Grčka

Juncker je u ponedjeljak ujutro razgovarao telefonski s kancelarkom Angelom Merkel i s kancelarskim kandidatom njemačkih socijaldemokrata Martinom Schulzom.

Schulz je odmah nakon što su bili poznati rezultati izbora najavio da njegova stranka više neće sudjelovati u velikoj koaliciji s demokršćanima.

I CDU i SPD ostvarili su slabije rezultate u odnosu na prethodne izbore 2013. godine. Demokršćani Angele Merkel morat će u pregovore s liberalima (FDP), koji su se ponovno vratili u Bundestag i sa strankom Zelenih. Ti pregovori bit će iznimno komplicirani s obzirom na velike razlike između liberala i zelenih.

 Vijeće EU-a u ponedjeljak je potvrdilo izlazak Grčke iz Postupka prekomjernog deficita (EDP), koji je otvoren još 2009. godine.

Taj projekt bi omogućio novi pravac opskrbe Europe tim važnim energentom, a cilj je smanjiti ovisnost europskih zemalja o ruskom plinu. LPG bi se do luke Aleksandropoli dopremao brodovima, zatim transportirao do 17,6 kilometara udaljenog terminala, gdje bi se prevodio u plinovito stanje i tako prevozio dalje. Predviđeno je da kapacitet skladišta bude 170.000 prostornih metara s godišnjim protokom od čak 6,1 milijardu prostornih metara plina. Od tog terminala plinovod vodi do grčkog grada Komotini, odakle kreću cijevi do bugarske Stare Zagore, te dalje do Dimitrovgrada, zatim do Niša, gdje bi Srbija izgradila svoj terminal. Europska unija već je reagirala, navode Večernje novosti, i za projekt i izgradnju srpskog plinovoda povećala financijska sredstva iz svojih grantova sa 14 na 49,6 milijuna eura.

“Podatak po kojem je u dvije i pol godine oko 1,5 milijuna izbjeglica od kojih 70 posto bez ikakvih dokumenata ušlo u Njemačku pokazuje potuni gubitak kontrole”, rekao je Herrmann te dodaje kako “Njemačka mora znati tko ulazi u zemlju”.

Herrmann bi u slučaju vrlo izgledne pobjede demokršćanske Unije CDU/CSU trebao, po želj čelništva CSU-a, preuzeti ministarstvo unutarnjih poslova kojem je dosad na čelu političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Thomas de Maiziere.

U istom intervjuu za dnevnik Bild Herrmann se založio za to da se izbjeglicama koje pri dolasku u Njemačku odbiju odati svoj identitet uskrati pravo na politički azil. “Tko nije u stanju dokazati svoj identitet sam po sebi nema pravo na politički azil. Osoba mora dokazati da dolazi iz zemlje u kojoj je politički progonjena inače nema pravo na azil”, rekao je Herrmann.

CSU unutar Unije CDU/CSU zastupa demokršćansku opciju u saveznoj pokrajini Bavarskoj a unutar Unije slovi kao žešći pobornik oštrih političkih opcija posebice glede useljeničke i sigurnosne politike.

Procjenjuje se da se tijekom predizborne kampanje CSU pokušava profilirati kao odgovor desno-populističkim idejama Alternative za Njemačku (AfD). Jedan od političkih postulata CSU je borba za zauzimanje pozicija desnog centra koja se temelji na rečenici bivšeg čelnika CSU-a i premijera Bavarske Franz-Josefa Straussa koji je ustvrdio da “ne smije postojati demokratski legitimna stranka desnije od CSU-a”.

AfD po svim ispitivanjima javnog mnijenja ima izgleda 24. rujna na parlamantarnim izbirima prijeći prag od 5 posto i ući u Bundestag.

Dakle, “pomaganje Grčkoj” kroz milijarde eura kredita protiv kojega se bila dignula njemačka javnost donijelo je Njemačkoj 393 milijuna eura neto zarade. Otkupom grčkih obveznica od strane Europske državne banke, Njemačka je zaradila još 952 milijuna eura.

Kako kaže ekonomski analitičar Damir Novotny, u financijskom svijetu moralu jednostavno nema mjesta.

– Velika je utopija vjerovati da u međunarodnim odnosima postoji humanitarna pomoć. U grčkom slučaju bila je riječ o operaciji smanjenja dugovanja u kojoj je Grčka relaksirana za 250 milijardi eura duga – kaže Novotny koji objašnjava da se u takvim transakcijama zarađuje na kamatama i na razlikama.

– Treba također znati da su kamate u tim zaduživanjima bile i znatno niže od onih po kojima se Grčka zaduživala. Sretna je okolnost za Grčku da je upravo od Njemačke pribavljala novac jer ga Njemačka kao najjača europska ekonomija pribavlja po jako povoljnim uvjetima. Sve je to jednostavno biznis, a Njemačka je ekonomija kojoj se vjeruje i s kojom svi žele raditi – kaže Novotny.

“Grčka je sada spremna izaći iz postupka prekomjernog deficita, okrenuti stranicu proračunske štednje i otvoriti novo poglavlje rasta, investicija i zapošljavanja. Komisija će ostati uz grčki narod tijekom te nove faze”, dodaje Moscovici.

Ovo je druga ovotjedna dobra vijest za Grčku, nakon što je u ponedjeljak na temelju ocjene o provedbi reforme u okviru programa financijske pomoći dobila novu ratu pomoći od 7,7 milijardi eura. Prema projekcijama bonitetne agencije Moody’s, grčko gospodarstvo bi trebalo ove godine rasti po stopi od 1,5 posto, a sljedeće dva posto. Tijekom dugogodišnje recesije grčko se gospdarstvo smanjilo za čak 27 posto

Novi makedonski premijer Zoran Zaev obećao je u ponedjeljak da će produbiti prijateljstvo svoje zemlje s Grčkom kako bi se pronašlo rješenje za spor oko imena Makedonije i pokrenula procedura pristupanja EU-u i NATO-u.

“Znam da ako budemo imali prijateljske odnose i dobar pristup, da se može pronaći rješenje”, rekao je Zaev u Bruxellesu, gdje se sastao s čelnicima EU-a i glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

“Naši prijatelji grčki građani, putem vladajuće i oporbenih stranaka, podržat će Makedoniju na njezinu putu prema europskoj integraciji i NATO-u”, dodao je Zaev, ističući da je to njegov prioritet.

Grčka ne priznaje Skoplju pravo da koristi ime Makedonija kako se naziva jedna od njezinih pokrajina. Stoltenberg je kazao da Makedonija može ući u NATO samo ako se pronađe “uzajamno prihvatljivo rješenje” spora oko imena, pregovorima pod okriljem UN-a. “Tek tada će se moći početi napredovat”, rekao je glavni tajnik.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn zauzeo se za “kompromis u kojem svatko malo popusti, ali dobije puno više zauzvrat”. “Naravno, to neće biti lako”, priznao je, podsjećajući da će biti potreban “jednoglasan pristanak svih država članica” EU-a u svakoj fazi pristupnih pregovora.

“Ne možemo napredovati s privremenim rješenjima”, upozorio je. Makedonija je primljena u UN 1991. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM), što bi trebalo biti privremeno.

Novi makedonski premijer Zaev u ponedjeljak je doputovao u svoj prvi službeni posjet u Bruxelles, gdje se sastao s vodećim ljudima institucija EU-a i NATO-a. Makedonija ima status kandidata za članstvo u EU-u od 2005. godine, ali zbog spora oko službenog imena zemlje s Grčkom još nema datum za početak pregovora. “Krajnje je vrijeme da započnemo pregovore”, rekao je Zaev, nakon sastanka s povjernikom. “Za Makedoniju članstvo u EU nema alternative i pregovori o članstvu trebaju početi što prije”, istaknuo je.

Europska unija imala je posredničku ulogu u rješavanju duboke političke krize u Makedoniji koja je trajala u posljednje dvije godine. Za to vrijeme uopće nije bilo dijaloga između vlade bivšeg premijera Nikole Gruevskog i oporbe koju je predvodio Zaev. “Formiranje nove vlade pozitivna je stvar. Vaša zemlja je okrenula novu stranicu nakon političke krize koja je predugo trajala. Ovo je svježi početak, ali nema mjesta za samozadovolsjtvo”, istaknuo je Hahn.

Govoreći o pitanju otvaranja pregovora i činjenici da oni još nisu otvoreni unatoč ranijim preporukama Komisije, Hahn je rekao da “nikoga ne želi kriviti za to”. “Moramo raditi na rješenju, na kompromisu. Postoji tendencija da se sve vidi u perspektivi tko je gubitnik, a tko dobitnik. Dobar kompromis znači da svi malo popuste i na kraju zauzvrat dobiju više”, rekao je Hahn.

Grčka je do sada bila krajenje nepopustljiva po pitanju imena Makedonija, smatrajući da to ime pripada njezinoj baštini. S druge strane, makedonska strana nije odustajala od prava na svoje ime, stoga se Hahnova izjava može shvatiti kao poziv i jednoj i drugoj strani da malo popuste.

Austrijska naftna i plinska tvrtka OMV i ruska naftna tvrtka Gazprom Neft potpisali su sporazum o zajedničkoj suradnji u istraživanju i procjeni rezervi ugljikovodika u Iranu.

Ruska je strana posebno zadovoljna sporazumom zbog velikog iskustva OMV-a u istraživanju nafte i plina na području Bliskog istoka i posebno u Iranu. Uz to, iranska vlada je uvrstila OMV u skupinu 29 Zapadnih tvrtki za koje smatra drži da su kvalificirane za rad na naftnim i plinskim projektima u Iranu, dok je takva suradnja s ruskim naftašima u skladu s novom strategijom OMV-a, javlja novinska agencija UPI.

Čelnici ruske plinske tvrtke Gazprom, grčke plinske tvrtke DEPA i talijanske energetske tvrtke Edison potpisali su o suradnji na ostvarenju projekta plinovoda IGI Posejdon. Sporazumom se predviđa suradnja u pronalaženju južne trase za ruske isporuke prirodnog plina preko Turske i Grčke do Italije. Tri potpisnice će koordinirati napore u razvoju i ostvarenju projekata Turski tok i Posejdon koji bi trebao dovesti ruski plin s tursko-grčke granice do Italije. Sporazumom se također predviđa i proširenje suradnje vezane za ruske isporuke plina tim zemljama, javlja rumunjski portal ‘Energy World Magazine’.

Hrvatska i Grčka imaju mnogo zajedničkih projekata, posebno na gospodarskom polju i zajednički im je interes podržati stabilnost i europsku perspektivu za sve zemlje u regiji, rekao je u srijedu ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier nakon sastanka s grčkim kolegom Nikosom Kotzjasom u Ateni.

Potpredsjednik vlade i šef hrvatske diplomacije na zajedničkoj je konferenciji za novinare zahvalio domaćinu na inicijativi za jačanjem bilateralnih odnosa i podsjetio da je zadnji put neki hrvatski ministar vanjskih poslova bio u Grčkoj 2008., te da dvije zemlje ove godine slave 25. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa. “Zajednički interes Hrvatske i Grčke je podržati stabilnost i europsku perspektivu za sve zemlje u regiji koje su kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU, što zahtijeva dobru koordinaciju”, rekao je Stier izrazivši nadu da “danas činimo dobar korak u tom smjeru”.

“Imamo mnogo zajedničkih projekata, napose na gospodarskom polju na kojima možemo i spremni smo surađivati”, rekao je nadalje. U ranu jesen održat će se sjednica Gospodarskih komora dviju zemalja u Zagrebu na kojoj će se razgovarati o tome kako reaktivirati međuvladin odbor kako bi dvije zemlje radile na projektima u turizmu, infrastrukturi i energetici, rekao je Stier.

Dvije zemlje surađuju i u okviru Jadransko-jonske inicijative gdje Grčka igra vrlo važnu ulogu, a toj inicijativi veliku važnost pridaje i Hrvatska, ali i u kvadrilaterali Grčka, Bugarska, Hrvatska i Rumunjska.

U Ateni su Stier i Kotzjas potpisali Program kulturne, znanstvene i obrazovne suradnje kojom je dogovorena organizacija izložbi, razmjena studenata, znanstvenika, umjetnika i priznavanje diploma i suradnja UNESCO-a i Vijeća Europe. “To je dobar korak za razmjenu studenata, umjetnika i znanstvenika obiju zemalja”, rekao je Stier i zahvalio Grčkoj jer je podržavala europske i euroatlantske napore Hrvatske dok je bila kandidatkinja za članstvo.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Stier je ponovio da službeni Zagreb podržava europsku perspektivu za sve države u regiji. “Zato vjerujem da je važno održati otvorena vrata EU-a za sve one koji žele ispuniti kriterije i postati članice (…) jer koncept Europe slobodnog prostora i mira bez umjetnih podjela je koncept koji služi dobro procesu mira i stabilnosti cijelog kontinenta”, rekao je. Pozvao je zbog toga na jačanje europskog duha i europske perspektive.

Stier se u Ateni susreo i s premijerom Aleksisom Ciprasom, a u programu posjeta su i sastanci s predsjednikom parlamenta Nikolaosom Vucisom i članovima parlamentarne skupine prijateljstva Hrvatske i Grčke.

Grčka je opovrgnula u utorak izvješće njemačkih novina da bi mogla odustati od zajmova u sklopu programa pomoći, koji su joj potrebni za otplatu dospjelih dugova u srpnju, ako joj vjerovnici ne ponude jasne uvjete za ublažavanje duga. 

Njemački Bild objavio je u utorak da bi Atena mogla odustati od 7 milijardi eura novih zajmova ako ne dobije sveobuhvatno ublažavanje duga te da stavlja sa strane milijarde eura pripremajući se za taj scenarij.

Glasnogovornik vlade Dimitris Tzanakopoulos opovrgnuo je to izvješće izjavivši da bi dogovor o ublažavanju duga mogao biti postignut na idućem sastanku ministara financija eurozone koji će se održati za manje od tri tjedna.

“To nije istina”, rekao je Tzanakopoulos za Reuters. “Rješenje će biti postignuto 15. lipnja”.

Ministri financija eurozone nisu se uspjeli dogovoriti s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) prošli tjedan o uvjetima za ublažavanje duga Grčkoj i nisu dali nove zajmove Ateni, ali su priznali da je postigla znatni napredak u reformama.

Grčkoj u srpnju stiže na naplatu oko 7 milijardi eura, što je iznos koji neće moći otplatiti ako ne dobije novu tranšu novca iz sadašnjeg programa pomoći vrijednog do 86 milijardi eura. Ovo je treći program pomoći otkako je Grčka upala u krizu.

Grčki ministar financija Euclid Tsakalotos izjavio je da je u izvješću iskrivljeno ono što je rekao na tiskovnoj konferenciji dan ranije i dodao je kako nije istina da Grčka stavlja sa strane novac za otplatu duga.

“Bild je iskrivio ono što sam jučer rekao”, kazao je on za Reuters.

Atena i Berlin dogovorili su se da zakoče transfer iz Grčke u Njemačku izbjeglica koje bi se povezale s obiteljima, po pismu grčkog ministra koji u ponedjeljak objavljuje grčki dnevnik.

“Premještanje radi spajanja obitelji prema Njemačkoj usporit će se kao što je dogovoreno”, piše ministar zadužen za migracijsku politiku Yannis Mouzalas u tom pismu od 4. svibnja upućenom njemačkom ministru unutarnjih poslova Thomasu de Maizieresu.

U pismu čiji faksimil objavljuje dnevnik ističe se da se sporazum odnosi na “privremeno ograničenje broja osoba koje se premješta svakog mjeseca”. Grčko ministarstvo suzdržalo se od svakog neposrednog komentara, ali nije opovrglo postojanje pisma.

Mouzalas ondje pripisuje Njemačkoj inicijativu oko tog sporazuma otkrivajući da Grčka “nije odgovorna” za time izazvana kašnjenja. Po Mouzalasu, “više od 2000 osoba od kojih će neke morati čekati godinama kako bi putovale u Njemačku” bit će zahvaćene tom mjerom. Suočen sa “sve očajnijim komentarima i kritikama”, grčki ministar predlaže “zajedničku liniju odgovora” njemačkom kolegi.

Kašnjenje se po njemu treba predstaviti kao “neizbježno” s obzirom da Grčka i Njemačka imaju jako velik broj azilanata. Europski propisi o azilu predviđaju uz niz uvjeta pravo za izbjeglice pristigle u zemlju Europske unije da se ujedine s bliskom obitelji nastanjenoj negdje drugdje u EU.