vidi u perspektivi tko je gubitnik, a tko dobitnik. Dobar kompromis znači da svi malo popuste i na kraju zauzvrat dobiju više”, rekao je Hahn.

Grčka je do sada bila krajenje nepopustljiva po pitanju imena Makedonija, smatrajući da to ime pripada njezinoj baštini. S druge strane, makedonska strana nije odustajala od prava na svoje ime, stoga se Hahnova izjava može shvatiti kao poziv i jednoj i drugoj strani da malo popuste.

Austrijska naftna i plinska tvrtka OMV i ruska naftna tvrtka Gazprom Neft potpisali su sporazum o zajedničkoj suradnji u istraživanju i procjeni rezervi ugljikovodika u Iranu.

Ruska je strana posebno zadovoljna sporazumom zbog velikog iskustva OMV-a u istraživanju nafte i plina na području Bliskog istoka i posebno u Iranu. Uz to, iranska vlada je uvrstila OMV u skupinu 29 Zapadnih tvrtki za koje smatra drži da su kvalificirane za rad na naftnim i plinskim projektima u Iranu, dok je takva suradnja s ruskim naftašima u skladu s novom strategijom OMV-a, javlja novinska agencija UPI.

Čelnici ruske plinske tvrtke Gazprom, grčke plinske tvrtke DEPA i talijanske energetske tvrtke Edison potpisali su o suradnji na ostvarenju projekta plinovoda IGI Posejdon. Sporazumom se predviđa suradnja u pronalaženju južne trase za ruske isporuke prirodnog plina preko Turske i Grčke do Italije. Tri potpisnice će koordinirati napore u razvoju i ostvarenju projekata Turski tok i Posejdon koji bi trebao dovesti ruski plin s tursko-grčke granice do Italije. Sporazumom se također predviđa i proširenje suradnje vezane za ruske isporuke plina tim zemljama, javlja rumunjski portal ‘Energy World Magazine’.

Hrvatska i Grčka imaju mnogo zajedničkih projekata, posebno na gospodarskom polju i zajednički im je interes podržati stabilnost i europsku perspektivu za sve zemlje u regiji, rekao je u srijedu ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier nakon sastanka s grčkim kolegom Nikosom Kotzjasom u Ateni.

Potpredsjednik vlade i šef hrvatske diplomacije na zajedničkoj je konferenciji za novinare zahvalio domaćinu na inicijativi za jačanjem bilateralnih odnosa i podsjetio da je zadnji put neki hrvatski ministar vanjskih poslova bio u Grčkoj 2008., te da dvije zemlje ove godine slave 25. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa. “Zajednički interes Hrvatske i Grčke je podržati stabilnost i europsku perspektivu za sve zemlje u regiji koje su kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU, što zahtijeva dobru koordinaciju”, rekao je Stier izrazivši nadu da “danas činimo dobar korak u tom smjeru”.

“Imamo mnogo zajedničkih projekata, napose na gospodarskom polju na kojima možemo i spremni smo surađivati”, rekao je nadalje. U ranu jesen održat će se sjednica Gospodarskih komora dviju zemalja u Zagrebu na kojoj će se razgovarati o tome kako reaktivirati međuvladin odbor kako bi dvije zemlje radile na projektima u turizmu, infrastrukturi i energetici, rekao je Stier.

Dvije zemlje surađuju i u okviru Jadransko-jonske inicijative gdje Grčka igra vrlo važnu ulogu, a toj inicijativi veliku važnost pridaje i Hrvatska, ali i u kvadrilaterali Grčka, Bugarska, Hrvatska i Rumunjska.

U Ateni su Stier i Kotzjas potpisali Program kulturne, znanstvene i obrazovne suradnje kojom je dogovorena organizacija izložbi, razmjena studenata, znanstvenika, umjetnika i priznavanje diploma i suradnja UNESCO-a i Vijeća Europe. “To je dobar korak za razmjenu studenata, umjetnika i znanstvenika obiju zemalja”, rekao je Stier i zahvalio Grčkoj jer je podržavala europske i euroatlantske napore Hrvatske dok je bila kandidatkinja za članstvo.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Stier je ponovio da službeni Zagreb podržava europsku perspektivu za sve države u regiji. “Zato vjerujem da je važno održati otvorena vrata EU-a za sve one koji žele ispuniti kriterije i postati članice (…) jer koncept Europe slobodnog prostora i mira bez umjetnih podjela je koncept koji služi dobro procesu mira i stabilnosti cijelog kontinenta”, rekao je. Pozvao je zbog toga na jačanje europskog duha i europske perspektive.

Stier se u Ateni susreo i s premijerom Aleksisom Ciprasom, a u programu posjeta su i sastanci s predsjednikom parlamenta Nikolaosom Vucisom i članovima parlamentarne skupine prijateljstva Hrvatske i Grčke.

Grčka je opovrgnula u utorak izvješće njemačkih novina da bi mogla odustati od zajmova u sklopu programa pomoći, koji su joj potrebni za otplatu dospjelih dugova u srpnju, ako joj vjerovnici ne ponude jasne uvjete za ublažavanje duga. 

Njemački Bild objavio je u utorak da bi Atena mogla odustati od 7 milijardi eura novih zajmova ako ne dobije sveobuhvatno ublažavanje duga te da stavlja sa strane milijarde eura pripremajući se za taj scenarij.

Glasnogovornik vlade Dimitris Tzanakopoulos opovrgnuo je to izvješće izjavivši da bi dogovor o ublažavanju duga mogao biti postignut na idućem sastanku ministara financija eurozone koji će se održati za manje od tri tjedna.

“To nije istina”, rekao je Tzanakopoulos za Reuters. “Rješenje će biti postignuto 15. lipnja”.

Ministri financija eurozone nisu se uspjeli dogovoriti s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) prošli tjedan o uvjetima za ublažavanje duga Grčkoj i nisu dali nove zajmove Ateni, ali su priznali da je postigla znatni napredak u reformama.

Grčkoj u srpnju stiže na naplatu oko 7 milijardi eura, što je iznos koji neće moći otplatiti ako ne dobije novu tranšu novca iz sadašnjeg programa pomoći vrijednog do 86 milijardi eura. Ovo je treći program pomoći otkako je Grčka upala u krizu.

Grčki ministar financija Euclid Tsakalotos izjavio je da je u izvješću iskrivljeno ono što je rekao na tiskovnoj konferenciji dan ranije i dodao je kako nije istina da Grčka stavlja sa strane novac za otplatu duga.

“Bild je iskrivio ono što sam jučer rekao”, kazao je on za Reuters.

Atena i Berlin dogovorili su se da zakoče transfer iz Grčke u Njemačku izbjeglica koje bi se povezale s obiteljima, po pismu grčkog ministra koji u ponedjeljak objavljuje grčki dnevnik.

“Premještanje radi spajanja obitelji prema Njemačkoj usporit će se kao što je dogovoreno”, piše ministar zadužen za migracijsku politiku Yannis Mouzalas u tom pismu od 4. svibnja upućenom njemačkom ministru unutarnjih poslova Thomasu de Maizieresu.

U pismu čiji faksimil objavljuje dnevnik ističe se da se sporazum odnosi na “privremeno ograničenje broja osoba koje se premješta svakog mjeseca”. Grčko ministarstvo suzdržalo se od svakog neposrednog komentara, ali nije opovrglo postojanje pisma.

Mouzalas ondje pripisuje Njemačkoj inicijativu oko tog sporazuma otkrivajući da Grčka “nije odgovorna” za time izazvana kašnjenja. Po Mouzalasu, “više od 2000 osoba od kojih će neke morati čekati godinama kako bi putovale u Njemačku” bit će zahvaćene tom mjerom. Suočen sa “sve očajnijim komentarima i kritikama”, grčki ministar predlaže “zajedničku liniju odgovora” njemačkom kolegi.

Kašnjenje se po njemu treba predstaviti kao “neizbježno” s obzirom da Grčka i Njemačka imaju jako velik broj azilanata. Europski propisi o azilu predviđaju uz niz uvjeta pravo za izbjeglice pristigle u zemlju Europske unije da se ujedine s bliskom obitelji nastanjenoj negdje drugdje u EU.

Ugledni Financial Times u opširnom je članku proučio ulaganja tvrtki s Bliskog istoka u nekretninske projekte na Balkanu, te otkrio razloge zašto je Balkan interesantno tržište za ulaganje, ali i koji su izazovi s kojima se tvrtke tamo susreću.

FT navodi kako neki misle da je interes ulagača iz Perzijskog zaljeva potaknut strateškim ili religijskim ciljevima, no potom citira Ivana Cakarevića iz tvrte Rooftop Capital, koji vjeruje da pravi razlog ulaganja znatno prizemniji. “Radi se o pogodnoj lokaciji na sjecištu puteva, gdje je cijena rada konkurentna, a nakana pristupanja Europskoj uniji čini cijelu regiju privlačnom za ulaganja”, tvrdi Cakarević.

Investicijska tvrtka Dubaija (ICD) je u svibnju prošle godine kupila odmaralište Porto Montenegro za oko 200 milijuna dolara, što je bilo prvo ulaganje u tu balkansku državu. U međuvremenu, egipatski poduzetnik Samih Sawiris uložio je 1,1 milijun eura u elitno odmaralište Lustica Bay, a još dva arapska ulaganja: Plavi Horizonti i Montrose Montenegro su u pripremi.
Plave Horizonte muče problemi s vlasništvom zemljišta, što FT prepoznaje kao čest problem za investitore u regiji.

Investicija u Beograd na vodi, projekt vrijedan 3 milijarde dolara, je najvidljivije zaljevsko ulaganje u regiju. Iza projekta stoji tvrtka Eagle Hills iz Abu Dhabija, no okružen je brojnim kontroverzama, od činjenice da je tvrtka odabrana bez javnog natječaja, do načina na koji je srpska vlada mijenjala zakone kako bi omogućila izgradnju.

No, dok je pozornost medija na tvrtkama iz arapskih zemalja, direktor tvrtke Coreside Srđan Vujčić procjenjuje kako je za čak 80 posto investicija u nekretnine u regiji zaslužan – Izrael. “Izraelski investitori su se fokusirali na maloprodajne parkove i trgovačke centre”, rekao je James Gunn, direktor Poseidon grupe, koji ima 10-godišnje iskustvo u regiji.

Gunn je za FT naglasio kako raste i interes južnoafričkih ulagača, koji u svojoj zemlji imaju problema s valutnim rizicima i ekonomskom nestabilnošću. Tvrtka Reit Hyprop iz Johannesburga kupila je 60 posto beogradskog trgovačkog centra Delta City u veljači prošle godine. Ista tvrtka kupila je i crnogorski Delta City u Podgorici, a u kolovozu je kupila i trgovački centar u Skoplju.

Južnoafrički New Europe Property Investments kupio je zagrebački Arena Centar krajem prošle godine. Bosna i Hercegovina omiljena je meta investitora iz Perzijskog zaljeva, pogotovo u nekretnine za odmor, stanovanje i trgovinu. Saudijski Al Shiddi Trading uložio je u sarajevski City Centre. Izgradnja na turističkom gradu Buroj Ozone pokraj Sarajeva počela je krajem prošle godine – investiciji vrijednoj 2,3 milijarde eura iza koje stoje ulagači iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Unatoč sredstvima koja pristižu u oslabljelu ekonomiju BiH, ove arapske investicije nisu naišle na univerzalnu dobrodošlicu, piše FT. Neki se građani žale na sraz kultura s posjetiteljima, i puzajući nalet konzervativizma u zajednicama gdje se započinju projekti. No, državna Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) tvrdi kako su ti problemi prenapuhani, a zaljevske tvrtke ne spadaju ni među najvećih 10 investitora u BiH, prenosi Jutarnji list.

Čelnici Italije, Izraela, Grčke i Cipra obećali su da će, uz podršku EU, nastaviti napore za realizaciju najdužeg podvodnog plinovoda kojim bi se plin iz istočnog Mediterana dopremao do južne Europe.

Ministri energetike četiri zemlje i europski povjerenik za klimatske akcije i energetiku Miguel Arias Canete su na zajedničkoj konferenciji za novinare u izraelskom gradu Tel Avivu obećali da će se posvetiti ovom projektu.

Studije o izvedivosti plinovoda vrijednog 5.8 milijardi eura završene su, poručili su dužnosnici, te istovremeno izrazili nadu da će do kraja godine u potpunosti biti izrađen plan za njegovu realizaciju.

Spomenuti plinovod, koji će dopremati plin iz Izraela i nedavno otkrivenog ciparskog podvodnog nalazišta do Europe, trebao bi biti u funkciji 2025. godine. “To će biti najduži i najdublji podmorski plinovod na svijetu”, izjavo je izraelski ministar energetike Yuval Steinitz.

Europski povjerenik za energetiku je poručio da će ovaj plinovod pomoći u smanjenju ovisnosti o plinovodu Sjeverni tok koji doprema plin iz Rusije. “Ovo je plinovod koji ujedinjuje i imati će punu podršku svih članica Europske unije”, rekao je Canjete. Izrael i Cipar su posljednjih nekoliko godina počeli sa ekstrakcijom plina iz vlastitih podvodnih nalazišta te sada traže najbolje načine za njegov plasman na tržištu.

Europski sud za ljudska prava (ECHR) u četvrtak je optužio Grčku da nije učinila dovoljno da zaštiti migrantske radnike koji su bili žrtve „prisilnog rada“, te na koje su zaštitari pucali kad bi prosvjedovali zbog neisplaćenih plaća.

ECHR je Ateni naredio da plati 16 tisuća eura svakom migrantu, a njihovi su slučajevi izazvali ogorčenje diljem zemlje jer se smatra se da su grčke vlaste bile u potpunosti svjesne što se događa. Nadzornici farme jagoda u jugoistočnom grčkom gradu Manoladi pucali su na desetke migrantskih radnika koji su 2013. prosvjedovali zbog neisplaćenih plaća. Tada je ozlijeđeno više od dvadeset radnika, većinom iz Bangladeša.

Grčki sud je godinu dana kasnije optužio njihove poslodavce za trgovanje ljudima, te im je naredio da svakom od 35 radnika koji su proglašeni žrtvama isplate odštetu od 43 eura. Jednom od naoružanih zaštitara, te jednom zaposleniku izrečena je uvjetna kazna, što je izazvalo nezadovoljstvo sindikata i udruga za ljudska prava.

Migrantski radnici su natjerani da dnevno rade 12 sati pod nadzorom naoružanih čuvara, te su tri puta stupili u štrajk tražeći svoje plaće. Njihovi poslodavci su ih upozorili da će biti plaćeni samo ako nastave raditi, rekao je ECHR. Radnici su bili smješteni u improviziranim kolibama bez sanitarnih čvorova ili pristupa vodi. „Činjenice o kojima se govori, a pogotovo radni uvjeti radnika, jasno pokazuju da je riječ o trgovini ljudima i prisilnom radu“, dodaje europski sud.

Grčke vlasti prema ECHR-u nisu uspjele zaštititi migrante od takvog postupanja iako su bile u potpunosti upoznati sa situacijom na plantažama jagoda. Grčka je i dalje ulazna točka za migrante koji morskim i kopnenim putem pokušavaju ući u Europsku uniju. Država se bori s izlaskom iz dužničke krize, a nezaposlenost joj je na 24 posto. Većina migranata koji se zaposle u Grčkoj to učine na crno. Više od 40 posto neregistriranih radnika u toj državi su migranti.

U Grčkoj se zapalio sirijski izbjeglica

Sirijski izbjeglica ima teške opekline nakon što se u četvrtak pokušao zapaliti na egejskom otoku Hios, gdje borave tisuće izbjeglica blokiranih dogovorom između Europske unije i Turske, javila je grčka novinska agencija Ana.

Muškarac, kojem je 90 posto tijela opečeno, trebao bi tijekom večeri biti prevezen u jednu atensku bolnicu, precizira Ana. Pokušao se zapaliti prosvjedujući protiv zadržavanja na otoku Hios dok mu se razmatra molba za azil. Spasio ga je policajac, koji je i sam hospitaliziran zbog opeklina, dodaje ta agencija.

Jedan izbjeglica se početkom tjedna objesio na mostu blizu Atene, a policija istražuje uzroke njegove smrti. Humanitarne organizacije neprestano upozoravaju na sve veći očaj među desecima tisuća izbjeglica i migranata koji su blokirani u Grčkoj.