Grčka

Grčka će izaći iz programa zajma bez otvaranja preventivne kreditne linije, rekao je premijer Aleksis Cipras u ponedjeljak i najavio da Atena više neće prekomjerno trošiti kao prije izbijanja dužničke krize. 

Grčka je trenutačno u trećem režimu zajma od 2010. godine, a taj program završava 20. kolovoza.

Atena se nada da će do tada ostvariti pun pristup tržištu i dobiti slobodu da samostalno vodi gospodarsku politiku nakon osam godina pod nadzorom Europske unije (eurozone) i Međunarodnog monetarnog fonda.

Neki dužnosnici EU zabrinuti su da bi grčki političari mogli ponovno biti pod pritiskom da počnu povećano trošiti.

“Na vidiku nema produljenja zajma niti prividnog izlaska iz programa, nečistog ili prljavog izlaska – zovite to kako vam drago”, rekao je Cipras zastupnicima.

“To je čist završetak (programa), čist izlazak”, rekao je pa poručio: “Ali to ne znači da ćemo se vratiti danima rasipništva”.

Zamodavci iz eurozone sada pripremaju za Grčku ponudu rasterećenja grčkog duga, a to treba izvesti tako da Atena ne odustane od reforma i da nastavi provoditi mudru fiskalnu politiku, rekao je prošli tjedan dužnosnik EU-a.

Grčka treba na na sastanku ministara financija eurozone ovaj tjedan službeno predati nacrt gospodarske politike koju kani provoditi kada istekne razdoblje zajma.

Cipras se nada da će pregovori o tome biti zaključeni do kraja lipnja.

“Ustavne promjene nužan su uvjet za takav sporazum”, rekao je. Promjene koje želi Nova demokracija odnosile bi se na poglavlja makedonskog ustava koja obuhvaćaju nacionalnost, jezik i druga poglavlja.

Makedonija je dosad odbijala razmotriti takve promjene. U svakom slučaju grčka vlada može prihvatiti svaki sporazum bez pomoći Nove demokracije. Stotine tisuća Grča okupilo se u Solunu i Ateni ranije ove godine kako bi prosvjedovalo protiv uporabe imena “Makedonija” u svakom rješenju spora.

Micotakis je optužio vladu da provodi “tajnu diplomaciju” i zatim izvješćuje političke stranke u oporbi te napomenuo da njezina taktika dijeli Grke.

Pregovori između dviju država bili su bez rješenja od 1991., kad se Makedonija povukla iz bivše Jugoslavije . Prihvaćena je u UN-u od 1993. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ponekad navođena kao FYROM.

Kako bi realizacija tog projekta počela ove godine, ističe se, Makedonija i Grčka će zajedno aplicirati za novac u međunarodnim institucijama.

Dodaje se da je zajednički plinovod, dobro rješenje za Makedoniju i Grčku i da otvara mogućnosti za produbljavanje suradnje u energetici, ali i poticanje regionalne energetske suradnje na Balkanu.

UN-ov posrednik u razgovorima Matthew Nimetz predlaže pet imena za bivšu jugoslavensku republiku. U svakom se zadržava ime Makedonija, ali se dodaju pridjevi poput “gornja”, “sjeverna” ili “nova”, kako bi se razlikovala od grčke pokrajine.

Grčki nacionalisti odbijaju te prijedloge. Prošle nedjelje desetci tisuća prosvjedovali su u Solunu a za 4. veljače je zakazan velik prosvjedni skup u Ateni.

Makedonski nacionalisti pak optužuju Zaeva da popušta a ništa ne dobiva zauzvrat.

Tsipras i Zaev su se u srijedu susreli u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu i poručili da će se zauzeti za rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane.

Zaev je rekao kako se nada da će se spor riješiti do srpnja. (N1info)

Pozdravivši objavu tih promjena imena, šef proeuropske centrističke stranke To Potami, Stavros Theodorakis je ocijenio da također treba pristupiti sličnim promjenama u makedonskom ustavu.

Provladin dnevni list Ethnos je ocijenio da su “dvojica čelnika spremna presjeći gordijski čvor”, ponovo aludirajući na Aleksandra Velikoga, ali dnevni list Ta Nea optužuju Ciprasa da je “sve dao i u zamjenu nije ništa dobio”.

Liberalni dnevni list Kathimerini primjećuje dobru volju, ali i duboke razlike, jer je Zaev priznao da je promjena ustava zemlje jako složena.

Grčke primjedbe prvom susjedu su spriječile kandidaturu te male zemlje da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u, na što Atena ulaže veto.

Atena drži da željom da se zove Makedonija Skoplje pokazuje da ima teritorijalnih pretenzija na grčku povijesnu regiju istog imena.

Ciprasova vlada je bila spremna prihvatiti da buduće ime države sadržava ime Makedonije, poput Nove Makedonije ili Sjeverne Makedonije, ali između 90.000 ljudi prema podacima policije ili 400.000 prema organizatorima je na sjeveru Grčke u nedjelju prosvjedovalo protiv te ideje. (Agencije)

Sindikati također planiraju niz demonstracija protiv usvajanja tih mjera u središtu Atene.

Očekuje se da će program pomoći Grčkoj biti okončan u kolovozu. Grčka je dosad primila tri tranše zajmova u okviru programa pomoći od zemalja eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). (Agencije)

Sada je razina vode u akumulacijskim jezerima rekordno niska pa stručnjaci očekuju da hidroelektrane neće uspjeti zadovoljiti potražnju za električnom energijom u slučaju niskih temperatura. Da stvar bude gora, ni u susjednim zemljama stanje nije bolje pa Grčka neće moći računati na uvoz električne energije. DEI planira u slučaju krize u prosincu 2017. i siječnju 2018. godine kupiti ukapljeni prirodni plin (LNG) preko terminala Revithousa, a kućanstva se podsjeća kako najbolje štedjeti na energiji i grijanju uoči zime, javlja bugarski dnevnik ‘Novinite’.

Juncker je u ponedjeljak ujutro razgovarao telefonski s kancelarkom Angelom Merkel i s kancelarskim kandidatom njemačkih socijaldemokrata Martinom Schulzom.

Schulz je odmah nakon što su bili poznati rezultati izbora najavio da njegova stranka više neće sudjelovati u velikoj koaliciji s demokršćanima.

I CDU i SPD ostvarili su slabije rezultate u odnosu na prethodne izbore 2013. godine. Demokršćani Angele Merkel morat će u pregovore s liberalima (FDP), koji su se ponovno vratili u Bundestag i sa strankom Zelenih. Ti pregovori bit će iznimno komplicirani s obzirom na velike razlike između liberala i zelenih.

 Vijeće EU-a u ponedjeljak je potvrdilo izlazak Grčke iz Postupka prekomjernog deficita (EDP), koji je otvoren još 2009. godine.

Taj projekt bi omogućio novi pravac opskrbe Europe tim važnim energentom, a cilj je smanjiti ovisnost europskih zemalja o ruskom plinu. LPG bi se do luke Aleksandropoli dopremao brodovima, zatim transportirao do 17,6 kilometara udaljenog terminala, gdje bi se prevodio u plinovito stanje i tako prevozio dalje. Predviđeno je da kapacitet skladišta bude 170.000 prostornih metara s godišnjim protokom od čak 6,1 milijardu prostornih metara plina. Od tog terminala plinovod vodi do grčkog grada Komotini, odakle kreću cijevi do bugarske Stare Zagore, te dalje do Dimitrovgrada, zatim do Niša, gdje bi Srbija izgradila svoj terminal. Europska unija već je reagirala, navode Večernje novosti, i za projekt i izgradnju srpskog plinovoda povećala financijska sredstva iz svojih grantova sa 14 na 49,6 milijuna eura.

“Podatak po kojem je u dvije i pol godine oko 1,5 milijuna izbjeglica od kojih 70 posto bez ikakvih dokumenata ušlo u Njemačku pokazuje potuni gubitak kontrole”, rekao je Herrmann te dodaje kako “Njemačka mora znati tko ulazi u zemlju”.

Herrmann bi u slučaju vrlo izgledne pobjede demokršćanske Unije CDU/CSU trebao, po želj čelništva CSU-a, preuzeti ministarstvo unutarnjih poslova kojem je dosad na čelu političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Thomas de Maiziere.

U istom intervjuu za dnevnik Bild Herrmann se založio za to da se izbjeglicama koje pri dolasku u Njemačku odbiju odati svoj identitet uskrati pravo na politički azil. “Tko nije u stanju dokazati svoj identitet sam po sebi nema pravo na politički azil. Osoba mora dokazati da dolazi iz zemlje u kojoj je politički progonjena inače nema pravo na azil”, rekao je Herrmann.

CSU unutar Unije CDU/CSU zastupa demokršćansku opciju u saveznoj pokrajini Bavarskoj a unutar Unije slovi kao žešći pobornik oštrih političkih opcija posebice glede useljeničke i sigurnosne politike.

Procjenjuje se da se tijekom predizborne kampanje CSU pokušava profilirati kao odgovor desno-populističkim idejama Alternative za Njemačku (AfD). Jedan od političkih postulata CSU je borba za zauzimanje pozicija desnog centra koja se temelji na rečenici bivšeg čelnika CSU-a i premijera Bavarske Franz-Josefa Straussa koji je ustvrdio da “ne smije postojati demokratski legitimna stranka desnije od CSU-a”.

AfD po svim ispitivanjima javnog mnijenja ima izgleda 24. rujna na parlamantarnim izbirima prijeći prag od 5 posto i ući u Bundestag.