Grčka

Pet i pol godina je Magda Fisas čekala ovaj dan. Gotovo 2.000 dana u dubokoj tuzi, često u tihoj, rijetko i glasnoj srdžbi. Uvijek puna nade da će pravda pobijediti, ali i sa strahom da bi ubojice njezinoga sina, hip-hop glazbenika i antifašističkog aktivista Pavlosa Fisasa na kraju mogle biti oslobođene. S Magdom Fisas su sa strepnjom presudu iščekivali i prodemokratski građani Grčke.

Sud u Ateni danas (7.10.) je proglasio krivima 68 članova stranke Zlatna zora, među kojima je i vođa stranke Nikos Mihaloliakos, po četiri točke optužnice: za ubojstvo 34-godišnjeg Pavlosa Fisasa 18. rujna 2013., pokušaj ubojstva komunističkih sindikalaca i predsjednika sindikata Sotirisa Poulikodiannisa istog mjeseca, pokušaj ubojstva egipatskog ribara Abouzida Embaraka u njegovom stanu u lipnju 2012. te za stvaranje i djelovanje kriminalne organizacije. Zlatna zora je neonacistička stranka koja je bila treća po snazi u grčkom parlamentu, a onda je na izborima 2019. izgubila sve zastupničke mandate.

Osuđenima prijete dugogodišnje kazne zatvora. Obrazloženje presude i kazne bit će objavljeni idućih dana. Prošle subote su dnevne novine Efimerida ton Syntakton (Novine urednika) izašle sa senzacijom na naslovnici: pod naslovom „Zid demokracije“ objavljen je zajednički prilog aktualnog grčkog predsjednika vlade Kiriakosa Mitsotakisa iz konzervativne Nove demokracije, njegovog prethodnika na toj dužnosti Aleksisa Tsiprasa iz lijeve Sirize i Antonisa Samarasa, također iz Nove demokracije, koji je još konzervativniji od Mitsotakisa. Tekst je usmjeren protiv Zlatne zore, njezinih batinaša i njihove nacističke ideologije.

Da vodeći desni i lijevi političari zajedno djeluju vrlo je rijetko u politički krajnje polariziranoj Grčkoj. Očito su se demokratske snage bojale da bi članovi Zlatne zore mogli biti oslobođeni. Naime, atenska državna odvjetnica je u prijedlogu presude krajem 2019. izjavila da nema dovoljno dokaza za stvaranje i djelovanje kriminalne organizacije.

Povjerenje ljudi u Grčkoj u sudstvo te članice Europske unije nije neograničeno. Još manje ljudi vjeruju policiji koja je do ubojstva Pavlosa Fisasa tolerirala nasilnike Zlatne zore. Nije zaboravljeno da policija nije ništa poduzela kad se „pedeset ljudi s drvenim palicama uputilo prema lokalu Coralli”, kako je preneseno policijskom radio-vezom.

Tamo je Georgios Roupakias iz petočlanog vodstva Zlatne zore u gradu Nikaji triput Fisasa ubo nožem dok su ga drugi neonacisti držali na zemlji. Policija je stigla prekasno i Roupakiasa uhitila samo zato što je Fisas još bio živ, pa je mogao identificirati ubojicu. Ostalim napadačima je policija dopustila da napuste mjesto zločina. Znakovito je što je Roupakias rekao policiji prilikom uhićenja: „Ja sam jedan od vas. Ja sam od Zlatne zore.”

Očito je s Fisasom morao jedan grčki građanin umrijeti da bi vlasti poduzele nešto protiv nasilnika iz Zlatne zore. Dok su neonacisti terorizirali migrante policija nije intervenirala. Čak su i mediji pokazivali simpatije prema desno-ekstremnim nasilnicima. Vodstvo Zlatne zore je pozivano na televiziju kao da se radi o sasvim normalnoj stranci.

U međuvremenu je Zlatna zora politički beznačajna – i zbog ovog suđenja. Ona nije više zastupljena u parlamentu pa prema tomu ne dobiva ni novac iz državne blagajne. Najpoznatiji nasilnici su okrenuli leđa Mihaloliakosu i osnovali vlastitu organizaciju. Većina politologa u Grčkoj ne računa s ponovnim jačanjem desnih ekstremista – ali njihove pozicije su još uvijek vidljive.

Militantni neonacisti su 2018. primjerice demonstrirali skupa s građanskom desnicom protiv Prespanskog sporazuma sa Sjevernom Makedonijom. U brojnim mjestima u Grčkoj desni ekstremisti i dalje koordiniraju akcije protiv izbjeglica i migranata kao i anti-korona demonstracije. I policija i dalje uglavnom ne intervenira. Ipak, zasad nema nikakve nove desničarske stranke koja bi mogla naslijediti Zlatnu zoru u parlamentu, piše DW.

Banke će po njegovim riječima osiguravati dovoljnu likvidnost i podržavati kvalitetne investicije s ciljem stvaranja novih radnih mjesta. “Ohrabruje da su banke unatoč pandemiji zadržale kreditnu aktivnosti uz povijesno niske kamatne stope i kvalitetne uvjete kreditiranja”, kazao je Adrović.

Dodao je kako su do srpnja plasmani banaka iznosili 234 milijarde kuna, što je 3,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju te kako su garancijske sheme posebno važne u oporavku gospodarstva od pandemije koronavirusa. “Banke su promptno reagirale i omogućile moratorije u vrijednosti 38 milijardi kuna, no sada je pitanje kako najbolje iskoristiti likvidnost za oporavak i izlazak iz krize”, naveo je Adrović.

Dodao je kako se uz održavanje likvidnosti poduzeća ne smije zaboraviti važnost ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. “Nužno je učiniti Hrvatsku atraktivnom za investicije strateškom politikom Vlade, kako bi se potaknuo oporavak i efikasno izašlo iz krize. Održavanje stabilnog i konkurentnog bankarskog sustava ne samo da se poboljšava percepcija Hrvatske u očima investitora, nego i cijeli sustav privlačenja investicija čini boljim”, rekao je Adrović.

Teme susreta guvernera i bankara usmjerene su na monetarne politike i financijsku stabilnost u doba COVID-a 19.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je u raspravi o monetarnoj politici i financijskoj stabilnosti u doba COVID-a 19 održanoj u petak na susretu guvernera i bankara regije, kazao da je neizvjesnost na početku pandemije stvorila velik pritisak na HNB koji je morao istovremeno održati stabilnost tečaja i financijskog sustava.

Postojeći sustav, naime, traži da podnositelji zahtjeva čekaju 3-4 godine (PV) i 6-8 godina (vjetar) za dozvole. Samo prvi od 29 koraka – dozvola za proizvodnju – može potrajati 18-24 mjeseci, piše PV Tech.

Prijedlog Ministarstva je da ovu dozvolu zamijeni novom potvrdom koju će Grčka odobriti u okviru posebnog registra koji je otvoren i za nove i za prijavu u postupku. Kako bi smanjila vrijeme čekanja, platforma će uspostaviti vezu s vladinim tijelima i pokušati automatizirati dijelove procesa.

Novi će certifikat biti uveden zajedno s izmjenama okolišnih dozvola, koje će također predložiti novi prijedlog zakona. Od strožih rokova za regulatore do spajanja određenih koraka, sve te mjere trebaju olakšati postupak koji zna biti ‘bolan’.

Vlada Grčke vjeruje da njen pritisak na smanjenje birokracije ima ogroman potencijal za deblokiranje rasta zelene energije. Sustav se trenutno suočava s velikim zaostatkom – na čekanju je 29 GW projekata, donosi OIE.hr

Hale je u intervjuu Bugarskom nacionalnom radiju rekao da SAD shvaća da je energetska sigurnost vrlo važna za Europu te da su američki saveznici jači i pouzdaniji kada imaju siguran prisup izvorima energije. On je, međutim, naveo da Moskva koristi svoje izvore energije kao političko sredstvo kako bi širila utjecaj i dijelila Europu.

Ocijenio je da su Sjeverni tok 2 i drugi krak Turskog toka problem jer ne osiguravaju raspodjelu energije za Europu i destabiliziraju Ukrajinu, a Rusiji omogućavaju da je zaobiđe. On tvrdi da energetski projekti doprinose nestabilnosti jer pružaju Moskvi još jedno sredstvo da se nametnu Europi.

Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, svečano su ranije ovoga tjedna obilježili početak rada plinovoda Turski tok, koji će prenositi ruski plin do južne Europe preko Turske, zaobilazeći Ukrajinu, prenijela je agencija Hina.

Plinovod prelazi preko Crnog mora i jača energetske veze između Moskve i Ankare, koje su pojačale i obrambenu suradnju nakon što je Ankara prošle godine kupila napredni ruski proturaketni sustav S-400, javio je Reuters ranije. Turski tok sastoji se od dva cjevovoda, svaki kapaciteta 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje.

Prvi je namijenjen opskrbi Turske, a drugi će ići dalje, od Bugarske do Srbije i Mađarske. Bugarska se nada da će moći početi isporučivati plin Srbiji do svibnja i planira izgraditi cijelu dionicu do kraja godine.

Plinovod je znak “interakcije i suradnje radi dobrobiti naših naroda i naroda cijele Europe, cijelog svijeta”, rekao je Putin. Opisavši ga kao projekt od “povijesne važnosti”, Erdogan je kazao da će Turska putem tog plinovoda moći uvesti 15,75 milijarda prostornih metara plina godišnje. “Nismo dopustili da naše razlike u mišljenjima blokiraju naše uzajamne interese”, rekao je Erdogan.

Rusija je 1. siječnja počela slati plin u Europu putem tog plinovoda, objavio je u nedjelju Bulgartransgaz. Gazprom će Bugarskoj putem Turskog toka slati približno tri milijarde prostornih metara plina godišnje, čime će zamijeniti rutu preko Ukrajine i Rumunjske. Gazprom je tom rutom prošle godine isporučio približno tri milijarde prostornih metara plina Grčkoj i otprilike 500.000 milijuna prostornih metara Sjevernoj Makedoniji.

Tamošnje vlasti su, također, objavile kako Grčka namjerava zatvoriti svoje elektrane na ugljen u sljedećih osam godina. Vjetar, Sunce i hidroenergija bi do tada u proizvodnji energije trebali sudjelovati s najmanje 35 posto u odnosu na oko 15 posto u 2016. godini. Riječ je o ulaganjima od oko devet milijardi eura.

Posrijedi su doprinosi koje kompanije u Grčkoj nisu uplaćivale u sustav mirovinske skrbi, dijelom i zbog dužničke krize. Vlada također želi poboljšati ukupnu bilancu sustava kako bi ojačala njegovu održivost, dodaje Reuters.

Projekt predvodi zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Notis Mitarachi a prva faza uključuje prodaju tranše od 12 milijardi eura potraživanja. Ukupni je iznos potraživanja oko 35 milijardi eura. Proces neće uključivati sekuritizaciju jer bi se vrijednosnice pokrivene imovinom mogle tretirati kao zaduživanje i time izazvati probleme s Eurostatom, kazao je jedan od dužnosnika za Reuters.

Vlada će umjesto toga nastojati prodati potraživanja sustava mirovinske skrbi privatnim ulagačima za gotovinu i dogovoriti s njima plan podjele zarade od naplate. Potraživanja će se prodavati uz popust u odnosu na nominalni iznos.

Potencijalni kupci morat će angažirati banku ili financijsku tvrtku u ulozi posrednika, kao što rade i fondovi pri kupnji nenaplativih kredita od banaka. Plan će obuhvatiti potraživanja počevši od 31. prosinca 2014. a fokus je na iznosima većim od 100 tisuća eura.

Ministar rada Yannis Vroutsis opovrgnuo je u četvrtak u priopćenju plan o prodaji 12 milijardi eura potraživanja sustava mirovinske skrbi. Unatoč tome, vladini dužnosnici koji su razgovarali za Reuters ustrajali su u svojim navodima.

Dodali su da vlada planira dotjerati postupak do kraja ove godine i krenuti s pripremama u prvom tromjesečju 2020. kako bi se prodaja mogla organizirati u razdoblju od travnja do lipnja. Vlada također traži savjetnika za prodaju, dodaje Reuters.

Obraćajući se medijima, bugarska ministrica energetike Temenuzhka Petkova izjavila je kako je jedan teret predviđen za isporuku u drugom tromjesečju, a drugi će ga pratiti tijekom trećeg kvartala, prenosi Reuters.

Petkova je dodala da je jedan teret kupljen od Chenierea, a drugi je kupljen od BP-a. Prvi brod već je isporučen na grčki terminal Revithoussa LNG. Bugarska je potpisala sporazum s grčkom državnom DEPA-om za dodatnu isporuku malog obima, jer zemlja želi smanjiti svoju ovisnost o ruskom prirodnom plinu.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Grčka je “bankama BNP Paribas, Citi, Credit Suisse, Goldman Sachs International Bank, HSBC i JP Morgan dodijelila posao zajedničke organizacije izdanja nove obveznice iskazane u eurima” s rokom dospijeća od 10 godina, navodi se u priopćenju Atenske burze. Izvori bliski financijskom sektoru navode da bi vrijednost izdanja mogla iznositi oko 2,5 milijardi eura, uz kamatu od oko 4,0 posto.

Priopćenje je objavljeno tri dana nakon što je agencija Moody’s povisila ocjenu grčkih državnih obveznica s ‘B3’ na ‘B1’, što pomaže izdanju iako grčki dužnički papiri i dalje spadaju u kategoriju špekulativnih ulaganja, napominje profesor ekonomije s Atenskog sveučilišta Panayiotis Petrakis. Najavljeno izdanje bit će prvo od 2010. godine i duboke krize zbog koje je Grčka bila prisiljena zatražiti više paketa međunarodnih kredita.

Atena je zaključila treći i zaključni program međunarodnih kredita u kolovozu prošle godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će aktivnosti u grčkom gospodarstvu ove godine porasti 2,4 posto. Europska komisija zatražila je pak prošlog tjedna od Grčke da do kraja provede sve reforme koje je obećala kreditorima. Iz Bruxellesa su upozorili da je grčko gospodarstvo i dalje krhko zbog visokog javnog duga, nenaplativih kredita i visoke nezaposlenosti.

Parlament je dao Ciprasu 151 glas čime je osigurao natpolovičnu većinu. Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu od njih 300, a dodatnu podršku i šest glasova su mu pružili stranka Anel i nezavisni kandidati. Grčki protivnici dogovora drže da novo ime Republika Sjeverna Makedonija predstavlja pokušaj prisvajanja grčkog identiteta.

Dogovor o imenu je potpisan nakon nekoliko mjeseci pregovaranja. Spor oko makedonskog imena je gotovo 30 godina kvario veze Atene i Skoplja. Grčka je zbog imena blokirala makedonski put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, smatrajući da se imenom “Makedonija” svojata teritorij grčke sjeverne pokrajine istog imena.