Geopolitika

Američki državni tajnik
Pompeo otputovat će ovaj tjedan u Bruxelles i sastati se sa šefom NATO-a, što će vjerojatno biti njegovo posljednje putovanje u svojstvu američkog državnog tajnika.

Pompeo će tijekom dvodnevnog posjeta, u srijedu i četvrtak, potvrditi “nepokolebljivu potporu SAD-a NATO-u”, kao i partnerstvo između Sjedinjenih Država i Belgije, priopćio je u ponedjeljak State Department.

Sastat će se s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom i belgijskim ministrom vanjskih poslova. “Tajnik Pompeo istaknut će trajnu važnost transatlantskog partnerstva, zagovarati trajni uspjeh NATO-a u zaštiti transatlantske zajednice i prilagođavanju novim sigurnosnim izazovima te potvrditi snagu bilateralnih odnosa između Sjedinjenih Država i Belgije”, navodi se u priopćenju.

SAD je imao napete odnose s NATO-om u mandatu predsjednika na odlasku Donalda Trumpa, koji je više puta kritizirao europske članice što nisu potrošile dovoljno sredstava za potporu obrambenom savezu.

Trump je također izazvao uzbunu izrazivši sumnju u pružanje pomoći Sjedinjenih Država NATO saveznicima u nuždi te jednostranom najavom povlačenja američkih trupa iz Njemačke. Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden bit će inauguriran 20. siječnja.

Tri izvora
SAD planira proglasiti pokret jemenskih Huta inozemnom terorističkom organizacijom, izjavila su tri upućena izvora, što bi moglo otežati nastojanja da se ublaži strašna humanitarna kriza, ističu diplomati i humanitarne organizacije.

Proglašenje pokreta Huta terorističkom organizacijom bilo je proteklih tjedana predmet žestoke rasprave u kabinetu predsjednika na odlasku Donalda Trumpa a odluka je odgođena zbog internih nesuglasica oko utvrđivanja iznimki za humanitarnu pomoć, reklo je nekoliko izvora.

Odluka bi mogla biti donesena u ponedjeljak, tvrde dva izvora. Kabinet je osmislio “dozvole” kako bi se omogućio nastavak isporuke humanitarne pomoći Jemenu, ističe treći izvor, tvrdeći da američke sankcije u većini slučajeva ostavljaju dovoljno prostora za rad humanitarnih organizacija.

Nije želio detaljnije pojasniti o kakvim je dozvolama riječ. Ministarstvo financija može odrediti iznimke u takvim slučajevima izdanjem posebnih dozvola humanitarnim udrugama za dostavu hrane i lijekova zemljama kojima su uvedene stroge sankcije, objašnjava Reuters.

Dužnosnici međunarodnih humanitarnih organizacija ističu pak da takve dozvole često nisu postizale željeni efekt budući da banke i osiguravateljske tvrtke strahuju od kršenja sankcija, što bi se moglo dogoditi i u slučaju Jemena.

U ministarstvu vanjskih poslova nisu odmah odgovorili na upit Reutersa da komentiraju tu informaciju. Jemenski Huti povezani su s Iranom kojem je Trumpov kabinet proteklih tjedana uveo niz sankcija, što bi novom predsjedniku Joeu Bidenu moglo otežati uspostavu dijaloga s Teheranom i povratak u sporazum o iranskom nuklearnom programu, ističu Bidenovi saveznici i analitičari. “Takav potez uopće nije u interesu (SAD-a)”, ističe pak umirovljeni američki ambasador Ryan Crocker, koji je služio na Bliskom istoku.

“Ima li među Hutima elemenata koji su sudjelovali u terorističkim napadima? Naravno. Isto vrijedi i za druge grupe na Bliskom istoku”, dodaje Crocker.

“Huti su sastavni dio jemenskog društva, tako je oduvijek. Takvim ćemo potezom pretvoriti u strateškog neprijatelja lokalne snage koje su generacijama dio Jemena. Oni nisu iranski pijuni”, naglašava Crocker.

Vojna koalicija predvođena Saudijskom Arabijom intervenirala je 2015. godine u Jemenu, podupirući vladine snage u borbi protiv Huta. Dužnosnici Ujedinjenih naroda pokušavaju oživjeti pregovore a teško stanje u zemlji otežava i ekonomska kriza i pandemija covida 19.

Ujedinjeni narodi ističu da Jemen trpi najtežu humanitarnu krizu u svijetu i upozoravaju da pomoć treba čak 80 posto ljudi. Vodeći dužnosnici UN-a napominju da milijunima prijeti glad i da je potrebno više novca kako bi se zemlji pomoglo.

Organizacija jemenskih Huta Ansar Allah de facto upravlja sjevernim dijelom Jemena i humanitarne organizacije moraju s njima surađivati kako bi mogle dostavljati pomoć, tumači Reuters. Kontroliraju i zračnu luku u Sanaai i luku Hodeidu kroz koje stiže humanitarna pomoć.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je u studenome da Jemenu “izravano prijeti strašna glad kakvu svijet nije vidio proteklih nekoliko desetljeća”. Kada je SAD zaprijetio uvrštenjem Huta na crnu listu, Guterres je upozorio da ne bi trebalo povlačiti jednostrane poteze.

Guterresov glasnogovornik nije želio u nedjelju komentirati informaciju da bi SAD mogao proglasiti Hute terorističkom organizacijom a iranska misija pri UN-u u New Yorku nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa da je komentira.

Bloomberg 
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je pet stalnih članica Vijeća sigurnosti da bi želio još jedan mandat, izvijestio je u nedjelju Bloomberg News, pozivajući se na dva diplomatska izvora.

Guterres će vjerojatno uskoro o tome službeno obavijestiti predsjednika Opće skupštine UN-a, nagađa Bloomberg News.

Sedamdesetjednogodišnji Guterres stupio je na dužnost kao deveti glavni tajnik UN-a u siječnju 2017., a petogodišnji mandat istječe mu krajem ove godine. Čekao je ishod predsjedničkih izbora u SAD-u i, prema Bloomberg Newsu, odlučio se zatražiti još jedan mandat nakon pobjede Joea Bidena.

SAD i UN razilazili su se u brojnim pitanjima za mandata predsjednika Donalda Trumpa. SAD je za Trumpova predsjednikovanja istupio iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a razljutio je članice Vijeća sigurnosti istupanjem iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Trump je povukao SAD i iz Pariškog klimatskog sporazuma. U Guterresovom uredu nisu imali komentara na izvješće Bloomberg Newsa.

FDA poručuje
Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) upozorila je medicinsko i laboratorijsko osoblje da bi genetske mutacije koronavirusa, uključujući i varijantu B.1.1.7 otkrivenu u Velikoj Britaniji, mogle dovesti do lažno negativnih rezultata molekularnih testova (PCR) prilikom testiranja na covid-19.

PCR test je molekularni postupak koji se temelji na dokazivanju prisutnosti virusne RNK molekule. Agencija je upozorila osoblje kliničkih laboratorija i pružatelje zdravstvenih usluga na moguće lažno negativne rezultate bilo kojeg PCR testa te ih je pozvala da pozorno razmotre takve rezultate u kombinaciji s kliničkim opažanjima te da ponove ispitivanje, ali nekim drugim testom ako i dalje sumnjaju na covid-19 .

Lažno negativan rezultat može se dogoditi kod bilo kojeg PCR testa ako se mutacija dogodila u dijelu njegova genoma koji test ispituje, upozorava FDA, dodajući ipak kako je opasnost od toga da ovakve mutacije utječu na sveukupnu točnost testiranja niska.

Agencija je zamijetila da je analizom utvrđeno da bi na rezultate triju testova na koronavirus koja su dobila odobrenje za nužnu upotrebu u Sjedinjenim Državama mogle utjecati genetske mutacije koronavirusa, no čini se da taj utjecaj nije od velikog značaja. Zaraznija varijanta covida-19 koja je zahvatila Ujedinjeno Kraljevstvo uočena je u najmanje pet američkih saveznih država, izvijestio je prošli tjedan ravnatelj Nacionalnog zavoda za zdravlje Francis Collins, a znanstvenici su u petak izvijestili da bi novorazvijena cjepiva trebala biti jednako učinkovita i protiv nove varijante koronavirusa.

Stephen Hahn iz FDA je istaknuo da će Agencija i dalje nastaviti s nadzorom genetskih mutacija koronavirusa kako bi se zajamčilo da svi dosad odobreni testovi daju točne rezultate. “Nastavit ćemo raditi s autoriziranim tvrtkama koje rade na razvoju testova te ćemo pomno proučavati podatke kako bismo zajamčili da se dijagnosticiraju svi pacijenti zaraženi SARS-CoVom-2, uključujući i one zaražene mutiranim sojevima”, rekao je Hahn.

FDA u ovom trenutku smatra da su cjepiva koja trenutačno imaju dozvolu za upotrebu i dalje učinkovita u zaštiti od mutiranih sojeva. Liječnici i javnost bit će obaviješteni o potencijalnim novim saznanjima.

Podrijetlo virusa?
Stručnjaci WHO-a pokušat će otkriti podrijetlo virusa te način na koji se prenosi na čovjeka.

Ekipa međunarodnih stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja bi trebala istražiti porijeklo pandemije koronvirusa, doputovat će u Kinu 14. siječnja, priopćile su kineske vlasti. Zbog čekanja na dopuštenje Pekinga dolazak desetero stručnjaka u dugo očekivanu misiju istraživanja prvih zaraza već je bio odgođen zbog, kako tvrdi Kina, “nesporazuma”.

Nacionalno zdravstveno povjerenstvo, koje je objavilo datum dolaska ekipe WHO-a, ne navodi plan putovanja. Kina je optužena za zataškavanje epidemije zbog čega je zakasnila njezina pravovremena reakcija, što je omogućilo širenje virusa koji se prvo pojavio u gradu Wuhanu krajem 2019.

Stručnjaci WHO-a pokušat će otkriti podrijetlo virusa te način na koji se prenosi na čovjeka. No, radi se o vrlo osjetljivom posjetu za kineski režim koji nastoji nastoji odbaciti svaku odgovornost za pandemiju koja je diljem svijeta usmrtila 1,9 milijuna ljudi.

Nepouzdani
Iranski vrhovni vođa zabranio je uvoz cjepiva protiv covida-19 iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije, opisavši te zapadne sile “nepouzdanima” u vrijeme dok se zaraza koronavirusom širi u najteže pogođenoj zemlji Bliskog istoka.

Ajatolah Ali Hamenei optužio je dvije zapadne zemlje i dugogodišnje neprijatelje Islamske Republike da možda nastoje proširiti zarazu u druge zemlje. Dodao je da će Iran nabaviti cjepiva “iz drugih pouzdanih područja”. Nije naveo detalje, ali su mu Kina i Rusija saveznice.

– Uvoz američkih i britanskih cjepiva u zemlju je zabranjen. Oni su potpuno nepouzdani. Ne bi bilo nevjerojatno da žele kontaminirati druge nacije – rekao je Hamenei u televizijskom prijenosu.

Dodao je da se ne može vjerovati ni francuskim cjepivima zbog skandala 1980-ih i 1990-ih kada su se stotine oboljelih od hemofilije zarazili HIV-om nakon transfuzije zaraženom krvlju. Iran je krajem prošlog mjeseca pokrenuo klinička ispitivanja svog kandidatskog cjepiva i rekao da će to pomoći zemlji da pobijedi pandemiju koronavirusa unatoč američkim sankcijama koje utječu i na mogućnost Irana da uveze cjepiva.

Iran je potvrdio više od 1,2 milijuna zaraza i više od 55.000 mrtvih, pokazuju podaci Sveučilišta Johns Hopkins.

Napetosti Teherana i Washingtona porasle su 2018. kada je američki predsjednik Donald Trump izašao iz nuklearnog sporazuma Irana sa svjetskim silama iz 2015 i vratio Iranu sankcije. Iran je u znak odmazde na američke sankcije postepeno kršio uvjete nuklearnog sporazuma. Izabrani američki predsjednik Joe Biden obećao je povratak SAD-a sporazumu ako Iran bude u potpunosti poštovao dogovorene uvjete. Hamenei je rekao da Teheranu nije cilj da se Washington što prije vrati u sporazum, već da se odmah ukinu sankcije Islamskoj Republici.

Napredak
Čelnici zemalja Perzijskog zaljeva sastaju se u utorak u Saudijskoj Arabiji na redovitom godišnjem samitu nakon što je u dugogodišnjem sporu između više zemalja predvođenih Rijadom i Katara postignut napredak.

Katarskog emira šeika Tamima bin Hamada al-Tanija dočekao je u povijesnom gradu al-Uli stvarni saudijski vladar prijestolonasljednik princ Mohamed bin Salman. Dvojica muškaraca, sa zaštitnim maskama na licu, zagrlila su se na pisti.

Uoči okupljanja Kuvajt je objavio da će Saudijska Arabija koja je sa saveznicama bojkotirala Dohu od sredine 2017. ponovno otvoriti svoj zračni prostor i granice prema Kataru. Prema visikom američkom dužnosniku taj će sporazum biti potpisan u nazočnosti savjetnika američkog predsjednika Jareda Kushnera, prenosi Reuters.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Bahrein i Egipat su 2017. prekinuli diplomatske i trgovinske odnose s Katarom te obustavili putnički promet, optužujući tu zemlju za pružanje potpore militantnim skupinama.Vlast u Dohi to odlučno odbacuje.

Odluka katarskog emira da predvodi državno izaslanstvo na samitu uslijedila je nakon što je Saudijska Arabija pristala od ponedjeljka navečer otvoriti morske i kopnene granice s Katarom te također i zračni prostor, učinivši značajan korak prema prevladavanju krize. Za sada se ne zna hoće li se tri preostale zemlje, UAE, Bahrein i Egipat, pridružiti Saudijskoj Arabiji u okončanju trogodišnje blokade Katara.

Kuvajtski Emir Navaf al-Ahmad Al Sabah vjeruje da će za te zemlje samit biti prilika za “pomirbu i novi početak za rješavanje svih problema te povratak u normalu”. Samit se po prvi puta neće održati u Rijadu ili ostalim prijestolnicama zemalja Zaljeva već u gradu al-Ula na sjeverozapadu Saudijske Arabije. Samit otvara saudijski kralj Salman.

Mossadovi izvori
Bivši čelnik Mossada rekao je u nedjelju za Jerusalem Post da bi se Iran mogao osvetiti za ubojstvo zapovjednika Iranske revolucionarne garde Kasema Sulejmanija, ali da strpljivo čeka priliku.

Sulejmani je ubijen 3. siječnja 2020., a spekuliralo se da bi se Teheran mogao osvetiti oko obljetnice smaknuća. Direktor Mossada, u razdoblju od 1989. do 1996., Shabtai Shavit kazao je za Jerusalem Post da “strpljenju Iranaca nikad kraja”.

Shavit smatra da ubojstvo Sulejmanija i šefa iranskog nuklearnog programa Mosen Fahrizadeha predstavljaju “dvostruki udarac protiv iranskih vojnih aktivnosti na Bliskom istoku” te da se Iran od toga još nije oporavio. On navodi kako Sulejmanijev nasljednik Esmail Ghani “nema niti približno jednake kapacitete i značaj te upravljačke sposobnosti” kao ubijeni zapovjednik Iranske revolucionarne garde.

Američke obavještajne službe vjeruju da je Iran tijekom posljednja dva dana povećao razinu borbene spremnosti dijela svojih pomorskih snaga, objavio je CNN. Prema izvoru tog medija iz krugova američkih dužnosnika, “obavještajni podaci pokazuju kako je tijekom posljednjih 48 sati povećana razina borbene spremnosti pojedinih iranskih pomorskih snaga u Perzijskom zaljevu.” CNN navodi kako je početkom ovog tjedna izvor u Ministarstvu obrane izvijestio da Iran navodno “raspoređuje balističke rakete kratkog dometa u Iraku”.

Komentar DW-a
Blokade su postale popularne u EU-u. Nakon veta Mađarske i Poljske na zajednički proračun tu je i veto Bugarske na početak pregovora o proširenju sa Sjevernom Makedonijom. Berlin je razočaran.

„Nismo došli tamo gdje smo već odavno morali biti“, izjavio je državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Michael Roth (SPD) u Berlinu. Roth je izrazio razočaranje na video konferenciji ministara EU-a, kojoj je predsjedao, da se Europska unija još jednom nije mogla dogovoriti o početku zakašnjelih pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kao jedina od 27 zemalja članica Bugarska je blokirala otvaranje tzv. međuvladine konferencije za formalni početak pregovora. „To je težak udarac“, rekao je ministar Roth. Tu je mislio kako na zemlje kandidatkinje tako i na njemačko predsjedanje Europskom vijeću. Njemačka kancelarka se kod Bugara osobno zalagala za Sjevernu Makedoniju. Bez uspjeha. Michael Roth kaže kako je „jako razočaran“.

Bugarsko „ne“ baca sumnju na obećanja Europske unije, smatra Roth. Nova blokada bi bila opasna za stabilnost i sigurnost cijele regije. Još u ožujku 2020. su se sve članice EU-a, uključujući i Bugarsku, izjasnile za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Samo je još trebalo utvrditi datum.

Ali, onda je ovog ljeta Bugarska odjednom zahtijevala da Sjeverna Makedonija prizna kako je makedonski jezik u stvari samo jedan dijalekt bugarskog. Sjeverna Makedonija je to odbila, jer bi se tako odrekla svog nacionalnog identiteta. Napetosti između ove dvije države teško mogu razumjeti ostale države članice EU-a, smatraju diplomati u Bruxellesu. Posebno zbog toga što dvije zemlje veže Sporazum o prijateljstvu iz 2017. godine.

Njemački državni ministar Michael Roth je još jednom ukazao na to koliko je Sjeverna Makedonija uložila napora u dosadašnjem pristupnom procesu. Ova zemlja je morala promijeniti ime zbog desetljetnog spora s Grčkom oko pitanja nacionalnog identiteta. Sjeverna Makedonija još od 2005. ima status kandidata.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, koji je se u video-konferenciju uključio iz Bruxellesa, pozvao je Makedonce i Albance da ne odustaju. „Jer, nije o tome riječ hoće li biti pristupnih pregovora ili ne, već samo kada će oni početi”, rekao je Šefčovič.

I Michael Roth je zahtijevao od vlade u Skopju da se ne obeshrabri. „U pitanju je samo jedna jedina zemlja koja je protiv.” Sljedeće godine tijekom portugalskog predsjedanja će se postići zaokret, očekuje Roth.

No, je li zaista u pitanju samo jedna zemlja koja se protivi? Europski diplomati govore o tome da je Nizozemska i dalje sumnjičava kada je riječ o pristupnim pregovorima s Albanijom. „U ovom trenutku to međutim ne govori otvoreno već se skriva iza Bugarske”, kaže jedan diplomat. Nizozemska je ovog ljeta zahtijevala da Albanija provede reformu zakonodavstva radi uspostave pravne države, iako je Europska komisija i Albaniju i Sjevernu Makedoniju označila „zrelim za pristupne pregovore“. Malo toga se uradilo i kod zemalja s kojima se već vode pristupni pregovori. Srbija na primjer nije otvorila ni jedno novo od 35 pregovaračkih poglavlja. „Napredak u pregovorima nije na nama, već najviše na zemljama kandidatkinjama”, kazao je Roth. Srpski napredak u reformama zakonodavstva, slobode medija i rješavanja regionalnih konflikata nije bio zadovoljavajući.

Blokade i veta otežali su njemačko predsjedanje i kada je riječ o jednoj drugoj temi. Pregovori o višegodišnjem proračunu EU-a, fondovima za pomoć zbog pandemije koronavirusa i mehanizmu za provjeru funkcioniranja pravne države i dalje su zaustavljeni uoči odlučujućeg summita EU-a. Mađarska i Poljska su blokirale usvajanje proračuna jer smatraju da je pretjerivanje preispitivanje vladavine zakona u njihovim državama. A ranije postavljeni rok je ovog utorka istekao bez ikakvih posljedica.

Državni ministar Michael Roth, međutim, uvjerava kako se i dalje radilo „iza kulisa”. „Ne prestajemo pokušavati.“ Jedno je pak jasno, kaže političar SPD-a, da se ni proračun ni provjera vladavine zakona više ne mogu mijenjati. Europska komisija između ostalog provjerava plan B: ako bi proračun bio blokiran, 25 zemalja članica bez Mađarske i Poljske bi mogle usvojiti fond za pomoć zbog pandemije, kako bi iduće godine investirale 750 milijardi eura u oporavak gospodarstva, piše DW.

Nakon živahne večere
Europska komisija i Velika Britanija ostale su “udaljene” oko trgovinskog sporazuma o brexitu, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu navečer nakon, kako je opisala, “živahne” večere s britanskim premijerom Borisom Johnsonom.

“Složili smo se da bi se (pregovarački) timovi trebali odmah ponovno sastati kako bi pokušali riješiti ta bitna pitanja”, istaknula je von der Leyen.

“Donijet ćemo odluku do kraja vikenda”, dodala je.

Johnson i von der Leyen složili su se u srijedu da imaju vremena do nedjelje da donesu “čvrstu odluku” o budućnosti trgovinskih pregovora, rekao je u srijedu za Reuters visoki izvor iz Downing Streeta.

Nakon “iskrene rasprave” tijekom večere, prema riječima izvora, dvije su se strane složile da su između njih ostale “vrlo velike praznine”. “Premijer ne želi ostaviti nijedan put do mogućeg dogovora neispitan. Premijer i VDL (von der Leyen) složili su se da bi do nedjelje trebala biti donesena čvrsta odluka o budućnosti pregovora”, rekao je izvor.