Geopolitika

Britanska premijerka Theresa May izjavila je u srijedu da su London i Bruxelles “nadomak” prelasku u drugu fazu pregovora o Brexitu u kojoj će se pregovarati o budućim trgovinskim odnosima.
Pregovori o sporazumu o razdruživanju, koji prethode pregovorima o trgovini, “napreduju, ostvaren je jako dobar napredak”, kazala je May pred britanskim zastupnicima.

“Nadomak smo prelasku u iduću fazu”, dodala je, dva dana nakon što nije uspjela uvjeriti svojeg mlađeg koalicijskog partnera, sjevernoirske unioniste (DUP), da pristanu na prijedlog dogovora o irskoj granici.

Prijedlog je predviđao “regulatornu usklađenost” Sjeverne Irske i Republike Irske nakon Brexita kako bi se izbjegla ponovna uspostava fizičke granice, ukinuta Sporazumom postignutim na Veliki petak 1998.

Vođa DUP-a Arlene Foster naglasila je da njezina stranka neće nikada pristati da Sjeverna Irska ima drugačiji status od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva.

May je u srijedu kazala da njezina vlada radi na rješenju koje bi izbjeglo ponovno uvođenje fizičke granice između Sjeverne Irske i Republike Irske “poštujući istodobno cjelovitost Ujedinjenog Kraljevstva i štiteći britansko tržište.” “Namjeravamo to postići u sklopu općeg trgovinskog sporazuma između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, a to ćemo moći postići samo tijekom druge faze pregovora”, kazala je.

May je također ponovila da će Britanija istupiti iz carinske unije i zajedničkog europskog tržišta. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da će se ovaj tjedan ponovno sastati s britanskom premijerkom.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u srijedu da je prepoznat izraelski “povijesni identitet”, referirajući se na očekivanu odluku američkoga predsjednika Donalda Trumpa da se Jeruzalem formalno proglasi glavnim gradom.
“Naš povijesni i nacionalni identitet svaki dan prima važna priznanja, a danas posebno”, rekao je Netanayhu u video snimci objavljenoj na njegovu Facebooku.

“Ja ću imati naravno nešto dodati tijekom dana o temi vezanoj uz Jeruzalem”, kazao je.

Trump će večeras objaviti da Sjedinjene Države priznaju Jeruzalem kao izraelski glavni grad, objavio je viši dužnosnik njegove administracije, u potezu koji će vjerojatno izazvati nestabilnost, a možda i potaknuti nasilje na Bliskom istoku, javljaju agencije.

Unatoč brojnim upozorenjima iz Europe i arapskog svijeta, Trump će svoju odluku objaviti u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Objavit će i početak procesa selidbe američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, svetog grada triju vjera koji i Izraelci i Palestinci smatraju svojim glavnim gradom. Preseljenje veleposlanstva, doduše, moglo bi trajati nekoliko godina jer SAD nema adekvatnu zgradu u koju bi mogao smjestiti cijelo veleposlanstvo pa će je morati izgraditi, piše Reuters.

Američki predsjednici dosad su se suzdržavali proglasiti Jeruzalem izraelskim glavnim gradom, unatoč izraelskim pritiscima, u želji da ostanu neutralni u mirovnom procesu.

Status Jeruzalema je pitanje svih pitanja u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu.

Izrael je u Šestodnevnom ratu 1967. okupirao istočni, arapski dio Jeruzalema. Godine 1980. Izrael je proglasio Jeruzalem svojim glavnim gradom te se u zapadnom Jeruzalemu nalazi sjedište predsjednika, premijera, parlamenta (Kneset) i gotovo sva ministarstva.

Vijeća sigurnosti UN-a proglasilo je tu izraelsku odluku ništavnom i međunarodna zajednica ne priznaje izraelski suverenitet nad istočnim Jeruzalemom.

Palestinci žele istočni Jeruzalem za prijestolnicu svoje buduće države, a Izrael grad smatra svojom nedjeljivom i vječnom prijestolnicom.

Američko prihvaćanje Jeruzalema za izraelsku prijestolnicu prekinulo bi desetljećima dugu politiku SAD-a da se o statusu grada treba odlučiti u pregovorima s Palestincima.

Njemačka, Francuska, EU, arapski svijet i, naravno, Palestinci u utorak su redom upozoravali Trumpa da to ne čini. Danas su im se pridružili Papa Franjo, službeni London i iranski ajatolah. “Priznavanje prava svim narodima u Svetoj Zemlji primarni je uvjet za dijalog”, rekao je Franjo skupini Palestinaca u Vatikanu u srijedu ujutro.

“Ne mogu skriti duboku zabrinutost situacijom stvorenom zadnjih dana oko Jeruzalema”, rekao je Franjo na tjednoj općoj audijenici.

“Pozivam na poštivanje statusa quo u Jeruzalemu u skladu s važećim rezolucijama UN-a”, rekao je.

“Jeruzalem je jedinstveni grad, svet židovima, kršćanima i muslimanima, koji štuju sveta mjesta svojih religija”, rekao je Franjo.

“Molim Gospodina da se sačuva i osnaži identitet Jeruzalema, na dobro Svete Zemlje, Bliskog istoka i svijeta. Molim se da prevladaju razboritost i mudrost, da se ne dodaju nove napetosti u svijetu već prepunom okrutnih sukoba”, rekao je.

Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson kazao je da London zabrinuto gleda na američku najavu. “Mislimo da bi Jeruzalem trebao biti dio konačnog rješenja izraelsko-palestinskog mirovnog procesa do kojeg mora doći dijalogom”.

Predstavnik palestinske uprave u Londonu Manuel Hasasin u razgovoru za BBC oštro je komentirao Trumpovu najavu. “To bi bila objava rata. Poljubac smrti rješenju s dvije države”, kazao je.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei kazao je da je najava priznanja Jeruzalema izraelskim glavnim gradom znak američkog neuspjeha i nesposobnosti.

Nepovjerenje između zapadnih i istočnih članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) bacilo je sjenu na godišnji sastanak ministara vanjskih poslova država te organizacije koji se u četvrtak i petak održava u Beču.
OESS je jedini regionalni savez na svijetu koji uključuje države zapada, okupljene oko Sjedinjenih Država, te bivše zemlje Sovjetskog saveza, predvođene Rusijom, pa će godišnji sastanak te skupine u četvrtak i petak na koji stižu ministri vanjskih poslova iz 57 država članica biti još jedna prilika za postizanje napretka u sporovima poput onih oko Ukrajine ili Krima.

“Brojne prijetnje našoj sigurnosti”, uključujući Ukrajinu i terorizam, bit će među važnijim temama susreta šefova diplomacija OESS-a, najavio je Sebastian Kurz, ministar vanjskih poslova i vjerojatno budući premijer Austrije, države koja ove godine predsjeda organizacijom.

Iako je riječ o većinski europskoj organizaciji, članice OESS-a su i Sjedinjene Države, Kanada, Rusija, zemlje srednje Azije i Kavkaza, te Turska.

Ministarski sastanak središnje je izvršno tijelo OESS-a koje je nadređeno svim drugim tijelima i institucijama te organizacije. Održava se jednom godišnje u državi predsjedateljici. Ove se godine poklopilo da je Beč, grad u kojem organizacija ima svoje stalno sjedište, ujedno i glavni grad države predsjedateljice.

Na sjednicama ministara vanjskih poslova sumira se godišnji rad organizacije, svaki ministar predstavlja stavove svoje države o sigurnosnim pitanjima, te se paralelno održavaju posljednji, tjednima pripremani pregovori između delegacija o deklaracijama i odlukama koje će ministri usvojiti u zajedničkom dokumentu, što će odrediti buduće sigurnosne obaveze država OESS-a.

Susretu će prisustvovati i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. Na ministarskom susretu održavaju se i brojni bilateralni sastanci, a ove godine će godine najistaknutiji biti onaj između američkog državnog tajnika Rexa Tillersona i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Kriza u Ukrajini

Tillerson, o čijoj se budućnosti na čelu američke diplomacije posljednjih dana raspravlja u političkom vrhu u Washingtonu, ovog je tjedna u posjetu Europi. U Beč stiže iz Bruxellesa gdje se u utorak i srijedu neformalno sastao s europskim ministrima vanjskih poslova i predstavnicima NATO saveza, a nakon Austrije putuje u Francusku.

Tillerson i Lavrov će se na marginama susreta sastati u četvrtak, prenosi Reuters, a jedno od glavnih tema razgovora bit će stanje u Ukrajini. Sukob u toj državi i ruska aneksija Krima iz 2014. podigle su tenzije između Moskve i zapadnih članica OESS-a.

Rusija je predložila pokretanje mirotvorne misije Ujedinjenih naroda na istoku te države gdje se sukobljavaju proruski separatisti i ukrajinske snage sigurnosti, piše dpa.

Visoki dužnosnik State Departmenta naglasio je kako će Tillerson i Lavrov na susretu razgovarati o toj temi, dodavši kako Washington ima sumnje oko namjera Moskve.

“To mora biti rješenje sa snagama sigurnosti UN-a koje će obuhvatiti cijelo sporno područje, a ne samo ratificirati teritorijalne dobitke Rusa”, otkrio je dužnosnik, govoreći za dpa pod uvjetom anonimnosti.

OESS na istoku Ukrajine ima svoje promatrače koji bilježe velik broj kršenja primirja. Od početka sukoba 2014. u toj je državi poginulo više od 10 tisuća ljudi.

Diplomati okupljeni u Beču otkrili su da potencijalna odluka o stacioniranju UN-ovih plavih kaciga u Ukrajinu mora biti utemeljena na garancijama da će OESS tamo i dalje igrati jednaku ulogu, prenosi njemačka agencija.

Berlin je tijekom svog prošlogodišnjeg predsjedanja organizacijom pokrenuo takozvani “strukturirani dijalog” o sigurnosnim pitanjima među članicama. Taj je novi format omogućio predstavnicima 57 država da se sastaju u regularnim intervalima kako bi razmjenjivali informacije o vojnim razmještajima i raspravljali o potencijalnim sigurnosnim prijetnjama.

Reforma organizacije

Sigurnost nije jedino pitanje koje je unijelo razdor u OESS koji se ne bavi samo vojnim pitanjima, nego i promiče demokratska prava.

Visoki ruski diplomat u nedjelju je izrazio duboku frustraciju tijelima OESS-a koje promatraju izbore, medijske slobode i prava manjina.

Rusija smatra kako je većina aktivnosti takvih tijela implementirana “istočno od Beča”, istaknuo je Andrei Kelin, predstavnik ruskog ministarstva vanjskih poslova koji je odgovoran za pitanja europske suradnje.

Kako bi to ispravila, Rusija će pokušati pokrenuti reformu organizacije, najavio je Kelin, a prenijela ruska novinska agencija Interfax.

Iako je dijalog među državama OESS-a ugušen podjelom na sjevernoameričke i zemlje središnje Europe na jednoj, te Rusije i nekoliko bivših sovjetskih saveznica na drugoj strani, organizacija se trudi postići male korake oko ostalih kriza u europskom okružju.

U sukobu oko moldovske regije Pridnjestrovlja, samoproglašene, no međunarodno nepriznate države, OESS je vodio pregovore koji su nedavno doveli do sporazuma o otvaranju mosta, vraćanju pristupa poljoprivrednim zemljištima i uspostavljanju telekomunikacijskih veza između dviju strana.

Ovi sporazumi nisu samo pokazatelj da OESS može utjecati na pozitivne promjene. Pregovori o Pridnjestrovlju su značajni i zbog toga što su njima posredovale i Ukrajina i Rusija, usprkos svojim drugim sukobima.

“Osim što je donijelo dobrobit lokalnom stanovništvu, postignuti napredak značajan je i za cijelo područje OESS-a”, zaključio je glavni tajnik organizacije, švicarski diplomat Thomas Greminger.

OESS se financira doprinosima 57 država članica, a godišnji proračun mu je oko 140 milijuna eura, stoji na službenim stranicama. U tajništvu organizacije zaposleno je oko 400 ljudi, 200 u njenim institucijama, te oko 2,1 tisuće na terenskim operacijama.

Iduće godine organizacijom će predsjedati Italija.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron počeo je u srijedu prvi posjet u svojstvu francuskog predsjednika Alžiru kamo odlazi “kao prijatelj” odbijajući biti “talac bolne prošlosti” između Pariza i njegove nekadašnje kolonije.
Predsjednički avion sletio je prijepodne u Alžir a Macrona su dočekali predsjednik gornjeg doma i druga osoba u državi Abdelkader Bensalah, premijer Ahmed Ouyahia i šef diplomacije Abdelkader Messahel.

“Dolazim u svojstvu prijatelja Alžira, konstruktivnog partnera koji želi ojačati naše odnose”, objasnio je Macron u intervjuu dnevnicima El Watan i El Khabar, objavljenom u srijedu.

Odnos između Francuske i Alžira mora biti “ravnopravno partnerstvo”, rekao je francuski predsjednik Macron dok “pitanje sjećanja” na 130 godina kolonizacije (1830.-1962.) i Alžirskog rata još uvijek visi nad njihovim odnosima.

Američki predsjednik Donald Trump večeras će objaviti da Sjedinjene Države priznaju Jeruzalem kao izraelski glavni grad, objavio je viši dužnosnik njegove administracije, u potezu koji će vjerojtano izazvati nestabilnost, a možda i potaknuti nasilje na Bliskom istoku, javljaju agencije.
Unatoč brojnim upozorenjima iz Europe i arapskog svijeta, Trump će svoju odluku objaviti u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Objavit će i početak procesa selidbe američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, svetog grada triju vjera koji i Izraelci i Palestinci smatraju svojim glavnim gradom.

Preseljenje veleposlanstva, doduše, moglo bi trajati nekoliko godina jer SAD nema adekvatnu zgradu u koju bi mogao smjestiti cijelo veleposlanstvo pa će je morati izgraditi, piše Reuters.

Američki predsjednici dosad su se suzdržavali proglasiti Jeruzalem izraelskim glavnim gradom, unatoč izraelskim pritiscima, u želji da ostanu neutralni u mirovnom procesu.

Status Jeruzalema je pitanje svih pitanja u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu. Izrael je u Šestodnevnom ratu 1967. okupirao istočni, arapski dio Jeruzalema. Godine 1980. Izrael je proglasio Jeruzalem svojim glavnim gradom te se u zapadnom Jeruzalemu nalazi sjedište predsjednika, premijera, parlamenta (Kneset) i gotovo sva ministarstva.

Vijeća sigurnosti UN-a proglasilo je tu izraelsku odluku ništavnom i međunarodna zajednica ne priznaje izraelski suverenitet nad istočnim Jeruzalemom.

Palestinci žele istočni Jeruzalem za prijestolnicu svoje buduće države, a Izrael grad smatra svojom nedjeljivom i vječnom prijestolnicom.

Američko prihvaćanje Jeruzalema za izraelsku prijestolnicu prekinulo bi desetljećima dugu politiku SAD-a da se o statusu grada treba odlučiti u pregovorima s Palestincima.

Njemačka, Francuska, EU, arapski svijet i, naravno, Palestinci u utorak su redom upozoravali Trumpa da to ne čini. Danas su im se pridružili Papa Franjo, službeni London i iranski ajatolah. “Priznavanje prava svim narodima u Svetoj Zemlji primarni je uvjet za dijalog”, rekao je Franjo skupini Palestinaca u Vatikanu u srijedu ujutro.

Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson kazao je da London zabrinuto gleda na američku najavu. “Mislimo da bi Jeruzalem trebao biti dio konačnog rješenja izraelsko-palestinskog mirovnog procesa do kojeg mora doći dijalogom”.

Predstavnik palestinske uprave u Londonu Manuel Hasasin u razgovoru za BBC oštro je komentirao Trumpovu najavu. “To bi bila objava rata. Poljubac smrti rješenju s dvije države”, kazao je. Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei kazao je da je najava priznanja Jeruzalema izraelskim glavnim gradom znak američkog neuspjeha i nesposobnosti.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je u srijedu da će Ministarstvo napraviti detaljnu i stručnu analizu presude haškoj šestorki te je istaknuo da je organizirao radnu skupinu, a nakon što analiza bude gotova, sjest će s odvjetnicima i vidjeti kako će dalje postupati po tom pitanju.
“Postoji jedan pravni lijek koji se zove zahtjev za obnovu postupka, a podnosi se ako neki dokazi nisu mogli biti upotrebljeni u vrijeme sudovanja iz određenih objektivnih razloga, a ukazuju na činjenice koje bi mogle dovesti do drugačije odluke. Ako toga bude, odluka je na samim braniteljima i branjenicima hoće li u nešto takvo ići. Hrvatska i u tom postupku može tražiti ono što smo tražili tri puta – da dobijemo status prijatelja suda kako bi pomogli u rasvjetljavanju činjenica vezanih za ulogu Hrvatske u cijeloj situaciji”, kazao je Bošnjaković gostujući u emisiji “A sada Vlada”.

Ova presuda nije presuda Hrvatskoj, nema nitko što tražiti naknadu štete

S obzirom da političari u BiH tvrde da je presudom potvrđena odgovornost Hrvatske za događaje u BiH i da se može tražiti odšteta, Bošnjaković je poručio da ova presuda nije presuda Hrvatskoj i da stoga nema nitko što tražiti naknadu štete od Hrvatske.

Ponovio je stav Vlade da se ne slaže s dijelovima presude gdje se spominje odgovornost državnog vrha i udruženi zločinački pothvat te je kazao da je Hrvatska od početka u BiH bila faktor opstojnosti te države. “Bio je rat i sve su strane činile zločine, no zločin ima ime i prezime i to nije bio dio organizirane politike, te što se toga tiče, mislim da sud ulazeći u neke političke teorije i ocjenu rada državnog vrha, nije pogodio i to ne odgovara istini”, kazao je.

Upitan je li koncept zajedničkog zločinačkog pothvata, i kada, inkorporiran u hrvatsko nacionalno pravo, Bošnjaković je kazao da “mi poznajemo koncept zapovjedne odgovornosti”. On, pojasnio je, podrazumijeva odgovornost zapovjednika ako su njegovi podčinjeni činili kaznena djela, a on je to znao i nije to spriječio. Druga varijanta odgovornosti odnosi se na situaciju gdje je zapovjednik po svim prilikama trebao znati za zločine, a nije.

Problem je ako presudu poput ove razumije samo sudac

Bošnjaković je problematičnim ocijenio ako donesenu presudu, poput ove u slučaju šestorke, razumije samo sudac. “Vlada svojim stavom u kojem se ne slaže s tvrdnjama o zločinačkom pothvatu nije željela nikoga uvrijediti”, dodao je.

Vezano za dio obrazloženja presude da je Hrvatska vršila okupaciju dijela teritorija BiH koji je bio pod nadzorom Hrvatskog vijeća obrane, kazao je da se radi o tezama koje su po njima netočne i nisu u povijesnom kontekstu dobro postavljene te je ustvrdio da nema dokaza koji bi to potkrijepili.

Kazao je da je uputio pismo predsjedniku haškog suda u kojem ga traži objašnjenje o svemu što se događalo u sudnici i samoubojstvu Slobodana Praljka – kako to da osiguranje nije postupilo na vrijeme i zbog čega je zdravstvena pomoć tako kasno došla.

Od ministra pravosuđa u Nizozemskoj, s obzirom da oni vode istragu o tome, zatražio je, kaže, da se Hrvatskoj omogući da sudjeluje u istrazi, sukladno nizozemskim propisima.

Oko 2,7 milijuna osoba koje žive na afričkom kontinentu raseljeno je uglavnom zbog sukoba unutar zemlje od siječnja do kraja lipnja, ili 15.000 Afrikanaca dnevno, po izvješću nevladine organizacije IDMC objavljenom u srijedu.
“Te su osobe morale pobjeći iz svojih domova kako bi pobjegle od sukoba, nasilja i katastrofa i to na način da nikada nisu prešle međunarodnu granicu”, piše u izvješću Opservatorija za stanja unutarnjeg raseljavanja (Internal Displacement Monitoring Centre – IDMC) koji djeluje pod okriljem Norveškog vijeća za izbjeglice.

Sukobi su krivi za 75 posto zabilježenih novih raseljavanja u Africi tijekom prvih šest mjeseci 2017., po statistikama izvješća. DR Kongo, Nigerija i Južni Sudan redovito su među pet zemalja najviše obilježenih tim fenomenom. Globalno je istočna Afrika, gdje su raseljavanja rezultat trajnih sukoba poput onih koji pogađaju Somaliju, Sudan i Južni Sudan, regija “koja plaća najskuplju cijenu”, bilježi IDMC.

U prvom polugodištu 997.000 novih raseljenih osoba vezano uz sukobe zabilježeno je u DR Kongu, što je više nego u cijeloj 2016., a još 206.000 zabilježeno je u Srednjoafričkoj Republici, četiri puta više nego prošle godine.

Velika Britanija i Irska nisu postigle dogovor o budućem režimu na granici sa Sjevernom Irskom, no značajan pomak moguć je u ponedjeljak, rekao je irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney.
Britanska premijerka Theresa May nada se da će u ponedjeljak postići proboj u pregovorima o Brexitu novom ponudom za financijsku nagodbu na sastanku s europskim dužnosnicima, ali još nije postigla “značajan napredak” kada je riječ o irskoj granici, jednom od triju pitanja koja treba riješiti prije nego mogu početi pregovori o budućim trgovinskim odnosima.

Coveney je rekao da su pregovori u “osjetljivoj” fazi. “Nismo još baš postigli ono što trebamo. Ali moguće je da to bude danas”, rekao je za irsku televiziju RTE.

“Nadamo se da ćemo danas pronaći put prema naprijed.”

Irak je u listopadu i studenom imao najmanje poginulih unazad pet godina, po UN-u, što se poklapa s udarima iračkih snaga na ultraradikalnu skupinu Islamsku državu.
U studenom je ubijeno 117 iračkih civila i policajaca a 264 ih je ranjeno “u terorističkim akcijama, nasilju i oružanim sukobima”, po brojkama UN-ove Misije za pomoć u Iraku.

Najviše mrtvih zabilježeno je u području Bagdada (51), Salahedina (24) i Kirkuka (12).

U listopadu je broj mrtvih iznosio 114 a broj ranjenih 244.

Radi se o dva najmanje krvava mjeseca od studenog 2012. Najgori mjesec po tom pitanju bio je lipanj 2014. s 1775 mrtvih.

Hibridni rat – postao je omiljeni pojam političara. Kao što im nekad s usana nije silazila riječ “transparentno”, tako sad svako malo čujemo riječ “hibridno”. I dok većina građane ni ne zna što to znači, a stručnjaci ističu da je riječ o sofisticiranom ratovanju informacijama, u RH se taj termin najčešće koristi da bi političari izbjegli odgovor
Posjet premijera Plenkovića Bruxellesu lansirao je u hrvatsku medijsku i političku orbitu termin – hibridni rat. “Glavna tema sastanka istočnog partnerstva vam je hibridno medijsko djelovanje. Pogledajte reference na brojne izborne referendume, samo naivni ljudi mogli misliti da je Hrvatska izvan tog procesa.”, kazao je tada Plenković.

No, premijer potom ni na koji način nije objasnio na koji način i od koga je Hrvatska hibridno ugrožena. Nekoliko dana kasnije ministar obrane Damir Krstičević kada se branio od optužbi da je kopirao dijelove rada na američkoj vojnoj školi poručio je da se protiv njega hibridno djeluje. “Vidjeli ste na početku mog mandata prije godinu dana imali smo pokušaj hibridnog djelovanja na mene i opet su hibridno krenuli na moj rad i na ono što predstavljam”, kazao je Krstičević.

Ante Kotromanović, bivši ministar obrane, ne misli da je u Hrvatskoj postoji hibridna ugroza već ono što se dogodilo Krstičeviću naziva – medijskom kritkom. “Kritika nekakva nije za mene neko hibridno ratovanje. I mene su kritizirali i kada treba i ne treba. Ja znam da ima novinara koji su površni i znam da ima onih koji su sistematski, fenomenalni novinari”, kaže Kotromanović.

Kolege novinari su složni – radi se o napadu na medije, a ne o hibridnom djelovanju. “Kada god netko prigovori, da nešto nisu dobro napravili prekršili zakon ili bilo što, a to je hibridni rat na mene, i time misle da su se opravdali pred svojim biračkim tijelom i pred građanima i da su ostali čisti”, kaže novinar Vanja Moskaljov.

Politički analitičar Đivo Djurović kaže kako se u SAD-u, za razliku od Hrvatske, doista hibridno djelovalo i to od strane ruskih obavještajnih službi za vrijeme predizborne kampanje Donalda Trumpa. Tada je njegov termin fake news bio opravdan, no sada ga Trump lažno koristi kako bi diskreditirao rad CNN-a. “Ovo o čemu mi govorimo zadnjih tjedana nije dio hibridnog rata nego vrlo slično Trumpu, nešto gdje hrvatski političari pokušavaju neke nezgodne informacije proglasiti fake newsom kako bi se lakše izvukli”, kaže Đurović.

Politički analitičar Zoran Kusovac smatra kako nema ni među stručnjacima jasne definicije hibridnog rata. No, da je jedno sigurno – hibridnog rata nema ako nema oružanog sukoba.

No, napominje kako treba razlikovati pojmove hibridni rat i hibridno djelovanje. Hibridnog rata nema, ali dobar dio zemalja regije već je pod hibridnim djelovanjem od strane Rusije. A i Hrvatska bi lako, poručuje, mogla postati meta.

U Hrvatskoj je početkom ove godine osnovan i Institut za istraživanje hibridnih sukoba. Čine ga 12 članova volontera. “Imamo više od pola ljudi doktora znanosti iz različitih domena time da velika većina nas ima neka znanstvena zvanja, s druge strane veliki dio nas su praktičari koji su bili u izvještajnom sustavu. Tako da imamo i teoretska znanja i praktična znanja”, kaže dr. Goran Akrap.

Stručnjaci se slažu da u Hrvatskoj nema hibridnog rata, ali moglo bi biti hibridnog djelovanja. No izjave političara koji to koriste za kritiku novinara može se u prvom redu doživjeti kao – udar na slobodu medija, piše u analizi N1