Grčka

Grčki i makedonski premijer razgovarat će u subotu s dužnosnicima svojih zemalja kako bi utvrdili strategije prije novog pokušaja da riješe dugotrajan spor zbog makedonskog imena.
Aleksis Tsipras i Zoran Zaev sastat će se s parlamentarnim čelnicima i s drugim važnim političkim akterima u Ateni, odnosno u Skoplju, nekoliko dana prije dolaska UN-ova posrednika u tom sporu najavljenom za 29. siječnja i 1. veljače.

Izložit će mu svoje planove dok se nacionalisti na obje strane protive bilo kakvom popuštanju.

 Izgledi za rješavanje tog pitanja su porasli otkako su u Makedoniji socijaldemokrati Zorana Zaeva u svibnju preuzeli vlast od nacionalista VMRO-a.

UN-ov posrednik u razgovorima Matthew Nimetz predlaže pet imena za bivšu jugoslavensku republiku. U svakom se zadržava ime Makedonija, ali se dodaju pridjevi poput “gornja”, “sjeverna” ili “nova”, kako bi se razlikovala od grčke pokrajine.

Grčki nacionalisti odbijaju te prijedloge. Prošle nedjelje desetci tisuća prosvjedovali su u Solunu a za 4. veljače je zakazan velik prosvjedni skup u Ateni.

Makedonski nacionalisti pak optužuju Zaeva da popušta a ništa ne dobiva zauzvrat.

Tsipras i Zaev su se u srijedu susreli u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu i poručili da će se zauzeti za rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane.

Zaev je rekao kako se nada da će se spor riješiti do srpnja. (N1info)

Grčki mediji i oporba su u četvrtak bili skeptični prema reakciji Makedonije koja prihvaća promijeniti ime svoje međunarodne zračne luke i glavnog autoputa kao ustupak Grcima u sporu o njezinu imenu.
Makedonski premijer Zoan Zaev je u srijedu u Davosu nakon dugog sastanka s grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom rekao da njegova zemlja pristaje promijeniti ime tim strukturama koje se sada zovu “Aleksandar Veliki” .

Autoput koji vodi od Grčke bit će preimenovan u “Autoput prijateljstva”, rekao je Zaev.

 “Te geste buduća vlada u Skoplju može jednostavno poništiti”, rekao je Yiorgos Koumozutsakos, dužnosnik glavne oporbene stranke Nova Demokracija.

Pozdravivši objavu tih promjena imena, šef proeuropske centrističke stranke To Potami, Stavros Theodorakis je ocijenio da također treba pristupiti sličnim promjenama u makedonskom ustavu.

Provladin dnevni list Ethnos je ocijenio da su “dvojica čelnika spremna presjeći gordijski čvor”, ponovo aludirajući na Aleksandra Velikoga, ali dnevni list Ta Nea optužuju Ciprasa da je “sve dao i u zamjenu nije ništa dobio”.

Liberalni dnevni list Kathimerini primjećuje dobru volju, ali i duboke razlike, jer je Zaev priznao da je promjena ustava zemlje jako složena.

Grčke primjedbe prvom susjedu su spriječile kandidaturu te male zemlje da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u, na što Atena ulaže veto.

Atena drži da željom da se zove Makedonija Skoplje pokazuje da ima teritorijalnih pretenzija na grčku povijesnu regiju istog imena.

Ciprasova vlada je bila spremna prihvatiti da buduće ime države sadržava ime Makedonije, poput Nove Makedonije ili Sjeverne Makedonije, ali između 90.000 ljudi prema podacima policije ili 400.000 prema organizatorima je na sjeveru Grčke u nedjelju prosvjedovalo protiv te ideje. (Agencije)

Javni prijevoz u Ateni je prekinut a deseci letova su odgođeni ili otkazani u ponedjeljak zbog niza štrajkova koji se održavaju u vrijeme očekivanog glasovanja parlamenta o reformskim mjerama koje traže vjerovnici.
Sindikati su organizirali prekide rada koji uključuju trosatni štrajk kontrolora zračnog prometa, štrajk javnog prijevoza u Ateni te djelatnika škola i javnih bolnica.

Među mjerama koje bi parlament trebao usvojiti u ponedjeljak su teže ostvarivi uvjeti za sindikate kad žele sazvati štrajk i lakša preuzimanja imovine pod ovrhom.

 Štrajkaši prosvjeduju protiv reforme kojom se predviđa da se o štrajku, kako bi se mogao održati, po novom treba izjasniti 50 posto registriranih članova sindikata, nasuprot aktualnih 20 posto.

Sindikati također planiraju niz demonstracija protiv usvajanja tih mjera u središtu Atene.

Očekuje se da će program pomoći Grčkoj biti okončan u kolovozu. Grčka je dosad primila tri tranše zajmova u okviru programa pomoći od zemalja eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). (Agencije)

Grčka (državna) elektroenergetska tvrtka DEI upozorila je javnost na mogućnost da se po zimi Grčka opet nađe u energetskoj krizi, kao i u prosincu 2016. godine.
Tvrtka planira mjere kojima bi se to izbjeglo, ali ako dođe do velikog zahladnjenja, izgledna je energetska kriza. Hladno vrijeme je u prosincu 2016. i siječnju 2017. godine dovelo do velike potrošnje energije koju na kraju nisu uspjele zadovoljiti domaće hidroelektrane te je došlo do velikog broja prekida opskrbe.

Sada je razina vode u akumulacijskim jezerima rekordno niska pa stručnjaci očekuju da hidroelektrane neće uspjeti zadovoljiti potražnju za električnom energijom u slučaju niskih temperatura. Da stvar bude gora, ni u susjednim zemljama stanje nije bolje pa Grčka neće moći računati na uvoz električne energije. DEI planira u slučaju krize u prosincu 2017. i siječnju 2018. godine kupiti ukapljeni prirodni plin (LNG) preko terminala Revithousa, a kućanstva se podsjeća kako najbolje štedjeti na energiji i grijanju uoči zime, javlja bugarski dnevnik ‘Novinite’.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker poručio je u ponedjeljak da je Europskoj uniji snažna njemačka vlada potrebnija nego ikad.
“Predsjednik Juncker je uvjeren, u svjetlu izazova s kojima su suočeni Europa i svijet, da je Europskoj uniji snažna njemačka vlada potrebnija nego ikad”, rekao je Junckerov glasnogovornik Margiritis Schinas.

Juncker je u ponedjeljak ujutro razgovarao telefonski s kancelarkom Angelom Merkel i s kancelarskim kandidatom njemačkih socijaldemokrata Martinom Schulzom.

Schulz je odmah nakon što su bili poznati rezultati izbora najavio da njegova stranka više neće sudjelovati u velikoj koaliciji s demokršćanima.

I CDU i SPD ostvarili su slabije rezultate u odnosu na prethodne izbore 2013. godine. Demokršćani Angele Merkel morat će u pregovore s liberalima (FDP), koji su se ponovno vratili u Bundestag i sa strankom Zelenih. Ti pregovori bit će iznimno komplicirani s obzirom na velike razlike između liberala i zelenih.

 Vijeće EU-a u ponedjeljak je potvrdilo izlazak Grčke iz Postupka prekomjernog deficita (EDP), koji je otvoren još 2009. godine.

Grčka je ponudila Srbiji da sudjeluje u izgradnji i bude vlasnik dijela budućeg terminala za ukapljeni naftni plin (LPG) koji će se graditi u grčkoj luci Aleksandropoli, udaljenoj 14,5 km od delte rijeke Marice, samo 30 km od granice s Turskom i oko 300 km od Soluna, doznaju ekskluzivno Večernje novosti.
Navodi se i da Grci nude Srbiji da bude vlasnik 20 posto terminala, koliko bi imali i DEPA (grčka plinska kompanija) i BEH (Bugarski energetski holding), dok bi ostatak dobile privatne kompanije, prenosi Poslovni dnevnik.

Srbija bi, tvrdi list, mogla računati na povlačenje sredstava iz europskih grantova, dakle bespovratnih financijskih sredstava, jer se taj projekt podudara sa zaključcima Europskog projekta o zajedničkim interesima (PCI – EC Regulation 347/2013), što je jedan od prioriteta razvoja energetskog infrastrukturnog projekta EU koji je već ranije usaglašen s Grčkom i Bugarskom.

Taj projekt bi omogućio novi pravac opskrbe Europe tim važnim energentom, a cilj je smanjiti ovisnost europskih zemalja o ruskom plinu. LPG bi se do luke Aleksandropoli dopremao brodovima, zatim transportirao do 17,6 kilometara udaljenog terminala, gdje bi se prevodio u plinovito stanje i tako prevozio dalje. Predviđeno je da kapacitet skladišta bude 170.000 prostornih metara s godišnjim protokom od čak 6,1 milijardu prostornih metara plina. Od tog terminala plinovod vodi do grčkog grada Komotini, odakle kreću cijevi do bugarske Stare Zagore, te dalje do Dimitrovgrada, zatim do Niša, gdje bi Srbija izgradila svoj terminal. Europska unija već je reagirala, navode Večernje novosti, i za projekt i izgradnju srpskog plinovoda povećala financijska sredstva iz svojih grantova sa 14 na 49,6 milijuna eura.

U europskom projektu stoji kako je plan da plin dopremljen u Aleksandropoli ide i za Rumunjsku, Mađarsku, sve do Ukrajine, a sve te količine plina bile bi isporučivane preko Srbije, što bi imalo i značajan financijski učinak od prijevoza. Srbija bi završetkom tog projekta imala ne samo veliki devizni priljev, već bi smanjila i ovisnost o postojećem plinovodu koji dovodi ruski plin preko Mađarske. Prema projektu Europske unije, plinovod bi trebao biti izgrađen do kraja 2019. godine, piše Poslovni dnevnik.

Glavni kandidat Kršćansko-socijalne unije (CSU) na predstojećim parlamentarnim izborima u Njemčkoj Joachim Herrmann zaprijetio je Grčkoj izbacivanjem iz Schengenskog prostora zbog toga jer nisu u stanju kontrolirati svoje granice, javljaju njemački mediji u ponedjeljak.
“Grci kažu potpuno otvoreno da nisu u stanju kontrolirati svoju pomorsku granicu i ja zato kažem da Grčka ne može i ne smije biti dijelom Schengenskog prostora. Dok to ne funkcionira mi moramo sami štititi svoje granice”, rekao je Herrmann za dnevnik Bild.

“Podatak po kojem je u dvije i pol godine oko 1,5 milijuna izbjeglica od kojih 70 posto bez ikakvih dokumenata ušlo u Njemačku pokazuje potuni gubitak kontrole”, rekao je Herrmann te dodaje kako “Njemačka mora znati tko ulazi u zemlju”.

Herrmann bi u slučaju vrlo izgledne pobjede demokršćanske Unije CDU/CSU trebao, po želj čelništva CSU-a, preuzeti ministarstvo unutarnjih poslova kojem je dosad na čelu političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Thomas de Maiziere.

U istom intervjuu za dnevnik Bild Herrmann se založio za to da se izbjeglicama koje pri dolasku u Njemačku odbiju odati svoj identitet uskrati pravo na politički azil. “Tko nije u stanju dokazati svoj identitet sam po sebi nema pravo na politički azil. Osoba mora dokazati da dolazi iz zemlje u kojoj je politički progonjena inače nema pravo na azil”, rekao je Herrmann.

CSU unutar Unije CDU/CSU zastupa demokršćansku opciju u saveznoj pokrajini Bavarskoj a unutar Unije slovi kao žešći pobornik oštrih političkih opcija posebice glede useljeničke i sigurnosne politike.

Procjenjuje se da se tijekom predizborne kampanje CSU pokušava profilirati kao odgovor desno-populističkim idejama Alternative za Njemačku (AfD). Jedan od političkih postulata CSU je borba za zauzimanje pozicija desnog centra koja se temelji na rečenici bivšeg čelnika CSU-a i premijera Bavarske Franz-Josefa Straussa koji je ustvrdio da “ne smije postojati demokratski legitimna stranka desnije od CSU-a”.

AfD po svim ispitivanjima javnog mnijenja ima izgleda 24. rujna na parlamantarnim izbirima prijeći prag od 5 posto i ući u Bundestag.

Velika je utopija vjerovati kako u međunarodnim odnosima postoji humanitarna pomoć, kaže analitičar Damir Novotny za Večernji list.
Zajmovi i kupovanje grčkih obveznica donijelo je Njemačkoj zaradu od 1,34 milijarde eura, objavio je utjecajni Süddeutsche Zeitung. Ustvari, novine su prenijele odgovor njemačkog Ministarstva financija na upit stranke Zeleni u Bundestagu.

Dakle, “pomaganje Grčkoj” kroz milijarde eura kredita protiv kojega se bila dignula njemačka javnost donijelo je Njemačkoj 393 milijuna eura neto zarade. Otkupom grčkih obveznica od strane Europske državne banke, Njemačka je zaradila još 952 milijuna eura.

Kako kaže ekonomski analitičar Damir Novotny, u financijskom svijetu moralu jednostavno nema mjesta.

– Velika je utopija vjerovati da u međunarodnim odnosima postoji humanitarna pomoć. U grčkom slučaju bila je riječ o operaciji smanjenja dugovanja u kojoj je Grčka relaksirana za 250 milijardi eura duga – kaže Novotny koji objašnjava da se u takvim transakcijama zarađuje na kamatama i na razlikama.

– Treba također znati da su kamate u tim zaduživanjima bile i znatno niže od onih po kojima se Grčka zaduživala. Sretna je okolnost za Grčku da je upravo od Njemačke pribavljala novac jer ga Njemačka kao najjača europska ekonomija pribavlja po jako povoljnim uvjetima. Sve je to jednostavno biznis, a Njemačka je ekonomija kojoj se vjeruje i s kojom svi žele raditi – kaže Novotny.

Europska komisija predložila je u srijedu Vijeću EU-a da zatvori postupak prekomjernog deficita za Grčku, koja je s rekordnog proračunskog manjka od 15 posto BDP-a 2009. uspjela prošle godine ostvariti proračunski višak od 0,7 posto BDP-a.
“Ovo je vrlo simboličan trenutak za Grčku. Nakon toliko godina odricanja grčkog naroda, zemlja konačno bere plodove svojih napora”, izjavio je povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.

“Grčka je sada spremna izaći iz postupka prekomjernog deficita, okrenuti stranicu proračunske štednje i otvoriti novo poglavlje rasta, investicija i zapošljavanja. Komisija će ostati uz grčki narod tijekom te nove faze”, dodaje Moscovici.

Ovo je druga ovotjedna dobra vijest za Grčku, nakon što je u ponedjeljak na temelju ocjene o provedbi reforme u okviru programa financijske pomoći dobila novu ratu pomoći od 7,7 milijardi eura. Prema projekcijama bonitetne agencije Moody’s, grčko gospodarstvo bi trebalo ove godine rasti po stopi od 1,5 posto, a sljedeće dva posto. Tijekom dugogodišnje recesije grčko se gospdarstvo smanjilo za čak 27 posto

Novi makedonski premijer Zoran Zaev obećao je u ponedjeljak da će produbiti prijateljstvo svoje zemlje s Grčkom kako bi se pronašlo rješenje za spor oko imena Makedonije i pokrenula procedura pristupanja EU-u i NATO-u.

“Znam da ako budemo imali prijateljske odnose i dobar pristup, da se može pronaći rješenje”, rekao je Zaev u Bruxellesu, gdje se sastao s čelnicima EU-a i glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

“Naši prijatelji grčki građani, putem vladajuće i oporbenih stranaka, podržat će Makedoniju na njezinu putu prema europskoj integraciji i NATO-u”, dodao je Zaev, ističući da je to njegov prioritet.

Grčka ne priznaje Skoplju pravo da koristi ime Makedonija kako se naziva jedna od njezinih pokrajina. Stoltenberg je kazao da Makedonija može ući u NATO samo ako se pronađe “uzajamno prihvatljivo rješenje” spora oko imena, pregovorima pod okriljem UN-a. “Tek tada će se moći početi napredovat”, rekao je glavni tajnik.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn zauzeo se za “kompromis u kojem svatko malo popusti, ali dobije puno više zauzvrat”. “Naravno, to neće biti lako”, priznao je, podsjećajući da će biti potreban “jednoglasan pristanak svih država članica” EU-a u svakoj fazi pristupnih pregovora.

“Ne možemo napredovati s privremenim rješenjima”, upozorio je. Makedonija je primljena u UN 1991. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM), što bi trebalo biti privremeno.

Novi makedonski premijer Zaev u ponedjeljak je doputovao u svoj prvi službeni posjet u Bruxelles, gdje se sastao s vodećim ljudima institucija EU-a i NATO-a. Makedonija ima status kandidata za članstvo u EU-u od 2005. godine, ali zbog spora oko službenog imena zemlje s Grčkom još nema datum za početak pregovora. “Krajnje je vrijeme da započnemo pregovore”, rekao je Zaev, nakon sastanka s povjernikom. “Za Makedoniju članstvo u EU nema alternative i pregovori o članstvu trebaju početi što prije”, istaknuo je.

Europska unija imala je posredničku ulogu u rješavanju duboke političke krize u Makedoniji koja je trajala u posljednje dvije godine. Za to vrijeme uopće nije bilo dijaloga između vlade bivšeg premijera Nikole Gruevskog i oporbe koju je predvodio Zaev. “Formiranje nove vlade pozitivna je stvar. Vaša zemlja je okrenula novu stranicu nakon političke krize koja je predugo trajala. Ovo je svježi početak, ali nema mjesta za samozadovolsjtvo”, istaknuo je Hahn.

Govoreći o pitanju otvaranja pregovora i činjenici da oni još nisu otvoreni unatoč ranijim preporukama Komisije, Hahn je rekao da “nikoga ne želi kriviti za to”. “Moramo raditi na rješenju, na kompromisu. Postoji tendencija da se sve vidi u perspektivi tko je gubitnik, a tko dobitnik. Dobar kompromis znači da svi malo popuste i na kraju zauzvrat dobiju više”, rekao je Hahn.

Grčka je do sada bila krajenje nepopustljiva po pitanju imena Makedonija, smatrajući da to ime pripada njezinoj baštini. S druge strane, makedonska strana nije odustajala od prava na svoje ime, stoga se Hahnova izjava može shvatiti kao poziv i jednoj i drugoj strani da malo popuste.