Geopolitika

Blag i smiren
Nenametljiv i ljubazan, strastveni gitarist i borac za ljudskih prava, budući američki državni sekretar Antony Blinken oličenje je diplomate u liku i djelu i potpuna je suprotnost sadašnjem šefu američke diplomatije Mikeu Pompeu, piše agencija AFP.e

Blinken je dugogodišnji suradnik izabranog predsjednika Joea Bidena, koji ga je nominirao za državnog sekretara u svojoj administraciji. Tečno govori francuski jezik i gorljivi je zagovornik međunarodne saradnje i američkih savezništava, koja su ugrožena agresivnim pristupom aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa. Uglađen i prosijed, 58-godišnji Blinken, kojeg svi zovu Tony, ne može biti različitiji od Trumpovog državnog sekretara, grubog Pompea.

“Blage je naravi, skroman i nenametljiv koliko se može biti”, rekao je Robert Malley, Blinkenov prijatelj iz djetinjstva, koji je danas predsjednik neprofitne Međunarodne krizne grupe. “Još uvijek nisam upoznao nekoga ko se sjeća da je Tony ikada eksplodirao ili imao ispad bijesa”, dodaje Malley.

Blinken, zamjenik državnog sekretara u administraciji Baracka Obame, mogao bi ipak pokazati drugačije instinkte od Bidenovih, iako će mu, kao i u proteklih 20 godina, nesumnjivo ostati vjeran. Posinak preživjelog iz holokausta, Blinken je zagovarao vojne intervencije na humanitarnim temeljima, dok je Biden bio oprezan oko upotrebe sile, prenosi Hina.

“Supersile ne blefiraju”, navodno je Blinken upozorio više puta u kontekstu operacija u sirijskom ratu, iako se Obama ondje ipak odlučio na ograničenu američku ulogu. Blinken je ranije ove godine, govoreći o “strašnom” gubitku života u Siriji, kazao kako prošla vlada mora priznati neuspjeh u toj zemlji.

Blinken je karijeru u State Departmentu počeo u vrijeme Billa Clintona, a kao Bidenov pomoćnik u Odboru za vanjske poslove američkog Senata, pripremao je američke odgovore na političke turbulencije i nestabilnost diljem Bliskog istoka, uključujući kontroverzne misije u Egiptu, Iraku i Libiji, piše New York Times.

Blinkenova strast za zaustavljanje ratnih zločina može se pripisati njegovom očuhu, poljskom državljaninu Samuelu Pisaru, jednom od najmlađih preživjelih u holokaustu.

Cijenjeni advokat, koji je radio na poboljšanju odnosa između Zapada i bivšeg Sovjetskog saveza, Pisar je preselio porodicu u Pariz, gdje je Blinken pohađao prestižnu školu “Jeannine Manuel”. Njegov kolega Malley istaknuo je da je Blinken američku ulogu u svijetu upijao kao mladi Amerikanac u Parizu tokom rata u Vijetnamu. “Tony je snažno vjerovao u svoje vrijednosti i američki identitet, no živio je u stranoj zemlji i stoga je bio primoran gledati svijet očima druge države u vrijeme u kojem Amerika nije bila najpopularnija”, kazao je.

Blinkenov biološki otac istaknuti je investicijski bankar, a majka Judith Pisar godinama je vodila Američki centar u Parizu, mjesto na kojem su se susretali umjetnici. U pariškoj mladosti počela je i Blinkenova muzička karijera. Svirao je jazz, a potom otkrio rock, pa je u svom srednjoškolskom godišnjaku spomenuo album Another Brick in the Wall britanskog sastava “Pink Floyd”.

Blinken je u Washingtonu bio član sastava koji je svirao obrade “Beatlesa”, a slobodno vrijeme u pandemiji iskoristio je za komponiranje. Blinken je studirao na Harvardu, gdje je pisao za časopis Harvard Crimson, a uslijedila je karijera u pravu, demokratskoj stranci i u senatskom vanjskopolitičkom odboru.

Blinken kaže da su njegovi pogledi i dalje oblikovani očuhom, koji je preživio koncentracione logore Auschwitz i Dachau, prije nego što je pobjegao praćen kišom njemačkih metaka. Nakon dva dana skrivanja u šumi, tinejdžer Pisar je čuo tenk; na zaprepaštenje, nije ugledao njemačkog, nego afroameričkog vojnika.

“Kleknuo je i rekao jedine tri riječi koje je znao na engleskom jeziku, koje ga je majka naučila: ‘God bless America'”, ispričao je Blinken.

“Vojnik ga je podigao na tenk, odnosno, metaforički rečeno, odveo u SAD i slobodu.”

“To je država s kojom sam odrastao: SAD koji ima izuzetnu, jedinstvenu, dobrodošlu ulogu”, zaključio je novi američki šef diplomatije.

Priopćenje
Azerbajdžan je u srijedu priopćio da su njegove snage ušle u drugi od tri okruga koje im u sklopu sporazuma kojim su okončani tjedni sukoba zbog regije Nagorno Karabah treba predati Armenija

Ministar obrane u Bakuu priopćio je da su “jedinice azerbajdžanske vojske ušle u regiju Kalbajar 25. studenoga” u sklopu sporazuma koji su ovaj mjesec potpisale Armenija, Azerbajdžan i Rusija.

Smješten između osporavane regije Nagorno Karabah i armenskog teritorija, Kalbajar je prvotno trebao biti predan 15. studenoga, no rok je iz humanitarnih razloga odgodio Azerbajdžan. “Završeni su inženjerski poslovi kako bi se osigurao pokret naših jedinica u tome smjeru, po teško prohodnim planinskim cestama koje se čiste od mina i pripremaju za upotrebu”, priopćilo je ministarstvo.

Armenija se složila na predaju tri okruga oko Karabaha – Aghdama, Kalbajara i Lachina – u sklopu sporazuma koji je okončao azerbajdžansku ofenzivu koja je zauzela dijelove teritorija izgubljene u ratu 1990-ih. Aghdam je predan 20. studenoga, a Lachin će biti predan 1. prosinca. U danima prije predaje, stanovnici Kalbajara su spakirali sve što mogu, odlučni u namjeri da ne ostave ništa svome dugogodišnjem neprijatelju.

Novinari agencije AFP svjedočili su tome kako lokalni stanovnici skupljaju električne kablove, ukrcavaju dijelove hidroelektrane u kamion, pa čak sijeku i stabla koja nose sa sobom. Azerbajdžanci koji su gotovo prije 30 godina pobjegli iz regije trebaju se vratiti, a lokalni zidar Gagik Yakhshibekyan kaže da Armenci ne žele ostaviti ništa. “Pale svoje kuće, sijeku stabla, ljudi odnose sve sa sobom”, rekao je AFP-u 43-godišnjak.

Bitke između ova dva bivša sovjetska suparnika zbog Nagorno Karabaha izbile su krajem rujna, zbog čega se u planinskoj regiji rasplamsao dugo tinjajući sukob. Etnički armenska enklava odvojila se od Bakuua tijekom rata 90-ih godina te proglasila nezavisnost, iako ju je međunarodna zajednica priznavala kao dio Azerbajdžana.

Mirovni sporazum postignut je nakon šest tjedana teških borbi u kojima je azerbajdžanska vojska nadjačala armenske separatističke snage i zaprijetila doći do glavnog grada Karabaha, Stepanakerta.

Kissinger za Bloomberg
Ako nova američka administracija na čelu s Joe Bidenom ne uspije brzo uspostaviti američke odnose s Kinom, koji su bili narušeni u vrijeme Tumpove vladavine, konfrontacija će prerasti u vojni sukob, izjavio je Henry Kissinger, 97-godišnja ikona američke vanjske politike, bivši državni tajnik i kreator američke politike uspostave partnerskih odnosa s Kinom 70.-ih godina prošloga stoljeća, u intervjuu za Bloomberg

“Ako ne bude nekih osnova za suradnju, svijet će ući u katastrofu, usporedivu s Prvim svjetskim ratom”, rekao je Kissinger. Sadašnje vojne tehnologije krizu će učiniti još teže upravljivom nego što je to bilo ranije, kazao je bivši iskusni diplomat, koji je prokrčio put povijesnom putovanju predsjednika Richarda Nixona u Kinu 1972. godine. Dodao je i kako se nada da će zajednička prijetnja pandemije Covid-19 omogućiti pokretanje političkog dijaloga između dviju zemalja kada Joe Biden preuzme dužnost 20. siječnja.

Američko-kineski odnosi su najlošiji u posljednjih nekoliko desetljeća unatoč tome što su dvije strane početkom godine potpisale tzv. prvu fazu trgovinskog sporazuma. Pandemija je, međutim, čitavu stvar urušila i došlo je do naglog pogoršanja ionako loših odnosa od početka Trumpove vladavine.

Dok je Trump pojačavao kritiziranje Kine, optužujući je za globalno širenje virusa, obje su strane također intenzivirale poteze koje ona druga smatra neprijateljskim (nove sankcije, sporovi oko kineskih poteza u Hong Kongu i td.).

Američko-kineski odnosi danas se nalaze na najnižoj razini od mnogih desetljeća. Početkom mandata Trumpu je bilo važno naglasiti američku duboku zabrinutost zbog neuravnotežene svjetske ekonomije. Ali poslije toga pogoršanje tih odnosa dovelo ih je na put hladnog rata. Kissinger je izjavio kako bi volio umjesto konfrontirajuće metode pregovaranja vidjeti prijelaz na diferenciraniji pristup.

Kissinger smatra kako bi odnosi s Kinom mogli biti prioritet vanjske politike Joe Bidena, koji se dugo bavio Kinom, iako je u posljednjim debatama njegov ton prema toj zemlji bio oštriji. Kritizirao je Peking za njegovu agresivnu politiku u regiji i za nepoštivanje ljudskih prava, donosi Geopolitika.

Ikona američke diplomacije smatra kako Kina i SAD moraju razumijevati osjetljiva mjesta one druge strane. Problemi se neće nužno riješiti, ali je potrebno doći do takvoga stanja, nakon kojega je moguć daljnji napredak. Peking i Washington imaju različitu povijest: Amerika je uvijek postajala uspješnija, a Kina je prolazila dugo razdoblje stalnih kriza. Americi gotovo nikada ništa nije prijetilo, a Kina je obično bila okružena zemljama koje su posezale za njenim teritorijem. “Sjedinjene Države i Kina nikada se nisu suočile sa zemljama veličine koje su približno jednake njima samima”, rekao je Kissinger. “Ovo je prvo iskustvo. Moramo izbjeći da se to pretvori u sukob i nadamo se nekim naporima u smjeru suradnje.”

Odgovarajući na upit o Europi, koja će se sve više nalaziti između sukoba SAD-a i Euroazije, Kissinger je kazao: “Europa je bila sidrište američke vanjske politike u cijelom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Pitanje za njih (Europsku uniju, op. GN.) sada je, hoće li, u evoluciji odnosa s drugim dijelovima svijeta, pokušati igrati potpuno autonomnu ulogu.”

Komantar
Poraz Donalda Trumpa je iranskog predsjednika naveo na oprezne, ali jasne riječi kako je razgovor s Washingtonom moguć. No u Iranu ima visokih dužnosnika kojima nije u interesu popuštanje napetosti.

Već 11. studenog, dok su se još prebrojavali glasovi u Sjedinjenim Državama koji su jasno pokazivali poraz Donalda Trumpa, oglasio se iranski predsjednik Hasan Rohani. Objavljeno je kako je na sjednici iranske vlade izjavio da pozdravlja “atmosferu bliže suradnje i interakcije sa svim prijateljskim zemljama” i da se “možemo polagano s pozicije prijetnji okrenuti nekoj koja pruža prilike”. Svakome može biti jasno što je time rečeno: s Trumpom to nije bilo moguće, ali iranski predsjednik je spreman na razgovore s vladom predsjednika Bidena kako bi bile prekinute američke sankcije protiv te zemlje.

Tek što su iranski mediji objavili to priopćenje predsjednika, iranska konzervativna internetska stranica Jahanews je objavila izjave Ismaila Ghanija, zapovjednika iranskih Al Kuds brigada, elitnih jedinica iranske Revolucionarne garde. On još jednom podsjeća kako su američki političari neznalice, a povrh toga i kukavice i ne propuštaju priliku prekršiti vlastitu riječ. “Oni su nesposobni da bi se s njima pregovaralo”, kaže Ghani.

A to je pak poruka koja je bila podjednako usmjerena i prema Washingtonu i prema predsjedniku Rohaniju, što takvi kao što je Ghani misle o njegovim riječima – malo dobrog, da ne kažemo ništa. Neznanje dosadašnjeg američkog predsjednika Trumpa o međunarodnim odnosima je doduše neosporno, a ni njegovi ministri vanjskih poslova nisu bili osobe koje su pokazale neko temeljitije poznavanje okolnosti svjetskih žarišta kriza.

No pogotovo od kad se čulo kako Joe Biden želi na dužnost ministra vanjskih poslova postaviti Antony Blinkena, jasno je da je konačno došao kraj ignorantima u američkoj diplomaciji. Blinken je bio u američkom Ministarstvu vanjskih poslova još u doba Obame, a tada je surađivao i s Bidenom u vanjskopolitičkom odboru Senata. On bez ikakve sumnje poznaje probleme Bliskog istoka, a isto tako i stanje u Iranu.

No vremena je sve manje: Ellie Geranmayeh iz Europskog vijeća za međunarodne odnose upozorava kako se u Iranu već sljedećeg lipnja održavaju predsjednički izbori – i nipošto nije isključeno da bi na čelo te zemlje mogao doći netko iz ekstremno konzervativnih krugova koji nimalo ne teže popuštanju napetosti. Ona misli kako bi tu Europska unija trebala potaknuti novi dijalog, prije svega kada je riječ o glavnoj pretpostavci za nove pregovore o iranskom atomskom programu i eventualnom povratku sporazumu kojeg je Trump okončao 2018. Jer uvjet je bio da Iran dostavi cjelovitu informaciju o njegovom atomskom programu, što on nije učinio.

Antony Blinken je neosporno američki diplomat kakvog nismo mogli vidjeti među suradnicima Donalda Trumpa. Ali i Europa bi mogla pomoći da se što prije sjedne za pregovarački stol. Ellie Geranmayeh ipak vjeruje kako se nešto može dogoditi između siječnja, kada će novi američki predsjednik preuzeti dužnost, i lipnja kad će Iranci birati novog čelnika države: “Ponovni ulazak SAD-a u atomski sporazum prije lipnja 2021. bi mogao potaknuti političku dinamiku u Iranu prema nastavku diplomatskih pregovora sa Zapadom”, kaže ona. To je jasno i trenutnom iranskom predsjedniku jer je istom prilikom izjavio kako se “nacionalni interesi ne smiju žrtvovati predizbornoj borbi”.

Kako objašnjava portal Al Monitor, iranski predsjednik Rohani i njegov ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Sarif očito se žele vratiti za pregovarački stol, ali u Iranu su prisutni i konzervativni krugovi koji bi željeli “i ovce i novce”: “Konzervativni krugovi doduše također žele ukidanje sankcija, ali istovremeno smatraju osam godina mandata Rohanija izgubljenim vremenom.” Jer oni su uvjereni kako sankcije mogu biti ukinute ne putem novog sporazuma, nego ako Iran “pokaže zube”.

Povrh toga, tu su i posve osobni interesi: uz ionako goleme vojne izdatke i privilegije koje uživa državna vrhuška Irana, vojna istraživanja – uključujući i atomsku i raketnu tehnologiju – najvećim dijelom su u nadležnosti Revolucionarne garde. Nevolje stanovništva se, slično kao i u svim diktaturama, najlakše mogu opravdavati politikom Washingtona, a ne vlastitim propustima i korupcijom. Utoliko su i konzervativni krugovi u Iranu spremni upustiti se u rizik čak i otvorenog oružanog sukoba sa SAD-om.

A on je, kako javlja i New York Times, u Trumpovom mandatu stalno bio otvorena mogućnost: ovaj američki list javlja o sastanku Trumpa s najbližim suradnicima, uključujući i američkog ministra vanjskih poslova Pompea i zapovjednika glavnog stožera generala Milleya kako bi se razmotrile “opcije” za najveća atomska postrojenja u Iranu. Trenutnog američkog predsjednika se ipak uspjelo uvjeriti kako raketni napad na iranskom teritoriju još uvijek ne bi bio jamstvo za uspjeh, ali bi mogao imati nesagledive posljedice za čitavu regiju. New York Times piše kako je raketni napad tada bio “skinut s dnevnog reda”, ali i kako je Trump dalje tražio načina kako ugroziti položaj Irana u regiji.

Ali nije bitno različita ni pozicija konzervativnih snaga u Iranu, a to se moglo vidjeti i prošlog tjedna, dakle nakon američkih izbora: iračke oružane milicije bliske Iranu su u Bagdadu ispalile više raketa na “Zelenu zonu” tog grada u kojem su smještena i sva strana izaslanstva. Nekoliko dana prije toga je Kataib al Hizbolah, milicija bliska Teheranu, objavila fotografije teretane u američkom veleposlanstvu u Bagdadu. Poruka je bila jasna: znamo gdje ste i znamo gdje da usmjerimo naše rakete.

Likvidacija iranskog generala Soleimanija je i konzervativnom Teheranu bila prilika pokazati kako i u toj zemlji ima mnogo pristaša nepopustljive politike prema SAD-u Tu je i računica takvih krugova koji zapravo žele nastavak napetosti: takvu eskalaciju nasilja u regiji ni novi američki predsjednik neće moći ignorirati. Utoliko je važnije na sve načine pomoći da se pregovori nastave i da se nađe neko drugo rješenje osim novih raketa, piše DW.

BBC
Kina u utorak planira lansirati bespilotnu letjelicu na Mjesec koja bi odande trebala donijeti uzorke kamenja, piše BBC. Bit će to prvi pokušaj bilo koje nacije da se domogne uzoraka sa Zemljina prirodnog satelita nakon sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Sonda Chang’e-5, nazvana po drevnoj kineskoj božici Mjeseca, nastojat će prikupiti materijal koji bi znanstvenicima trebao pomoći da doznaju više od porijeklu i formiranju Zemljina satelita. Misijom će se testirati sposobnost Kine da na daljinu dopre do uzoraka iz svemira, a prije složenijih misija.

Uspije li u tomu, Kina će biti tek treća zemlja u svijetu koja je došla do uzoraka s Mjeseca, nakon Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Posljednju misiju takve vrste, pod nazivom Luna 24, Rusi su realizirali 1976. godine. U sklopu programa Apollo, kada su ljudi prvi put uspješno sletjeli na Mjesec, Sjedinjene Države su ondje, tijekom šest letova od 1969. do 1972. iskrcale 12 astronauta, koji su na Zemlju donijeli 382 kg kamenja i ostalih uzoraka.

Sovjetski Savez je sedamdesetih godina ostvario tri uspješne robotske misije. Tijekom posljednje misije, Lune 24 iz 1976., s Mjeseca je dopremljeno 170,1 grama uzoraka. Kineska sonda nastojat će prikupiti dva kilograma uzoraka kamenja s njegova dosad neistraženog dijela, poznatog pod nazivom Oceanus Procellarum (Ocean oluja). Misija Chang’e-5 mogla bi pomoći u odgovorima na pitanja o tomu koliko je dugo Mjesec bio vulkanski aktivan u svojoj unutrašnjosti i kada se raspršilo njegovo magnetsko polje, ključno za zaštitu bilo kojeg oblika života od sunčeva zračenja.

Kina je svoje prvo slijetanje na Mjesec realizirala 2013. godine. U siječnju 2019. kineska sonda Chang’e-4 uspješno je sletjela na drugu, ‘tamnu’ stranu Mjeseca, što je bio velik uspjeh za ambiciozan kineski svemirski program te je tako postala prva zemlja koja je postavila sondu na Mjesečevu stranu koja sa Zemlje nije nikad vidljiva.

U idućih deset godina Kina planira uspostaviti baznu robotsku postaju koja bi omogućila provođenje bespilotnih istraživanja u južnoj polarnoj regiji. Do uzoraka s Marsa kineske vlasti planiraju doći do 2030. godine.

Viktor Orban
Mađarska ne može prihvatiti vezanje europskih sredstava za kriterij vladavine prava jer bi Europska unija zbog toga počela sličiti na Sovjetski Savez, rekao je u petak premijer Viktor Orban.

Orban, na vlasti u Mađarskoj duže od desetljeća, često je kritiziran zbog potkopavanja demokracije u svojoj državi, nekoć pod sovjetskom kontrolom. U petak je rekao kako „mađarski novac ne može biti oduzet“, a dan ranije je o prijedlogu kriterija vladavine prava razgovarao i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Orban je njemačkoj čelnici rekao kako Mađarska ne može blokirati tu mjeru koju je predložio Europski parlament, a njemačko predsjedništvo bi ju moglo prihvatiti, jer je za nju dovoljna dvotrećinska većina, no da bi time „pretvorili EU u Sovjetski Savez“.

Mađarski čelnik smatra kako bi to predstavljalo „ucjenu na ideološkim temeljima bez objektivnih kriterija“.

„Nismo to htjeli. Nismo stvorili EU da bi imali novi Sovjetski Savez“, dodao je mađarski čelnik, ipak ne zaprijetivši da će staviti veto na cijeli proces usvajanja europskog proračuna.

Glavni Orbanov saveznik, poljski premijer Mateusz Morawiecki, poslao je pismo institucijama EU-a zaprijetivši da će blokirati proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine ako EU doista uvede kriterij vladavine prava. Njega zagovaraju Europski parlament i nekoliko sjevernih europskih država poput Nizozemske koji su zahtijevali i strožu formulaciju mjere.

Poljska i Mađarska, kao i ostale članice EU-a, mogu staviti veto na usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira, no to bi naštetilo i njima kao državama koje su primile najviše europskih sredstava i u kojoj pobornici vladajućih stranaka često ovise o europskih

WTO
Pravedan pristup cjepivu u čitavom svijetu je u interesu svakoga i svake zemlje, rekao je direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus, dodajući da bi gomilanje cjepiva u nekim zemljama moglo samo produljiti pandemiju

“Nacionalizam vezan uz cijepljenje produljit će pandemiju, neće je skratiti”, rekao je Tedros na pariškom mirovnom forumu u četvrtak, upozorivši da će se virus nastaviti širiti a ekonomski oporavak globalno će usporiti ako ljudi u siromašnim zemljama neće moći biti cijepljeni.

“Neke zemlje unaprijed kupuju više cjepiva, u količinama više nego dvostruko većim od broja stanovnika, čime dovode u opasnost dostupnost cjepiva drugim zemljama”, dodao je.

Tedros je rekao da WHO-ovoj inicijativi ACT-A kojom se želi osigurati pristup testovima, liječenju i cijepljenju protiv covida-19 nedostaje oko 28,5 milijardi dolara, od kojih je hitno potrebno 4,5 milijardi.

Organizatori foruma u Parizu ranije su rekli da očekuju da će se na njemu zemlje obvezati dati 500 milijuna dolara da bi cjepiva – od kojih je više njih u različitim stadijima razvoja – bila globalno dostupna, ali nisu rekli je li na skupu ta cifra dosegnuta.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je 100 milijuna eura za projekt kada cjepivo bude dostupno. Također je ponudio da dio prvih doza koje će naručiti Francuska bude dostupan zemljama u razvoju kako bi one mogle cijepiti svoje zdravstvene radnike. Od koronavirusa je u svijetu od početka pandemije zaraženo više od 53 milijuna ljudi a umrlo je gotovo 1,3 milijuna.

Bin Salman poručioe
Kralj Salman bin Abdulaziz pozvao je svijet u četvrtak da zauzme “odlučan stav” protiv napora Irana u razvoju nuklearnih i balističkih raketnih programa, u godišnjem obraćanju najvišem vladinom savjetodavnom tijelu.

“Kraljevstvo naglašava opasnosti od iranskog regionalnog projekta, njegovog miješanja u druge zemlje, poticanja terorizma, raspirivanja plamena sektaštva u svojim naporima da posjeduje oružje za masovno uništenje”, rekao je kralj članovima Shura vijeća putem videolinka.

To su bile njegove prve javne opaske otkako se obratio Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u rujnu putem video veze, gdje je također ciljao na Iran. Saudijska Arabija, zemlja sunitskih muslimana, i šiitski Iran zaključani su u desetljećima dugoj borbi za utjecaj u cijeloj regiji, podržavajući suprotne strane u sukobima od Sirije do Jemena.

Napetosti su porasle otkako je američki predsjednik Donald Trump 2018. godine povukao Sjedinjene Države iz značajnog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i ponovno uveo stroge ekonomske sankcije protiv Islamske Republike.

Čelnici Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) počeli su u četvrtak u Hanoju 37. sastanak na vrhu koji bi trebao donijeti strategiju za gospodarski oporavak izazvan pandemijom koronavirusa te promicati rješenja za smanjenje napetosti u Južnom kineskom moru, prenose agencije.

Vijetnamski premijer Nguyen Xuan Phuc otvorio je sastanak na vrhu pod nazivom “Kohezijski i odgovorni ASEAN” koji se trebao održati fizički, no preinačen je u online format, piše njemačka agencija dpa.

“Tri četvrt stoljeća prošlo je od završetka Drugog svjetskog rata. Međutim, svjetski mir i sigurnost nisu istinski održivi”, rekao je Phuc čija vlada 2020. predsjeda deseteročlanim blokom.

“Ove godine smo posebno izloženi prijetnji kao posljedici rastućih nepredvidivih ponašanja država te rivalstva i trzavica između velikih sila”, rekao je Phuc, prenosi Reuters.

Osim pandemije i klimatskih promjena visoko na dnevnom redu samita su napetosti u Južnom kineskom moru u kojem kineski brodovi povremeno sudjeluju u trzavicama s brodovima Vijetnama, Malezije i Indonezije.

Kina polaže pravo na 80 posto mora uključivo velike dijelove Vijetnamskog ekskluzivnog gospodarskog pojasa (EEZ), kao i na otočja Paracel i Spratly te ulazi u gospodarske pojaseve drugih članica ASEAN-a kao što su Brunei, Indonezija, Malezija i Filipini, piše Reuters.

Kina i Sjedinjene Države međusobno se optužuju za povećanje napetosti u tom strateškom području te SAD povremeno u regiju šalje svoje brodove i nosače zrakoplove ističući da želi podržati slobodan i otvoren prostor Indijskog oceana i Pacifika.

Čelnici deset zemalja članica razgovarat će o javnom zdravlju i društvenoekonomskim izazovima pandemije koronavirusa te predlagati rješenja za gospodarski oporavak, rekao je Phuc.

U nedjelju bi sudionici trebali potpisati Cjelovito regionalno gospodarsko partnerstvo (Regional Comprehensive Economic Partnership, RCEP) uz potporu Kine što bi trebalo postati najveći svjetski trgovinski sporazum.

Taj sporazum trebao bi učvrstiti ulogu Kine kao gospodarskog partnera Jugoistočne Azije, Japana i Koreje i postaviti je u poziciju da oblikuje trgovinske propise u regiji.

ASEAN čine Brunej, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam.Zemlje članice ASEAN-a uspostaviti će zalihe medicinskih potrepština i lijekova za izvanredno stanje te osnovati regionalni centar za izvanredna stanja uz pomoć Japana.

U utorak su se na virtualnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica ASEAN-a savezu pridružili Kolumbija, Kuba i Južnoafrička Republika kao partneri u Ugovoru o prijateljstvu i suradnji (Treaty of Amity and Cooperation, TAC).

Lideri ASEAN-a održat će online sastanke na vrhu s Australijom, Kinom, Indijom, Japanom, Novim Zelandom i Repulikom Korejom, te Ujedinjenim narodima i Sjedinjenim Državama.

Vijetnam će po završetku skupa 15. studenoga predsjedanje predati sutlanatu Brunei.

Poruka Mijanmaru
Francuska je u utorak pohvalila provedbu parlamentarnih izbora u Mijanmaru, zatraživši da se zajamče politička i ekonomska prava muslimanske manjine Rohingyja, koja godinama trpi progon.

Stranka na vlasti dobitnice Nobelove nagrade Aung San Suu Kyi, koju zbog upravljanja krizom s Rohingyjama kritiziraju u međunarodnoj javnosti, ali još ima potporu većine stanovništva, proglasila je u ponedjeljak “nadmoćnu pobjedu”, premda se konačni rezultati izbora još danima neće znati. “Ovo je nova i važna etapa u izgradnji demokracije u zemlji”, ocijenilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.

“Napori koji se ulažu u dobro upravljanje i u demokratske reforme moraju se nastaviti kako bi se ostvario održiv gospodarski i društveni razvitak zemlje i zajamčila politička i ekonomska prava svih, pa i Rohingyja”, ističe se u priopćenju.

Zbog krize koja je izbila kada su stotine tisuća Rohingyja pred progonom prebjegle u Bangladeš, mijanmarska vlada je optužena za “genocid” na Međunarodnom sudu pravde, najvišem sudskom tijelu UN-a.

Pariz usto traži da se “izborni proces provede u jedinicama u kojima se izbori nisu mogli održati te da etničke i vjerske manjine mogu u njima slobodno sudjelovati”. I “potiče sve strane da (…) se zauzmu za civilnu vladu koja će proisteći iz ovih izbora”.

Ova reakcija dolazi u vrijeme napetosti između Francuske i muslimanskog svijeta. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da “neće odustati od karikatura”, pošto je u listopadu islamist odsjekao glavu profesoru Samuelu Patyju zbog toga što je učenicima pokazivao karikature proroka Muhameda.Vjernici su u nekim zemljama s muslimanskom većinom reagirali ljutito. Macronove fotografije su se palile na prosvjedima, a pokrenuta je i kampanja bojkota francuskih proizvoda.

Analiza DW-a
Preliminarne analize cjepiva pokazuju njegovu visoku učinkovitost. Uskoro će se od regulatorne agencije zatražiti i dozvola korištenja cjepiva. Je li to prekretnica u borbi protiv koronavirusa?

Iako još uvijek nisu predstavljeni primarni podaci i nisu objavljene recenzije stručne javnosti, priopćenje za tisak proizvođača cjepiva iz Mainza BioNTech i američkog Pfizera daje povoda za nadu. Njihov kandidat za cjepivo BNT 162b2 pokazao se djelotvornim u više od 90 posto slučajeva u zaštiti od Covida19 i nisu uočene znatnije nuspojave.

U okviru tekuće studije (u njezinoj trećoj fazi), podatke od 43.538 testiranih osoba u različitim zemljama prikupljao je eksterni, neovisni Odbor za monitoring podataka (Data Motoring Committee, DMC). 50% sudionika studije primilo je RNK-cjepivo, a 50% placebo.

DMC nije imao nikakvih saznanja o mogućim ozbiljnijim nuspojavama cjepiva za ljude i preporučio je da se sa studijom nastavi kako je bilo i planirano, s prikupljanjem dodatnih podataka o sigurnosti i učinkovitosti. Planirano je da se zahtjev za odobrenje za hitnu uporabu (Emergecy Use Authorization – EUA) američkoj službi za hranu i lijekove FDA (Food and Drug Administration) podnese već u trećem tjednu studenog 2020.

Optimizam oko (vjerojatnog) pronalaska cjepiva protiv koronavirusa imao je učinka i na tržištima dionica, odnosno na tečajeva valuta. Njemački najvažniji burzovni indeks Dax je tako „skočio” u jednom trenutku za 600 bodova, vrijednost dionica BioNTecha porasla je za 26%.

Činjenica je da se radi o preliminarnoj analizi, ali BioNTech i Pfizer su prvi koncerni u svijetu koji su predstavili uspješne podatke iz studije o cjepivu protiv koronavirusa, a to je presudno za odobrenje korištenja u praksi. Rezultati su jako obećavajući, navodi se u priopćenju. „Cjepivo je sedam dana nakon druge doze pokazala učinak kod cijepljenih osoba u više od 90 posto slučajeva – u odnosu na one ljude koji su primali placebo.” Kompanija navodi da se dva cjepiva „daju” u razmaku od tri tjedna, a zaštita se postiže tjedan dana nakon druge vakcinacije.

Do sada su u studiji potvrđena 94 registrirana slučaja Covida19. Klinička studija bi se trebala nastaviti do konačne analize podataka 164 potvrđena slučaja Covida19, kako bi se prikupili dodatni podaci i analiziralo djelovanje cjepiva u odnosu na daljnje točke studije, priopćili su koncerni. Također se mora razjasniti u kojoj mjeri cjepivo štiti od teškog tijeka oboljenja nakon zaraze virusom. Sve u svemu, u razdoblju od dvije godine trebalo bi promatrati djeluje li zaštita na temelju cijepljenja – ili se pojavljuju neke neželjene nuspojave.

Najveći broj stručnjaka reagirao je sa zadovoljstvom na rezultate preliminarne analize. Na primer Gerd Fätkenheuer, direktor Odjela za infektologiju na Sveučilišnoj klinici u Kölnu. „To su sjajni i vrlo obećavajući podaci. Nevjerojatno je da se za tako kratko vrijeme postigao toliki napredak u razvoju cjepiva i kliničkim testiranjima. Dosadašnji rezultati o djelovanju i sigurnosti su odlični. Mislim da će to presudno utjecati na naš odnos prema pandemiji i nadam se da će ubrzo biti dostupna velika količina cjepiva. Dakle, ostaje samo čestitati znanstvenicima koji rade na cjepivu”.

Oduševljen je i Florian Krammer, profesor na Odjelu za mikrobiologiju na „Icahn School of Medicine at Munt Sinai“ u Sjedinjenim Američkim Državama: „To su fantastični rezultati. Učinak bi mogao biti veći nego što se pretpostavljalo i to vjerojatno znači da bi, barem u SAD-u, uskoro mogli dobiti odobrenje korištenja cjepiva. Naravno da bi bilo bolje da se vide specifični podaci, ali pretpostavljam da će i oni ubrzo biti objavljeni. Iskreno rečeno, ovo je najbolja vijest koju sam dobio od 10. siječnja.”

Bez obzira na svu euforiju, tek predstoji provjera rezultata, upozorava Marylin Addo, direktorica Odjela za tropsku medicinu na Sveučilišnoj klinici Eppendorf u Hamburgu: „To su zanimljivi prvi signali, koji su doduše objavljeni samo u jednom priopćenju za javnost. Još uvijek nema primarnih podataka, a nisu objavljene ni recenzije stručne javnosti. Tako da moramo ipak da pričekati na točne podatke kako bi mogli dati konačnu procjenu.”, donosi DW.