Geopolitika

 Njemačka se privremeno povlači iz operacije Sophia, pomorske misije EU-a čija je zadaća suzbiti trgovinu ljudima na Mediteranu, zbog negativnih stavova prema iskrcavanju ilegalnih migranata u Italiji, prenijela je dpa u utorak.
Njemačka neće poslati nova plovila u blizinu libijske obale umjesto fregate Augsburg idućeg mjeseca, rekao je najviši njemački časnik glavni inspektor Bundeswehra Eberhard Zorn članovima parlamentarnih odbora za obranu i vanjske poslove. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini oštro je reagirao. “Mandat operacije Sophia je bio da jednostavno iskrcaju sve migrante u Italiji”, rekao je.

Oko 50 tisuća ljudi pristiglo je u Italiju kao rezultat ove pomorske operacije, rekao je Salvini. “Ako se netko povuče iz operacije, to zasigurno nije naš problem”. Fregatu Augsburg trebalo je zamijeniti plovilo za opskrbu pod nazivom Berlin, koje će ostati u stanju pripravnosti te može biti na Mediteranu u roku od 14 dana, u slučaju da dođe do promjene njemačke odluke.

Unatoč tome što je operacija Sophia pokrenuta 2015. s ciljem uhićenja krijumčara ljudi, u praksi se uglavnom radilo o kupljenju ilegalnih migranata s brodova neprikladnih za plovidbu, unatoč nesigurnostima po pitanju mjesta iskracavanja migranata.

Prema informacijama koje je zaprimila dpa, opiranje talijanske vlade iskrcavanju migranata na njihovom teritoriju stoji iza ove odluke. Dio operacije također je obučavanje libijske obalne straže te provođenje embarga na oružje na području te države sklone sukobima.

Pripadnici njemačke oporbe kritizirali su ovu odluku. Stefan Liebich, glasnogovornik za vanjske poslove ljevičarske stranke Die Linke, ovu je situaciju nazvao tragedijom. “Sve dok operacija Sophia ne bude zamijenjena civilnom misijom, sve će se više ljudi utopiti”, rekao je.

Tisuće migranata svake se godine u malim brodovima upute na dalek put u pokušaju da se domognu kopna južne Europe. Zbog toga pomorske misije moraju spašavati ljude iz brodova koji tonu. Njemačke oružane snage tvrde kako je operacija Sophia od svog početka dovela do uhićenja više od 140 osoba osumnjičenih za krijumčarenje ljudi od strane talijanskih vlasti. Također, preko 400 plovila koje su koristili krijumčari je uništeno.

Plovila koja sudjeluju u misiji imaju ovlasti zaustaviti i pretražiti brodove koji plove međunarodnim vodama. Plovila mogu biti zaplijenjena ili preusmjerena, a osumnjičeni mogu biti privedeni te predani državi članici EU-a. Operacija Sophia ime je dobila po somalskoj djevojčici koja je rođena na njemačkoj fregati Schleswug-Holstein u kolovozu 2015. Pomorska misija je u prosincu produžena na naredna tri mjeseca te njezin mandat završava krajem ožujka.

Turska je spremna preuzeti sigurnosnu kontrolu nad sirijskim gradom Manbidžom, gdje su četiri američka vojnika poginula u napadu bombom za koji je odgovornost preuzela Islamska država, rekao je u telefonskom razgovoru turski predsjednik Tayyip Erdogan svom američkom kolegi Donaldu Trumpu u nedjelju.
Erdogan je napomenuo Trumpu kako je samoubilački napad u Manbidžu, gradu na sjeveroistoku Sirije pod kontrolom militanata i kurdskih vojnika, bio provokativan čin usmjeren da utječe na Trumpovu odluku iz prošlog mjeseca da povuče američke vojnike iz Sirije. Trump je zbunio vlastiti tim za nacionalnu sigurnost kada je 19. prosinca najavio povlačenje 2,000 vojnika iz Sirije, proglasivši pritom prijetnju Islamske države u toj zemlji – poraženom. Sa time se ne slaže većina američkih saveznika.

Manbidž, koji su proamerički militanti osvojili od Islamske države u 2016. godini, pojavio se kao središnja točka tenzija zbog Trumpove odluke o povlačenju vojnika čija je nazočnost odvraćala turske snage od napada na Kurde.

Manbidž je pod kontrolom proameričkih sirijskih demokratskih snaga (SDF), militantima koji su saveznici isto proameričkim kurdskim snagama YPG. Ankara vidi YPG kao terorističku skupinu i produženu ruku nezakonite Kurdske radničke stranke (PKK) koji godinama vode separatističku pobunu u Turskoj.

U svom opisu telefonskog razgovora, Bijela Kuća nije spominjala Erdoganovu ponudu o preuzimanju sigurnosne kontrole nad Manbidžom, no napomenula je kako su se dvojica čelnika dogovorili da će nastaviti pregovore oko sjeveroistočne Sirije koji će zadovoljiti sigurnosne zahtjeve obje zemlje. Trump je prethodno upozorio Tursku da ne napada kurske snage u Siriji te se činilo kako prijeti turskoj ekonomiji ako učini suprotno.

Osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klaus Schwab rekao je da ga je djetinjstvo tijekom Drugog svjetskog rata nadahnulo da izgradi organizaciju koja će svijet učiniti boljim.
Njegova zaklada, koja je ugostila mnoge od najmoćnijih, najslavnijih i najbogatijih ljudi svijeta na svom godišnjem okupljanju u Davosu, nesumnjivo je ostavila traga Ali veliko je pitanje je li organizacija ostvarila Schwabov proklamirani cilj o tome da će svijet pretvoriti u bolje mjesto. Negodovanje prokorporativnim karakterom Davosa iz godine u godinu sve je veće, a birači se sve češće zato okreću populističkim liderima.

Jedna od stalnih kritika glasi da su skupovi WEF-a samo stvorili prostor gdje će svijet biznisa političarima i vladama lobirati za svoje interese, a da to nitko ne vidi. Schwab, rođen 1938. u njemačkom Ravensburgu, bio je malo poznati profesor poslovne politike na ženevskom sveučilištu kada je 1971. osnovao prethodnika WEF-a, njegovu europsku inačicu koju će s vremenom proširiti pozivanjem američkih biznismena, svjetskih lidera i selebritija na skupove.

Dvije profesorice sa štokholmskog sveučilišta prošle su godne objavile knjigu “Diskretna moć: Kako WEF oblikuje tržišne agende”, svojevrsnu kroniku razvoja WEF-a, u kojoj pišu da se “Forum uspješno predstavljao kao alternativa nefunkcionalnim globalnim upravljačkim institucijama”.

S vremenom je WEF u tome postao vrlo uspješan pa su paneli i okrugli stolovi vrvili moćnicima iz svijeta politike i biznisa. “Autoritet WEF-a temeljio se na tome da onaj tko želi biti dio globalnog plemstva mora biti ondje”, kazala je jedna od autorica knjige Adrienne Sorbom.

Dobro ili loše?

Sorbom dodaje kako se čini da organizacija nudi nešto što nedostaje međunarodnim tijelima: mjesto gdje se šefovi vlada i korporacija mogu sastati i “smisliti dobre ideje”. Ali ima i problematičnih stvari, napominje. S obzirom na to da deseci šefova država ili vlada svake godine dolaze u Davos, na WEF se može gledati kao na “tijelo bez legalnog mandata za upravljanje svijetom, ali s ambicijom da to čini”, rekla je.

Oliver Classen iz švicarske nevladine organizacije Public Eye, koja predvodi prosvjede i druge kampanje protiv Davosa, tvrdi da je WEF oduvijek potpuno ovisan o 1400 kompanija koje ga financijski podržavaju.

Članstvo u WEF-u godišnje košta između 60 i 600 tisuća dolara, što kompanijama omogućava da sudjeluju u Davosu i drugim događanjima u organizaciji WEF-a diljem godine. “Schwab izgleda čvrsto vjeruje da je time što je ljudima omogućio da razgovaraju opravdano gotovo sve”, kaže Classen.

“Ali ne shvaća da… ako velika većina tih ljudi ima komercijalne interese, onda se tu radi samo o sklapanju poslova i ničem drugom”, objašnjava.

Jedino Bono

Godišnji skup u Davosu navodno je bio pod egzistencijalnom prijetnjom početkom stoljeća jer su brojni prosvjedi, katkad i nasilni, strpljenje lokalne zajednice doveli do ruba. U odgovoru na to Schwab je skup, koji se prije toga uglavnom odvijao iza zatvorenih vrata, otvorio skupinama civilnog društva i medijima.

“Nije to bilo dragovoljno”, said Christian Dorer, glavni urednik švicarskog Blicka. “Shvatio je da to mora učiniti ako Forum želi održati na životu”.

Sorbom dodaje da WEF sada trpi i ponešto neposluha, ali samo do određene granice. “Možete kritizirati, ali ako ste prekritični, bit ćete izbačeni. Osim ako niste Bono”.

Izrael će možda morati napasti Iran, kako bi zaustavio iransko vojno utvrđivanje u Siriji, zaključak je izvještaja izraelskog Instituta za nacionalnu sigurnost – INSS u Tel Avivu, koji je predstavljen u predsjedničkoj rezidenciji u Jerusalemu.
To je ujedno scenarij u najgorem slučaju, prenose izraelski mediji. Institut povezan s Univerzitetom iz Tel Aviva razmatrao je čitav niz scenarija u izvještaju po kome je najozbiljnija prijetnja s kojom se suočava Izrael u ovoj godini rat na sjeveru, u koji bi bili umiješani Iran, Hezbollah i Sirija “Većina frontova s kojima je Izrael suočen su vrlo osjetljivi: Sirija, Liban i Pojas Gaze. Na sva tri postoji potencijal za eskalaciju širokog sukoba i općeg rata, i to u isto vrijeme”, navodi se u izvještaju, u kojem su lista prijetnji Izraelu i preporuke kako da se odgovori Iranu, libanskom Hezbollahu i palestinskom Hamasu.

Sukob na sjeveru, po svoj prilici, prelio bi se i na jug i Izrael bi se našao u situaciji da se bori i protiv Hamasa. Na listi je i iranski nuklearni program. Situacija u Pojasu Gaze je procijenjena kao najmanja prijetnja Izraelu, ali se navodi kako je hitnije pozabaviti se s njom, jer bi mogla eskalirati u neposrednoj budućnosti. U dokumentu se spominje i izmjena politike SAD-a prema iranskom nuklearnom programu i odluka predsjednika Donalda Trumpa da zauzme oštriji stav od svog prethodnika Baracka Obame, ali se dodaje kako Washington nije spreman ući u vojni sukob s Teheranom.

Spominje se, također, nedavna Trumpova odluka da povuče vojsku iz Sirije, kako bi se istaklo da će Izrael možda morati krenuti sam i napasti Iran. Što se tiče Hamasa, Institut procjenjuje da Izrael mora pripremiti operativni plan kako bi zadao smrtni udarac toj organizaciji, a bez namjere da ponovo okupira Pojas Gaze.

Također se ocjenjuje kako u tri rata na toj palestinskoj teritoriji u posljednjem desetljeću vojnom krilu Hamasa nije zadat ozbiljan udarac i kako su izgledi za još jedan vojni sukob na jugu s Hamasom “izuzetno visoki”. Za širi izraelsko-palestinski sukob je navedeno kako je to “bio i ostao fundamentalni problem Izraela u odnosima sa susjedima u regiji i s međunarodnom zajednicom”.

Konstatira se kako je inicijativa Trumpove vlade za takozvani sporazum vijeka, izraelsko-palestinski mirovni plan, odložena i kako će jaz između SAD-a i Palestinaca otežavati obnovu procesa. Ipak, “SAD i pragmatični sunitski arapski svijet će očekivati potez Izraela da se obnovi povjerenje u izraelske dobre namjere”, navodi se u izvještaju.

Iran šteti naporima Europe da sačuva iranski nuklearni sporazum iz 2015. djelovanjima poput slučaja navodnog špijuniranja u kojem je sudjelovao pripadnik njemačke vojske, rekao je u četvrtak iskusni njemački diplomat Wolfgang Ischinger.

Međutim Ischinger, predsjednik Muenchenske sigurnosne konferencije, je ipak upozorio kako bi bilo opasno da se Europa pridruži Washingtonu i povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom, jer je isključiva svrha sporazuma bila zaustaviti iranski nuklearni program te nije bilo riječi o drugim aktivnostima u regiji ili špijuniranju.

Njemačka, koja s Francuskom predvodi napor da se sporazum očuva, izrazila je veliku zabrinutost ovaj tjedan visokom iranskom diplomatu, zbog osobe s dvojnim njemačkim i afganistanskim državljanstvom, koja je uhićena u utorak, zbog sumnje u špijunažu.

Ministarstvo vanjskih poslova je razgovaralo o tom slučaju s ravnateljem iranskog veleposlanstva 15. siječnja te je izrazilo veliku zabrinutost zbog navodnih obavještajnih aktivnosti, rekao je izvor iz ministarstva.

Ischinger, bivši njemački veleposlanik u Washingtonu, je osudio iranske aktivnosti, ali je rekao da je iluzorno misliti da će Iran ili druge vlade zaustaviti obavještajne aktivnosti, čak i kada bi postojao formalni dogovor o tome. “Iran bi trebao biti dovoljno pametan da shvati kako si sam puca u nogu, zato što narušava političko raspoloženje oko iranskog nuklearnog sporazuma … ali to nije razlog da se raskine sporazum”, rekao je.

Iranske aktivnosti u Njemačkoj i drugdje, jačaju političku zabrinutost i zasjenjuju napore da se održi iranski nuklearni sporazum, dodao je.

Iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif će prisustvovati ovogodišnjoj Muenchenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja će se održati od 15. do 17. veljače ove godine, a biti će prisutno više od 100 državnih čelnika i ostalih visokih svjetskih dužnosnika, rekao je Ischinger. Njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, egipatski premijer Abdel Fattah al-Sisi i visoki dužnosnici poput američkog državnog tajnika Mikea Pompea, saudijskog ministra vanjskih poslova Adela al-Jubeira i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, planiraju sudjelovati na konferenciji, dodao je Ischinger.

Jemenske vlasti i pobunjenici pokušali su u četvrtak u Ammanu provesti u djelo sporazum o razmjeni više tisuća zatvorenika, dok traje primirje u Hodeidi iako kasne raspoređivanja snaga u sukobu.
Drugi dan zaredom, predstavnici dviju strana su razgovarali su u jordanskom glavnom gradu o oslobađanju zatvorenika u sklopu primjene sporazuma zaključenog prije mirovnih pregovora održanih u prosincu u Švedskoj, rekao je dužnosnik Ujedinjenih naroda. Sporazum o razmjeni zatvorenika je uz evakuciju ranjenih pobunjenika dio mjera povjerenja koje su prethodile pregovorima u Švedskoj.

Na traženje posrednika UN-a za Jemen Martin Griffithsa, Jordan je prihvatio te razgovore u nazočnosti predstavnika UN-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa, koji treba nadzirati razmjene zatvorenika. Sudionici su već razmijenili popise zatvorenika u sklopu sporazuma koji bi se mogao odnositi na ukupno do 15.000 osoba.

Razgovori u Ammanu su se odvijali dok je Vijeće sigurnosti prihvatilo tehničku rezoluciju kojom se potvrđuje uvođenje na za početak 6 mjeseci promatračke misije UN-a za nadzor primirja i povlačenje postrojbi iz grada Hodeida, na zapadu zemlje, koji je u rukama pobunjenika.

Tekstom se predviđa misija od 75 civilnih promatrača. Od kraja prosinca i prethodne rezolucije UN-a, petnaestak promatrača pod zapovjedništvom bivšeg nizozemskog generala Patricka Cammaerta nadziru prekid vatre na snazi od 18. prosinca u Hodeidi, ključnoj luci za usmjeravanje humanitarne pomoći do oko 20 milijuna osoba. Predviđeno povlačenje pobunjenika iz luka Hodeide, Salif i Ras Issa kasne i sukobi nisu u potpunosti prekinuti.

Predsjednici Brazila i Argentine, Jair Bolsonaro i Mauricio Macri, oštro su u srijedu osudili diktaturu Nicolasa Madura u Venezueli, nakon prvog susreta u Brasiliji čelnika dviju najvećih zemalja Južne Amerike.
“Potvrđujemo osudu diktature Madura. Ne prihvaćamo tu uvredu demokracije”, rekao je argentinski predsjednik Macri na konferenciji za novinare u predsjedničkoj palači Planalto.

“Međunarodna zajednica je shvatila da je Maduro diktator koji se pokušava zadržati na vlasti fiktivnim izborima, zatvaranjem protivnika i guranjem Venezuelaca u očaj”, dodao je.

Macri je već prošlog četvrtka dao slične izjave tijekom inaugracije drugog mandata predsjednika Madura. Bolsonaro, čelnik krajnje desnice kojeg je Maduro u ponedjeljak nazvao “Hitlerom modernih vremena”, izjavio je da su Brazil i Argentina u prvim redovima obrane slobode u Latinskoj Americi.

Brazil i Argentina smatraju Madurov mandat nelegitimnim i oni priznaju Nacionalnu skupštinu jedinom legitimnom institucijom Venezuele. Dvojica čelnika su istaknula da žele ubrzati pregovore u sklopu Mercosura, zajedničkog tržišta Južne Amerike, posebice sporazum s Europskom unijom.

Za razliku od južnoameričkih vlada lijevog centra koje su dale novi poticaj Mercosuru tijekom posljednjih deset godina, Bolsonaro je čim je izabran najavio da će prekinuti tradiciju multilateralizma brazilske diplomacije. On se približio konzervativnim vladama koje se protive globalizaciji, poput Sjedinjenih Država, Izraela i Italije.

Britanska premijerka Theresa May izjavila je u srijedu uvečer kako su oporbenoj Laburističkoj stranci otvorena vrata za pregovore o brexitu te je pozvala političare da ostave po strani vlastiti interes kako bi zajedno pronašli rješenje za izlazak iz Europske unije.
“Razočarana sam što vođa Laburističke stranke do sada nije u tome odlučio sudjelovati ali naša vrata ostaju otvorena”, kazala je May. Dodala je kako je dosad razgovarala s predstavnicima Škotske nacionalne stranke, Liberalno-demokratske stranke i velškom strankom Plaid Cymru. “Sada je vrijeme da se ostavi po strani vlastiti interes”, rekla je May.

Britanska premijerka pozvala je zastupnike da zajedno nastave raditi na brexitu, nedugo nakon što je u parlamentu preživjela glasanje o povjerenju vladi. Rekla je kako je spremna raditi sa svim zastupnicima kako bi ostvarili Brexit.

Britanska premijerka Theresa May pozvala je u srijedu navečer zastupnike da zajedno nastave raditi na brexitu, nedugo nakon što je u parlamentu preživjela glasanje o povjerenju vladi, prenose agencije. “Drago mi je da je parlament podupro vladu. Svoju dužnost doživljavam ozbiljno i vlada će nastaviti raditi na tome da ispoštuje odluku birača o brexitu”, stoji u premijerkinu priopćenju.

May je predložila niz sastanaka s parlamentarcima i stranačkim čelnicima kako bi odlučili što i kako dalje. Sastanci će početi večeras. Premijerka kaže da u te sastanke ulazi “u konstruktivnom duhu” i poziva sve druge da učine to isto. “Spremna sam raditi sa svim zastupnicima kako bismo ostvarili brexit”, istaknula je.

Zastupnici su u srijedu navečer izglasali povjerenje konzervativnoj premijerki, unatoč tome što je dan ranije njezin plan za brexit pretrpio povijesni poraz.

Za ostanak May glasala su 325, a protiv nje 306 zastupnika. Oporbeni laburistički čelnik Jeremy Corbin podnio je zahtjev za izglasavanje nepovjerenja vladi nakon što je parlament u utorak navečer odbacio sporazum sa 432 glasa protiv i 202 za, što je najteži poraz neke vlade u povijesti.

Bilo je malo vjerojatno, međutim, da će njegov zahtjev uspjeti. Konzervativna sjevernoirska unionistička stranka DUP, koja podržava manjinsku vladu Therese May, nije glasala za plan za brexit, ali svejedno nema nikakvu želju da na vlast zasjednu laburisti.

Već u utorak navečer čelnici DUP-a najavili su da će podržati vladu, a jednako je razmišljala i većina ‘otpadnika’ Konzervativne stranke koji su na pitanju plana za brexit glasali protiv premijerke. “Živimo u povijesnom trenutku u našoj nacionalnoj povijesti nakon referenduma koji je podijelio našu naciju na pola. Moramo svojoj zemlji vratiti cjelinu, a glasanje prošle noći pokazuje da trebamo savladati dug put”, rekla je May parlamentu uoči glasanja.

“Međutim ne vjerujem da su opći izbori taj put, niti vjerujem da je taj put vlada pod vodstvom Jeremyja Corbyna”, istaknula je May. Govoreći prije premijerke, Corbyn je kazao je da vlada koja ne može progurati svoj zakon u parlamentu mora zatražiti od zemlje novi mandat. May sada ima rok do ponedjeljka da parlamentu predstavi “plan B”. Na raspolaganju ima nekoliko opcija, od brexita bez dogovora do odgode datuma britanskog izlaska iz Unije.

Bivši britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson kazao je da rezultat sinoćnjeg glasanja u parlamentu Theresi May daje “golem mandat” da se vrati u Bruxelles i ponovo pregovara o sporazumu.

U Bruxellesu, međutim, teško da će za to imati previše sluha. Zastupnici su uvjerljivom su većinom u utorak navečer odbacili plan za brexit premijerke May, izazvavši političku neizvjesnot koja bi mogla dovesti do neuređenog izlaska iz EU-a, pa čak i do povlačenja referendumske odluke iz 2016. o izlasku iz Unije. I dok sat neumoljivo otkucava do 29. ožujka, datuma brexita, Ujedinjeno Kraljevstvo u najvećoj je političkoj krizi u posljednjih pola stoljeća i muči se oko toga kako, i da li uopće, napustiti europski projekt kojem se priključilo 1973.

Više od 100 premijerkinih konzervativaca, i onih koji su za brexit i onih koji su za ostanak u EU-u, glasali su protiv sporazuma, nanijevši vladi jedan od najtežih parlamentarnih poraza u nedavnoj povijesti. Ponižavajući poraz premijerke znači potpuni krah njezine dvogodišnje strategije da pokuša ishoditi prijateljski razvod uz zadržavanje bliskih veza s Unijom nakon što Britanija 29. ožujka napusti EU.

Sjevernokorejski predstavnik u pregovorima sa SAD-om stigao je u četvrtak u Peking odakle nastavlja put u Washington, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Američki i južnokorejski mediji prije toga su objavili, pozivajući se na neimenovane izvore, kako se očekuje da se američki državni tajnik Mike Pompeo i visoki sjevernokorejski dužnosnik Kim Yong Chol sastanu u petak u američkome glavnom gradu kako bi razgovarali o drugom summitu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kima Jonga Una.

Kim je stigao na pekinški aerodrom iz Pjongjanga i sastao se sa sjevernokorejskim veleposlanikom u Kini, prenijela je agencija Yonhap. Očekuje se da će se navečer ukrcati u zrakoplov za Washington, dodaje agencija.

Pompeo je planirao sastati se u studenome prošle godine sa svojim sjevernokorejskim kolegom kako bi razgovarao o drugom summitu, no susret je odgođen. Kim Yong Chol bio je zadnji put u Washingtonu u lipnju, kad je Trumpu predao pismo Kim Jong Una kojim su se otvorila vrata neočekivana susreta između vođa dviju zemalja u Singapuru 12. lipnja.

CNN je citirao izvor blizak američko-sjevernokorejskim pregovorima koji je rekao da će Kim Yong Chol u Washingtonu predati Trumpu novo pismo sjevernokorejskog čelnika. Kineski i južnokorejski predstavnici zaduženi za pitanja Korejskog poluotoka sastaju se u četvrtak u Seulu, objavilo je južnokorejsko ministarstvo.

Kong Xuanyou i Lee Do-Hoon će, kako se očekuje, razgovarati o načinu na koji postići potpunu denuklearizaciju i mir na poluotoku, u čemu je postignut slab napredak. Na summitu s Trumpom u Singapuru prošle godine Kim se obvezao da će nastaviti raditi na denuklearizaciji Korejskog poluotoka, no od tada je zabilježeno malo znakova napretka.

Do kontakta je došlo nakon što je sjevernokorejski čelnik održao govor u New Yorku u kojemu je rekao da je voljan “bilo kada” sastati se s Trumpom, rekao je prošlog tjedna novinarima južnokorejski veleposlanik u SAD-u Cho Yoon-je.

Britanska premijerka Theresa May suočena je u utorak s vjerojatnim povijesnim porazom na glasanju o njezinom sporazumu o brexitu u parlamentu, zbog čega bi se Velika Britanija mogla naći u limbu.
Samo dva i pol mjeseca prije predviđenog izlaska Britanije iz EU-a, očekivani poraz Therese May ostavlja otvorenim niz ishoda, od oživljavanja njezina sporazuma, izlaska iz EU-a bez sporazuma do održavanja novog referenduma na kojem bi brexit mogao biti posve zaustavljen.

Dok Britaniji prijeti najdublja politička kriza u zadnjih pedeset godina, glasnogovornik May kaže da će ona brzo odgovoriti na rezultate glasanja. Sjednica britanskog parlamenta na kojoj će se glasati o Mayinu sporazumu trebala bi početi u utorak u 19 sati po lokalnom vremenu.

Glasnogovornik je također rekao da na sastanku premijerke i ministara u utorak ujutro nije bilo govora o odgodi brexita nakon roka 29. ožujka.

May tvrdi da je prihvaćanje njezina sporazuma jedini način na koji parlament može ispuniti svoje obećanje da će provesti rezultate referenduma iz 2016. te da bi sve drugo bilo “katastrofalno” za demokraciju. Njezini ministri ustrajavaju na toj poruci u utorak uoči glasanja. “Britanski narod povjerio nam je odgovornost”, rekao je ministar okoliša Michael Gove za radio BBC. “Hoćemo li ispuniti ta očekivanja i glasati za napuštanje Europske unije ili ćemo ih razočarati i naštetiti našoj demokraciji tako da nećemo glasati za izlazak iz EU-a?”, upitao je.

Mnogi zastupnici iz premijerkine Konzervativne stranke koji su za brexit odbacuju njezin sporazum s EU-om, posebice odredbu o tzv. “backstopu”, zaštitnom mehanizmu koji jamči da neće biti tvrde granice na irskom otoku u slučaju da se do isteka prijelaznog razdoblja ne dogovori novi sporazum koji će omogućiti da se izbjegne ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske i Sjeverne Irske.

Dominic Raab, koji je dao ostavku na dužnost ministra za brexit u studenome u znak prosvjeda protiv premijerkinih planova, izjavio je da vlada ne bi smjela izgubiti živce zbog mogućnosti brexita bez sporazuma. Mnogi poslodavci strahuju da bi takav izlazak značio kaos za poslovanje. “Mi ćemo izaći 29. ožujka”, rekao je on dodavši da je vrijeme da se na ovom glasanju jasno kaže da su trenutačne odredbe sporazuma neprihvatljive.

Britanski parlament glasat će u utorak navečer o sporazumu koji je britanska vlada ispregovarala s preostalih 27 članica u studenome prošle godine. U slučaju da May večeras izgubi, očekuje se da će čelnik laburista Jeremy Corbyn pozvati na izglasavanje nepovjerenja premijerki.

Koliko bi tko time bio pogođen, ovisi prije svega o stupnju povezanosti i isprepletenosti proizvodnih procesa na otoku i kontinentu.

Automobilska industrija

Širom svijeta se godišnje registrira 85 milijuna novih automobila, od toga dva milijuna u Velikoj Britaniji. Brexit će na prodaju u toj zemlji doduše utjecati, ali ne dramatično, kaže Ferdinand Dudenhöffer, stručnjak za automobilsku industriju sa Sveučilišta u Essenu. “Ako u Engleskoj bude zabilježen pad prodaje za dvadeset posto, to njemačku auto industriju neće ozbiljno uzdrmati.”

Različiti proizvođači su za taj slučaj različito pripremljeni. Najviše će Brexit osjetiti BMW. Ova kompanija na britanskim otocima ima tvornicu Minija, a osim toga i tvornicu motora Hams Hall pored Birminghama u kojoj se proizvode motori ne samo za Mini, već i za BMW-ove serije jedan i tri.

Problemi bi međutim mogli nastati u isporuci dijelova između pojedinih tvornica kontinentalne Europe i Velike Britanije. To bi na primjer moglo pogoditi Opelovu marku Vauxhall – u međuvremenu su obje ove marke u vlasništvu francuskog koncerna PSA. Francuzi su doduše zatvorili Opelovu tvornicu u njemačkom Bochumu, ali i dalje radi ona u Ellesmere Portu u blizini Liverpoola.

Ali uza sve negativne efekte kada je riječ o logistici, Brexit bi mogao imati i neke pozitivne posljedice za njemačku autoindustriju, naglašava Dudenhöffer. Ako se nastavi pad vrijednosti britanske funte, to će značiti jeftiniju proizvodnju automobila u toj zemlji od one u zoni eura – pod uvjetom naravno da carine ne budu previše visoke.

Banke

Od referenduma o Brexitu u fokusu pozornosti javnosti se nalazi financijski sektor. Razlog: on u ukupnom bruto proizvodu Velike Britanije sudjeluje s dvanaest posto, i to ga čini jednom od najvažnijih privrednih grana u zemlji. Dosad je London bio najvažniji financijski centar Europe, ali izvaneuropske banke koje su odande vodile svoje poslove širom Europske unije, to nakon Brexita više neće moći. One će morati pronaći neko sjedište unutar EU-a.

London će izgubiti na značenju kao financijsko središte

Mnoge su se već odlučile za Frankfurt. Prema procjenama lobističkog udruženja Frankfurt Main Finance, poslovi u vrijednosti od 750 do 800 milijardi eura bi na taj način mogli biti prebačeni u taj njemački grad – veliki dio toga već u prvom kvartalu ove godine. To bi ukupan obujam poslova njemačkih i međunarodnih banaka u Frankfurtu povećalo za petinu. A uz to bi se po procjenama stručnjaka u ovaj grad moglo iz Londona preseliti i 8.000 radnih mjesta.

Kemijska i farmaceutska industrija

U kojoj mjeri će kemijska i farmaceutska industrija biti pogođene Brexitom ovisi dobrim dijelom o tome kakav oblik će on poprimiti. Kao i u drugim branšama, i tu bi tvrdi Brexit mogao izazvati prilične probleme. Udruženje kemijske industrije VCI računa s jedne strane s carinama u visini od oko 200 milijuna eura godišnje. S druge strane izvršni direktor VCI-ja Utz Tillmann još više se boji različite regulative. Ukoliko se ne postigne dogovor o prijelaznim rješenjima, onda bi sve kemikalije koje su proizvedene u Velikoj Britaniji bile bez dozvole korištenja u EU-u. One bi sve morale biti ponovo registrirane, a to bi bio ogroman birokratski posao, boji se Utz.

Slične bojazni imaju i predstavnici farmacije. Trgovina između EU-a i Velike Britanije je intenzivna, jednako kao i isprepletenost pojedinih tvrtki i njihovih proizvodnih procesa. To izaziva veliku zabrinutost, kaže Siegfried Throm, izvršni direktor Udruženja proizvođača lijekova koji se bave i istraživanjima, a tiče se kako proizvodnje i prodaje lijekova, tako i provođenja kliničkih studija.

Zračni promet

Pitanje regulacije i usklađenosti propisa je i za avio-kompanije najveći problem. U slučaju tvrdog Brexita bi najprije došlo do obustave zračnog prometa. U tom bi slučaju naime britanske avio-kompanije izgubile pravo korištenja zračnih luka na području Europske unije. One naime tada ne bi bile dio zajedničkog zračnog tržišta EU-a. To bi pogodilo ne samo avio-kompanije poput British Airwaysa, Easyjeta ili Ryanaira, već i njemačke turističke avio-kompanije kao što su Tuifly i Condor, koje su u većinskom britanskom vlasništvu.

Zračni prijevoznici kao British Airways mogli bi ostati bez prava korištenja zračnih luka u Europskoj uniji. Stručnjaci poput Erica Heymanna iz Deutsche Banka ipak su uvjereni da će sve biti u redu: “Ja vjerujem da je i u slučaju tvrdog Brexita moguće da se ta tema riješi tako da zračni promet između Velike Britanije i kontinentalne Europe i dalje funkcionira.”

Strojarska industrija

Velika Britanija je za njemačku strojarsku industriju jedno od najvažnijih tržišta, ukupan obujam izvoza u tu zemlju iznosi oko sedam milijardi eura. Već 2017. je zabilježen pad izvoza u Veliku Britaniju, kao posljedica nesigurnosti oko Brexita. U ovom slučaju je za njemačke proizvođače dodatni problem i slabljenje britanske funte: time njemački proizvodi za britanske kupce postaju znatno skuplji.

I tu se proizvođači nadaju da ipak neće doći do nereguliranog izlaska Velike Britanije iz EU-a. Ali Thilo Brodtmann iz strukovnog udruženja VDMA ipak upozorava njemačke tvrtke da bi bilo pametno da se pripreme i za slučaj “kaotičnog Brexita”, donosi DW.

Američki list The New York Times objavio je da su visoki dužnosnici Pentagona izrazili duboke strahove da bi američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton mogao potaknuti sukob s Iranom u vrijeme kada Washington gubi dio svog utjecaja na Bliskom istoku povlačenjem trupa iz Sirije.
List prenosi saopćenje koje su u nedjelju dali Ministarstvo odbrane i visoki američki dužnosnici kako je prošle godine Vijeće za nacionalnu sigurnost, prema Boltonovim smjernicama, zatražilo od Pentagona da Bijeloj kući ponudi opcije za napad na Iran. Izvori pojašnjavaju da su Boltonovi zahtjevi uslijedili nakon što su militanti koje podupire Iran ispalili rakete na američku ambasadu u Bagdadu u septembru i napad na američki konzulat u Basri. Izvori su istaknuli da su rakete pale na praznu parcelu u sklopu američke ambasade u Bagdadu.

Kao odgovor na Boltonove smjernice, koje je list The Wall Street Jurnal prvi objavio, Pentagon je ponudio neke opće opcije, između ostalog i prekogranične zračne napade na iransko vojno postrojenje.

Međutim, tadašnji ministar odbrane James Mattis i drugi vojni lideri oštro su se usprotivili takvim prijedlozima. Tvrdili su da je napad na ambasadu u Bagdadu bio beznačajan i bili su uznemireni Boltonovim zahtjevom, navode izvori.

Ranije je list The Wall Street Jurnal prenio vijest o Boltonovim smjernicama, rekavši da one odražavaju radikalniju politiku administracije predsjednika Donalda Trumpa prema Teheranu otkako je Bolton preuzeo dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost u aprilu. On je konzervativna ličnost i odavno je poznat po svojim radikalnim stavovima prema iranskom rukovodstvu.

Komentirajući ove objave, Ministarstvo odbrane je saopćilo kako predsjedniku Trumpu pruža vojne opcije za sve vrste prijetnji, uključujući i one koje predstavlja Iran, bez obzira da li se te opcije odnose na odvraćanje ili odgovor na različite prijetnje ako se za tim ukaže potreba, prenosi Al Jazeera Balkans.