Grčka

Poručio ministar energetike

Grčka planira u svibnju platiti plin ruskom dobavljaču Gazpromu poštujući sankcije Europske unije, izjavio je u četvrtak ministar energetike Kostas Skrekas.

Gazprom je u srijedu obustavio isporuku plina Bugarskoj i Poljskoj zato što nisu prihvatile novi mehanizam plaćanja koji kupcima iz “neprijateljskih” zemalja propisuje plaćanje plina u rubljama, preko posredničke banke u Rusiji.

Kupci iznos uplaćuju na poseban račun u Gazprombanci, u ugovorenoj valuti, uglavnom eurima i dolarima, a ona ih potom prodaje na aukciji na moskovskoj burzi i uplaćuje rublje na račun Gazproma.

Moskva je plaćanje plina u rubljama propisala krajem ožujka, kupcima iz zemalja koje su Rusiji uvele sankcije, poput SAD-a, EU-a i Švicarske, blokiravši joj pristup međunarodnom platnom sustavu.

Grčka uvozom iz Rusije podmiruje više od 30 posto potražnje za plinom i s Gazpromom je sklopila dugoročni ugovor o opskrbi koji istječe 2026. godine, napominje Reuters.

Grčki dobavljač plina DEPA mora platiti sljedeći račun, za plin isporučen u travnju, 25. svibnja, rekao je u četvrtak za radio Skaj ministar Kostas Skrekas, ne preciziravši kako će plaćanje biti provedeno.

Europska komisija poručila je prošlog tjedna kompanijama da im sankcije ne brane otvaranje računa u Gzprombanci, naglasivši ujedno da bi od Rusije trebale tražiti potvrdu da su uplatom novca na račun u Gazprombanku ispunile ugovorne obaveze.

Tjedan ranije Komisija je u “preliminarnoj i tehničkoj bilješci” istaknula problem gubitka kontrole nad novcem u trenutku uplate iznosa u ugovorenoj valuti, upozorivši da se time otvara mogućnost dodatnih troškova i ruske manipulacije tečajem.

Glasnogovornik grčke vlade izjavio je danas da je konverzija tehničko pitanje.

EastMed

Sjedinjene Države više ne podržavaju izgradnju plinovoda EastMed jer se interes Washingtona prebacuje na obnovljive izvore energije, navodi se u priopćenju State Departmenta, a prema grčkim medijima taj potez ide u korist Turske, donosi portal euractiv.com.

Amerikanci navode da “prebacuju fokus na elektroenergetske poveznice koje mogu podržati i plin i obnovljive izvore energije”, kao što su podmorski interkonektor za električnu energiju EuroAfrica od Egipta do Krete i grčkog kopna, te predloženi interkonektor EuroAsia za povezivanje izraelske, ciparske i europske električne mreže.

“Takvi projekti ne samo da bi povezali vitalna energetska tržišta, već bi također pomogli pripremiti regiju za tranziciju čiste energije”, kaže State Department.

Cipar, Grčka i Izrael potpisali su u siječnju 2020. godine sporazum o izgradnji istočnomediteranskog plinovoda EastMed, koji se smatra projektom od zajedničkog interesa energetske infrastrukture u Europi. Potpisivanje je ocijenjeno “povijesnim”.

Projektirani kapacitet plinovoda je između 9 i 12 milijardi kubičnih metara godišnje, za plin iz podmorskih nalazišta između Izraela i Cipra koji bi se dostavljao u Grčku, a zatim u Italiju i druge zemlje jugoistočne Europe.

Nekoliko grčkih medija izvijestilo je da potez Joea Bidena “politički namiguje Turskoj”, koja se od početka protivila sporazumu EastMed.

“Bilo koji projekt koji zaobilazi Tursku, koja ima najdužu obalu u istočnom Mediteranu i ciparske Turke, koji imaju jednaka prava nad prirodnim resursima otoka Cipra, ne može uspjeti. Na te činjenice skrećemo pozornost međunarodne zajednice”, priopćilo je tursko Ministarstvo vanjskih poslova kad je sporazum o EastMedu bio potpisan.

Grčki TV kanal OPEN je izvijestio kako Amerikanci smatraju da je EastMed izazvao napetost i stoga žele da se relevantni igrači usredotoče na druge projekte koji bi također donijeli političku stabilnost u vrlo napetoj regiji. Navodi i da je SAD zainteresiran za prodaju vlastitog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i možda zato ne želi sponzorirati konkurentski plinovod.

Europska komisija trebala je do kraja 2021. godine objaviti studiju koja istražuje komercijalnu i ekonomsku izvedivost EastMeda.

Krajem listopada 2021., dužnosnik Europske komisije izjavio je da je EastMed “složen projekt” i da bi se mogla utvrditi njegova komercijalna održivost, procjena mora odražavati ciljeve EU-a za dekarbonizaciju i buduću potražnju za plinom.

“Analiza Komisije iz procjene utjecaja na klimatske ciljeve pokazuje da neprekidna upotreba prirodnog plina nije kompatibilna s dugoročnim ciljem dekarbonizacije”, rekao je dužnosnik.

Objasnio je da će, iako Bruxelles vidi ulogu prirodnog plina kao tranzicijskog goriva, glavni fokus potpore iz proračuna EU-a biti na ulaganjima u klimatski neutralna energetska rješenja, uključujući dekarbonizirane plinove kao što je vodik.

“Plinovi s niskim udjelom ugljika kao što su vodik, bioplin i sintetski plin trebali bi postupno zamijeniti prirodni plin. Ono što će biti ključno je da infrastruktura koju imamo ili u koju ulažemo bude spremna podržati te nove energente”, rekao je dužnosnik.

Drugi izvor blizak tom pitanju rekao je da će se europski energetski miks značajno promijeniti u kontekstu cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

“Potrošnja prirodnog plina bit će smanjena za 66-71 posto, a potražnja za obnovljivim plinovima i plinovima s niskim udjelom ugljika, posebice bioplinom, vodikom i sintetičkim plinom, povećat će se na otprilike dvostruku potražnju za prirodnim plinom”, rekao je izvor.

Konekcija

Grčka se u utorak obvezala povezati Egipat s energetskim tržištem Europske unije podmorskim kabelom koji će prenositi električnu energiju preko Sredozemlja. Egipat je prošlog tjedna potpisao odvojene sporazume s Grčkom i Ciprom o uspostavi podmorskih interkonektora, iako detalji o predloženim kabelima još nisu razrađeni.

Sastanku u Ateni pridružio se i predsjednik Cipra Nicos Anastasiades, čime je obilježena deveta runda razgovora čelnika triju zemalja. Grčka nastoji proširiti energetsku suradnju na cijelom Sredozemlju s Egiptom i Izraelom jer se još uvijek raspravlja sa susjednom Turskom oko granica na moru i prava na eksploataciju na morskom dnu bogatom ugljikovodicima. Ranije ove godine Grčka je završila podmorski kabel između Peloponeza i Krete.

Odnosi Grčke s Turskom zbog svih ovih događanja vrlo su napeti, javlja Aljazeera.

Shell u Hrvatskoj

Prva benzinska postaja Shell u Hrvatskoj otvorena je u predgrađu Zagreba Sesvete u ulici Zagrebačka 162. Benzinska pumpa Shell ušla je u Hrvatsku nakon što je grčka kompanija Coral stekla 75 posto udjela u hrvatskom distributeru goriva Apios.

Kupnjom Apiosa tvrtka je promijenila ime u Coral Croatia, a marku Apios zamijenila je markom Shell. U cijeloj će Hrvatskoj biti otvoreno 26 benzinskih pumpi ove marke.

Coral je osnovan 1926. godine pod imenom Shell Hellas, a Coral je preimenovan 2010. godine kada ga je preuzela jedna od najvećih grčkih poslovnih grupacija Motor Oil Hellas.

Sa oko 700 benzinskih servisa Shell u Grčkoj, Coral je lider na grčkom tržištu distribucije nafte. Kompanija uključuje veleprodaju i maloprodaju širokim asortimanom naftnih derivata za kupce u industriji, trgovini i transportu.

Matična kompanija Motor Oil Group sada upravlja s tri glavna brenda u grčkoj naftnoj industriji: Shell, Avin i Cyclon i pod svojim kišobranom ima čak 1.400 benzinskih pumpi..

Kupnjom Apiosa u Hrvatskoj i jedinstvenom snagom robne marke Shell, Coral and Motor Oil Group nastavljaju uspješno širiti svoju poslovnu mrežu koristeći svoje veliko iskustvo u maloprodaji naftnih derivata u Grčkoj i jugoistočnoj Europi.

Time je blago ublažena procjena pada na razini EU od sredine studenog, prema kojoj je pad iznosio 4,3 posto. U eurozoni je pad gospodarstva iznosio 4,3 posto, čime je ranija procjena ublažena također za 0,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Najnovije procjene pokazuju djelomični oporavak gospodarstva nakon rekordnog pada aktivnosti od travnja do lipnja, za 13,9 posto u EU te za 14,7 posto u eurozoni.

Hrvatsko gospodarstvo u trećem kvartalu smanjeno je za 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U drugom kvartalu palo je za 15,5 posto, pokazuje Eurostat. Najveći pad imala je Grčka, od 11,7 posto. Iza Hrvatske slijede Malta i Španjolska, s padom aktivnosti od 9,2 odnosno 8,7 posto.

Najblaži pad bilježile su Litva i Poljska, za 1,6 odnosno 1,8 posto. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem aktivnosti su u EU-u porasle 11,55, utvrdio je Eurostat, snizivši procjenu od sredine studenoga za 0,1 posto. Snižena je blago i procjena rasta eurozone, također za 0,1% na 12,5. U drugom tromjesečju, BDP EU i eurozone potonuo je 11,3 odnosno 11,7% u usporedbi s prethodna tri mjeseca.

Pet i pol godina je Magda Fisas čekala ovaj dan. Gotovo 2.000 dana u dubokoj tuzi, često u tihoj, rijetko i glasnoj srdžbi. Uvijek puna nade da će pravda pobijediti, ali i sa strahom da bi ubojice njezinoga sina, hip-hop glazbenika i antifašističkog aktivista Pavlosa Fisasa na kraju mogle biti oslobođene. S Magdom Fisas su sa strepnjom presudu iščekivali i prodemokratski građani Grčke.

Sud u Ateni danas (7.10.) je proglasio krivima 68 članova stranke Zlatna zora, među kojima je i vođa stranke Nikos Mihaloliakos, po četiri točke optužnice: za ubojstvo 34-godišnjeg Pavlosa Fisasa 18. rujna 2013., pokušaj ubojstva komunističkih sindikalaca i predsjednika sindikata Sotirisa Poulikodiannisa istog mjeseca, pokušaj ubojstva egipatskog ribara Abouzida Embaraka u njegovom stanu u lipnju 2012. te za stvaranje i djelovanje kriminalne organizacije. Zlatna zora je neonacistička stranka koja je bila treća po snazi u grčkom parlamentu, a onda je na izborima 2019. izgubila sve zastupničke mandate.

Osuđenima prijete dugogodišnje kazne zatvora. Obrazloženje presude i kazne bit će objavljeni idućih dana. Prošle subote su dnevne novine Efimerida ton Syntakton (Novine urednika) izašle sa senzacijom na naslovnici: pod naslovom „Zid demokracije“ objavljen je zajednički prilog aktualnog grčkog predsjednika vlade Kiriakosa Mitsotakisa iz konzervativne Nove demokracije, njegovog prethodnika na toj dužnosti Aleksisa Tsiprasa iz lijeve Sirize i Antonisa Samarasa, također iz Nove demokracije, koji je još konzervativniji od Mitsotakisa. Tekst je usmjeren protiv Zlatne zore, njezinih batinaša i njihove nacističke ideologije.

Da vodeći desni i lijevi političari zajedno djeluju vrlo je rijetko u politički krajnje polariziranoj Grčkoj. Očito su se demokratske snage bojale da bi članovi Zlatne zore mogli biti oslobođeni. Naime, atenska državna odvjetnica je u prijedlogu presude krajem 2019. izjavila da nema dovoljno dokaza za stvaranje i djelovanje kriminalne organizacije.

Povjerenje ljudi u Grčkoj u sudstvo te članice Europske unije nije neograničeno. Još manje ljudi vjeruju policiji koja je do ubojstva Pavlosa Fisasa tolerirala nasilnike Zlatne zore. Nije zaboravljeno da policija nije ništa poduzela kad se „pedeset ljudi s drvenim palicama uputilo prema lokalu Coralli”, kako je preneseno policijskom radio-vezom.

Tamo je Georgios Roupakias iz petočlanog vodstva Zlatne zore u gradu Nikaji triput Fisasa ubo nožem dok su ga drugi neonacisti držali na zemlji. Policija je stigla prekasno i Roupakiasa uhitila samo zato što je Fisas još bio živ, pa je mogao identificirati ubojicu. Ostalim napadačima je policija dopustila da napuste mjesto zločina. Znakovito je što je Roupakias rekao policiji prilikom uhićenja: „Ja sam jedan od vas. Ja sam od Zlatne zore.”

Očito je s Fisasom morao jedan grčki građanin umrijeti da bi vlasti poduzele nešto protiv nasilnika iz Zlatne zore. Dok su neonacisti terorizirali migrante policija nije intervenirala. Čak su i mediji pokazivali simpatije prema desno-ekstremnim nasilnicima. Vodstvo Zlatne zore je pozivano na televiziju kao da se radi o sasvim normalnoj stranci.

U međuvremenu je Zlatna zora politički beznačajna – i zbog ovog suđenja. Ona nije više zastupljena u parlamentu pa prema tomu ne dobiva ni novac iz državne blagajne. Najpoznatiji nasilnici su okrenuli leđa Mihaloliakosu i osnovali vlastitu organizaciju. Većina politologa u Grčkoj ne računa s ponovnim jačanjem desnih ekstremista – ali njihove pozicije su još uvijek vidljive.

Militantni neonacisti su 2018. primjerice demonstrirali skupa s građanskom desnicom protiv Prespanskog sporazuma sa Sjevernom Makedonijom. U brojnim mjestima u Grčkoj desni ekstremisti i dalje koordiniraju akcije protiv izbjeglica i migranata kao i anti-korona demonstracije. I policija i dalje uglavnom ne intervenira. Ipak, zasad nema nikakve nove desničarske stranke koja bi mogla naslijediti Zlatnu zoru u parlamentu, piše DW.

Banke će po njegovim riječima osiguravati dovoljnu likvidnost i podržavati kvalitetne investicije s ciljem stvaranja novih radnih mjesta. “Ohrabruje da su banke unatoč pandemiji zadržale kreditnu aktivnosti uz povijesno niske kamatne stope i kvalitetne uvjete kreditiranja”, kazao je Adrović.

Dodao je kako su do srpnja plasmani banaka iznosili 234 milijarde kuna, što je 3,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju te kako su garancijske sheme posebno važne u oporavku gospodarstva od pandemije koronavirusa. “Banke su promptno reagirale i omogućile moratorije u vrijednosti 38 milijardi kuna, no sada je pitanje kako najbolje iskoristiti likvidnost za oporavak i izlazak iz krize”, naveo je Adrović.

Dodao je kako se uz održavanje likvidnosti poduzeća ne smije zaboraviti važnost ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. “Nužno je učiniti Hrvatsku atraktivnom za investicije strateškom politikom Vlade, kako bi se potaknuo oporavak i efikasno izašlo iz krize. Održavanje stabilnog i konkurentnog bankarskog sustava ne samo da se poboljšava percepcija Hrvatske u očima investitora, nego i cijeli sustav privlačenja investicija čini boljim”, rekao je Adrović.

Teme susreta guvernera i bankara usmjerene su na monetarne politike i financijsku stabilnost u doba COVID-a 19.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je u raspravi o monetarnoj politici i financijskoj stabilnosti u doba COVID-a 19 održanoj u petak na susretu guvernera i bankara regije, kazao da je neizvjesnost na početku pandemije stvorila velik pritisak na HNB koji je morao istovremeno održati stabilnost tečaja i financijskog sustava.

Postojeći sustav, naime, traži da podnositelji zahtjeva čekaju 3-4 godine (PV) i 6-8 godina (vjetar) za dozvole. Samo prvi od 29 koraka – dozvola za proizvodnju – može potrajati 18-24 mjeseci, piše PV Tech.

Prijedlog Ministarstva je da ovu dozvolu zamijeni novom potvrdom koju će Grčka odobriti u okviru posebnog registra koji je otvoren i za nove i za prijavu u postupku. Kako bi smanjila vrijeme čekanja, platforma će uspostaviti vezu s vladinim tijelima i pokušati automatizirati dijelove procesa.

Novi će certifikat biti uveden zajedno s izmjenama okolišnih dozvola, koje će također predložiti novi prijedlog zakona. Od strožih rokova za regulatore do spajanja određenih koraka, sve te mjere trebaju olakšati postupak koji zna biti ‘bolan’.

Vlada Grčke vjeruje da njen pritisak na smanjenje birokracije ima ogroman potencijal za deblokiranje rasta zelene energije. Sustav se trenutno suočava s velikim zaostatkom – na čekanju je 29 GW projekata, donosi OIE.hr

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.

Tamošnje vlasti su, također, objavile kako Grčka namjerava zatvoriti svoje elektrane na ugljen u sljedećih osam godina. Vjetar, Sunce i hidroenergija bi do tada u proizvodnji energije trebali sudjelovati s najmanje 35 posto u odnosu na oko 15 posto u 2016. godini. Riječ je o ulaganjima od oko devet milijardi eura.