Geopolitika

Analiza želja Pekinga

Donald Trump je kao predsjednik uveo mjere za otežavanje prodora Kine na američko tržište, a Joe Biden je nastavio tu politiku. Čiju pobjedu na predsjedničkim izborima priželjkuje Peking?

Ključno predizborno obećanje Donalda Trumpa uoči američkih predsjedničkih izbora 2016. godine bilo je obuzdavanje napretka Kine, koja je već tada prijetila svrgavanjem Sjedinjenih Država s pozicije najvećeg svjetskog gospodarstva.

Pozivajući se na nepoštenu trgovinsku praksu Pekinga koja uključuje plasiranje jeftinih proizvoda na globalno tržište, ometanje pristupa kineskom domaćem tržištu i krađu intelektualnog vlasništva, Trump je obećao da će nametnuti carine azijskom rivalu i vratiti proizvodnju u SAD, piše DW.

Prve mjere počele su stupati na snagu godinu dana nakon Trumpove pobjede, one su se odnosile na kineske solarne panele i perilice rublja, da bi se kasnije proširile na tisuće drugih proizvoda iz Kine. Ogromna promjena politike zaprepastila je Peking koji je odgovorio istim mjerama za američku robu.

Godine 2021. se očekivalo da će Bidenova administracija poništiti većinu onoga što se smatralo Trumpovim političkim greškama. Umjesto toga, demokratski predsjednik je bio čvrst i zadržao je većinu mjera. Zatim je nametnuo kontrolu izvoza američkih proizvoda visoke tehnologije, uključujući nedavno i napredne čipove koji se koriste za napajanje platformi umjetne inteligencije (UI) i vojnog hardvera.

“Biden je podigao ulog protiv Kine, dovodeći ga na novu razinu”, govori za DW Michele Geraci, profesor financija na Sveučilištu New York (NYU) u Shanghaiu. “Dok je Trump uglavnom gledao na rebalans trgovinskog deficita, Biden je obuzdavanje Kine učinio više filozofskim i političkim pitanjem”, dodaje on.

Biden se suočio s kritikom i studijama koje pokazuju da carine zapravo štete američkom gospodarstvu. Američko-kinesko poslovno vijeće utvrdilo je da je skoro četvrt milijuna američkih radnih mjesta izgubljeno kao rezultat te politike.

“Kada već uvedete carine Kini, vrlo je teško politički ih ukloniti, jer možete biti optuženi da ste previše meki”, rekao je za DW Antonio Fatas, profesor ekonomije na INSEAD Business School u Singapuru. “Mislim da je Biden napravio političku računicu da ih je bolje zadržati”, navodi on.

Nakon što je Biden došao na vlast dogodili su se važni geopolitički pomaci, uključujući i pitanje Tajvana. To je nagnalo demokratskog predsjednika da obeća da će američka vojska braniti tu otočnu državu u slučaju kineske invazije. Biden je tada zatražio podršku američkih saveznika.

David Sacks, suradnik za azijske studije u Vijeću za vanjske odnose (CFR) sa sjedištem u Washingtonu, u razgovoru za DW govori da je američka pozicija u Aziji mnogo jača pod Bidenom, navodeći jaču trilateralnu suradnju između SAD-a, Japana i Južne Koreje, kao i sličan sigurnosni pakt između SAD-a, Velike Britanije i Australije pod nazivom AUKUS, koji uključuje pomoć Canberri u nabavci podmornica na nuklearni pogon.

„Suradnja na području sigurnosti između SAD-a i Tajvana također je dostigla do sada neviđeno visoku razinu. Dakle, ako ste donositelj odluka u Pekingu, mislim da ne možete biti zadovoljni dinamikom u regiji pod Bidenom,” dodao je.

Bidenov embargo na čipove, koji je prvi put najavljen u listopadu 2022. i proširen na vrhunske UI čipove krajem prošle godine, sprečava prodaju poluvodiča koje su dizajnirali američki proizvođači čipova.

Peking je tehnološku dominaciju učinio ključnim elementom budućeg gospodarskog rasta zemlje, ali se vjeruje da je Kina 10 do 15 godina iza SAD-a što se tiče naprednog dizajna čipova.

Dok se američki kreatori politike nadaju da će zadržati tu prednost, embargo je samo ohrabrio Peking, koji je za naredno desetljeće planirao investirati 250 milijardi dolara (230 milijardi eura) u domaću proizvodnju čipova.

“Embargo na čipove i drugu visokotehnološku robu potpuno je loš”, smatra Geraci. “Kineski odgovor je samo: ‘Ako mi ga ne prodaš, napravit ću ga sam’.”

Ovaj profesor na NYU u Shanghaiu za DW objašnjava da će kineska ulaganja u proizvodnju čipova smanjiti jaz na oko 5 do 8 godina, ali što je još gore, SAD će izgubiti ključno izvozno tržište za svoje čipove.

Na pitanje koga bi Kina više voljela za predsjednika Sjedinjenih Država – Trumpa ili Bidena, Sacks odgovara da Peking ipak preferira kontinuitet s aktualnim demokratom. Razlog: mogućnost povećavanja carina na kinesku robu do 60 posto, kojima Trump prijeti.

“Kinezi ne vole Bidenovu politiku prema Kini, ali im je jasno kako bi mogle izgledati sljedeće četiri godine s njim. Trumpova nepredvidivost im se s druge strane ne sviđa, jer Kinezi su još uvijek prilično konzervativni i ne vole neizvjesnost”, rekao je on za DW.

Fatas iz INSEAD-a smatra da Kina može očekivati veća ograničenja američke trgovine ako Biden bude ponovo izabran, jer će Washington nastaviti obuzdavati ekonomske i vojne ambicije Pekinga.

“Hoće li ova ograničenja nestati u Bidenovom drugom mandatu? Sumnjam. Hoće li biti mnogo gore? Moguće. Ako Kina izazove probleme u vezi s Tajvanom ili Rusijom, što šteti interesima SAD-a, tada ćete vidjeti više sankcija”, govori Fatas.

Geraci pak vjeruje da bi Trumpova pobjeda bila bolja za odnose između SAD-a i Kine, i to u razgovoru za DW objašnjava ovim riječima: „Oni barem dijele zajedničku osnovu i mogu razgovarati. Ali s drugim Bidenovim mandatom Kina ne može promijeniti svoj autoritarni politički sustav kako bi zadovoljila SAD.”, donosi DW.

Djelovanje Huta

Trgovački brod izvijestio je da ga je pogodio projektil, te da je pretrpio štetu 140 kilometara zapadno od jemenskog lučkog grada al Hudaydaha, priopćili su u petak Organizacija Ujedinjenog Kraljevstva za pomorske trgovačke operacije (UKMTO) i britanska zaštitarska tvrtka Ambrey.

UKMTO je rekao da je drugi brod, 93 km jugozapadno od al Hudaydaha, prijavio projektile koji su letjeli iznad broda i eksplodirali u daljini.

Kasno u četvrtak, američka vojska je priopćila da su hutisti ispalili dvije protubrodske balističke rakete iz Jemena prema Adenskom zaljevu i dvije rakete prema Crvenom moru, ali nije bilo izvješća o ozlijeđenima ili šteti na američkim ili koalicijskim brodovima.

Središnje zapovjedništvo američke vojske priopćilo je da je uništilo devet protubrodskih projektila i dvije bespilotne letjelice u područjima pod kontrolom hutista u Jemenu.

Hutisti su od sredine studenog više puta lansirali bespilotne letjelice i projektile na međunarodne komercijalne brodove u Adenskom zaljevu, rekavši da djeluju u znak solidarnosti s Palestincima protiv izraelskih vojnih akcija u Gazi. Njihovi napadi na Crvenom moru prekinuli su globalni transport, prisiljavajući tvrtke na dulja i skuplja putovanja oko južne Afrike.

Sjedinjene Države i Britanija izvele su napade na ciljeve hutista kao odgovor.

Analiza SIPRI-a

Rusija zaostaje kao izvoznik, Francuska jača, a SAD dodatno širi svoju vodeću ulogu. Ovo pokazuje najnovije izvješće Štokholmskog instituta za istraživanje mira.

Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira SIPRI u svom novom izvještaju uspoređuje razdoblje od 2019. do 2023. s onim od 2014. do 2018. i pronalazi brojne, ponekad dramatične promjene.

Opseg globalne trgovine oružjem pao je za 3,3 posto u usporedbi s 2014.-18. Ali europski uvoz oružja gotovo se udvostručio, uglavnom zbog rata u Ukrajini. Lavovski udio isporuka oružja u Europu, točnije 55 posto, došao je iz SAD-a. To je 20 posto više nego u razdoblju 2014.-18., što je jasan znak da je Europa postala još ovisnija o SAD-u.

Zahvaljujući prvenstveno povećanom izvozu u Europu, SAD je uspio povećati svoj globalni izvoz oružja za 17 posto. Udio SAD-a u međunarodnoj trgovini oružjem također je značajno porastao s 34 na 42 posto. Širom svijeta SAD je opskrbio 107 zemalja vojnom opremom, više nego u bilo kojem prethodnom petogodišnjem razdoblju. I ovo Sjedinjene Države čini svjetskim šampionom.

„SAD je proširio svoju globalnu ulogu kao opskrbljivač oružjem, to je važan aspekt njihove vanjske politike”, piše Mathew George iz SIPRI-ja, ističući da se to događa u trenutku „kada je američka gospodarska i geopolitička dominacija dovedena u pitanje od strane nekih ekonomija zemalja u brzom razvoju.”

Nije ni čudo da je među europskim državama Ukrajina dramatično povećala uvoz oružja. Dok je u razdoblju 2014.-18. taj uvoz bio skroman, djelomice i zbog toga što je sama proizvodila mnogo oružja i jedva da je bila upućena na uvoz, u razdoblju 2019.-23. (ruski agresorski rat započeo je 2022.) postala je četvrti najveći uvoznik na svijetu nakon Indije, Saudijske Arabije i Katara. Ostvareno je povećanje vrijednosti uvoza od oko 6.600 posto.

A ako se gleda samo 2023. godina, Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik oružja. Pritom, međutim, valja naglasiti da je tu pojam ‚uvoznik’ donekle varljiv – isporuke Ukrajini nisu prvenstveno bile prodaja, već pokloni oružja.

Glavni dobavljači oružja za Ukrajinu u razdoblju 2019.-2023. bili su SAD s udjelom od 39 posto, a slijede Njemačka (14 posto) i Poljska (13 posto).

Kao i ranije, pet najvažnijih izvoznika oružja u svijetu su SAD, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka. Međutim, redoslijed je promijenjen u odnosu na 2014.-18., što je također povezano s ukrajinskim ratom.

Jer Francuska je zamijenila Rusiju kao broj dva. Dok je ruski izvoz značajno pao za 53 posto, francuski je izvoz porastao za 47 posto. Broj zemalja koje primaju rusku vojnu opremu također je dramatično pao. Dok je 2019. još 31 država kupovala oružje od Moskve, 2023. bilo ih je samo dvanaest, a daleko najvažnije su Indija i Kina.

Ove dvije zemlje su također one koje nisu imale i nemaju zapreke u nastavku trgovanja s Rusijom kada su u pitanju druga dobra, poput nafte i plina. „U drugim slučajevima, SAD i europske zemlje vršile su pritisak na potencijalne kupce ruskog oružja”, rekao je za DW Pieter Wezeman, jedan od autora izvještaja. „Primjer je Egipat, koji je želio kupiti ruske borbene zrakoplove i bio je pod pritiskom SAD-a da to ne učini, a sada se okreće Francuskoj.”

Uspon Francuske Pieter Wezeman objašnjava njihovim vođenjem politike strateškog suvereniteta: „Pariz želi koristiti vojnu moć kad god želi, a da ne ovisi o oružju drugih država. Da bi to bilo moguće, potrebna je industrija oružja. Ali da bi ju održala, Francuska treba izvoz, inače bi sve bilo preskupo.”

Francuski izvoza oružja je značajno porastao u posljednjih deset godina. Posebno se dobro prodaju borbeni zrakoplovi Rafale – koje je nabavila i Hrvatska -, kao i podmornice i fregate iz francuskih brodogradilišta. Najveći kupac za Rafale bila je Indija, koja se ne oslanja na samo jednu stranu: kupuje i od Rusije i od zapadnih zemalja.

Dok je Europa gotovo udvostručila uvoz oružja, uvoz Afrike pao je za polovicu. U svim ostalim dijelovima svijeta bilo je samo manjih pomaka. Pad u Africi uglavnom je posljedica znatno nižeg uvoza u dvije najvažnije zemlje uvoznice: Alžir, na koji otpada 77 posto uvoza naoružanja, te Maroko, 46 posto.

Najvažniji dobavljač oružja za Afriku je Rusija, a slijede je SAD i Kina. Afrika je dakle regija koja nastavlja kupovati puno oružja od Rusije i gdje Rusija širi svoj vojni položaj.

Isporučuju se na sve strane – njemačka podmornica klase Delfin u brodogradilištu ThyssenKrupp u Kielu (na slici je izraelska podmornica “Rahav”)Foto: Matthias Hoenig/dpa/picture alliance
Njemački izvozni hit – podmornice

Njemačka je ostala na petom mjestu na listi najvećih izvoznika. Glavne regije kupaca bile su Bliski i Srednji istok. Međutim, njemački izvoz oružja pao je za 14 posto. No pad je relativan, kaže Wezeman, jer je proteklo petogodišnje razdoblje bilo iznimno uspješno zbog velikih narudžbi, posebice podmornica, piše DW..

S druge strane, pojedinačno gledano, 2023. godina je bila posebno dobra za njemačku industriju oružja. „Naravno, to ima veze s pomoći u oružju Ukrajini”, kaže Pieter Wezeman, „ali također, na primjer, s isporukom podmornica Singapuru i fregata i korveta Izraelu i Egiptu.”

Strategija za obrambenu industriju

Europska komisija je u utorak predložila prvu Europsku strategiju za obrambenu industriju (EDIS), u kojoj se ističe da države članice EU-a moraju u području obrane ulagati više, bolje i zajedno.

Kao prvi korak u provedbi strategije, Komisija je predstavila i zakonodavni prijedlog Europskog programa za obrambenu industriju (EDIP), za koji je iz europskog proračuna namijenjeno 1,5 milijardi eura u razdoblju od 2025. do 2027. , te okvir mjera kako bi se osiguralo da obrambeni proizvodi budu pravodobno dostupni.

“Snažna, otporna i konkuretna europska obrambena industrija strateški je imperativ i preduvjet za jačanje naše obrambene spremnosti”, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Borrell je dodao da su članice EU-a desetljećima vrlo malo izdvajale za obranu te da sada nužno investirati “više, bolje i zajedno”.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, koji predstavlja povratak konvencionalnog rata visokog intenziteta na europskom tlu, Komisija naglašava da Europska unija i njezine države članice moraju pojačati svoju pripravnost, što znači osigurati svojim oružanim snagama potrebne količine obrambene opreme i sustava.

U Komisiji ističu da njihove analize pokazuju da su zemlje članice u proteklom razdoblju trošile znatno ispod dva posto svoga BDP-a na obranu, što je cilj koji su postavile sebi države članice NATO-a. U slučaju da su doista u zadnjih 15 godina ulagali tih dva posto, to bi danas iznosilo dodatnih trilijun eura. “To je red veličine onoga što sada trebamo nadoknaditi“, kažu u Komisiji.

Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager kaže da je strategija odgovor na promjenu sigurnosne paradigme u Europi.

Ona ističe da su države članice do sada trošile na obranu kupujući različite sustave oružja, uglavnom izvan EU-a i da je sada kada njihovi obrambeni proračuni snažno rastu, potrebno ulagati bolje, što znači zajedno kao Europljani.

To znači da je potrebno smanjiti fragmentaciju i povećati suradnju kako bi se se ostvario puni potencijal sve većeg ulaganja država članica u obranu.

Komisija poziva države članice da do 2030. godine najmanje 40 posto obrambene opreme nabavljaju zajednički i da do 2030. godine europska industrrija osigura najmanje 50 posto vojne opreme u EU-u.

Povjernik za unutarnje tržište Thierry Breton kaže da je 68 posto oružja koje je EU kupila za potrebe Ukrajine proizvedeno u Sjedinjenim Državama.

U Komisiji ističu da jačanje suradnje među članicama u području obrane ni u kojem slučaju ne znači da EU preuzima ovlasti država članica, koje su i dalje isklučivo nadležne za pitanja obrane.

Komisija je također predložila da se dio profita koji dolazi od zamrznute ruske imovine iskoristi za kupovinu oružja za Ukrajinu.

Govor o stanju nacije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je godišnji govor o stanju nacije pred ruskim dužnosnicima i građanima, ističući važnost budućnosti i strateških zadataka zemlje. Zapadne je zemlje upozorio da postoji stvaran rizik od nuklearnog rata ako pošalju svoje vojnike da se bore u Ukrajini, te je rekao da Moskva ima oružje da napadne ciljeve na Zapadu.

Obraćajući se parlamentu i drugim članovima elite zemlje, Vladimir Putin (71) se pohvalio se, kako je rekao, uvelike moderniziranim ruskim nuklearnim arsenalom, najvećim na svijetu.

Njegovo upozorenje Zapadu odgovor je na ideju, koju je u ponedjeljak iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron, da europske članice NATO-a pošalju kopnene trupe u Ukrajinu – prijedlog koji su SAD, Njemačka, Britanija i drugi brzo odbacili.

Putin je ponovio svoju optužbu da je Zapad usmjeren na slabljenje Rusije, te je sugerirao da zapadni čelnici ne razumiju koliko opasno može biti njihovo uplitanje u ono što je nazvao unutarnjim stvarima Rusije.

Vidljivo ljut, Putin, vrhovni vođa Rusije više od dva desetljeća, predložio je zapadnim političarima da se prisjete sudbine onih, poput Adolfa Hitlera i Napoleona Bonapartea, koji su neuspješno napali njegovu zemlju u prošlosti. Dodao je da Rusija mora ojačati svoj zapadni vojni okrug nakon prijema Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez.

Putin također tvrdi da su Rusi žrtve takozvane “rusofobije”. On to naziva “bezumnim” i smatra da “bez suverene, snažne Rusije ne može biti stabilnog svjetskog poretka”. Putin tvrdi da je Moskva spremna za dijalog sa Sjedinjenim Državama o strateškoj stabilnosti, ali je odbacio sve pokušaje da se Rusija prisili na pregovore.

Također je ustvrdio da “jasna većina stanovništva” podupire njegov rat u Ukrajini te da nije Rusija započela taj rat.

Putinov godišnji govor o stanju nacije dolazi dva tjedna prije predsjedničkih izbora na kojima se očekuje da će uvjerljivo osvojiti još jedan šestogodišnji mandat.

U svom obraćanju naglasio je da poruke parlamentu i javnosti predstavljaju pogled u budućnost te je najavio konkretni program akcija koji je razvijen na temelju razgovora s građanima i posjetama različitim regijama zemlje.

Putin je istaknuo ulogu junaka na prvoj liniji, volontera, vojnika i časnika vojnih snaga te naglasio važnost slušanja potreba građana koje su izražene tijekom tih susreta. Putin je izrazio očekivanje da će te inicijative biti temelj daljnje javne rasprave.

Putin je u svom govoru istaknuo važnost zajedništva i solidarnosti u ostvarivanju ciljeva zemlje. Naglasio je postignuća Rusije u suočavanju s izazovima poput međunarodnog terorizma te podršku sunarodnjacima u različitim regijama.

Putin je posebno istaknuo ulogu građana u zaštiti suvereniteta zemlje i podršci vojnoj operaciji u Donbasu i Novorusiji.

Govoreći o vrijednostima poput suosjećanja i međusobne podrške, Putin je naglasio važnost domoljublja i posvećenosti zemlji te je pohvalio doprinos građana, industrije i poslovnog sektora u ostvarenju nacionalnih ciljeva. U svom govoru, Putin je pohvalio rad Fond za obranu domovine i obitelji ratnika te je pozvao vladina tijela da podrže obitelji vojnika.

Naglasio je političko jedinstvo Rusije kao ključni stup nacionalnog razvoja te istaknuo neprihvatljivost stranog miješanja u unutarnje poslove zemlje. Putin je naglasio važnost kontinuiteta generacija u ostvarivanju nacionalnih ciljeva te izrazio zahvalnost svima koji se bore za interese otadžbine, uključujući vojnike koji se hrabro bore na prvoj liniji.

– Snaga i spremnost naših vojnih postrojbi stalno se dokazuje i raste. Naša vojska ima inicijativu na bojištu i to na nekoliko ključnih područja, i svakodnevno stižu vijesti o oslobađanju određenih regija. No, mi nismo počeli rat u regiji Donbas, ali, kako sam to već nekoliko puta istaknuo, učinit ćemo sve da ga završimo, da iskorijenimo nacizam i da napokon riješimo sve probleme koji utječu na suverenitet i sigurnost naših građana. A što se tiče strateškog nuklearnog oružja, ono je spremno za upotrebu, poručio je Putin.

Govoreći o vojnim operacijama, Putin je istaknuo uspješnost i napredak Oružanih snaga Rusije, naglašavajući spremnost strateških nuklearnih snaga za operativnu upotrebu.

Putin iznio je danas u svom govoru da je niz hipersoničnih oružanih sustava, uključujući Kinzhal, Zircon, Avangard i laserske sustave, usvojen i uspješno se koristi u napadima na posebno važne ciljeve unutar specijalnih vojnih operacija. Također je istaknuo spremnost dugometnog sustava Burevestnik i sustava Poseidon. Putin je naglasio da su ovi sustavi potvrdili svoje jedinstvene karakteristike i izrazio povjerenje u daljnji napredak u istraživanju i razvoju oružja.

Govoreći o pregovorima o strateškoj stabilnosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, Putin je izrazio sumnju u iskrenost američkih vlasti, ističući njihovu demagogiju i nedostatak konsistencije u pristupu pregovorima. Putin je naglasio da će Rusija nastaviti surađivati s SAD-om tamo gdje postoji zajednički interes, ali je istaknuo da će biti oprezna u svojim očekivanjima i zalaganjima.

Ruski predsjednik iznio je čvrstu poziciju Rusije u odnosu na pitanja strateške stabilnosti i nacionalne sigurnosti. Istaknuo je važnost uključivanja svih aspekata nacionalnog interesa u rasprave o strateškoj stabilnosti te je upozorio na pokušaje Zapada da povuče Rusiju u trku u naoružanju.

Naglasio je potrebu optimiziranja vojno-industrijskog kompleksa radi maksimiziranja znanstvenog potencijala zemlje i učinkovitijeg korištenja resursa. Putin je istaknuo i potrebu jačanja vojnih grupa prema zapadnom smjeru radi suprotstavljanja mogućoj ekspanziji NATO-a prema istoku.

Također je upozorio na neprijateljske akcije Zapada, uključujući dezinformacije i prijetnje, te istaknuo da Rusija posjeduje oružje sposobno za odgovor na bilo kakve prijetnje.

Putin je istaknuo važnost suverene i jake Rusije za održavanje stabilnog svjetskog poretka. Naglasio je napore za okupljanje međunarodne zajednice radi suočavanja s globalnim izazovima te je istaknuo pozitivne trendove u ekonomiji i trgovini, posebno kroz suradnju zemalja BRICS-a.

Putin je također istaknuo perspektive suradnje s Euroazijskom ekonomskom unijom, inicijativom “Jedan pojas, jedan put” te jačanje odnosa s arapskim zemljama i Latinskom Amerikom. Također je pozvao na povećano financiranje programa koji podržavaju razvoj ruskog jezika i kulture diljem svijeta. Putin je naglasio bogatstvo i prostranstvo Rusije.

Započela je Godina obitelji, istaknuo je ruski predsjednik Vladimir Putin. U svom govoru, Putin je naglasio važnost obiteljskih vrijednosti, podrške obitelji i povjerenja te njihovu ključnu ulogu u prenošenju kulturnih tradicija i moralnih vrijednosti kroz generacije.

Istaknuo je kako je glavni zadatak obitelji nastaviti ljudsku vrstu i potaknuti rađanje djece kako bi se umnožila višeetnička nacija. Putin je naglasio da Rusija ostaje čvrsto utemeljena na tradicionalnim vrijednostima te je pozvao na podršku obitelji kao moralni izbor.

Putin je najavio planove za idućih šest godina koji uključuju postizanje stabilnog rasta nataliteta te donošenje dodatnih odluka u obrazovanju, gospodarstvu i regionalnom razvoju kako bi se poboljšala kvaliteta života obitelji. Naglasio je važnost rješavanja problema niskih primanja s kojima se suočava mnogo obitelji.

Broj ljudi ispod granice siromaštva u Rusiji se smanjio s više od 40 milijuna prošle godine na 13 milijuna ove godine, izjavio je ruski predsjednik. Putin je istaknuo niz mjera koje su poduzete radi rješavanja ovog problema, uključujući uvođenje jednokratne obiteljske potpore za obitelji s niskim prihodima od vremena trudnoće do kada dijete napuni 17 godina. Više od 11 milijuna obitelji primilo je ovu potporu prošle godine.

Putin je najavio dodatna sredstva od oko 100 milijardi rubalja za borbu protiv siromaštva, posebno za velike obitelji. Cilj je postići stopu siromaštva ispod 7% do 2030. godine, s naglaskom na podršku obiteljima. Putin je također najavio novi nacionalni projekt nazvan “Obitelj”, koji će uključivati specifične inicijative i podršku regijama s nižim stopama nataliteta.

Prošle godine, u 39 regija Rusije, stopa nataliteta bila je niža od prosjeka za zemlju. Ove regije će dobiti najmanje 75 milijardi rubalja kako bi unaprijedile svoje programe podrške obiteljima, priopćeno je iz ruske vlade. Novčana sredstva bit će dostupna od sljedeće godine.

Tijekom prošle godine, izgrađeno je oko 110 milijuna četvornih metara novog stambenog prostora u Rusiji, što je rekordni broj od vremena Sovjetskog Saveza 1987. godine. Program obiteljskih hipoteka, koji je omogućio poboljšanje životnih uvjeta za oko 910.000 obitelji, bit će produžen do 2030. godine, s fokusom na obitelji s djecom mlađom od šest godina.

Država će i dalje sufinancirati dio hipoteke za obitelji s trećim rođenjem do 2030. godine. Predloženo je produženje ovog programa kako bi se osigurala pristupačnost stanovanja za obitelji i kontinuirano obnavljanje stambenog fonda.

Porezna olakšica za obitelji s trećim rođenim djetetom udvostručuje se i povećava s svakim novim rođenim djetetom, najavio je ruski premijer. Primjerice, obitelj s troje djece zadržat će 1.300 rubalja u svom proračunu svaki mjesec. Također je predloženo proširenje ovog programa na automatsku razinu, eliminirajući potrebu za podnošenjem zahtjeva od strane obitelji. Što se tiče majčine naknade, predlaže se povećanje iznosa na 202.000 rubalja za drugo dijete, a ovaj program bi trebao biti proširen do najmanje 2030. godine.

Premijer je također istaknuo važnost dobrotvornih i neprofitnih organizacija koje pomažu starijim osobama, bolesnoj djeci i osobama s invaliditetom te je predložio financiranje sustava dugoročne skrbi iz federalnog proračuna kako bi se osigurala pristupačnost i poboljšala kvaliteta usluga za pola milijuna građana u potrebi. Cilj je podići prosječno očekivano trajanje života u Rusiji na najmanje 78 godina do 2030. godine, s posebnom pozornošću na ruralna područja gdje je očekivano trajanje života i dalje ispod prosjeka za zemlju. Ovi ciljevi bit će ključni dio nacionalnog projekta “Dug i Sretan Život”.

Ruski premijer najavio je novi sveobuhvatan program za zaštitu majčinstva i zdravlja tinejdžera, s fokusom na reproduktivno zdravlje i brigu o zdravoj trudnoći. Program će uključivati proširenje medicinskih ustanova poput savjetovališta za žene, perinatalnih centara i dječjih klinika.

Osim toga, planira se izgradnja novih sportskih objekata širom zemlje, s naglaskom na manje gradove i ruralna područja, kako bi se potaknula tjelesna aktivnost i zdrav način života. Ove inicijative dio su šireg napora da se poboljša kvaliteta života i promiče dugovječnost u Rusiji.

Predsjednikovo obraćanje velik je događaj u nacionalnom kalendaru Rusije, propisan Ustavom, koji zahtijeva godišnje poruke o stanju zemlje i smjernicama politike.

Putin će danas govoriti pred oba doma ruskog parlamenta, a očekuje se da će se fokusirati na teme poput rata u Ukrajini, ekonomske stabilizacije te novih socijalnih politika za podršku obiteljima, s naglaskom na domaćim pitanjima uoči izbora.

Očekuje se da će njegove riječi imati snažan utjecaj na politički smjer Rusije u narednom razdoblju.

Svjetski mediji

Kremlj je u utorak upozorio da će sukob između Rusije i NATO-a biti neizbježan ako europske članice Saveza pošalju svoje vojnike u Ukrajinu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio je u ponedjeljak mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu, iako je istaknuo da zasad o tome nema suglasja.

– Činjenica da se razgovara o mogućnosti da članice NATO-a pošalju određene kontigente u Ukrajinu je vrlo važan novi element, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima upitan za komentar Macronovih izjava.

Na pitanje koliki bi u tome slučaju bio rizik od izbijanja izravnog sukoba Rusije i NATO-a, Peskov je odgovorio: “U tome sIučaju, morali bismo govoriti ne o mogućnosti, nego o neizbježnosti (izravnog sukoba)”.

Visoki ukrajinski dužnosnik je rekao da su razgovori zapadnih zemalja o izravnoj vojnoj intervenciji u Ukrajini dobra stvar i pokazuju da postoji svijest o tome da je ruska agresija prijetnja Europi.

– Kao prvo, to pokazuje apsolutnu svijest o rizicima koje za Europu predstavlja militaristička, agresivna Rusija, izjavio je savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO ne planira slanje svojih snaga u Ukrajinu.

Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu.

– Uvjeren sam da trebamo jačati one oblike pomoći koju smo davali od početka ruske agresije, rekao je Fiala na zajedničkoj konferenciji za novinare s Tuskom u Pragu.

Vjerujem da ne trebamo otvarati neke druge metode ili načine, istaknuo je Fiala dodajući da je sadašnji fokus na vojnoj pomoći te humanitarnoj i gospodarskoj potpori Ukrajini.

Tusk je dodao: “Poljska ne planira slanje svojih vojnika na teritorij Ukrajine”.

– Mislim da danas ne bismo trebali nagađati hoće li u budućnosti nastupiti okolnosti koje bi mogle promijeniti to stajalište, dodao je.

Slovački premijer Robert Fico, koji se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, rekao je prije sastanka u Parizu da nekoliko članica NATO-a i EU-a razmišljaju o slanju vojnika na bilateralnoj osnovi i upozorio da bi to razbuktalo sukob.

– Stav Mađarske je jasan i čvrst: ne želimo slati ni oružje ni vojnike u Ukrajinu. Rat ne treba produbiti ili proširiti, već ga treba završiti, napisao je Szijjarto u utorak na društvenim mrežama.

Dužnosnik Bijele kuće je Reutersu u ponedjeljak rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu.

Macronove izjave žestoko je kritizirala i lijeva i desna oporba u Francuskoj.

– Rat protiv Rusije bio bi ludilo” izjavio je čelnik radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon, ocijenivši Macronove izjave “neodgovornim”. Nema rata! Krajnje je vrijeme da se pregovara o miru u Ukrajini uz obostrane sigurnosne klauzule, istaknuo je.

Predsjednik krajnje desnog Nacionalnog skupa Jordan Bardella ocijenio je da Macron svakim danom “gubi hladnu glavu”.

– Spominjanje sukoba naših vojnika s nuklearnom silom (Rusijom) je “ozbiljno koliko i nepromišljeno, rekao je Bardella.

Emmanuel Macron glumi ratnog vođu i s toliko nemara govori o životima naše djece, rekla je čelnica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen.

Ova izjava Emmanuela Macrona bremenita strašnim posljedicama donesena je bez imalo parlamentarne rasprave. Je li ovo stajalište doista razmotreno?, upitao je Eric Ciotti, predsjednik desnih Republikanaca.

Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu u ponedjeljak rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

Na sastanku, koji je organiziran u kratkom roku, sudjelovali su najviši predstavnici mnogih ključnih europskih podupiratelja Kijeva, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona. Sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o korištenju kopnenih trupa na sastanku preko 20 šefova država i premijera, ali da se ništa ne može isključiti u pogledu buduće dinamike. Svaka država može samostalno i suvereno odlučiti o raspoređivanju kopnenih trupa.

Na sastanku je odlučeno da se formira koalicija za opskrbu Ukrajine projektilima za napade daleko iza ruskih linija, rekao je francuski predsjednik. Kratkoročno, potrebno je mobilizirati dodatno streljivo za Ukrajinu iz vlastitih zaliha.

Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Macron je rekao da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti bojišnice u Ukrajini.

– Rusija ne smije dobiti rat, naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore.

Povećana pomoć Ukrajini u novcu i oružju mora se mobilizirati i zajednički i na nacionalnoj razini, rekao je. U procesu smo osiguravanja naše sigurnosti danas i sutra, rekao je Macron, prenosi HRT.

Analiza

Rat u Ukrajini nemilosrdno razotkriva koliko je EU daleko od zajedničke sigurnosne politike. To je posebno vidljivo kada se radi o vojnim projektima.

Rat u Ukrajini zahtijeva ogromnu količinu oružja, streljiva i ratnog materijala. “S jedne strane vodi se rovovska borba, kao u Prvom svjetskom ratu. S druge strane upotrebljavaju se dronovi i umjetna inteligencija”, kaže Burkhard Schmitt, koji je zadužen za sigurnost i obranu u Savezu europske zračne i obrambene industrije (ASD) u Bruxellesu. Dakle, uz veliku potražnju za konvencionalnim oružjem tu je i potražnja za visokotehnološkim proizvodima.

Ova velika potražnja nailazi na europsku vojnu industriju koja je desetljećima bila u nekoj vrsti kome i sada je žele što prije oživjeti. Novac je zapravo dostupan, možda još uvijek ne dovoljno, ali prilično velika svota od 380 milijardi dolara izdvojena je samo za ovu godinu, ponosno je objavio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

„Gotovo 80 posto vojnih izdataka Europske unije u protekle dvije godine išlo je američkim tvrtkama i Izraelu”, kaže Schmitt: „Veći proračuni proteklih godina uglavnom nisu koristili europskoj industriji oružja.” Poljska je svoja borbena vozila naručila u Južnoj Koreji, gdje su brzo bila dostupna. Kome danas treba oružje ili tenkovi, lakše će ih naći u zemljama koje su navikle živjeti s prijetnjom – poput SAD-a, Izraela ili upravo Južne Koreje.

Drugačije je bilo u mirnoj Europi. Europske obrambene politike u svakom slučaju nema, do sada se nije smatrala ni potrebnom. Europska komisija čak ne smije ni kupovati oružje. Za obranu je zadužen Thierry Breton, iako se ovaj europski povjerenik istovremeno brine i o digitalizaciji, unutarnjem tržištu i uslužnim djelatnostima. Tek sada se razmatra imenovanje posebnog europskog povjerenika za obranu.

Uvijek se radi o novcu. Primjer je tzv. „Facilitet za mir”, zaseban fond pokrenut 2021. godine iz kojeg treba podupirati države izvan EU-a, tzv. treće zemlje. EU je skupio pet milijardi eura, koje će se moći koristiti za sigurnost u Europi u sljedećih nekoliko godina. Tako će se na primjer kompenzirati zemlje koje isporučuju ratni materijal Ukrajini.

Francuska to želi povezati s „klauzulom buy Europe” odnosno obavezom kupovine oružja i vojne opreme u Europi. Njemačka raspravlja o iznosu udjela u Facilitet za mir i zahtijeva da se uzmu u obzir vlastiti bilateralni doprinosi Ukrajini. Sve to dugo traje, a vrijeme je u ratu važan čimbenik. A Ukrajina ga nema. I usprkos ogromnom pritisku, sve to traje predugo. “Potrebno je vrijeme za promjenu mentaliteta, to vrijedi kako za ustanove tako i za industriju. Dakle, postoji proturječnost između onoga što se čuje i onoga što se stvarno događa”, kaže Schmitt.

Službe za nabavu ne pretvaraju se preko noći u dobro uspostavljene internetske trgovine, a i tvrtkama je potrebno vrijeme. Za nove pogone, na primjer, potrebne su dozvole, kompanije moraju zaposliti ljude i kupiti materijal, a za to im je prije svega potrebna pouzdanost, kažu u Savezu industrije naoružanja. „Vojna industrija ima samo jednog kupca, a to je država i njezine institucije. Ako oni ne naprave narudžbu, ništa se ne proizvodi.”

I pored impresivnih govora na konferencijama i sastancima ministara, naoružavanje ipak nije tako jednostavno. Novca je malo, a mora se misliti i na to, što kaže birač i koliko su pouzdani Amerikanci? Isto tako nitko ne zna koliko će dugo trajati rat u Ukrajini i koliko bi oružja bilo dobro naručiti sada.

I bez obzira na “mi”, u Europi postoji i veliko “ja”. Svaka zemlja ima svoje interese, koje stavlja na prvo mjesto. Istočni Europljani, u čijem susjedstvu se vodi rat protiv Ukrajine i koji imaju povijesno opterećen odnos s Rusijom, žele što prije napuniti svoja skladišta. Zemlje na jugu su više udaljene od ratnih događanja.

Svaka zemlja razvija vlastite vojne planove, podržava vlastite tvrtke. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck nedavno se, na konferenciji za sigurnost u Münchenu, požalio zbog “protekcionizma pojedinih zemalja koji se odnosi na vlastitu vojnu industriju”. Velika potražnja također povećava cijene.

Jedan od rijetkih velikih zajedničkih projekata je narudžba milijun granata za Ukrajinu. Prošlog ožujka (2023.) su se ministri obrane EU-a obvezali da tu količinu dostave u roku od godinu dana – krajem siječnja EU je morao priznati da je taj cilj znatno promašen.

Narudžbeni nalog se izvršava, između ostalog, preko EDA-e, Europske agencije za obranu sa sjedištem u Bruxellesu. Do sada je nabavljeno nešto više od polovice topničkog streljiva, kaže zamjenik direktora EDA-e Andre Denk, prenosi SEEbiz.

„Do kraja ove godine cilj je dostići milijun, dakle zaostajemo za vremenskim planom. Međutim, ako realno sagledamo vremenski okvir, stojimo znatno bolje nego što se moglo očekivati.” Pa ipak, za Andréa Denka, time misija nije okončana. “Moramo dalje ulagati novac i nastaviti s narudžbama. Jer, ako danas naručim streljivo, ono će tek za godinu dana moći biti dostavljeno.”

Analiza

Zapadna Europa se priprema za opasnost rata s Rusijom čiji je zalog demokratski društevni poredak i sistem europskih vrijednosti koji “Putinova Rusija” smatra “zastarjelim, izvitoperenim”, prenose analitičari u Europskoj uniji stavove većine političara u Europi, prenosi N1.

Tvrdokornost i izdržljivost Rusije su nakon dvije godine rata iznenadili i zatekli NATO i pomagače Kijeva u sukobu s Rusijom, ali čelnici EU-a su stavili do znanja da Eoropska unija ostaje ujedinjena i da će podržavati Ukrajinu “dokle god bude potrebno”.

EU istovremeno pravi ozbiljne planove za izgradnju vlastite obrane ojačavanjem vojne snage jer ruska invazija na Ukrajinu je uzdrmala sigurnosne temelje Zapadne Europe, dugo uvjerene da je rat prošlost i da se treba posvetiti društvenom i ekonomskom razvoju.

To, uz ostalo, navodi španjolski list La Vanguardia, koji ističe zaključke političara i analitičara da je „ruska invazija razbila sigurnosni poredak nakon kraja hladnog rata i da se svijet probudio usred nove, za stari kontinent opasne, geopolitičke stvarnosti“.

Francuski dnevnik Le Monde naglašava nužnost pojačane izgradnje europske obrambene moći s obrazloženjem da Moskva vodi rat u Ukrajini ne samo za teritorijalne ciljeve. Le Monde dodaje da je i šef ruske države Vladimir Putin sam predočio da je riječ o „sukobu od životne važnosti, opstanka, vođenog protiv sistema vrijednosti koji čini srž europskog modela“.

List francuskih poslovnih krugova Les Echos upozorava da „treba promijeniti stanje duha naših društava jer ruska prijetnja neće nestati, bez obzira na rat u Ukrajini“.

Le Figaro se još oštrije nadovezuje na to i kaže da je „Europa pred životno važnim izborom: Ili će je šef Kremlja razbiti u sitne dijelove ili će Europa stvoriti snagu da mu se odupre“.

Analitičari i mediji na Zapadu upozoravaju na velike sumnje oko toga koliko i kako će se ukrajinski rat završiti i sad se u Zapadnoj Europi uveliko radi na objedinjavanju europskog obrambenog ustrojstva i nastavku pomoći Ukrajini u novcu i oružju, kako bi se pred “Putinovu Rusiju” i njene imperijalne težnje postavio sigurnosni bedem.

Velike nedoumice su se pojavile u vladajućim krugovima i javnosti europskih zemalja oko toga hoće li Amerika nastaviti pružati vojnu i financijsku podršku Kijevu, posebno ako na vlast u Washingtonu ove godine ponovno dođe Donald Trump.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u Parizu sazvao sastanak vođa i ministara vodećih zemalja EU-a da bi se „razmotrilo kako osnažiti suradnju partnera radi podrške Ukrajini“.

Vodeći francuski generali i stručnjaci kažu da „Europska unija mora stvoriti konvencionalnu moć na temelju nacionalnih vojski, razviti vojnu industriju i ozbiljno razmisliti o nuklearnom štitu“.

U analizi britanskog instituta King’s College se ističe i da će vojna podrška Kijevu biti presudna za daljnji tijek rata, jer “tad Putin može sagledati, u trećoj ratnoj godini, da rat ne može dobiti, kako je to izgledalo u drugoj godini”.

Ima i (malobrojnih) mišljenja upozorenja da Rusija nije tako svemoćna, da će možda ipak prihvatiti pregovore i primirje, ali možda u širem okviru stvaranja novog poretka europske sigurnosti.

Tako list Neatkarīgā u Litvi, jednoj od baltičkih zemalja, upozorava da u Europi “sve više raste uvjerenje da Putin neće upasti ‘ovamo’ s tenkovima nakon kapitulacije Ukrajine jer to bi bilo da se ponovo živi kao u doba hladnog rata”.

U zapadnim medijima se pojavila i analiza moskovskog Instituta za suvremeni razvoj u kojoj se kaže da je „očito da treća godina rata Rusija – Ukrajina nije samo tragičan regionalni sukob, već i sukob civilizacija i preuređenje svjetskog poretka… opadajuće moći Zapada i njegovog modela demokracije i, s druge strane, rastućeg Istoka, tamošnjih autoritarnih režima kakvi se mogu videti i na istoku Europe“.

Moskovski institut dodaje da većina europskih lidera u Rusiji vidi životnu opasnost, ali napominje da je “koncept euroazijske civilizacije pod vodstvom Rusije teško ostvariv zbog smanjenja stanovništva, nepostojanja pozivanja na kulturne vrijednosti, sve veće ekonomske teškoće… a uprkos tome su sve strane dramatično sučeljene”.

A prema viđenju kineskog Instituta za međunarodne odnose iz Šangaja, „situacija u Ukrajini je i politički i vojno stjerana uza zid“.

Šangajski institut smatra da bi se (ako bi koalicija na čelu sa SAD-om bila u stanju pregovarati o ostvarivom faznom primirju, na polazištima od Ukrajine upravo ponuđene mirovne formule) „moglo razmotriti postupno primirje i stvaranje demilitarizirane zone pod nadzorom trupa UN-a“.

I, kako pored ostalog ističe, NATO bi morao odustati od članstva Ukrajine jer bi to „Rusiju potaklo da ojača sigurnosnu tampon zonu na novim teritorijima, što bi moglo pokrenuti i članak 5. NATO kolektivne sigurnosti“.

Neki mediji su ukazali i na zaključke nigerijskog Instituta za vanjsku politiku da je “obustava sukoba i neulazak Ukrajine u NATO jedini put za prekid rata“ i da zapadni saveznici moraju odustati od „krajnje opasne ponude ulaska Ukrajine u NATO… što je u srži ruske brige i glavni uzrok rata“.

Institut u Lagosu smatra da „u cilju popuštanja zategnutosti Istok – Zapad, zapadni saveznici Ukrajine moraju mnogo više poraditi na približavanju ruskom predsjedniku Putinu, nego što i dalje provode sadašnju politiku neprijateljstva i rušenja režima u Moskvi“, piše N1.

Domaćin Švicarska

Ukrajina i njezini partneri mogli bi pozvati Rusiju na budući mirovni samit radi razgovora o okončanju dvogodišnje invazije Moskve po uvjetima Kijeva, rekao je u nedjelju viši ukrajinski dužnosnik

Švicarska će biti domaćin sastanka na vrhu na kojem će se raspravljati o mirovnom rješenju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koje bi se na kasnijem sastanku moglo prenijeti Rusiji, rekao je Andrij Jermak, predstojnik ureda Zelenskog.

Četvero zapadnih vođa iz solidarnosti danas u Kijevu
Zelenski je svoje mirovno rješenje prvi put predstavio na samitu skupine G20 u studenom 2022., a ono se sastoji od obnavljanja ukrajinskog teritorijalnog integriteta i potpunog povlačenja ruskih snaga.

Kijev odbija razgovarati s Moskvom dok svi ruski vojnici ne napuste ukrajinski teritorij. Kremlj je rekao da trenutno nema osnove za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine te da je mirovni plan Kijeva apsurdan jer isključuje Rusiju.

500 novih meta

Sjedinjene Države u petak uvode nove sankcije protiv Rusije u akciji obilježavanja druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, rekao je za Reuters zamjenik američkog ministra financija Wally Adeyemo.

Adeyemo je naveo da će se navedenom akcijom ciljati na 500 meta, odnosno ciljeva koji bi trebali biti podvrgnuti sankcijama.

Sutra ćemo uvesti stotine sankcija samo ovdje u Sjedinjenim Državama, ali važno je zapamtiti da nije samo Amerika ta koja poduzima akcije”, rekao je Adeyemo.

Navedeni paket bit će posljednji iz niza sankcija protiv Moskve koje su najavile Sjedinjene Države i njihovi saveznici nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., u kojoj su ubijeni deseci tisuća ljudi i uništeni brojni gradovi.

Nove sankcije dolaze dok SAD i njegovi saveznici žele održati pritisak na Rusiju, unatoč sumnjama hoće li Kongres SAD-a odobriti dodatnu pomoć Kijevu.

Administracija predsjednika Joea Bidena iscrpila je novac prethodno odobren za Ukrajinu, a zahtjev za dodatnim sredstvima “stoji” u Zastupničkom domu koji kontroliraju republikanci.

Stručnjaci su, međutim, upozorili da sankcije nisu dovoljne da zaustave napade Moskve.

Rusko je gospodarstvo pet posto manje nego što se ranije predviđalo, naglasila je glavna ekonomistica za sankcije Rachel Lyngaas, na web stranici američkog Ministarstva financija.

Ipak, rusko gospodarstvo ima rezultate iznad očekivanja, pri čemu im je Međunarodni monetarni fond u siječnju prognozirao rast BDP-a od 2,6 posto za 2024., a što je povećanje od 1,5 postotnih bodova u odnosu na procjenu iz listopada.

S druge strane, glasnogovornica MMF-a Julie Kozack izjavila je u četvrtak kako je jasno da je Rusija sada u ratnoj ekonomiji, s vojnim izdacima koji potiču proizvodnju oružja, državnim socijalnim transferima koji podupiru potrošnju i rastućom inflacijom.