Geopolitika

“To su unutarnja pitanja u Srbiji u koja se ne želim miješati, međutim ne želim vidjeti destabilizaciju cijelog prostora, a destabilizacija Srbije bi svakako utjecaja na destabiliziranje drugih država”, kazala je predsjednica novinarima na marginama konferencije o investicijama Večernjeg lista.

“Nije ovo neko idealno vrijeme za jugoistok Europe i trebamo biti vrlo oprezni kada je riječ o međudržavnim odnosima, a to uključuje odnos između Hrvatske i Srbije i BiH”, zaključila je.

Dvodnevni prosvjedi u Beogradu, započeti u subotu uobičajenim mimohodom “1 od 5 milijuna” i nasilnim ulaskom prosvjednika u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), koji su nastavljeni u nedjelju opsadom zgrade predsjedništva i sukobima demonstranata s policijom, završeni su u nedjelju navečer ultimatumom vlasti da do ponedjeljka u 15 sati oslobodi prosvjednike uhićene zbog ulaska u RTS.

Posljednju riječ na kraju dva burna dana u Beogradu imao je ipak predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je u nedjelju navečer, u intervjuu komercijalnoj televiziji Pink, jednoj od televizija s nacionalnom frekvencijom koja uživo prenosi većinu njegovih javnih nastupa, poručio kako “nekažnjenog nasilja više neće biti”.

Dim se uzdizao nad malom enklavom dok su borbeni avioni i topništvo bombardirali područje. Svjedok je rekao da su džihadisti ranije izveli protunapad.

“Nekoliko je položaja osvojeno, a razneseno je skladište streljiva”, objavio je Mustafa Bali, glasnogovornik misije SDF-a, preko Twittera u nedjelju navečer.

Enklava izgleda poput privremenog logora, u kojemu se nalaze vozila i skloništa s pokrivačima i ceradama koje se njišu na vjetru u zatišju između borbi, a ljudi hodaju među njima.

Uz potporu zračnih snaga i posebnih snaga koalicije pod vodstvom SAD-a, SDF je potisnuo IS s gotovo cijeloga sjevernoistočnog kuta Sirije, porazivši ih u Raki 2017. i došavši do njihove zadnje enklave u Baghouzu prošle godine.

Međutim premda je poraz u Baghouzu dokončao njihovu kontrolu na trećini teritorija Sirije i Iraka koji je osvojio 2014. skupina je ostala i dalje prijetnja, rekli su regionalni i zapadni dužnosnici.

Od 9. siječnja više od 60.000 ljudi napustilo je enklavu, oko pola njih koji su se predali su pristaše IS-a uključujući oko 5000 pripadnika IS-a, rekao je SDF u nedjelju.

Ljudi koji su napustili područje svjedoče o teškim uvjetima života pod bombardiranjem snaga koalicije i uz nestašicu hrane zbog koje su neki bili prisiljeni jesti travu.

Prošli mjesec SDF je rekao da je pronašao masovnu grobnicu u području koje je osvojio.

Mnogi ljudi koji su napustili Baghouz obećali su vjernost džihadističkoj skupini koja je prošli tjedan objavila propagandni film iz unutrašnjosti enklave pozivajući svoje pristaše da sačuvaju vjeru.

Meta samoubilačkih napada u petak, u kojima je ubijeno šest osoba, bile su su obitelji pripadnika IS-a koji pokušavaju napustiti enklavu i predati se.

SDF i koalicija rekli su da pripadnici IS-a u Baghouzu pripadaju najtvrđim stranim pripadnicima ekstremističke skupine, premda zapadne zemlje vjeruju da je njihov vođa Abu Bakr al Bagdadi napustio područje.

Nakon napada Ardern je obećala promijeniti zakone o oružju, kako bi se hitno ograničio pristup vatrenom oružju, a posebno poluautomatskom oružju, kao što je puška AR-15, koju je koristio ubojica. “Ono što javnost s pravom sada pita jest zašto i kako je moguće da se na Novom Zelandu može kupiti vojno poluautomatsko oružje”, kazala je Ardern.

Novi Zeland je država sa samo 5 milijuna ljudi a procjenjuje se da je u zemlji 1,5 milijuna komada oružja. Prema podacima koje su objavili mediji, u 2017. godini pozitivno je riješeno više od 99 posto zahtijeva za izdavanje dozvola za posjedovanje vatrenog oružja.

Naime, od 43.509 zahtjeva za izdavanje dozvole, samo je 188 zahtjeva odbijeno, pokazali su podaci. Mediji izvješćuju i da su nakon najava o pooštrenju građani požurili kupiti oružje prije nego što nastupi bilo kakva zabrana.

Kina se suočava sa sve jačom međunarodnom kritikom zbog uspostave objekata koje Ujedinjeni narodi opisuju kao prihvatne centre u kojima drži više od milijun Ujgura i ostalih muslimana. Peking kaže da su potrebne mjere kojima bi se zaustavila prijetnja islamske militantnosti te svoje centre zove ‘centrima za stručno osposobljavanje’.

Pravne vlasti usvojile su politiku koja “uspostavlja pravu ravnotežu između sućuti i oštrine”, poručuju vlasti u svojim smjernicama.

Od 2014. Xinjiang je “uništio 1588 nasilnih i terorističkih bandi, uhitio 12.995 terorista, zaplijenio 2052 eksplozivne naprave, kaznio 30.645 ljudi za 4858 nezakonitih vjerskih aktivnosti i zaplijenio 345.229 kopija nezakonitih vjerskih materijala”, precizira se u smjernicama.

Samo manjina među sankcioniranim osobama – primjerice čelnici terorističkih skupina – dobiva strogu kaznu, objašnjavaju vlasti. Ostali, na koje je utjecao ekstremistički način razmišljanja, dobivaju obrazovanje i obuku kako bi ih se poučilo o pogreškama u njihovu svjetonazoru, objašnjava se u smjernicama.

Na skupu glavne izgnane skupine, svjetskom kongresu Ujgura, te se smjernice u cijelosti odbijaju. “Protuterorizam je politički izgovor za represiju nad Ujgurima. Stvarna svrha te takozvane deradikalizacije je eliminirati vjeru i provesti potpunu sinifikaciju”, ističe se u izjavi glasnogovornika ujgurskoga kongresa.

Ministar Mektić u srijedu je rekao da su “hrvatski obavještajci” bili uključeni u tajnu operaciju čiji je cilj bio pokazati da u BiH djeluju naoružane skupine radikalnih islamista-selefija, odnosno kako su opravdane ranije izjave hrvatske predsjednice o tisućama islamističkih ekstremista u BiH koji su prijetnja sigurnosti cijele regije.

Te su Mektićeve izjave takve da “osim riječi ‘besmislica’, ‘manipulacija’ i ‘zlonamjerna tvrdnja’ ne zaslužuju nikakve dodane i daljnje komentare”, rekao je Plenković na sjednici Vlade.

“Hrvatska je članica NATO saveza i Europske unije, zemlja koja se zajedno s drugim partnerima angažira u borbi protiv terorizma i u tom smislu će nastaviti surađivati sa svim zemljama u okruženju, uključujući i sa BiH, na jedan odgovoran način”, zaključio je premijer.

Plenković je u četvrtak u Neumu sudjelovao na znanstveno-stručnom skupu “Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu” kojemu je, prema navodima organizatora, cilj pronalaženje puta za transformaciju zemlje čiji je ustav tek jedan od aneksa mirovnog sporazuma iz Daytona.

Savjetnik premijera za nacionalnu sigurnost Robert Kopal u četvrtak je u razgovoru za RTL istaknuo kako bi “mogla biti slučajnost” da se Mektićeve optužbe događaju upravo u vrijeme održavanja takvog skupa, no da bi uzrok takvih izjava mogla biti i “unutarnja previranja” u BiH, namjera da se utječe na hrvatsku komponentu u BiH ili da se utječe na percepciju Hrvatske.

Masakr koji je počinjen tijekom molitve u petak najgora je masovna pucnjava u povijesti Novog Zelanda.

Ardern je kazala je 30 osoba ubijeno u džamiji Masjid Al Noor, dok je deset ubijenih u džamiji u četvrti Linwood. “Mislimo da je 40 osoba izgubilo život u ovom ekstremnom nasilnom činu”, rekla je Ardern. “Jasno je da je ovdje riječ o terorističkim napadima”, rekla je Ardern.

Ona je dodala da je na Novom Zelandu proglašeno stanje povišene sigurnosne pripravnosti. Potvrdila je da su četiri osobe uhićene nakon pucnjave u dvije džamije. Ardern je kazala da su oni ranije izražavali ekstremistička stajališta, ali nisu bili na policijskim popisima praćenih osoba. Mediji navode izjave svjedoka da je u napadima korišteno automatsko oružje i eksploziv.

Snimka pucnjave kruži društvenim mrežama, napadač bijelac

Snimka pucnjave kružila je društvenim mrežama na kojoj se vidi navodni napadač kako vozi prema džamiji, ulazi u nju i nasumično puca u vjernike. Reuters nije mogao potvrditi vjerodostojnost snimke. Jedan je čovjek koji je bio prisutan u džamiji Al Noor kaže kako je napadač bijelac, plave kose te je nosio kacigu i neprobojni prsluk. Uletio je u džamiju dok su vjernici bili na koljenima u molitvi. “Imao je veliku pušku … došao je i počeo pucati na sve u džamiji”, rekao je svjedok Ahmad Al-Mahmoud. Dodao je da su neki pobjegli razbivši staklena vrata.

Radio Novi Zeland citirao je svjedoka koji kaže kako je bio u džamiji i da je vidio četvero ljudi kako leže na podu te da je bilo “krvi posvuda”.

U džamiji Al Noor je bila i cijela kriket reprezentacija Bangladeša koja je u subotu trebala igrati protiv Novog Zelanda, a Reuters objavljuje da nitko od njih nije ustrijeljen.

Policija upozorava građane u središtu grada da ne napuštaju svoje domove, a zatvorene su i škole u cijelom Christchurchu. “Ovo je jedan od najtužnijih dana na Novom Zelandu. Ono što se dogodilo je bio nezabilježen čin nasilja”, kazala je premijerka Ardern.

Četvero uhićenih

Novozelandski policijski načelnik Mike Bush rekao je da je četvero ljudi uhićeno, tri muškarca i žena, te da su odvedeni u pritvor, no nije jasno jesu li povezani s pucnjavom. Bush je također dodao kako su pronašli improvizirane eksplozivne naprave u vozilu koje su zaustavili.

Snimka s interneta pokazuje napadača kako kameru ima privezanu na glavi te prikazuje crvene spremnike za benzin u njegovu automobilu, uz oružje. Policija je zamolila sve džamije da od daljnjeg zatvore svoja vrata. Bangladeška kriket momčad dolazila je na molitvu kada se dogodila pucnjava, no svi članovi su na sigurnom, javio je njihov trener za Reuters.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine Novi Zeland ima tek oko jedan posto muslimana.

“Mnogi koji su pogođeni ovim napadom migranti su u našoj zemlji”, rekla je Ardern. “Možda su bili i izbjeglice. Odabrali su Novi Zeland kao svoj novi dom … oni su mi. Osoba koja je počinila ovaj zločin protiv nas … nema mjesta za nju na Novome Zelandu”, dodala je Ardern.

Snimka s interneta ujedno je pokazala i napadača kako odlazi od džamije te iz vozila, pri velikoj brzini, puca po obližnjim vozilima i zgradama.

Policija je objavila da je drugi napad na džamiju bio u okrugu Linwood, no bez dodatnih detalja.

Bangladeška kriket ekipa trebala je sa Novim Zelandom odigrati prijateljsku utakmicu u subotu. “Bili su u autobusu, koji se tek parkirao ispred džamije kada je pucnjava počela”, rekao je kondicijski trener ekipe, Mario Villavarayen. “Potreseni su, ali dobro”.

Nasilni zločini su rijetkost na Novome Zelandu te policija obično ne nosi oružje.

Prethodna najveća pucnjava u povijesti Novoga Zelanda bila je 1990. godine kada je jedan napadač usmrtio 11 muškaraca, žene i djece u 24-satnom divljanju u selu Aramoani. Napadača je usmrtila policija.

U utorak je čelnik EPP-a Manfred Weber zatražio od Fidesza da ukloni reklamne plakate koji napadaju predsjednika Europske komisije Jeana-Clauda Junckera, a koji su dio kampanje ususret euro-izborima u svibnju.

Orbanov načelnik osoblja Gergely Gulyas rekao je da će Junckerove postere slijedeći tjedan zamijeniti oni s Orbanovim planovima da podigne natalitet zemlje te da Fidesz želi ostati u EPP-u.

U govoru na javnom radiju, Orban je rekao da i dalje želi reformirati EPP, skrenuvši ih u smjeru anti-migracija, no također je naglasio i mogućnost da Fidesz napusti EPP, a koji će se sastati na tu temu 20. ožujka kako bi ju raspravili. “Rasprava može završiti tako da Fidesz pronađe svoje mjesto izvan EPP-a, a ne unutar te skupine”, rekao je Orban u intervjuu. “Ako trebamo započeti nešto novo … onda je pravo mjesto za to Poljska”.

Orban je primijetio da vladajuća poljska stranka Pravo i Pravda (PiS) nije dio EPP-a. Rekao je da je razgovarao s Junckerom i Weberom u četvrtak te da u nedjelju planira posjetiti Poljsku, njihovog velikog regionalnog saveznika. Varšava i Budimpešta prethodno su se zavjetovale na blokiranje bilo kakvih sankcija protiv bilo koje od zemalja oko poteza za koje kritičari kažu da ih udaljavaju od demokratskih standarda.

Orban je najavio posjet i poljskog premijera Mateusza Morawieckog za 15. ožujka kada Mađarska slavi državni praznik, gdje će Orban održati memorijalni govor u kojem je često kritizirao Bruxelles. Čelnik stranke PiS Jaroslaw Kaczynski Orbanov je saveznik te se dvojac povremeno sastajao kako bi raspravljao o odnosima u EU.

Borcima Islamske države “sudit će se po iračkom zakonu i mogu biti osuđeni na smrt ako će biti proglašeni krivim” za ubijanje Iračana, prenio je list Salihovu izjavu. Od SAD-a podržane snage u Siriji predale su prošlog mjeseca Iraku oko 280 Iračana i stranaca osumnjičenih da su borci IS-a, rekla je iračka vojska. Očekuje se još takvih izručenja po sporazumu o transferu oko 500 zarobljenka koje drže odd SAD-a podržane snage u Siriji.

Premijer Adel Abdul Mahdi je rekao da će Irak ili pomoći u repatrijaciji tih zarobljenika koji nisu Iračani ili suditi onima za koje se sumnja da su počinili zločine protiv Iraka i Iračana. Po iračkom zakonu oni bi mogli biti osuđeni na smrtnu kaznu.

Salihova izjava je prva javna potvrda da bi strani borci IS-a u Iraku mogli biti pogubljeni. Irak, međutim, napominje da ne očekuje da će procesuirati sve borce IS-a prebačene iz Sirije. “To bilo bilo previše tražiti od Iraka”, rekao je Salih.

Vlada predsjednika Nicolasa Madura je objavila da veleposlanik Daniel Kriener ima 48 sati da napusti Venezuelu, optuživši ga za kršenje međunarodnih diplomatskih normi. “Venezuela smatra neprihvatljivim da strani diplomat na njezinom teritoriju preuzima javnu ulogu blisku ulozi političkog vođe koji podržava konspirativnu agendu ekstremističkih segmenata venezuelske oporbe”, stoji u vladinom priopćenju.

Njemačko veleposlanstvo u Venezueli je u ponedjeljak na Twitteru objavilo da se nada da je Guaidov povratak “korak naprijed prema miroljubivom i političkom procesu kako bi se prevladala venezuelska kriza”. Kriener je, uz veleposlanike i diplomate iz ostalih europskih veleposlanstava, bio u ponedjeljak na dočeku Guaidoa kako bi mu iskazao potporu. Postojala je, naime, mogućnost da Guaido bude uhićen zbog kršenja zabrane o izlasku iz zemlje.

Washington će poduzeti mjere protiv stranih financijskih organizacija koje budu pomagale venezuelskom predsjedniku Nicolasu Maduru, rekao je u srijedu savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika John Bolton.

“Sjedinjene Države upozoravaju strane financijske institucije da se izlažu mogućnosti uvođenja sankcija ukoliko pruže pomoć ilegalnim transakcijama u korist Nicolasa Madura i njegove korumpirane mreže”, napisao je Bolton u priopćenju.

“Nećemo pustiti Maduru da ukrade bogatstva venezuelskog naroda”, dodao je savjetnik Donalda Trumpa.

Washington je privremenim predsjednikom priznao oporbenog vođu Juana Guaidoa i pokušava pod svaku cijenu potjerati Nicolasa Madura, ali opcije su organičene jer Maduro ima podršku glavnog stožera oružanih snaga svoje zemlje.

U utorak je specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za krizu u Venezueli Eliot Abrams, već najavio da će Washington uskoro uvesti nova ograničenja američkih viza onima koji podržavaju Nicolasa Madura.

On nije isključio da će nakon gospodarskih sankcija, američko ministarstvo financija odrediti sekundarne sankcije stranim tvrtkama, ili čak zemljama koje budu i dalje trgovale s venezuelskim entitetima koji su na američkoj crnoj listi.

U utorak su u Bruxellesu razgovarali britanski ministar za izlazak iz EU-a Stephan Barclay i državni odvjetnik Geoffrey Cox s glavnim euoropskim pregovaračem Michelom Barnierom. “Razgovori su održani u konstruktivnom ozračju, ali su bili teški i još uvijek nismo našli rješenja”, rekao je glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas, nakon tjednog sastanka Komisije na kojoj je Barnier upoznao kolegij povjerenika s pregovorima koje je vodio.

Schinas je rekao da se sada nastavljaju “tehnički pregovori”.

Dodao je da su se jučerašnji usredotočili na odgovarajuća pravna jamstva vezana uz zaštitni mehanizam, tzv. backstop. “Nikakvo rješenje koje bi bilo u skladu sa sporazumom o razdruživanju nije identificirano”, rekao je Schinas, ponovivši da taj sporazum nije otvoren za nove pregovore.

Michel Barnier je nedavno spominjao neku vrstu “intepretativnog dokumenta”, koji bi EU mogla dati kako bi pomogla da sporazum o razdruživanju dobije potporu u britanskom parlamentu. Sredinom siječnja britanski zastupnici su velikom većinom glasova odbacili sporazum koji je premijerka Theresa May ispregovarala s EU-om, a novo glasovanje je predviđeno u sljedeći utorak 12. ožujka.

Prije toga May nastoji dobiti nešto od EU-a što bi moglo natjerati zastupnike da promijene mišljenje o ispregovaranom sporazumu. Ako sporazum ponovno ne prođe u britanskom parlamentu onda slijedi izlazak iz EU-a bez ikakva sporazuma ili pak zahtjev za odgodom datuma izlaska. Eventualnu odgodu mora jednoglasno odobriti ostalih 27 država članica. Odgoda od nekoliko tjedana vjerojatno ne bi predstavljala problem, ali dulje od toga donosi situaciju u kojoj bi Velika Britanija sudjelovala na izborima za Europski parlament koji se održavaju krajem svibnja, a to je nešto što izgleda prilično bizarno.