Geopolitika

Ministri unutarnjih poslova država članica G7, okupljeni na talijanskom otoku Ischia, u petak su prvu raspravu posvetili terorističkoj prijetnji stranih boraca koji se, nakon pada njihovih uporišta u Iraku i Siriji, nalaze u bijegu.
Nakon oslobađanja Rake, bivšeg uporišta Islamske države (IS) u Siriji, svijet se pita što je sa sudbinom 25.000 do 30.000 stranih boraca, od kojih je 5000 iz Europe, koji bi se mogli raspršiti diljem svijeta.

Krajem jutarnjeg dijela sastanka, ministri će raspravljati o borbi protiv “terorizma” na internetu, u nazočnosti predstavnika četiriju internetskih divova – Googlea, Facebooka, Twittera i Microsofta.

“Naš je cilj veliko savezništvo vlada i internetskih pružatelja usluga. Treba pronaći način da se intervenira bez da se dovede u pitanje velika demokratska otvorenost koju omogućuju društvene mreže”, kazao je talijanski ministar Marco Minniti.

Minniti je na vulkanskom otoku, nasuprot Napulja, ugostio svoje kolege iz Kanade, Francuske, Japana, Velike Britanije, SAD i Njemačke te europske povjerenike Dimitrisa Avramopulosa, zaduženog za migracije, i Juliana Kinga zaduženog za sigurnost, kao i glavnog tajnika Interpola Jurgena Stocka.

To je bilo p

Ovaj sastanak na vrhu EU-a jasno pokazuje da u Europi ima problema na sve strane. Ali umjesto velikih vizija, EU sad prije treba mala, konkretna i praktična rješenja, misli Christoph Hasselbach.
Prije samo nekoliko godina, kad se činilo da je vrhunac financijske krize već iza nas. Tada je jedno od najvažnijih političkih pitanja u Bruxellesu bilo trebaju li pobjedničke stranke europskih parlamentarnih izbora imenovati i predsjednika Europske komisije. Takvo pitanje se danas čini upravo apsurdno nevažno. Danas jedva da prođe mjesec dana, a da se ne pojavi novi, izuzetno opasan trend koji dovodi u pitanje same temelje Europske unije.

Na predstojeći odlazak Velike Britanije smo se u međuvremenu gotovo navikli. Ali već i sama odluka o Brexitu sa svim njenim posljedicama dovodi u veliko pitanje samu Europsku uniju. Mađarska i Poljska su se oprostile od načela pravne države kakva je prije bila sama po sebi razumljiva. Španjolska se zbog Katalonije nalazi u najvećoj državnoj krizi u njenoj novijoj povijesti. Nekontrolirani dolazak izbjeglica u Europu je kontinent stavio u tešku kušnju i stvara ideološke razlike kakve su prije bile nezamislive. I posvuda bilježe uspjehe stranke koje žele ograničiti utjecaj Europske unije ili ju čak i ukinuti.

Izvan Europe ne izgleda bolje: bio to Trump, Erdogan ili Putin, tradicionalni partneri se pretvaraju u nesigurne kolebljivce, neki od njih i u otvorene protivnike. I time da se vratimo Europskoj uniji: ubojstvo jedne novinarke koja istražuje korupciju bi se možda moglo očekivati u Rusiji, ali u malenoj članici EU-a Malti? Pa gdje smo došlii?

Sve to dolazi istovremeno. Ništa se više ne čini samo po sebi razumljivo, što se tako činilo još prije par godina. Temeljna ideja europske integracije koja obuhvaća sve više članica? Nekad bilo, sad se spominjalo… Pitanje je i kako se Europa odnosi prema novim problemima. Ako se do sad činilo da je Angela Merkel bila neosporna vodeća osoba Europe, nakon njemačkih parlamentarnih izbora je njena pozicija mnogo slabija. Više neće moći ispunjavati tu ulogu tako suvereno kao prije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se sam nudi kao obnovitelj i spasitelj europske ideje. Ali europsko čudo od djeteta brzo gubi svoj šarm i to ne samo u Francuskoj. Kada bi bile provedene njegove reforme financijske politike, one bi išle na teret Njemačke. Ne samo to: Macron u međuvremenu upozorava Europsku uniju na opasnost sklapanja novih trgovinskih sporazuma s trećim zemljama zato jer su građani navodno siti globalizacije i moraju biti zaštićeni od nje. Bijeg od neugodnog svijeta – izgleda li tako ideja Europe?

Istina je: duh vremena trenutno korača u smjeru nacije, identiteta, podizanja granica. Inicijativa predsjednika EK Junckera da se i euro i Schengenska zona prošire na sve članice Europske unije zato se ne čini samo kao da je s nekog drugog planeta, nego je i kontraproduktivna.

Ono što Europska unija u ovakvoj situaciji treba nisu velike vizije, nego jasna rješenja problema. Okončati ilegalnu migraciju, oko toga se svi mogu složiti. Digitalni razvoj isto tako nije sporan, a od više suradnje po pitanju obrane svi mogu imati koristi. To su stvari koje i ovaj EU summit želi riješiti. Više od toga u ovom trenutku neće ići, ali ne smije biti ni manje od toga, donosi komentar DW-a.

Španjolska vlada je u četvrtak priopćila kako će primijeniti članak ustava koji zadire u autonomiju Katalonije kako bi suzbila inzistiranje katalonske vlade na nezavisnosti što komentatori nazivaju “putem u nepoznato”.
Barcelona, glavni grad pokrajine gdje se godišnje proizvede 20 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi potpasti pod direktno upravljanje Madrida prvi put u 40 godina demokracije.

Španjolski premijer Mariano Rajoy okupit će u subotu svoje ministre kako bi aktivirali članak 155. ustava koji dopušta središnjoj vladi preuzimanje kontrole nad bilo kojom od 17 autonomnih pokrajina ako se neka od njih ne ponaša u skladu sa španjolskim ustavom.

Niti jedan političar dosad nije primijenio tu mjeru no Rajoy kaže da je opravdana jer Katalonija ne priznaje zakon te pritišće središnju vlast namjerom o odcjepljenju nakon referenduma organiziranog 1. listopada. Referendum je zabranio sud, te ga pokušala zaustaviti španjolska policija, no stanovnici su svejedno glasovali u korist uspostavljanja samostalne republike.

Članak nije precizan no u teoriji dopušta Madridu preuzimanje regionalne administracije i postavljanje novih dužnosnika, preuzimanje kontrole nad financijama i policijom te sazivanje prijevremenih izbora.

Njegovo korištenje moglo bi dodatno zategnuti odnose s Katalonijom no Rajoy tvrdi da ga podržavaju dvije od tri najveće oporbene stranke. Odbacio je poziv na dijalog o nezavisnosti upućen iz Barcelone od strane predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta.

Najveća oporbena stranka, lijevi centar PSOE, podržala je vladu no traži da se članak primijeni “proporcionalno” i “ograničeno”.

Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego ondje provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španjolski zakon.

Kako bi članak stupio na snagu potrebno je nekoliko dana jer mjere treba podržati Senat, gornji dom španjolskog parlamenta zadužen za teritorijalna pitanja, gdje Rajoyeva Narodna stranka ima potrebnu većinu.

Kao datum mogućeg glasovanja spominjao se petak 27. listopada no prema pisanju dnevnih novina La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni parlament će vjerojatno glasati u ponedjeljak 30. listopada ili utorak 31. listopada. S obzirom na većinu zagovornika uvođenja članka 155., očekuje se brzo usvajanje mjera.

Rajoy bi zatim mogao zamijeniti katalonske dužnosnike svojim političarima ili tehnokratima pa za tri mjeseca organizirati parlamentarne izbore u Kataloniji.

Prijevremene izbore bi mogao sazvati i sam Puigdemont i tako izbjeći da kontrolu nad katalonskim službama preuzmu ministri iz Madrida. To je, međutim, u srijedu odbio Raul Romeva, katalonski dužnosnik za vanjske poslove. Rekao je kako na njihovom dnevnom redu sada nema nikakvih izbora.

Puigdemont je ignorirao Rajoyeve zahtjeve da mu “jasno” i “jednostavno” odgovori da li je proglasio nezavisnost 10. listopada. Umjesto toga je napisao kako bi do formalnog glasovanja o proglašenju nezavisnosti moglo doći ako Madrid nastavi odbijati dijalog i nastavi s represijom u Kataloniji.

Mnogi iz njegovog pisma iščitavaju da nije došlo do nezavisnosti no španjolska vlada ondje vidi nastavak inzistiranja na njoj i “ucjenu”.

Puigdemont se u međuvremenu suočava s pritiskom u vlastitoj koaliciji da proglasi odmah nezavisnost. Antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) ima samo 10 od 135 zastupnika u katalonskom parlamentu, no bez nje vladajuća koalicija nema natpolovičnu većinu. CUP traži proglašenje nezavisnosti “čim prije”. Izgubi li potporu CUP-a, katalonska vlada morat će raspisati prijevremene izbore. Sastanak katalonske vladajuće koalicije i CUP-a trajao je satima u četvrtak a rezultat još uvijek nije poznat.

Nakon policijskog nasilja nad stanovnicima na dan referenduma, Rajoy je oprezan no svjestan da ga podržavaju EU i lideri glavnih zemalja poput Njemačke i Francuske. Zabrinutost zbog situacije u Kataloniji utrostručila se među Španjolcima u rujnu kada je katalonski parlament izglasao zakon o referendumu, pokazuje istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu.

U Kataloniji u mirnim prosvjedima deseci tisuća građana traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice dužnosnika nevladinih organizacija koji zagovaraju nezavisnost. Za subotu, kada će u Madridu biti sastanak španjolskih ministara, održat će se novi masovni prosvjedi u Kataloniji. Oko 80 organizacija najavilo je za subotu u 17 sati okupljanja s kojih će tražiti “oslobađanje političkih zatvorenika”.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici organizacija ANC i Omnium, pritvoreni su jer su organizirali stanovnike koji su tijelima “sprečavali rad policije” tijekom referenduma, tvrdi španjolski ministar unutarnjih poslova. Tenzije bi mogle rasti s obje strane kako se bude približavalo usvajanje članka 155. Dosad osim pojedinačnih incidenata nije eskaliralo nasilje među stanovnicima. Organizatori prosvjeda pozivaju na mirne proteste.

Velika nepoznanica je, međutim, što će se događati na terenu ako Madrid krene s primjenom članka 155. Katalonska policija već je bila otkazala poslušnost Madridu koji može računati na španjolsku civilnu gardu i nacionalnu policiju čiji pripadnici se nalaze još od ranije u Kataloniji. Njih su prosvjednici okupljani ispred hotela povicima tjerali iz Katalonije.

Njemačka obavještajna agencija priopćila je u četvrtak da bi maloljetnici koji se vrate iz ratnih područja u Siriji i Iraku mogli izrasti u novu generaciju novaka za Islamsku državu u Njemačkoj.
Više od 950 osoba se iz Njemačke otišlo priključiti Islamskoj državi u Siriji i Iraku, među kojima je 20 posto žena i 5 posto maloljetnika, navela je njemačka obavještajna agencija BfV.

Dok Islamska država gubi teritorij u Siriji i Iraku, očekuje se da će se mnoge žene vratiti s djecom. Njemačka se treba pripremiti za mogućnost radikalizacije djece, rekao je šef BfV-a Hans-Georg Maassen.

“Prijeti opasnost da se djeca koju su džihadisti indoktrinirali vrate u Njemačku iz ratnih zona”, rekao je Maassen. “To bi moglo omogućiti podizanje nove generacije džihadista u Njemačkoj”.

Prošle godine 12-godišnji njemačko-irački dječak nije uspio u pokušaju da izazove detonaciju dviju eksplozivnih naprava u Ludwigshafenu, na zapadu zemlje.

Stručnjaci Instituta za istraživanje tržište rada (IAB) došli su u četvrtak do zaključka da je broj osoba koje bi u sklopu procesa spajanja obitelji migranata mogao doći u Njemačku mnogo manji nego što se to dosad smatralo.
„Na svakog izbjeglicu u prosjeku bi moglo doći 0,28 članova obitelji. U brojkama to znači između 150 i 180 tisuća“, rekao je stručnjak IAB-a za useljavanje Herbert Bruecker za agenciju Reuters.

Jedna studija koju je IAB načinio u suradnji sa Saveznom agencijom za zapošljavanje kao razloge malog broja potencijalnih članova obitelji azilanata koji bi imali pravo na dolazak u Njemačku navodi činjenicu da je velik broj migranata neoženjen i bez djece, priopćeno je u četvrtak u središtu agencije u Nuernbergu.

Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji. Još krajem ljeta ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unije CDU) je govorio o „ogromnim brojkama“. „Procjenjujemo da će na jednog izbjeglicu doći po još jedan član obitelji“ rekao je De Maiziere. To bi značilo još najmanje 800.000 izbjeglica.

Pitanje prava dolaska članova obitelji za migrante je jedna od najspornijih točaka u pregovorima o sklapanju koalicijske vlade demokršćana, liberala i zelenih.

Kršćansko-socijalna unija (CSU) se žestoko protivi ukidanju mjere zabrane dovođenja članova obitelji koji je na snazi do proljeća sljedeće godine dok su Zeleni najavili kako neće odustati od prava na spajanje obitelji migranata.

Čelnici Europske unije potvrdit će u četvrtak na summitu u Bruxellesu svoju potpunu predanost međunarodnom nuklearnom sporazumu s Iranom iz 2015., neovisno o tome hoće li se SAD iz njega povući.
No razmatraju također hoće li povećati kritike iranskog raketnog programa i njegove uloge na Bliskom istoku, koju Zapad smatra destabilizirajućom, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.

Američki predsjednik Donald Trump odbio je prošli tjedan potvrditi da Iran poštuje taj sporazum sklopljen nakon više od desetljeća diplomatskih napora.

Europski čelnici “ponovno će potvrditi (svoju) punu predanost nuklearnom sporazumu s Iranom” nakon razgovora u četvrtak u Bruxellesu, navodi se u nacrtu zaključaka sastanka, koje je Reuters dobio na uvid. EU smatra da je taj sporazum ključan za regionalnu i globalnu sigurnost i apelira na američki Kongres da ne dopusti da on propadne. Trump je Kongresu dao 60 dana da odluči hoće li ponovno uvesti sankcije Iranu.

Odluči li Trump istupiti iz sporazuma, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei poručio je u srijedu da će ga “poderati”. “Ako se povuku, ostali bismo u prilično zanimljivom društvu s Kinom i Rusijom. Moglo bi se zato razdvojiti nuklearni sporazum od programa projektila i iranske uloge u regiji i poslati signale s tim u vezi”, rekao je dužnosnik.

Iranska Revolucionarna garda poručila je u četvrtak da će ubrzati svoj program projektila unatoč pritisku SAD-a i EU-a da ga suspendira.

Iranska elitna Islamska Revolucionarna garda (IRGC) rekla je u četvrtak da će ubrzati svoj program balističkih raketa unatoč pritisku SAD-a i Europske unije da ga suspendira, objavila je novinska agencija Tasnim.

U značajnom zaokretu američke politike 13. listopada, predsjednik Donald Trump odlučio je da neće potvrditi da Iran poštuje nuklearni sporazum potpisan 2015. i pokazao je puno agresivniji pristup islamskoj republici zbog razvoja nuklearnih projektila. “Iranski balistički program proširit će se i još brže nastaviti kao odgovor na Trumpov neprijateljski pristup prema toj revolucionarnoj organizaciji (Gardi)”, priopćio je IRGC a prenosi Tasnim.

Trumpova administracija nametnula je nove unilateralne sankcije radi ograničenja iranskoga balističkog programa. SAD je pozvao Iran da ne razvija projektile koji su sposobni nositi nuklearne bombe, na što je Iran odgovorio da nema takve planove. Vlasti u Teheranu opetovano su obećale nastaviti s, kako kažu, obrambenom sposobnošću projektila unatoč kritikama Zapada.

Iran ima jedan od najnaprednijih programa balističkih projektila na Bliskome istoku koji smatra obranom protiv SAD-a i drugih protivnika, ponajprije zaljevskih zemalja i Izraela.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da bi “bio red” da se slovenski premijer Miro Cerar drži dogovora i dođe u Zagreb na razgovore o spornoj graničnoj arbitraži, prekinute krajem rujna nakon Plenkovićeva govora u UN-u u kojem je Sloveniju prozvao za nepoštivanje međunarodnog prava.
“Mislim da bi bio red da kolega Cerar dođe u Zagreb jer smo se tako i dogovorili. Ja samo odmah početkom ljeta otišao u Ljubljanu i naš je dogovor da dođe, a to je bila i svrha pisma koje sam mu uputio”, rekao je Plenković novinarima u Bruxellesu.

“Dakle, onaj tko stalno poziva na dijalog cijelo vrijeme je Hrvatska”, dodao je hrvatski premijer koji sudjeluje na na dvodnevnom sastanku členika EU-a.

Cerar je u rujnu otkazao dogovoreni zagrebački susret s Plenkovićem nakon govora hrvatskog premijera na zasjedanju Opće skupštine UN-a u kojem je još jednom odbacio arbitražnu odluku i pred međunarodnim auditorijem prozvao Ljubljanu za kršenje međunarodnog prava.

Hrvatska ne prihvaća presudu ad hoc arbitraže o granici jer su slovenski dužnosnici nezakonito komunicirali sa sucima i umetali dokumente na temelju kojih je sud u Den Haagu donio presudu prije dva mjeseca. Slovenija, pak, ustraje na primjeni arbitražne presude i odbija ponudu Zagreba da spor iznova riješe bilateralnim pregovorima

Plenković se uoči summita sastao s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom, a u 13 sati razgovarat će s predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom.

“Razgovrat ću i o ključnim pitanjima za Hrvatsku. Za nas je posebno pitnje nastavak izgradnje Pelješkog mosta te odnosi sa Slovenijom u kontekstu dijaloga koji imamo s kolegom Mirom Cerarom, da pojasnimo pozicije Hrvatske i da vidimo kakav je stav Europske komisije”, rekao je Plenković.

Na summitu koji počinje u četvrtak popodne, čelnici EU-a razgovarat će o migracijama, digitalnoj agendi, vanjskopolitičkim pitanjima i liderskoj agendi koju je pripremio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji sadrži hodogram rada Europskog vijeća do polovice 2019.

Slovenski premijer Miro Cerar kazao je u četvrtak da je hrvatski premijer Andrej Plenković izbjegao odgovore na konkretne prijedloge koje mu je Cerar dao početkom tjedna u pismu o mogućem nastavku dijaloga o graničnom pitanju.

U odgovoru hrvatskog premijera nema konkretnog odgovora na neke moje prijedloge, primjerice o osnivanju zajedničkog povjerenstva za demarkaciju granice, a izbjegao je odgovoriti i na neke druge prijedloge, kazao je Cerar za slovenske medije pred početak današnjeg summita EU-a u Bruxellesu, dodavši da dijalog o implementaciji arbitražne odluke mora biti dio nastavka dijaloga predsjednika dviju vlada.

Cerar je u rujnu otkazao dogovoreni zagrebački susret s Plenkovićem nakon govora hrvatskog premijera na zasjedanju Opće skupštine UN-a ,u kojem je još jednom odbacio arbitražnu odluku i pred međunarodnim auditorijem prozvao Ljubljanu za kršenje međunarodnog prava.

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani rekao je u četvrtak kako će Katalonija ostati sama ako predsjednik njene vlade proglasi nezavisnost jer joj nitko u Europskoj uniji neće moći pomoći.
“Bilo bi dobro da vlada Katalonije ne proglasi nezavisnost. Nitko u Europi ne bi mogao prihvatiti samostalnost Katalonije, u tome će oni ostati sami. Nitko neće pomoći katalonskoj vladi u tom pravcu”, rekao je Tajani u razgovoru za španjolsku radijsku postaju COPE.

“Katalonija je španjolski problem, to nije naš problem. Naravno, mi podržavamo dijalog, no to je španjolski problem”, dodao je.

Tajanijeva izjava pojavila se nakon što je predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont u pismu poslanom Madridu naveo da ako “španjolska vlada nastavi sprečavati dijalog i nastavi s represijom, parlament Katalonije moći će pokrenuti, bude li to smatrao potrebnim, glasovanje o formalnoj deklaraciji o nezavisnosti, o čemu nije glasao 10. listopada”.

Španjolska vlada to je shvatila kao nastavak inzistiranja Barcelone na odcjepljenju od Španjolske te je najavila pokretanje “svih potrebnih mjera” kako bi provela zakon u pokrajini na sjeveroistoku zemlje. U subotu bi, s izvanrednog sastanka španjolske vlade, trebao u španjolski parlament biti poslan prijedlog primjene članka 155. ustava, koji dopušta vladi upotrebu prisile u provođenju zakona u Kataloniji sukladno španjolskom ustavu.

Katalonci traže posredništvo međunarodne zajednice

U srijedu je katalonski dužnosnik za vanjske poslove Raul Romeva branio u Bruxellesu rezultat referenduma o nezavisnosti, održanog 1. listopada unatoč zabrani španjolskog Ustavnog suda i policijskoj intervenciji. Tijekom akcije španjolske policije ozlijeđeno je bilo više stotina osoba na biračkim mjestima.”Problem je u tome što s druge strane imamo nekoga gluhog i slijepog na stvarnost”, rekao je Romeva i dodao da on i svi članovi vlade mogu završiti u zatvoru poput dvojice dužnosnika, zagovaratelja odcjepljenja koji su u pritvoru u Madridu.

“Može li to Europska unija prihvatiti? Može li ona živjeti s tim?”, upitao je iz Romeva iz Bruxellesa kamo je otputovao drugi put u zadnja tri tjedna otkako je održan referendum, na koji je izašlo 2,3 milijuna od 5,3 milijuna stanovnika s pravom glasa. Oko 90 posto ih se izjasnilo za uspostavu samostalne republike Katalonije, podatak je katalonske vlade.

“To neće nestati zato što se to nekome ne sviđa”, istaknuo je Romeva, koji traži od međunarodne zajednice posredništvo u pregovorima s Madridom jer “direktni pregovori koje je zatražio od njih Donald Tusk nisu bili plodonosni”.

Prošli tjedan je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također zatražio od katalonske vlade da ne proglasi nezavisnost, dok je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker rekao da ne želi odcjepljenje Katalonije jer bi to potaknulo i druge dijelove u Europi da zatraže isto.

Španjolska civilna garda pretražila je u četvrtak policijsku postaju katalonske policije u gradu Lleidi tragajući za snimkama i dokumentima vezanima za referendum o nezavisnosti 1. listopada, tijekom kojeg katalonska policija nije sprečavala stanovnike da glasaju, izvijestio je Visoki sud Katalonije.

Civilna garda je ušla sa sudskim nalogom te traži zabilježenu komunikaciju policije u razdoblju od nekoliko sati prije referenduma i nekoliko sati nakon njega.

Španjolska vlada, civilna garda i nacionalna policija žalile su se kako se katalonska policija bila oglušila na sudski nalog 1. listopada. Katalonska policija bila je nadležna za sprečavanje održavanja referenduma, a nakon što nije reagirala, španjolska civilna garda i nacionalna policija krenule su plijeniti biračke kutije i zatvarati glasačka mjesta. U toj akciji ozlijeđeno je više stotina osoba koje su mirno tijelima prepriječile ulaze na birališta.

U ponedjeljak je izjavu na sudu u Madridu dao šef katalonske policije Josep Lluis Trapero, kojem je oduzeta putovnica. Svakih petnaest dana morat će se javljati na sud dok traje istraga. Pod istragom je i načelnica katalonske policije Carmer Lamela. Civilna garda je u utorak ušla i u prostorije službe za hitne intervencije 112 u gradu Reusu, također istražujući izostanak intervencije katalonske policije.

Autonomna policija Katalonije pod upravljanjem je katalonske vlade, koja je organizirala referendum o nezavisnosti protivan španjolskom ustavu. No nakon što je Ustavni sud zabranio referendum, katalonska policija je dobila sudski nalog da onemogući njegovo održavanje. Katalonski policajci su došli na birališta rano ujutro uoči glasovanja, no ostali su promatrati biračka mjesta. “Ne želimo isprovocirati nikakvo nasilje, procijenimo li da ulazak nije odgovarajuća mjera vratiti ćemo se i to prenijeti nadležnima”, rekao je Hini na dam izbora jedan od četvorice policajaca ispred jedne osnovne škole, biračkog mjesta u centru Barcelone.

Zagovornici referenduma čitavu su noć proveli u školi a kada se nešto prije 7 sati ujutro pojavila policija, stali su na vrata štiteći ulaz, nakon čega se policija povukla ostavši tijekom dana u blizini birališta.

Slična je situacija bila i na drugim mjestima diljem Katalonije. Na referendumu je sudjelovalo 2,3 milijuna stanovnika, od ukupno 5,3 milijuna s pravom glasa, od kojih se 90 posto izjasnilo za uspostavljanje nezavisne republike Katalonije. Španjolska vlada kaže da se referendum nije ni dogodio, jer je protivan španjolskom ustavu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Moskvi kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.
“Ja bih voljela da to pitanje ne opterećuje međudržavne odnose Hrvatske i Rusije, jer to nije međudržavno pitanje. To je korporativno pitanje, i riječ je naravno o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve”, rekla je predsjednica u izjavi novinarima na marginama rusko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu navečer u RTL Direktu da se nada kako su razgovori Grabar-Kitarović s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom išli za tim da Sberbank kao jedan od najvažnijih vjerovnika promijeni politiku i aktivno se uključi u proces restrukturiranja i nagodbe jer u banci o tom procesu imaju sve informacije. Zamoljena da to komentira, predsjednica je odgovorila da je razgovarala s Putinom o Agrokoru i da mu je pojasnila hrvatske stavove.

“Naravno, ja osobno ne sudjelujem u rješavanju tog pitanja, dakle ne mogu pregovarati ni o kakvim modusima kako će se to riješiti, ali spremna sam posredovati kako god mogu u razgovorima između Sberbanka i ovlaštenih institucija koje to rješavaju”, istaknula je.

Također je rekla da je glavni cilj Lex Agrokora bio osigurati stabilnost gospodarstva i spriječiti da dođe do domino efekta.

Što se tiče uključenosti hrvatske države u to pitanje, Agrokor ostaje privatna kompanija, ona nije nacionalizirana i prema tome država ne može na sebe preuzeti odgovornost, ponovila je Grabar-Kitarović. Također je naglasila da dugovi Agrokora ni na koji način ne mogu pasti na leđa hrvatskih poreznih obveznika.

“Međutim, očito je da proces mora krenuti u pravcu da se zadrži i stabilnost kompanije, s naše strane stabilnost hrvatskog gospodarstva, da se izbjegnu bilo kakve nedoumice i omogući konstruktivno sudjelovanje Sberbanke u procesu koji je pred nama”, kazala je.

Ona smatra da će nakon zadnjih izvješća revizije u Agrokoru i postupaka pravosudnih tijela u RH, u Sberbanci početi raspravljati o tome što se događa.

Medvedev za redovan i pragmatičan dijalog

Zamoljena da komentira poziv što ga je uputila Rusiji na suradnju s Inicijativom triju mora, Grabar-Kitarović je rekla da je to neformalna inicijativa, platforma na kojoj se razmatraju konkretni projekti u kojima može sudjelovati bilo tko. “Ne radi se o tome da bi Rusija sudjelovala na našim sastancima, već ako su zainteresirani za ulaganja u konkretne energetske, gospodarske i druge projekte, naravno sve su investicije dobrodošle sve dok su čiste”.

Naglasila je i kako joj je važno što Rusija “podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenitet BiH”. Drugog dana službenog posjeta Ruskoj Federaciji hrvatska predsjednica sastala se u Moskvi s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedvom. Tijekom polusatnog razgovora Medvedev je naglasio važnost 25 godina diplomatskih odnosa između dviju zemalja te 25 godina odnosa i prijateljstva Zagreba i Sankt Peterburga, grada u koji Grabar-Kitarović sutra putuje.

Medvedev je naglasio da je potreban “redovan pragmatičan dijalog” čega je nedostajalo posljednjih godina. S time se predsjednica složila, kazavši da su odnosi bili zapostavljeni.

Grabar-Kitarović sastala se i s poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom i kazala da Rusija i Hrvatska prepoznaju važnost dijaloga crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. “U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, kazala je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Istaknula je kako u Hrvatskoj, u Crikvenici, postoji ruska pravoslavna crkva svetog Nikole, izgrađena 1924. Kako hrvatska država podupire obnove crkava i crkvenih kompleksa, uključujući i pravoslavne, obnovom ove crkve mogla bi početi i liturgija Ruske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, kazala je.

Problema je mnogo: od Brexita preko migracija pa sve do digitalizacije. O svemu tome će biti govora na današnjem sastanku na vrhu EU-a u Bruxellesu, ali odluka neće biti.
EU zatvara oči pred nizom problema koji zapravo zahtijevaju odluke: od promjene postupka za izdavanje azila preko europskog ministra financija do nekih temeljnih reformi u arhitekturi EU-a. O tome će, doduše, biti govora na samitu šefova država i vlada, ali o njima neće biti odlučeno.

Njemačkoj kancelarki Angeli Merkel su ruke u ovom trenutku vezane. Nakon parlamentarnih izbora prije četiri tjedna još uvijek nije formirana nova vladajuća koalicija. Zato za Merkel trenutačno nije moguće utvrđivanje reformskih planova koje požuruje francuski predsjednik Emanuel Macron. “Njemačka je trenutno nesposobna za donošenje odluka”, izjavio je predsjednik njemačkih liberala (FDP) Christian Lindner za “Frankfurter Allgemeine Zeitung”. Jer, na vlasti je tehnička vlada. “Ne smiju biti donesene odluke bez nove političke legitimnosti”, zahtijeva Lindner čiji liberali bi skupa sa strankama Zeleni i CDU/CSU mogli formirati tzv. Jamajka koaliciju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron vrši pritisak prije svega kada je riječ o imenovanju jednog europskog ministra financija koji bi vlastitim proračunom trebao poticati investicije i gospodarstvo u EU-u. FDP na to gleda kritički. Njemačka kancelarka također.

Desničarska Austrija protiv migrantske politike?

Sličan problem ima i Austrija. Tamo će pobjednik izbora, konzervativac Sebastian Kurz, postati premijer – pitanje je samo kada. Naime koalicijski pregovori nove Narodne stranke sa socijaldemokratima ili desničarskim populistima bi mogli trajati mjesecima. Istočnoeuropske države, koje su i inače skeptične prema Bruxellesu, nadaju se novoj desnoj vladi u Beču. Jer s njom bi bilo jednostavnije staviti kao prioritet sprečavanje migracije i osiguravanje vanjskih granica EU-a. Raspodjelu izbjeglica i tražitelja azila, onako kako to predlaže Europska komisija, bilo bi onda teže provesti. Popis otvorenih pitanja u Europskoj uniji je dug. Evo nekih za ovaj sastanak na vrhu:

Brexit

27 zemalja članica će britanskoj premijerki još jednom jasno pokazati da bez napretka na području financija, prava građana i pitanja sjevernoirske granice neće biti pregovora o budućoj trgovini i političkim odnosima. Pokušaj Therese May da u posljednjoj minuti na jednoj večeri da pridobije predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera je propao. Britanci zahtijevaju da Europska unija promijeni svoju pregovaračku strategiju. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je u svojoj pozivnici za samit napisao da je Brexit “stvorio jednu novu energiju u EU”. Prema njegovim riječima, tu energiju treba usmjeriti u pravcu koji “nas ne dijeli, već ujedinjuje”. Na 13 sastanaka na vrhu u narednim mjesecima Tusk želi stvoriti reformske planove, sve dok tinja vatra Brexita.

Migracija

Nema napretka kada je riječ o promjenama u postupku davanja azila prema tzv. Dablinskim pravilima. Prije svega se istočnoeuropske zemlje protive raspodjeli izbjeglica prema utvrđenom ključu. Sve države članice EU-a su jedinstvene u tome da bi migracija s Bliskog istoka i Afrike po mogućnosti trebala biti u potpunosti zaustavljena. Zatvaranje rute iz Libije preko Sredozemlja je proklamirani cilj svih zemalja članica. Italija i Grčka traže da im bude smanjen i broj tražitelja azila koji se već nalaze u ovim zemljama. Zbog toga što određenim zemljama članicama, među njima i u Njemačkoj, nije dovoljna kontrola na vanjskim granicama, one su uvele ponovo kontrole na svojim granicama. No kontrola prema pravilima Šengenskog sporazuma smije biti ponovo uvedena za građane EU-a samo u obrazloženim iznimnim slučajevima. Europska komisija zbog toga želi od iznimke napraviti pravilo i dozvoliti kontrolu duže nego do sada. Zemlje članice bi se morale prilagoditi pravilima Šengenskog sporazuma. Konkretni zaključci o postupku izdavanja azila bi možda mogli biti usvojeni u lipnju 2018. godine.

Reforme

Francuski predsjednik Macron i Europska komisija vrše pritisak. Oni žele jače povezati financijsku i gospodarsku politiku u 17 država monetarne unije. Njemačka i druge sjevernoeuropske zemlje na to gledaju prije skeptično. Također je sporan pokušaj da se etablira tzv. „EU različitih brzina”. Oni koji to žele trebaju više surađivati, drugi bi pak zaostali za njima. Zanimljivo je da to žele spriječiti upravo vlade koje kritiziraju skrbničko ponašanje Bruxellesa. Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka žele biti prisutne kada je riječ o važnim projektima, ali ih istodobno koče. Konkretni zaključci se očekuju u lipnju naredne godine.

Digitalna revolucija

Sve članice su jedinstvene po pitanju nužnosti razvoja gospodarstva baziranog na digitalnosti i Internetu. Potrebno je osigurati više novca za istraživanje, za brzi Internet i nove poslovne ideje, odlučeno je upravo na izvanrednom samitu EU-a u Tallinnu posvećenom digitalnim pitanjima. No već kada je riječ o pitanjima kao što su tržišne transakcije i usluge, kojima se posreduje na Internetu, a koje je potrebno regulirati, ponovo biva uzdrman jedinstveni stav zemalja članica. Irska i Luksemburg, u kojima zbog povoljnih poreza svoje sjedište imaju brojni internetski koncerni poput Googlea ili Facebooka, protive se tzv. “digitalnom oporezivanju”. Brojne druge članice EU-a bi pak željele da poduzeća ubuduće plaćaju porez tamo gdje zarađuju novac, dakle tamo gdje su im klijenti. Sjedište poduzeća ne bi trebalo više igrati ulogu kada je riječ o visini poreza. Donošenje zaključaka o ovim pitanjima je također odgođeno za prosinac.
Symbolbild EU Gipfel Baustelle (DW)
Bruxelles i EU: nedovršeni projekti na sve strane
Pravna država
Europska komisija je pokrenula postupak protiv Poljske, kao i druge postupke zbog povrede Europskih ugovora, jer nisu provedeni zaključci o raspodjeli izbjeglica. No Mađarska i Poljska žele ignorirati čak i presudu Europskog suda koja obvezuje na raspodjelu. To, prema procjenama europskog povjerenika Fransa Timmermansa, iz temelja potresa kompletnu “vladavinu prava” na kojoj je EU izgrađen. Na prijedlog Europske komisije, protiv Poljske bi zemlje članice mogle pokrenuti postupak kakav do sada nije zabilježen. Poljska nacionalna konzervativna vlada preustrojem pravosuđa ugrožava funkcioniranje pravne države, vjeruje Europska komisija. EU u ekstremnim slučajevima ima pravo oduzeti Poljskoj pravo glasa i praktično ju suspendirati iz članstva u EU-u. No sporno je hoće li među šefovima država i vlada biti postignuta većina za pokretanje ovog postupka.

Sporazum s Iranom

Zemlje članice EU-a su jedinstvene kada je riječ o njihovom odnosu prema SAD-u. Sporazum o nuklearnom naoružanju s Iranom treba i dalje biti poštovan. Prigovori američkog predsjednika Trumpa se odbacuju. U sukobu sa Sjevernom Korejom šefovi država i vlada članica EU-a će pozvati obje strane na umjerenost i postizanje mirnog rješenja, piše u analizi DW-a.

Premještanje agencija iz Londona

Obje agencije EU-a čije je sjedište još uvijek u Londonu trebaju biti prebačene na kontinent još prije Brexita. Frankfurt se kandidirao za Agenciju za nadzor banaka, a Bonn želi sjedište Agencije za lijekove. Ipak postoje i brojni drugi gradovi koji se također kandidiraju. Skoro 20 država članica se trudi dobit jednu od dvije agencije koje sa sobom donose brojna radna mjesta i odgovarajući budžet. Slijedi komplicirani postupak. No odlučeno će biti tek sredinom studenoga, a ne na ovom sastanku na vrhu.