Grčka

 Makedonski parlament u utorak je ratificirao povijesni sporazum postignut u nedjelju između Atene i Skoplja o preimenovanju države u “Republika Sjeverna Makedonija”. 
Dogovor je prihvatilo 69 od sveukupno 120 makedonskih zastupnika. Nacionalistička stranka VMRO-DPMNE nije sudjelovala na glasovanju.

Time je završen jedan od najdugovječnijih sukoba između dviju europskih država, no dogovor još mora proći niz prepreka prije no što stupi na snagu.

Makedonski narod treba ga prihvatiti na referendumu, za koji se još ne zna kad će se održati, a potom treba doći do ustavne promjene koju makedonski parlament treba ponovno prihvatiti, ovaj put dvotrećinskom većinom.  U zamjenu za promjenu imena Skoplje očekuje otvaranje pregovora o pristupu Europskoj uniji na summitu krajem lipnja te pozivnicu za članstvo u NATO savezu.

Ako makedonska vlada ne uspije provesti ustavnu promjenu kroz parlament, u kojem samostalno nema dovoljnu većinu, “pozivnica u NATO će se poništiti, a pregovori s EU-om zaustaviti”, upozorio je grčki premijer Aleksis Cipras. Grčka Makedoniji zamjera upotrebu tog imena jer smatra da se ona odnosi na povijesnu grčku regiju.

Tisuće Grka izašle su u srijedu navečer na ulice najvećih gradova na sjeveru zemlje, protiveći se prijedlogu vlade za rješavanje pitanja makedonskog imena.

Oko 2.000 ljudi okupilo se u Pelli, povijesnom središtu antičke Makedonije u kojemu se rodio Aleksandar Veliki, izvijestio je novinar AFP-a s mjesta događaja, što je upola manje nego što su predvidjeli organizatori.

“Pozivamo susjede koji ne poznaju povijest da dođu, posjete naše muzeje i arheološka nalazišta i vide da je Makedonija grčka”, poručio je okupljenom mnoštvu gradonačelnik Chalkidone, Ioannis Tsouknidas.

Prosvjedi su se održali istodobno u desetak gradova u pokrajini Makedoniji, na sjeveru zemlje.

Manji prosvjedi su organizirani u srednjoj Grčkoj te na otocima Kreti, Rodosu, Krfu i Kosu.

Prosvjedi su se održali u 24 grada a u svakom je sudjelovalo “500 do 1.000 ljudi”, po procjeni policije.

Grčka ne želi priznati susjednu zemlju pod tim imenom i službeno je zove FYROM (Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija).

Grčka će izaći iz programa zajma bez otvaranja preventivne kreditne linije, rekao je premijer Aleksis Cipras u ponedjeljak i najavio da Atena više neće prekomjerno trošiti kao prije izbijanja dužničke krize. 

Grčka je trenutačno u trećem režimu zajma od 2010. godine, a taj program završava 20. kolovoza.

Atena se nada da će do tada ostvariti pun pristup tržištu i dobiti slobodu da samostalno vodi gospodarsku politiku nakon osam godina pod nadzorom Europske unije (eurozone) i Međunarodnog monetarnog fonda.

Neki dužnosnici EU zabrinuti su da bi grčki političari mogli ponovno biti pod pritiskom da počnu povećano trošiti.

“Na vidiku nema produljenja zajma niti prividnog izlaska iz programa, nečistog ili prljavog izlaska – zovite to kako vam drago”, rekao je Cipras zastupnicima.

“To je čist završetak (programa), čist izlazak”, rekao je pa poručio: “Ali to ne znači da ćemo se vratiti danima rasipništva”.

Zamodavci iz eurozone sada pripremaju za Grčku ponudu rasterećenja grčkog duga, a to treba izvesti tako da Atena ne odustane od reforma i da nastavi provoditi mudru fiskalnu politiku, rekao je prošli tjedan dužnosnik EU-a.

Grčka treba na na sastanku ministara financija eurozone ovaj tjedan službeno predati nacrt gospodarske politike koju kani provoditi kada istekne razdoblje zajma.

Cipras se nada da će pregovori o tome biti zaključeni do kraja lipnja.

 Grčka konzervativna politička oporba neće podržati dogovor o rješavanju dugogodišnjeg spora s Makedonijom oko imena dok bivša jugoslavenska država ne promijeni svoj ustav, rekao je oporbeni vođa Kiriakos Micotakis u četvrtak.
Atena i Skoplje pregovaraju o rješenju spora koji onemogućuje Makedoniji priključenje NATO-u i Europskoj uniji. Grčka vjeruje da ime ‘Makedonija’ podrazumijeva teritorijalne težnje prema njezinoj sjevernoj regiji koja koristi isto ime.

Izrazit ćemo svoje snažno neslaganje u parlamentu ako i kada dođe takav sporazum”, rekao je čelnik Nove demokracije Kiriakos Mitsotakis, čija je stranka prema istraživanja javnog mnijenja ispred ljevičarske vlade.

“Ustavne promjene nužan su uvjet za takav sporazum”, rekao je. Promjene koje želi Nova demokracija odnosile bi se na poglavlja makedonskog ustava koja obuhvaćaju nacionalnost, jezik i druga poglavlja.

Makedonija je dosad odbijala razmotriti takve promjene. U svakom slučaju grčka vlada može prihvatiti svaki sporazum bez pomoći Nove demokracije. Stotine tisuća Grča okupilo se u Solunu i Ateni ranije ove godine kako bi prosvjedovalo protiv uporabe imena “Makedonija” u svakom rješenju spora.

Micotakis je optužio vladu da provodi “tajnu diplomaciju” i zatim izvješćuje političke stranke u oporbi te napomenuo da njezina taktika dijeli Grke.

Pregovori između dviju država bili su bez rješenja od 1991., kad se Makedonija povukla iz bivše Jugoslavije . Prihvaćena je u UN-u od 1993. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ponekad navođena kao FYROM.

Energetske kompanije Makedonije i Grčke razrađuju planove o izgradnji plinovoda koji će povezati dvije susjedne zemlje, objavila je danas makedonska vlada.
Navodi se da se razgovara o izgradnji oko 120 kilometara plinovodne mreže, po 60 kilometara u svakoj od dvije zemlje, uz napomenu da Makedonija počinje inicijativu za razvoj novih plinskih koridora u jugoistočnoj Europi.

Kako bi realizacija tog projekta počela ove godine, ističe se, Makedonija i Grčka će zajedno aplicirati za novac u međunarodnim institucijama.

Dodaje se da je zajednički plinovod, dobro rješenje za Makedoniju i Grčku i da otvara mogućnosti za produbljavanje suradnje u energetici, ali i poticanje regionalne energetske suradnje na Balkanu.

Grčki i makedonski premijer razgovarat će u subotu s dužnosnicima svojih zemalja kako bi utvrdili strategije prije novog pokušaja da riješe dugotrajan spor zbog makedonskog imena.
Aleksis Tsipras i Zoran Zaev sastat će se s parlamentarnim čelnicima i s drugim važnim političkim akterima u Ateni, odnosno u Skoplju, nekoliko dana prije dolaska UN-ova posrednika u tom sporu najavljenom za 29. siječnja i 1. veljače.

Izložit će mu svoje planove dok se nacionalisti na obje strane protive bilo kakvom popuštanju.

 Izgledi za rješavanje tog pitanja su porasli otkako su u Makedoniji socijaldemokrati Zorana Zaeva u svibnju preuzeli vlast od nacionalista VMRO-a.

UN-ov posrednik u razgovorima Matthew Nimetz predlaže pet imena za bivšu jugoslavensku republiku. U svakom se zadržava ime Makedonija, ali se dodaju pridjevi poput “gornja”, “sjeverna” ili “nova”, kako bi se razlikovala od grčke pokrajine.

Grčki nacionalisti odbijaju te prijedloge. Prošle nedjelje desetci tisuća prosvjedovali su u Solunu a za 4. veljače je zakazan velik prosvjedni skup u Ateni.

Makedonski nacionalisti pak optužuju Zaeva da popušta a ništa ne dobiva zauzvrat.

Tsipras i Zaev su se u srijedu susreli u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu i poručili da će se zauzeti za rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane.

Zaev je rekao kako se nada da će se spor riješiti do srpnja. (N1info)

Grčki mediji i oporba su u četvrtak bili skeptični prema reakciji Makedonije koja prihvaća promijeniti ime svoje međunarodne zračne luke i glavnog autoputa kao ustupak Grcima u sporu o njezinu imenu.
Makedonski premijer Zoan Zaev je u srijedu u Davosu nakon dugog sastanka s grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom rekao da njegova zemlja pristaje promijeniti ime tim strukturama koje se sada zovu “Aleksandar Veliki” .

Autoput koji vodi od Grčke bit će preimenovan u “Autoput prijateljstva”, rekao je Zaev.

 “Te geste buduća vlada u Skoplju može jednostavno poništiti”, rekao je Yiorgos Koumozutsakos, dužnosnik glavne oporbene stranke Nova Demokracija.

Pozdravivši objavu tih promjena imena, šef proeuropske centrističke stranke To Potami, Stavros Theodorakis je ocijenio da također treba pristupiti sličnim promjenama u makedonskom ustavu.

Provladin dnevni list Ethnos je ocijenio da su “dvojica čelnika spremna presjeći gordijski čvor”, ponovo aludirajući na Aleksandra Velikoga, ali dnevni list Ta Nea optužuju Ciprasa da je “sve dao i u zamjenu nije ništa dobio”.

Liberalni dnevni list Kathimerini primjećuje dobru volju, ali i duboke razlike, jer je Zaev priznao da je promjena ustava zemlje jako složena.

Grčke primjedbe prvom susjedu su spriječile kandidaturu te male zemlje da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u, na što Atena ulaže veto.

Atena drži da željom da se zove Makedonija Skoplje pokazuje da ima teritorijalnih pretenzija na grčku povijesnu regiju istog imena.

Ciprasova vlada je bila spremna prihvatiti da buduće ime države sadržava ime Makedonije, poput Nove Makedonije ili Sjeverne Makedonije, ali između 90.000 ljudi prema podacima policije ili 400.000 prema organizatorima je na sjeveru Grčke u nedjelju prosvjedovalo protiv te ideje. (Agencije)

Javni prijevoz u Ateni je prekinut a deseci letova su odgođeni ili otkazani u ponedjeljak zbog niza štrajkova koji se održavaju u vrijeme očekivanog glasovanja parlamenta o reformskim mjerama koje traže vjerovnici.
Sindikati su organizirali prekide rada koji uključuju trosatni štrajk kontrolora zračnog prometa, štrajk javnog prijevoza u Ateni te djelatnika škola i javnih bolnica.

Među mjerama koje bi parlament trebao usvojiti u ponedjeljak su teže ostvarivi uvjeti za sindikate kad žele sazvati štrajk i lakša preuzimanja imovine pod ovrhom.

 Štrajkaši prosvjeduju protiv reforme kojom se predviđa da se o štrajku, kako bi se mogao održati, po novom treba izjasniti 50 posto registriranih članova sindikata, nasuprot aktualnih 20 posto.

Sindikati također planiraju niz demonstracija protiv usvajanja tih mjera u središtu Atene.

Očekuje se da će program pomoći Grčkoj biti okončan u kolovozu. Grčka je dosad primila tri tranše zajmova u okviru programa pomoći od zemalja eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). (Agencije)

Grčka (državna) elektroenergetska tvrtka DEI upozorila je javnost na mogućnost da se po zimi Grčka opet nađe u energetskoj krizi, kao i u prosincu 2016. godine.
Tvrtka planira mjere kojima bi se to izbjeglo, ali ako dođe do velikog zahladnjenja, izgledna je energetska kriza. Hladno vrijeme je u prosincu 2016. i siječnju 2017. godine dovelo do velike potrošnje energije koju na kraju nisu uspjele zadovoljiti domaće hidroelektrane te je došlo do velikog broja prekida opskrbe.

Sada je razina vode u akumulacijskim jezerima rekordno niska pa stručnjaci očekuju da hidroelektrane neće uspjeti zadovoljiti potražnju za električnom energijom u slučaju niskih temperatura. Da stvar bude gora, ni u susjednim zemljama stanje nije bolje pa Grčka neće moći računati na uvoz električne energije. DEI planira u slučaju krize u prosincu 2017. i siječnju 2018. godine kupiti ukapljeni prirodni plin (LNG) preko terminala Revithousa, a kućanstva se podsjeća kako najbolje štedjeti na energiji i grijanju uoči zime, javlja bugarski dnevnik ‘Novinite’.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker poručio je u ponedjeljak da je Europskoj uniji snažna njemačka vlada potrebnija nego ikad.
“Predsjednik Juncker je uvjeren, u svjetlu izazova s kojima su suočeni Europa i svijet, da je Europskoj uniji snažna njemačka vlada potrebnija nego ikad”, rekao je Junckerov glasnogovornik Margiritis Schinas.

Juncker je u ponedjeljak ujutro razgovarao telefonski s kancelarkom Angelom Merkel i s kancelarskim kandidatom njemačkih socijaldemokrata Martinom Schulzom.

Schulz je odmah nakon što su bili poznati rezultati izbora najavio da njegova stranka više neće sudjelovati u velikoj koaliciji s demokršćanima.

I CDU i SPD ostvarili su slabije rezultate u odnosu na prethodne izbore 2013. godine. Demokršćani Angele Merkel morat će u pregovore s liberalima (FDP), koji su se ponovno vratili u Bundestag i sa strankom Zelenih. Ti pregovori bit će iznimno komplicirani s obzirom na velike razlike između liberala i zelenih.

 Vijeće EU-a u ponedjeljak je potvrdilo izlazak Grčke iz Postupka prekomjernog deficita (EDP), koji je otvoren još 2009. godine.