Geopolitika

Oxford analiza
Sveučilišta Oxford predstavilo je istraživanje OxCGRT – Oxford Covid-19 vladino praćenje odgovora. Riječ je o restrikcijama koje zemlje donose kao odgovor na pandemiju koronavirusa.

Sveučilište Oxford objavilo je mjerač državnih mjera koji pokazuje kako pojedine zemlje odgovaraju na krizu izazvanu koronavirusom – rangirajući zemlje prema restrikcijama koje donose, stavljajući ih u korelaciju s brojem zaraženih.

Ističu kako istraživanje služi samo u komparativne svrhe. U obzir su uzeli jedanaest kriterija – među kojima su zatvaranje škola, otkazivanje javnih događanja te restrikcije u prometu i poslovanju – koje potom uspoređuju s brojem zaraženih u zemlji.

Hrvatska se našla na samom vrhu po uvedenim restrikcijama prema broju zaraženih koronavirusom. Osim što su zatvorene osnovne i srednje škole, kafići, restorani i trgovine koje prodaju sve što je, kako kažu, neophodno za život, u Hrvatskoj je uvedena zabrana napuštanja mjesta prebivališta, trgovine i ljekarne rade skraćeno do 18 sati, pola otoka Murtera je pod karantenom, a najavljuju se i još strože mjere ako se ustanovi da građani ne poštuju postojeće.

Jedna od mjera koja trenutačno izaziva brojne reakcije je prijedlog zakona prema kojem bi se mogli pratiti mobiteli građana, kako bi se, kažu vladajući, pratilo one koji krše samoizolaciju. Takav zakon danas je usvojila Slovačka.

Nakon eskalacije situacije u Italiji, Hrvatska je veoma brzo reagirala i poduzela brojne mjere kako bi se spriječio talijanski scenarij. U četvrtak je zabilježen manji porast zaraženih u odnosu na prethodni dan. Iza Hrvatske, prema podacima Oxforda, nalaze se Srbija i Sirija. Informacije će redovito ažurirati, piše N1.

Upozorio
Američki državni tajnik Mike Pompeo u utorak je oštrije kritizirao kinesko postupanje sa širenjem zaraze koronavirusa, rekavši kako njihova vladajuća Komunistička partija još uvijek niječe podatke potrebne za sprečavanje daljnjih slučajeva.

U intervjuu za radijsku postaju Washington Watch, Pompeo je ponovio prijašnje optužbe da je kinesko kašnjenje u informiranju o virusu ugrozilo ljude dijem svijeta i rekao da je to “doista dovelo u opasnost tisuće života”. “Zabrinut sam da tim prikrivanjem, tim dezinformacijama kineska Komunistička partija i dalje uskraćuje svijetu potrebne informacije kako bismo spriječili da se daljnji slučajevi ili nešto slično ponovno ponove”, dodao je.

Pompeo je također optužio Iran i Rusiju za kampanje širenja dezinformacija o virusu. “Kampanja dezinformacija Rusije i Irana, kao i Kine nastavljaju se”, rekao je. “Govore o tome da je to stiglo od američke vojske i kažu da je možda počelo u Italiji, kako bi odvratili odgovornost.”

Unatoč oštrim kritikama upućenim Kini, Pompeo se suzdržavao virus nazvati “kineskim virusom” ili “virusom Wuhan”, etiketama koje su naljutile Peking i koje je on više puta koristio. “Doći će vrijeme optuživanja”, rekao je, ali dodao je da je važno da svijet sada zna o čemu je zapravo riječ.

Korona
U srijedu je u Indiju stupila na snagu naredba da 1,3 milijarde stanovnike u iduća tri tjedna ne izlazi iz svojih domova, što znači da je u izolaciji zbog koronavirusa trećina čovječanstva.

Nakon odluke indijskog premijera Narendre Modija da stanovnici najmnogoljudnije zemlje na svijetu nakon Kine ostanu kod kuće na tri tjedna, broj ljudi u izolaciji u svijetu popeo se na 2,6 milijardi. “Spasiti Indiju, spasiti svakog građanina, vas, vašu obitelj (…) svaku ulicu i svaku četvrt znači biti u izolaciji”, poručio je Modi sinoć u televizijskom obraćanju naciji.

Kina je, međutim, u srijedu ukinula drastična ograničenja uvedena prije nekoliko mjeseci u pokrajini Hubeiju, žarištu pandemije koronavirusa koja je od prosinca odnijela više od 18.000 života u svijetu. Peking je u utorak obznanio da ukida karantenu za više od 50 milijuna ljudi u Hubeiju uvedenu u siječnju, pa sada mogu putovati ako su zdravi. Neke zračne luke i kolodvori opet rade. No škole su u ovoj fazi još zatvorene, a stanovnici Wuhana, od kuda je zaraza krenula, morat će pričekati do 8. travnja kako bi mogli otputovati iz grada.

U zadnja 24 sata u zemlji nije otkriven nijedan slučaj lokalne zaraze, ali je u tom razdoblju zabilježeno 47 slučajeva koji su došli iz inozemstva, izvijestile su kineske zdravstvene vlasti. Diljem planeta broj žrtava od virusa Covid-19 i dalje raste. Virus je odnio živote više od 18.200 ljudi, a 405.000 je zaraženo, od kojih polovica u Europi. Stanje u Europi je još uvijek kritično, a iz najpogođenije zemlje – Italije, stižu i loše i dobre vijesti.

U toj je zemlji broj mrtvih u jednom danu porastao na 743 nakon što je prethodna dva dana zabilježena silazna putanja i to nakon rekordna 793 smrtna ishoda u subotu. Međutim, novi slučajevi zaraze narasli su drugi dan za redom za samo osam posto, što je najmanje od početka krize u Italiji. U međuvremena je Irska donijela odluku o zatvaranju tvrtki koje nisu neophodne za funkcioniranje zemlje, Velika Britanija planira podizanje bolnice s 4000 kreveta, a Španjolska je u pomoć pozvala i NATO.

Afričke zemlje, sa često slabašnim zdravstvenim sustavima, pojačavaju mjere borbe protiv koronavirusa jer broj zaraženih i umrlih raste. Skoro 130 milijuna Amerikanaca, 40 posto stanovništva, u nekoj je vrsti izolacije, ili će to uskoro biti. Ta mjera obuhvaća i najveću saveznu državu, Kaliforniju.

Predsjednik Donald Trump je izrazio nadu da će se do sredine travnja SAD “pokrenuti”, no taj optimizam jedva da dijele svjetski čelnici koji uvode ograničavanje kretanja u nastojanju da obuzdaju širenje bolesti. Iako Sjedinjenim Državama prijeti eksponencijalno širenje virusa i unatoč tome što mnoge vlade slušaju stručnjake koji tvrde da je jedini način usporavanja pandemije “socijalna distanca”, američki predsjednik Donald Trump smatra da ta mjera nije vrijedna visoke cijene koju bi platilo gospodarstvo.

Trump, na čuđenje mnogih, razmatra ponovno pokretanje gospodarstva u travnju. “Naša zemlja nije izgrađena da bi se zatvorila. Na taj način možete zemlju uništiti”, rekao je Trump za Fox News, a prenosi N1..

Guterres
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u ponedjeljak je pozvao na primirje u svim dijelovima svijeta i fokus na borbu protiv pandemije koronavirusa.

Dosad je više od 351.000 ljudi zaražena a preko 15.330 je umrlo od Covida-19, podaci su koje navodi agencija Reuters. Širenje visoko zaraznog koronavirusa dovelo je do uspoređivanja ovog vremena s Drugim svjetskim ratom, španjolskom gripom ili financijskom krizom prije desetak godina, piše ta agencija.

Virus ne mari za državljanstvo ili etničku pripadnost, frakciju ili vjeru. On napada sve, nemilosrdno. U međuvremenu, bjesne oružani sukobi u svijetu”, rekao je Guterres .

– Najosjetljiviji, žene i djeca, ljudi s posebnim potrebama, marginalizirani i raseljeni – plaćaju najvišu cijenu, naglasio je, a prenosi HRT.

UN pokušava posredovati kako bi se zaustavili sukobi u Siriji, Jemenu i Libiji, istovremeno dajući humanitarnu pomoć milijunima civila.

Guterres je upozorio da su u zemljama opustošenima ratom zdravstveni sustavi u kolapsu i da te zemlje imaju mali broj zdravstvenih djelatnika.

– Zaustavimo bolest rata i borimo se protiv bolesti koja uništava naš svijet, zatražio je.

– To počinje zaustavljanjem borbi svuda. Sada. To je ono što treba naša ljudska obitelj, sada više nego ikad, istaknuo je šef UN-a.

Potvrdili
Pentagon je u četvrtak potvrdio da su Sjedinjene Države gađale pet ciljeva proiranske milicije u Iraku, dan nakon napada u kojem su poginula dva američka vojnika.

Pogođena su skladišta oružja šijitske milicije Kataib Hezbollah diljem Iraka, navodi Pentagon, dodajući kako su “napadi bili proporcionalni” i uništeno je oružje kojim su gađani Amerikanci i njihovi saveznici. U srijedu je 18 raketa ‘kaćuša’ pogodilo bazu Tadži pored iračkoga glavnoga grada Bagdada, gdje su koalicijske snage te ubile trojicu njihovih pripadnika.

Sa sastanka
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zatražio je u ponedjeljak u Bruxellesu veću potporu od NATO-a i Europske unije u vezi s ratom u Siriji i izbjeglicama koje je Turska primila iz te zemlje, dok je EU obećao analizu provedbe sporazuma s Ankarom o migrantima.

“Očekujemo konkretnu potporu od svih naših saveznika u borbi koju Turska vodi sama. NATO se sada nalazi u kritičnoj fazi u kojoj mora pokazati potporu”, izjavio je Erdogan nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Erdogan je u ponedjeljak doputovao u Bruxelles nekoliko dana nakon što je izvršio pritisak na Europsku uniju otvaranjem granica za migrante prema Europi. Migranti su upućeni prema granici s Grčkom, a grčka vlada je, uz potporu svih članica EU-a, odlučila zatvoriti svoje granice, optužujući Tursku da migrante zloupotrebljava za svoje geopolitičke ciljeve.

Nakon sastanka sa Stoltenbergom, Erdogan se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Turska, koja je primila oko 3,7 milijuna sirijskih izbjeglica, želi od Europske unije dobiti potporu za vojnu operaciju na sjeverozapadu Sirije. To je jedini preostali dio Sirije pod kontrolom pobunjenika, koje podupire Turska, a sirijski režim uz potporu Rusije nastoji vratiti pod svoju kontrolu. “Kriza u Siriji, sa svojim sigurnosnim i humanitarnim aspektom, prijetnja je za našu regiju i za cijelu Europu. Nijedna europska zemlja nema luksuz ostati ravnodušna”, rekao je Erdogan.

Europska unija želi pod svaku cijenu izbjeći ponavljanje situacije iz 2015. godine kada je preko milijun ljudi s Bliskog istoka stiglo u Europu preko Turske. EU je s Turskom 2016. zaključila sporazum po kojem se Turska obvezala da će zadržati izbjeglice na svom tlu, a zauzvrat je Unija obećala 6 milijardi eura za zbrinjavanje izbjeglica i migranata. Do sada je isplaćeno oko polovice toga iznosa, a za nastavak financijske potpore EU traži od Ankare da prestane poticati izbjeglice na ilegalne prelaske u Europu.

Predsjednik Europskog vijeća Michel rekao je nakon sastanka s Erdoganom da je dogovoreno da visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu sa svojim timovima analiziraju provedbu dogovora EU-Turska o migrantima iz 2016. godine i osiguraju da obje strane na isti način tumače taj sporazum.

Predsjednica Komisije Von der Leyen je rekla da između EU-a i Turske postoje razlike u pogledima na situaciju, ali da je razgovor bio otvoren i konstruktivan. “Migranti trebaju potporu, Grčka treba potporu i Turska treba potporu”, rekla je Von der Leyen, dodajući da sporazum iz 2016. i dalje vrijedi. “Danas smo razgovarali kako provesti ono što nije provedeno. Moramo doći do zajedničke definicije onoga što nedostaje, onoga što je provedeno i onda provesti elemente koji nedostaju. Jasno smo izrazili predsjedniku Erdoganu našu odlučnost da napredujemo po tim pitanjima, pod uvjetom da je to recipročno. Danas smo imali dobru početnu poziciju u procesu čiji je cilj prije svega perspektiva za migrante i stabilnost regije”, rekla je predsjednica Komisije.

Predsjednik Europskog vijeća Michel ocijenio je susret s Erdoganom “važnim korakom u pravom smjeru”, dodajući da je ostalo još dosta posla da bi se došlo do rješenja. Erdogan se nije pojavio na konferenciji za novinare nakon sastanka s Michelom i Von der Leyen, donosi N1.

Institut SIPRI
SAD je u proteklih pet godina isporučio više od trećine svjetskog oružja, zacementiravši poziciju vodećeg svjetskog prodavača, objavio je u ponedjeljak švedski institut SIPRI

Od 2015. do 2019. godine obujam globalnih transfera oružja porastao je 5,5 posto u odnosu na prethodnih pet godina, objavio je u najnovijem izvješću Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja.

Udio SAD-a u globalnim transferima iznosio je 36 posto a kupovalo ga je 96 zemalja. Polovina oružja isporučena je na Bliski Istok, bilježi SIPRI. Rusija, drugi izvoznik u svijetu, činila je otprilike petinu svjetskih pošiljki ali je prodaja pala 18 posto u odnosu na razdoblje od 2010. do 2014. zbog manjeg izvoza u Indiju i Venezuelu.

Francuska je na trećem mjestu ljestvice vodećih svjetskih izvoznika, s gotovo osam posto udjela i najvišom razinom izvoza od 1990. godine zahvaljujući velikim poslovima s Egiptom, Katarom i Indijom, priopćio je institut.

Njemačka i Kina zauzele su četvrto i peto mjesto. Najveći je uvoznik u promatranom razdoblju bila Saudijska Arabija, s 12-postotnim udjelom u svjetskom uvozu. Slijede Indija, Egipat, Australija i Kina.

SIPRI-jeva baza podataka o transferima oružja ne uključuje osobno naoružanje i temelji se na javnim izvorima, poput nacionalnih i regionalnih medija, specijaliziranih međunarodnih časopisa i izvješća vlada i sektora vojne opreme, donosi Tportal.

Plenković
Europska unija neće se dati ucjenjivati i od Turske traži da poštuje sporazum o zaustavljanju migranata, izjavili su u petak u Zagrebu europski ministri vanjskih poslova.

Uoči izvanrednog sastanka, ministri su podržali Grčku da poduzima sve nužne mjere za zaštitu vanjskih granica Unije te istaknuli kako će razmotriti inicijativu za stvaranje sigurne zone na sjeveru Sirije. Pozdravili su primirje koje su u četvrtak postigli Rusija i Turska kao prvi korak prema deeskalaciji nasilja.

Ministrima će se uvodno obratiti premijer Andrej Plenković koji je uoči sastanka izjavio kako vjeruje da će se nastaviti dijalog s Turskom.

– Trebamo nastavak političkog dijaloga s Turskom i povratak poštivanju sporazuma iz 2016. To je jedino rješenje da se ne ponovi situacija otprije četiri godine, a u sklopu hrvatskog predsjedanja smo napravili sve da se kroz nastavak razgovora dođe do kompromisa, poručio je Plenković. Prije svega postoji humanitarni interes da se izbjegne situacija u kojoj se migranti prebacuju na grčku granicu u uvjerenju da je ona otvorena, a to nije tako, dodao je.

Plenković kaže kako bi najprimjerenije bilo da se migranti s granice vrate natrag u Tursku.

– Nije riječ o ljudima koji su trenutno došli iz Idliba nego o ljudima koji su godinama u Turskoj. Tamo ih je oko 3,7 milijuna. To je opterećujuća činjenica za Tursku, ali su oni tamo bili u organiziranom prihvatu, rekao je.

Plenković ističe da grčka policija štiti vanjsku granicu Europske unije.

– Uvijek smo protiv nasilja i za humanitarni pristup, ali smo jednako tako i protiv ilegalnih prelazaka granica. vjerujemo da se mogu poduzeti mjere koje neće nužno uključivati korištenje gumenih metaka, poručio je, a prenosi HRT.

Na izvanrednom sastanku u Zagrebu ministri dogovaraju zajednički odgovor na krizu koja je zaprijetila novim migrantskim valom prema Europi.

Policija upozorava građane da se u jutarnjim i prijepodnevnim satima, u povodu održavanja događaja na visokoj razini, očekuju manje gužve i povremeni zastoji u prometu i to na prilaznim pravcima prema užem središtu Zagreba te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Nakon dugog sastanka u Moskvi, Vladimir Putin i Reccep Tayyip Erdogan dogovorili su primirje. Primirje će u uporištu sirijski pobunjenika započeti u ponoć, piše Al Jazeera.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan i njegov ruski kolega Vladimir Putin objavli su kako će primirje u Idlibu početi u ponoć. Objavljeno je to nakon sastanka u Moskvi koje je trajalo šest sati, piše Al Jazeera.

Eskalacija napetosti u Idlibu, gdje je Turska srušila tri zrakoplova sirijskog režima i, po podatcima što ih je objavila nevladina organizacija Sirijski opservatorij za ljudska prava, ubila desetke njegovih vojnika, minirala je dogovor o prekidu sukoba i o uspostavi razvojačene zone koji su Putin i Erdogan postigli u Sočiju 2018.

Erdogan je u četvrtak u Moskvi rekao novinarima kako Turska “neće šutjeti” kada je riječ o napadima sirije snaga te je upozorio kako će Ankara odgovoriti na napade.

Putin je kazao kako se Rusija nije uvijek slagala s turskim partnerima, no kako se nada da će dogovor dovesti do smanjenja humanitarne krize na tom području. “Radit ćemo zajedno na pružaju pomoći potrebitim Sirijcima”, rekao je Erdogan.

Dodao je također da turske vojne snage zadržavaju pravo na odmazdu u slučaju napada sirijskog režima u regiji. Dogovorena je uspostava sigurnosnog koridora duž ključne autoceste u Idlibu i uvode se zajedničke patrole od 15. ožujka, rekli su ruski i turski ministri vanjskih poslova u zajedničkoj izjavi.

Sigurnosni koridor protezat će se šest kilometara sjeverno i šest kilometara južno od autoceste M4.

Zajedničke patrole krenut će iz naselja Trumba, zapadno od strateškog grada Saraqiba i prolaziti do naselja Ain al Havr, rekli su ministri. U devetogodišnjem ratu u Siriji sukobljavaju se sirijske snage koje podupire Rusija s pobunjenicima koje podržava Turska.

U četvrtak je najmanje 16 civila poginulo u ruskim zračnim napadima u blizini grada Maarat Misrin u Idlibu, navode službenici civilne zaštite koji pomažu u uklanjanju ruševina i traže preživjele. Rusija negira gađanje civila.

Miljavac za HRT
Treba li i pod kojim uvjetima na granice slati vojnike? Mogući val migranata i posljedice koje to nosi komentirao je u Studiju 4 bivši ministar obrane i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac.

– Tema vojske na granici se aktualizirala, svi pričaju o tome a stvar nije jednostavna. Prije svega, vojska je obučavana za neke sasvim druge zadaće, ali dobro ona se može prilagoditi. Međutim mi smo vojsku imali i 2015. ali stvari su se sad potpuno promijenile. Tada je vojska logistički pomagala i to nije bio neki veliki problem ali smo mi bili tada neka tranzitna zemlja jer je gospođa Merkel rekla – dođite, rekao je bivši ministar obrane i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac.

– Tada su mislili da će se oni vrlo brzo integrirati u društvo i biti jedan dodatni izvor radne snage, objasnio je.

Umirovljeni general Ante Gotovina komentirao je mogućnost da se na granicu zbog migrantske krize pošalje vojska.

“Što vi mislite, ako je vaša sigurnost ugrožena?” upitao je Gotovina u izjavi novinarima, prenosi RTL.

“Da li biste željeli da netko obavi svoju zadaću, da tu nesigurnost, tu prijetnju, odmakne od vas?” dodao je Gotovina.

No, danas je situacija potpuno drugačija.

– Znamo da se ne integriraju, da počinju biti teret i izazov za te zemlje koje su ih primile. I sad su se svi osvijestili i probudili, kao što ste vidjeli i Grčka i Bugarska su na udaru, i zauzeli potpuno drugačiji stav .A radi se o četiri milijuna koji teže ka zapadnim zemljama, objasnio je.

– Ne smijemo zaboraviti na Erdogana koji pokazuje mišiće i ide ka Siriji, tamo se vode operacije i dodatni broj izbjeglica se pojavljuje. On koristi izbjeglice da s njima pritisne Europu u dva smjera, da smanji tenzije prema sebi i da dobije nešto više novaca, smatra Miljavac.

Ako se slučajno probije tisuće i tisuće migranata ti ljudi, ta vojska moraju imati pravne akte da znaju kako mogu postupiti, kad ta masa krene, što će oni, rekao je.

Upravo je to ključno, rekla je voditeljica Andreja Oreč i pitala kako je to zakonski regulirano.

– Zakonski još nije, samo je Sabor prihvatio da se vojska može angažirati u zaštiti granica. Sve ostalo, kako postupati, koje su ovlasti zapovjednika tj. što on može ako dođe do takvih situacija. To treba vidjeti i s Europom da i ona prihvati takav način djelovanja. Može se dogoditi da mi upotrijebimo silu a onda oni kažu – a ne, to je prekomjerno, pa zaštita ljudskih prava, objasnio je.

– Imamo pravo zaštiti svoje granice ali to su ipak ljudi, ne možemo se ponašati kao da trče životinje, rekao je. Zapovjednik mora unaprijed znati koje su mu ovlasti, što može a što ne.

-Za sada smatram da je policija dovoljna, da nema potrebe za vojskom. Vojska može izaći odmah, ali moraju znati što će raditi, pucati ili bježati, zaključio je Miljavac za HRT.

Idlib
Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan sastaju se u četvrtak u Moskvi kako bi pronašli rješenje koje će smanjiti napetost u Siriji što je zaprijetila otvorenim sukobom Rusije i Turske na sirijskom tlu

Sastanak dolazi u vrijeme kada su desetci turskih vojnika poginuli zadnjih tjedana u žestokim borbama u pokrajini Idlibu, posljednjem uporištu pobunjenika i džihadista na sjeverozapadu Sirije, gdje Turska od veljače vodi veliku ofenzivu protiv snaga Bašara al Asada.

Eskalacija napetosti na terenu izazvala je diplomatske napetosti između Moskve, saveznika sirijskog režima i Ankare, saveznika pobunjenika, prijeteći otvorenim sukobom dviju zemalja koje su se nametnule kao glavni međunarodni sudionici sirijskog rata.

Dan uoči sastanka s ruskim kolegom Erdogan je ipak izrazio nadu da će se na sastanku na vrhu u Moskvi dogovoriti o ‘što bržem prekidu vatre’ u Idlibu. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izrazio je nadu da će dvojica čelnika na sastanku utvrditi ‘zajedničko stajalište’ o uzrocima krize i razgovarati o ‘zajedničkim mjerama’ za njezino rješenje.

‘Nakon razgovora Putina i Erdogana možda će se objaviti primirje, ali to će biti tek puka predstava’, rekao je zapadni diplomat za agenciju France Presse.

‘Mislim da će Putin reći Erdoganu da prekine djelovanje u Siriji’, dodao je.

‘Pobjeda u Siriji je pitanje ugleda za Rusiju i za Putina osobno’, rekao je pak Jurij Barmin, analitičar u ruskom Vijeću za međunarodne poslove, natuknuvši da Moskva, koja od rujna 2015. vojno djeluje na sirijskom tlu na strani režima Bašara al Asada, nije spremna na ustupke.

Eskalacija napetosti u Idlibu, gdje je Turska srušila tri zrakoplova sirijskog režima i, po podatcima što ih je objavila nevladina organizacija Sirijski opservatorij za ljudska prava, ubila desetke njegovih vojnika, minirala je dogovor o prekidu sukoba i o uspostavi razvojačene zone koji su Putin i Erdogan postigli u Sočiju 2018.