Geopolitika

Koalicija desnice i krajnje desnice i dalje vodi u Italiji prije parlamentarnih izbora 4. ožujka, ali niti jedna većina se ne ističe i milijuni birača su i dalje neodlučni, prema posljednjim istraživanjima javnoga mišljenja objavljenim u petak.
Talijanski zakon zabranjuje svako objavljivanje anketa nakon petka navečer, 15 dana prije izbora.

“Nema moguće većine”, stoji na naslovnici lijevo orijentiranog dnevnika La Repubblica, dok Corriere della Sera ističe “Bez većine”.

Prema institutu You Trend koalicija desnice i krajnje desnice jasno je pretekla konkurente s 37, 2 posto namjeravnih glasova, ali to je ipak nedostatno za dobivanje većine zastupnika.

 U toj neobičnoj koaliciji Forza Italia (desni centar) bi dobila 16,8 posto glasova, Liga Matteo Salvinija (desnica) 13,2 posto glasova i Fratelli d’Italia (desnica) 4,7 posto glasova.

Izvan svake koalicije Pokret pet zvijezda (M5S, populistički) je prva stranka s 27,8 posto namjeravanih glasova, još dalje od parlamentarne većine.

Lijeva koalicija je prati s 27,4 posto namjeravanih glasova od kojih 22,9 za Demokratsku stranku (PD, lijevi centar, na vlasti).

Stručnjak za ankete Antonio Noto je istaknuo da se “10 milijuna birača još nije odlučilo hoće li izaći na izbore i ako hoće kome će dati glas”.

Godine 2013. je M5S je prešao s 20 posto namjeravanih glasova prema posljednjim anketama objavljenim dva tjedna prije izbora, na 25 posto glasova na dan izbora.

Noto navodi da je tijekom tih izbora 7 posto ljudi promijenilo mišljenje i glasalo je za neku drugu stranku, a ne onu kojoj su namjeravali dati glas.

I Lorenzo Pregliasco iz You Trenda je također istaknuo da su to “vrlo nepredvidivi izbori”. (Agencije)

Ujedinjeni narodi ocijenili su u petak da je antiimigracijski zakon predložen u Mađarskoj “napad na ljudska prava” i zatražili od vlade da podrži pravo na slobodu udruživanja.
Nacionalistička vlada u Budimpešti u utorak je podnijela parlamentu zakon koji bi ovlastio ministra unutarnjih poslova da zabrani nevladine organizacije (NGO) koje podržavaju migraciju i predstavljaju “nacionalni sigurnosni rizik”.

Zakon je dio antiimigracijske kampanje premijera Viktora Orbana uperene protiv investitora i aktivista podrijetlom iz Mađarske Georgea Sorosa koji nastoji ojačati liberalne vrijednosti i politiku otvorenih granica u istočnoj Europi.

 Čini se da to znači daljnje jačanje kontrole skupina “koje rade na pitanjima koja vlada smatra protivnima državnim interesima, poput migracije i azila”, rekao je glasnogovornik UN-a za ljudska prava Rupert Colville.

To predstavlja “nepravedno ograničenje prava na slobodu udruživanja i zabrinjavajući je nastavak vladina napada na ljudska prava i građanski prostor”, rekao je on na konferenciji za novinare u Ženevi.

Vlada kaže da zakon, koji bi također nametnuo 25 posto poreza na strane donacije nevladinim organizacijama što podržavaju migraciju u Mađarskoj, imaju svrhu odvratiti ilegalnu imigraciju za koju Orban kaže da potkopava europsku stabilnost.

“Takvim porezom vjerojatno bi se smanjili proračuni i poremetilo financiranje, a time i potkopala sposobnost nevladinih organizacija da obavljaju svoje aktivnosti i službe”, rekao je Colville. (Agencije)

Europska unija vjeruje u mogućnost da se do srpnja riješi bilateralni spor između Atene i Skoplja o imenu Makedonije, rekao je u četvrtak europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn.
Posljednjih mjeseci su se intenzivirali pregovori između dviju prijestolnica u vezi tog spora koji kvari njihove odnose nakon neovisnosti male zemlje i nakon raspada bivše Jugoslavije.

Makedonija je regija na sjeveru Grčke i Atena smatra to ime dijelom svoje kulturne baštine.

Hahn je u Sofiji rekao da vjeruje da postoje izgledi da se taj spor riješi do kraja bugarskog predsjedanja EU 30. lipnja.

 U Bugarskoj do petka traje neformalni sastanak ministara vanjskih poslova EU i zemalja zapadnog Balkana.

Makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov je primijetio da do kompromisa još ima dosta posla.

Početkom veljače je makedonski premijer Zoran Zaev rekao da prihvaća geografsku oznaku za ime. To bi prema pisanju tiska mogla biti “Gornja Makedonija”, “Sjeverna Makedonija” ili “Makedonija-Skoplje”.

Deseci tisuća protivnika kompromisa o imenu Makedonije su prosvjedovali 4. veljače u Ateni.

Zbog spora o imenu Grčka koja priječi Makedoniji put prema punopravnom članstvu u NATO-u i EU-u. Skoplje računa na rješenje spora kako bi se deblokirali pristupni pregovori za EU.

Dimitrov je u petak naglasio da njegova zemalja poduzima sve moguće napore za postizanje dogovora o datumu pokretanje tih pregovora do kraja bugarskog predsjedanja EU. (Agencije)

Slovenski predsjednik Borut Pahor ocijenio je da izjave predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera kako je slovensko-hrvatski spor oko primjene arbitraže bilateralne naravi i da Komisija u tome nije zauzela stranu ne znače da je arbitražna presuda otpisana i da Slovenija nema potporu važnih europskih čimbenika, kako je to proteklih dana protumačeno u medijskim analizama.
“Izjavama poput Junckerove Komisija daje do znanja kako želi da obje strane sporazumno implementiraju presudu, o tome nema nikakve sumnje”, kazao je Pahor u razgovoru za televizijsku postaju POP-TV u četvrtak navečer, dodavši da je međunarodno pravo na strani Slovenije i da je uvjeren kako će arbitražno rješenje prije ili kasnije biti primijenjeno.

“Na našoj strani imamo međunarodno pravo i arbitražnu presudu ćemo na kraju implementirati, ako budemo strpljivi i pokažemo državničku mudrost”, rekao je slovenski predsjednik.

Istaknuo je da Ljubljana ne smije napraviti pogrešku, “a velika bi pogreška slovenske politike bila ako bismo prekinuli dijalog s Hrvatskom i Europskom komisijom”.

Za razliku od njega, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, navodi POP-TV, smatra da Slovenija treba Hrvatsku što prije tužiti sudu EU-a jer drži da odbijanjem arbitražne presude krši europsko pravo i da su mogućnosti za dogovor o primjeni arbitraže iscrpljeni, a kritičan je i prema istupima Junckera čije izjave smatra nekonzistentnima jer je prošle godine prilikom posjeta Sloveniji izjavio da arbitražnu odluku treba poštovati. (Agencije)

Europska unija rekla je Turskoj u petak da neće ukinuti vize njezinim građanima ako Ankara ne ublaži zakone za suzbijanje terorizma za koje je blok rekao da su pretjerani.
EU je ostao zapanjen sigurnosnim mjerama koje je turski predsjednik Tayyip Erdogan uveo nakon neuspjela puča 2016. kad je 50.000 ljudi, među kojima su novinari, uhićeni a 150.000 ljudi, od nastavnika do sudaca i vojnika, suspendirano je ili je dobilo otkaz.

To je narušilo odnose između EU-a i njegove NATO saveznice koja također zadržava priljev imigranata iz Bliskog istoka u Europu.

 Turska je nastojala popraviti odnose te je ovaj mjesec rekla EU-u da je ispunila sve kriterije za bezvizno putovanje unutar bloka.

Međutim belgijski ministar vanjskih poslova Didier Reynders rekao je da Ankara najprije mora ublažiti zakone o terorizmu, što je Turska dugo odbijala učiniti. Turska kaže da su joj oni potrebni s obzirom na težinu sigurnosnih prijetnji na njezinu tlu i u regiji.

“Bude li moguće uskladiti zakonodavstvo s vrijednostima Europske unije, bit će moguć napredak”, rekao je Reynders na margini sastanka ministara vanjskih poslova kojima je prisustvovao turski ministar za EU Omer Celik.

“Veza je ova – stvaran razvoj u Turskoj u pogledu zakona o terorizmu i mogućnost nastavka u pogledu viza”, kazao je. (Agencije)

Mišljenje velike većine Srba o ovom pitanju nije teško doznati – posvuda su grafiti “Kosovo je Srbija” i ta se parola redovito uzvikuje na stadionima. Iako je prošlo deset godina od proglašenja neovisnosti Kosova, srpski stav o tome nije nimalo mekši, piše francuska novinska agencija Afp.
Srpski ustav kaže da je “Kosovo integralni dio Srbije” i smatra ga se nacionalnom i vjerskom kolijevkom. To se može promijeniti jedino dvotrećinskom većinom parlamentarnih zastupnika i zatim referendumom. Obje varijante su nezamislive.

Srbija uz rusku podršku uspješno blokira ulazak Kosova u UN i druge međunarodne organizacije.
Zemlje koje, poput Španjolske, odbijaju priznati Kosovo, političari i mediji veličaju. One države koje su krenule suprotnim putem uglavnom se ocrnjuju.

 Iako priznanje Kosova nije eksplicitan uvjet, normalizacija odnosa s Prištinom nužna je za ulazak Srbije u EU.

Dijalog između dviju strana, pokrenut 2011. pod okriljem EU-a, uglavnom stoji na mjestu.

Bivši ultranacionalistički jastreb Aleksandar Vučić, sadašnji predsjednik Srbije, transformirao se u političara desnog centra koji zemlju kani uvesti u EU.

On povremeno pokušava uvjeriti svoje sunarodnjake da ublaže stajalište i poziva na “unutarnji dijalog o Kosovu”, na “plaćanje dugova prošlosti”, “rješavanje pitanja koje nije riješeno desetljećima”, upozorava da se moraju donijeti teške odluke.

“Kako bi postigli sporazum, obje strane moraju biti jednako nezadovoljne, ili barem malo zadovoljne”, rekao je jednom.

Ali nikada nije bio eksplicitan. U javim nastupima priznanje Kosova je crvena linija koja se ne prelazi.

U tome su Srbi, inače dosta razjedinjeni, prilično jedinstveni. Njih 65 posto protivi se ulasku u EU ako je priznanje Kosova za to uvjet.

U nedavnom intervjuu za Hinu predsjednik kosovskog parlamenta Kadri Veseli rekao je da je neovisnost Kosova gotova stvar oko koje nema pregovora, a što prije Srbija to shvati prije će postati članica EU-a.

Kosovo 17. veljače obilježava desetu obljetnicu neovisnosti koju je dosad priznalo 115 država, uključujući SAD i većinu članica EU-a.

Proglašenje neovisnosti uslijedilo je deset godina nakon rata 1998.-99. između srbijanske vojske i albanskih gerilaca (OVK) u kojem je poginulo 13.000 ljudi.

“Kosovo od lipnja 1999. korača samostalnim putem slobode, a od veljače 2008. putem neovisnosti. Ta je stvar riješena i Srbi to moraju priznati”, rekao je Veseli. (Agencije)

Turska je u četvrtak od Sjedinjenih Država zatražila da ukloni kurdsku paravojsku iz kopnenih snaga koje podržava u Siriji, što je posljednji u nizu sporova između dviju članica NATO saveza otkad je Ankara prošlog mjeseca započela ofenzivu u sirijskoj pokrajini Afrin.
Odnosi između Turske i SAD-a, dviju najvećih vojski NATO saveza i suradnika u borbi protiv Islamske države, znatno su se pogoršali zbog podrške Washingtona sirijskoj kurdskoj paravojsci YPG koju Ankara smatra teroristima.

Očekuje se da će to pitanje dominirati tijekom posjeta američkog državnog tajnika Rexa Tillersona Turskoj u četvrtak i petak, u vrijeme u kojem se dvije države sukobljavalju i oko niza ostalih pitanja.

 Turska je pokrenula kopnenu i zračnu operaciju u sjeverozapadnoj sirijskoj regiji Afrin kako bi potjerala YPG sa svoje južne granice.

Ankara tu skupinu smatra produžetkom PKK-a, zabranjene organizacije koja desetljećima vodi pobunu protiv turskih središnjih vlasti. YPG je glavni element Sirijskih obrambenih snaga (SDF) koje SAD naoružava, obučava i pomaže zračnim i specijalnim snagama u borbi protiv Islamske države.

“Tražimo da ovaj odnos bude prekinut, odnosno želimo da zaustave svu podršku sirijskom ogranku PKK-a, YPG-u”, poručio je turski ministar obrane Nurettin Canikli na konferenciji za novinare u Bruxellesu, dan nakon što se susreo s američkim ministrom obrane Jimom Mattisom na marginama sastanka NATO saveza.

Canikli je obacio tvrdnju Washingtona da SDF kontroliraju arapske snage, a ne Kurdi.

“Mattis je rekao kako je SDF većinski pod kontrolom arapskih elemenata. Mi tvrdimo suprotno – SDF je u potpunosti pod kontrolom YPG-a i PYD-a (kurdska stranka u Siriji). Ostali elementi su samo za pokazivanje”, tvrdi turski ministar.

“Zahtijevamo da ta struktura bude uklonjena iz SDF-a”, dodao je Turčin.

Razgovarajući s novinarima na marginama susreta, Mattis je rekao da je njegov razgovor s turskim kolegom bio otvoren i iskren, no priznao je da je bilo nesuglasica.

“Vjerujem da pronalazimo zajednički teren, no postoje i mjesta neslaganja, jer rat vam nekad na izbor da samo loše alternative… Nastavljamo surađivati na načine da adresiramo njihovu legitimnu zabrinutost”.

SAD je priopćio kako je Mattis pozvao Tursku da bude usredotočena na borbu protiv Islamske države.

“Pozvao je na obnovljeni fokus na kampanju protiv IS-a i na sprječavanje bilo kakve mogućnosti da se ta teroristička organizacija ponovno pojavi u Siriji”, stoji u priopćenju.

Borci Islamske države su prošle godine protjerani iz svih urbanih centara u Siriji i Iraku, no Washington ih i dalje smatra prijetnjom.

Ankara posljednjih mjeseci stavlja velik naglasak na potrebu borbe protiv kurdskih paravojski i naglašava kako SAD koristi jednu terorističku skupinu kako bi se borila protiv druge.

Turska od SAD-a želi da prestane naoružavati YPG, da povuče oružje nakon što se Islamska država porazi u Siriji, te da naredi YPG-u da se povuče iz Manbidža, sirijskog grada koji se nalazi oko 100 kilometara istočno od Afrina.

Canakli je rekao kako mu je Mattis otkrio da SAD radi na planu za vraćanje oružja koje je dano YPG-u, pogotovo teškog naoružanja. No Tillerson je kasnije objavio da Washington nikad nije dao takvo oružje YPG-u, pa da stoga nema “što vraćati nazad”.

Turska ofenziva protiv YPG-a u Siriji zasad je ograničena na Afrin, granično područje za koje se vjeruje da na njemu nema američkih snaga, no Ankara je otvoreno govorila o proširenju operacije na zone u kojima bi njezine snage mogle doći u kontakt sa snagama koje podržava SAD.

Turska je zato savjetovala Amerikancima da povuku svoje vojnike, a SAD je odgovorio da to nema namjeru učiniti.

Turska je glavni muslimanski saveznik SAD-a unutar NATO-a i jedan od najmoćnijih prijatelja Washingtona na Bliskom istoku još od Hladnog rata. No sve veće neslaganje oko Sirije samo je jedno u nizu pitanja koje unosi razdor u taj strateški odnos.

Ankara optužuje Washington i da pruža utočište Gulenu, kleriku kojeg optužuje za neuspjeli pokušaj puča 2015. godine. Gulen živi u saveznoj državi Pennsylvaniji.

SAD je prošlog mjeseca osudio turskog bankara jer je prekršio sankcije nad Iranom u slučaju koji je uključivao svjedočenje o navodnoj korupciji visokih turskih dužnosnika. Dvije države su zaustavile i izdavanje viza na mjesec dana nakon što je lokalno konzularno osoblje pritvoreno zbog sumnji o povezanosti s pokretačima puča.

Turske vlasti su od tog događaja u srpnju prošle godine pritvorile desetke tisuća ljudi, a oko 150 tisuća je dobilo otkaze ili je suspendirano. Turski predsjednik sve češće koristi antieuropsku i antiameričku retoriku. (Agencije)

Južnoafrički parlament u četvrtak je izabrao Cyrila Ramaphosu za novog predsjednika dan nakon što je skandalima opterećen prethodni predsjednik Jacob Zuma ipak podnio ostavku pod pritiskom vladajuće stranke Afričkog nacionalnog kongresa.
Ramaphosa nije imao protukandidata i njegov izbor proglasio je predsjednik Vrhovnog suda Mogoeng Mogoeng.

Ramaphosa, koji je bio zamjenik predsjednika države u vrijeme Zumina mandata, obećao je da će se boriti protiv korupcije i nepotizma koji su obilježili dva Zumina predsjednička mandata.

Dvije glavne oporbene stranke odbile su glasati za Ramaphosu iako su podržale Zumin silazak s vlasti.

 Oporbene stranke kontinuirano kritiziraju tog multimilijunaša i poslovnog čovjeka zbog uloge u smrtonosnom obračunu s štrajkom rudara prije nekoliko godina. On je 2012. bio dio rudarske tvrtke Lonmin i neposredno prije nego što je policija pobila 34 rudara slao je pisane poruke tvrtki i vladinim dužnosnicima u kojima je tražio da se poduzme akcija protiv “tih kriminalca”. On se kasnije ispričao zbog izbora riječi u tim porukama ali je kazao da nikad nije želio da se rudare ubije.

Mnogi u Južnoafričkoj Republici nadaju se da će Ramaphosa pokrenuti zemlju nakon niza korupcijskih skandala koji su naštetili popularnosti stranke Nelson Mandele.

Rođen 1952. u Sowetu pokraj Johannesburga Ramaphosa se politički aktivirao na studiju prava i za vrijeme apartheida zatvoren je i držan u samici.

Bio je jedna od ključnih osoba u osnivanju moćnog Kongresa južnoafričkog trgovinskog sindikata i kao glavni tajnik ANC-a početkom 1990-ih bio je dio tima koji je ispregovarao kraj apartheida i izradio novi napredni južnoafrički ustav.

Ramaphosa se nije pojavio na povijesnoj inauguraciji Nelsona Mandele jer je bio razočaran time što ga je potisnuo Thabo Mbeki i tako je želio pokazati svoje nezadovoljstvo. Okrenuo se biznisu te je među ostalim doveo franšizu McDonald’sa u JAR, a magazin Forbes procijenio je 2015. njegovo bogatstvo na više od 450 milijuna dolara.

Ramaphosa je bio Zumin zamjenik od 2014. pa ga kritiziraju da nije dovoljno glasno govorio o korupcijskim skandalima vezanim uz dosadašnjeg predsjednika.

Zuma (75) je u 30-minutnog oproštajnom obraćanju naciji u srijedu kazao kako se ne slaže s načinom na koji ga je ANC prisilio na prijevremeni završetak predsjedničkog mandata nakon što ga je Ramaphosa prošle godine zamijenio na čelu stranke, no ipak prihvaća odluku stranke.

Zumu se među ostalim optužuje da je dozvolio bogatoj indijskoj poslovnoj obitelji Gupta da “otmu državu” unosnim poslovnim ugovorima i možda čak i utjecajem na imenovanja u vladi.

Zuma koji bi mogao biti suočen s kaznenim progonom prkosno je u svom obraćanju u srijedu poručio da ne razumije što je pogrešno napravio. (Agencije)

Ministri obrane Hrvatske i Crne Gore, Damir Krstičević i Predrag Bošković, izrazili su u četvrtak zadovoljstvo sadržajem i kvalitetom odnosa dvije zemlje na planu obrane, s osobitim naglaskom na školovanje crnogorskih kadeta i obuke profesionalnog vojnog kadra u Hrvatskoj.
U sjedištu NATO-a u Bruxellesu u četvrtak je okončan dvodnevni sastanak Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na razini ministara obrane NATO zemalja članica, a na marginama tog susreta sastali su se hrvatski i crnogorski ministri obrane Krstičević i Bošković.

Istaknuto je zajedničko sudjelovanje u NATO misiji “Odlučna podrška” u Afganistanu te u okviru Američko-jadranske povelje.

 “Pozitivno je ocijenjena dinamika kojom se rješavaju aktualna pitanja u bilateralnim odnosima između Crne Gore i Hrvatske i utvrđeno da će dvije države nastaviti suradnju na temeljima dobrosusjedstva, međusobnog povjerenja i uvažavanja”, navodi se u priopćenju crnogorske vlade o ovom susretu.

Američki državni tajnik Rex Tillerson stigao je u Bejrut u četvrtak na razgovore s libanonskim čelnicima u jeku tenzija između Libanona i Izraela zbog morskih i kopnenih granica.
Vladin izvor rekao je za dpa da će libanonski dužnosnici razgovarati s Tillersonom o izraelskoj izgradnji spornog zida pored libanonske južne granice.

Libanonski predsjednik Michel Aoun sastao se s Tillersonom nakon njegova dolaska a vodeći američki diplomat održat će razgovore i s parlamentarnim čelnikom Nabihom Berrijem i premijerom Saadom al-Haririjem kasnije tijekom dana.

 Mali diplomatski incident nastao je kad se Tillerson trebao sastati s ministrom vanjskih poslova kojega je navodno morao čekati nekoliko minuta dok se pojavio.

Televizijske snimke prikazale su Tillersona kako sjedi u prostoriji pored praznog stolca te tek potom ulazak Gebrana Bassila i njihovo rukovanje.

Libanonski protokol zanijekao je potom bilo kakvo iskakanje iz diplomatskog protokola. Tillerson je, kažu, došao nekoliko minuta ranije nego je bilo predviđeno a sastanak je počeo na vrijeme.

Proteklih tjedana porasle su napetosti između Libanona i Izraela u vezi s plinom bogatim podmorjem u graničnom području.

Prije puta u Libanon Tillerson je kritizirao libanonski pokret Hezbolah povezan s Iranom, koji je partner libanonske koalicijske vlade.

“Znamo da je libanonski Hezbolah pod utjecajem Irana. Smatramo da taj utjecaj neće pomoći Libanonu, u dugoročnom smislu”, rekao je Tillerson u Jordanu u srijedu.

Washington Hezbolah smatra terorističkom organizacijom. Hezbolah je bliski saveznik Aounova Slobodnog patriotskog pokreta.

Tillersonov posjet Libanonu u sklopu je njegova putovanja u kojem je obišao Egipat, Kuvajt i Jordan.

Turska je posljednja postaja njegova puta, a ondje bi trebao stići kasnije u četvrtak. (Agencije)