Geopolitika

Američki predsjednik Donald Trump napisao je u ponedjeljak na Twitteru, uoči sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da američko- ruski odnosi nikad nisu bili lošiji.
“Naši odnosi s Rusijom NIKAD nisu bili lošiji, zahvaljujući mnogim godinama američke ludosti i gluposti”, napisao je Trump uoči sastanka s Putinom.

To je pripisao “lovu na vještice” koji po njemu provodi FBI istragom oko ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016.

Trump je na Twitteru napisao i da njegov prethodnik Barack Obama nije obraćao pozornost na optužbe FBI-a o ruskom miješanju i da ih se počelo uzimati zaozbiljno tek kada je Trump izabran. Također je naglasio da je summit NATO-a bio uspjeh, i da su mediji netočno prenosili. “Primio sam puno poziva od čelnika zemalja NATO-a koji mi zahvaljuju za pomoć da ih okupim i usmjerim prema financijskim obvezama, sadašnjim i budućim. Imali smo zaista dobar summit koji je netočno prenesen od strane mnogih medija. NATO je sada snažan i bogat”.

Trump je prilično uzburkao summit NATO-a, održan u srijedu i četvrtak, oštro napavši Njemačku i ostale saveznike zbog premalog izdvajanja za obranu i trgovinskog deficita koji SAD ima s Europom. Kremlj je u ponedjeljak objavio da bi se Putin i Trump na summitu mogli odmaknuti od krize u odnosima, prenijela je agencija RIA.

Dodao je da bi razgovori o Siriji mogli biti teški zbog američkog stajališta prema Iranu. Također je kazao da povećanje budžeta NATO-a tjera Rusiju da bude na oprezu. Američki i ruski predsjednik sastaju se u ponedjeljak oko 13 sati u predsjedničkoj palači u središtu Helsinkija na svom prvom bilateralnom susretu. Tom će susretu prethoditi Trumpov sastanak s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom koji će se s Putinom sastati nakon summita.

Putin i Trump najprije će razgovarati u četiri oka u nazočnosti prevoditelja, a onda će im se za radnim ručkom pridružiti njihova brojna izaslanstva. Prije sastanka dvojice predsjednika, sastat će se ministri vanjskih poslova Mike Pompeo i Sergej Lavrov. Uoči sastanka, više tisuća ljudi prosvjedovalo je u nedjelju u finskoj prijestolnici protiv jednog i drugog čelnika.

Nekoliko sati prije svog prvog bilateralnog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, američki predsjednik Donald Trump koji je poručio da američko-ruski odnosi nikad nisu bili gori, stigao je u rezidenciju finskog predsjednika Saulija Niinista u Helsinkiju na radni doručak.

Trump i Prva dama Melanija stigli su u rezidenciju finskog predsjednika na sastanak koji prethodi prvom bilateralnom susretu Trumpa i Putina koji bi trebao početi oko 13 sati.

“Naši odnosi s Rusijom nisu nikad bili gori zahvaljujući dugogodišnjoj američkoj gluposti i sada zbog namještenog lova na vještice”, napisao je Trump na Twitteru prije svoga susreta s finskim predsjednikom.

Rusko miješanje u američke izbore posljednjih godina opterećuje odnose dviju zemalja. Prije nekoliko dana američka savezna velika porota podigla je optužnicu protiv 12 ruskih vojnih obavještajaca zbog ‘hakiranja’ kompjutorske mreže predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton i Demokratske stranke tijekom predsjedničkih izbora 2016..

Optužnica, za koju je zaslužan Robert Mueller, posebni savjetnik u istrazi o umiješanosti Rusije u izbore na kojima je pobijedio Donald Trump, podignuta je tri dana prije Trumpova susreta s ruskim predsjednikom Putinom.

Trump Muellerovu istragu opetovano naziva “namještenim lovom na vještice” kako bi se naštetilo američko-ruskim odnosima. Trump optužuje svoga prethodnika Baracka Obamu što ništa nije poduzeo 2016. kada je ga je FBI obavijestio o ruskom miješanju “jer je mislio da će pobijediti nepoštena Hillary” i da to tada nije bila velika stvar. “Kada sam ja pobijedio to je postala velika stvar i pokrenut je namješteni lov na vještice”, poručuje Trump.

Trump je ponovno optužio medije za lažno izvještavanje sa summita NATO-a održanog prošli tjedan u Bruxellesu, koji on prikazuje kao svoju osobnu pobjedu. “Imao sam puno poziva od čelnika zemalja članica NATO-a, koji mi zahvaljuju što sam ih ujedinio i usmjerio da se usredotoče na financijske obveze, sadašnje i buduće. Imali smo istinski veliki summit NATO-a, o kojem je većina medija netočno izvještavala. NATO je sada snažan i bogat”, napisao je na Twitteru Trump.

Summit NATO-a održan u prošlu srijedu i četvrtak u Bruxellesu postao je u jednom trenutku dramatičan kada je Trump na sastanku NATO-a s izaslanstvima Gruzije i Ukrajine ponovno, mimo dnevnog reda, otvorio pitanje raspodjele tereta troškova obrane.

Trump je tražio da se dva posto počne izdvajati što prije, te da se kroz neko razdoblje to poveća na 4 posto BDP-a za obrambene proračune. Na kraju summita Trump je sazvao konferenciju za novinare koja nije bila planirana i rekao da su se čelnici zemalja članica NATO-a složili “znatno povećati” troškove za obranu i da je NATO danas puno jači nego prije dva dana.

Međutim, u završnoj deklaraciji, koja je bila pripremljena danima unaprijed, nije se ništa promijenilo i dalje je ostalo da se članice obvezuju da će se do 2024. nastojati što više približiti cilju o izdvajanju od dva posto BDP-a za obranu.

Etiopija i Eritreja dogovorile su obnovu diplomatskih odnosa i otvaranje granica, objavio je u nedjelju u Asmari etiopski premijer, nakon više desetljeća neprijateljstava između susjeda na Afričkom rogu.
“Dogovorili smo obnovu zračnog i pomorskog prometa, kretanje ljudi između naših dviju zemalja i ponovno otvaranje veleposlanstava”, rekao je Abiy Ahmed nakon razgovora u eritrejskom glavnom gradu s predsjednikom Issaiasom Afwerkijem.

Dvije zemlje su prekinule diplomatske odnose na početku graničnog sukoba koji je trajao između 1998. i 2000. a u kojem je poginulo oko 80.000 osoba.

Otad su odnosi ostali zategnuti jer je Etiopija odbijala prepustiti Eritreji dio teritorija uz granicu, unatoč presudi neovisnog međunarodnog povjerenstva iz 2002. Eritreja je bila dio Etiopije do 1993. kada je proglasila neovisnost nakon održanog referenduma. Abiy Ahmed je u travnju otvorio put odmrzavanju odnosa, a u lipnju je objavio namjeru da prihvati odredbe mirovnog sporazuma iz 2000. potpisanog u Alžiru s Eritrejom, kao i zaključke međunarodnog povjerenstva o graničnoj demarkaciji.

Predstojnik ureda etiopskog premijera Fitsum Arega napisao je na Twitteru da je svrha posjeta “dalje produbiti napore za postizanje trajnog mira između naroda Etiopije i Eritreje”.

“Naše dvije zemlje dijele povijest i povezane su kao nitko drugi”, napisao je. “Sada možemo prevladati dva desetljeća nepovjerenja i krenuti u novom smjeru”. Dvojica čelnika zagrlila su se u zračnoj luci prije odlaska na razgovore u predsjedničku palaču. Ulicama Asmare vijore se etiopske i eritrejske zastave, a televizije obje zemlje najavile su da će izravno prenositi sva događanja.

Izrael je izveo raketni napad na zračnu bazu T4 u pokrajini Homsu u nedjelju navečer, javili su sirijski državni mediji pozivajući se na vojni izvor.
“Naši sustavi protuzračne obrane su spriječili izraelski napad i srušili nekoliko raketa kojima je cilj bio zračna luka T4”, naveo je vojni izvor.

Protuzračna obrana je pogodila jedan od zrakoplova tijekom napada i prisilila ostale da napuste sirijski zračni prostor, dodaje se.

Izraelski vojni glasnogovornik rekao je da Izrael ne komentira strana izvješća. Damask, kao i njegovi saveznici Iran i Rusija, krive Izrael i za napad na Homs 9. travnja u kojem je poginulo sedam pripadnika Iranske revolucionarne garde. SANA kaže da je nedjeljni raketni napad uzrokovao samo materijalnu štetu. Izrael strahuje od širenja iranske vojne nazočnosti u ratu u Siriji.

Sporazum njemačke koalicijske vlade o migrantima čini se u skladu sa zakonom, ocijenio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u utorak, dan pošto su demokršćanske stranke kompromisom okončale višetjednu krizu migracijskom politkom.

“Nisam podrobno proučio dogovor, no na prvi pogled, a konzultirao sam pravnu službu da ga pogleda, čini se da je u skladu sa zakonom”, rekao je Juncker u stanci zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Stranke CDU/CSU postigle su u ponedjeljak navečer kompromis o izbjegličkoj politici i time okončale višetjednu krizu koja je prijetila raspadom stranačke unije i posljedično njemačke vlade. Sporazum kojim je predviđena uspostava tranzitnih kampova za migrante na njemačkoj-austrijskoj granici, treba još odobriti treći koalicijski partner, socijaldemokrati (SPD), ali traži se i potpora drugih članica EU koje bi preuzele tražitelje azila ako su ti ljudi prvi put bili registrirani na teritoriju tih država.

Zakoni Europske unije o azilu predviđaju “tranzitne zone” na tlu država članica na kojima izbjeglice i migranti mogu biti smješteni, rekao je za Reuters dužnosnik EU-a. Diplomati u Bruxellesu kažu da blok ne može odbaciti sporazum koji podržava njegova najsnažnija vlada. “Čak i da je protivan zakonima EU-a, a koliko je samo mnogih drugih stvari koje nisu usklađene sa zakonom, napose o migraciji. Riječ je o političkoj misiji sprječavanja nemira u Njemačkoj i zato će taj sporazum biti ‘proguran'”, ocijenio je viši diplomat Europske unije, prenosi Reuters.

Sporazum o tranzitnim centrima bio je glavni zahtjev ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera, koji je prošle noći nakon višesatnog sastanka predsjedništva CSU-a prijetio ostavkom na sve položaje. Kancelarka Angela Merkel odbijala je jednostrane poteze Njemačke zahtijevajući prvo dogovor s europskim partnerima, zbog čega se rasplamsala kriza unutar Unije CDU/CSU, koja je prijetila raspadom Unije, a time i savezne Vlade.

Merkel smatra da je postignuti kompromis “u duhu dogovora s europskim partnerima”. Prošli tjedna ona je na samitu EU-a postigla dogovor s većinom zemalja članica, no do sinoćnjeg kompromisa Seehofer je taj dogovor ocjenjivao kao nedostatan.

Austrija, susjedna članica Njemačke, rekla je da će ojačati vlastite južne granice ako Berlin provede plan. To bi moglo izazvati još više kontrola na granicama u diljem članica EU koje su u šengenskoj zoni slobodnog kretanja ljudi. Drugi diplomat rekao je da će trebati vremena da Njemačka uspostavi tranzitne centre i ispregovora bilateralne sporazume s Austrijom, Italijom i drugim državama članicama o povratu potražitelja azila koji su bili prvi registrirani u tim zemljama.

Vrijeme i mjesto susreta još nisu utvrđeni, ali Washington i Moskva su se dogovorili da će se dva predsjednika uskoro sastati. To će više koristiti Putinu. 
Što može postići Donald Trump prilikom susreta s Vladimirom Putinom? Malo toga. Rusija se ni u kom slučaju neće povući s Krima. I dalje će podržavati pobunjenike na istoku Ukrajine, kao i Asada i iranske trupe u Siriji. Teško da će Trump promijeniti Putinovo geslo „Russia first”.

Za razliku od njega, šef Kremlja može očekivati dosta toga od rusko-američkog samita. Kada on i Trump povjerljivo pognu glave kako bi porazgovarali o smanjenju atomskog arsenala, televizijske slike će poslati poruku da se radi o razgovoru ravnopravnih političara. Time dobiva Putin, svejedno hoće li razgovori imati konkretne rezultate.

Istovremeno, Putin unosi još veći razdor u zapadni tabor. Upravo „Veliki brat” s one strane Atlantika podriva napore Velike Britanije da Rusiju izolira zbog afere Skripalj. I Ukrajinci će to doživjeti kao uvredu, ako ne i kao izdaju. Ipak bi Ukrajinci sami sebi morali priznati da je američka podrška oduvijek bila jaka na riječima, ali financijski oskudna. Putin bi možda mogao da napraviti ustupke u Ukrajini, ali samo ako bi Amerikanci odustali od otpora gradnji plinovoda Sjeverni toka 2.

U svakom slučaju, sankcije prema Rusiji ostat će na snazi i poslije samita. Kongres u Washingtonu ne može ih ukinuti preko noći. A, trenutno ne postoji ni politička volja kongresmena za tako nešto.

Čemu onda sastanak, zašto ga Trump želi? On je prije svega naumio ispuniti jedno od svojih predizbornih obećanja da će popraviti odnose s Rusijom. Osim toga, izgleda da su njegovom egu potrebne spektakularne političke inscenacije. Tu samoljubivost autokrati koriste za ostvarivanje svojih ciljeva. Sjeverna Koreja pod diktatorom Kim Jong Unom jedva da se pomakla s mjesta. A, Trump susret s njim prodaje kao povijesni uspjeh. Putin je to uočio pa će postupiti na isti način, piše DW.

Austrija se priprema poduzeti mjere na južnim granicama ako imigracijski dogovor unutar njemačke koalicije stupi na snagu, objavila je u utorak austrijska vlada.
To je odgovor na dogovor sklopljen u ponedjeljak navečer između Kršćanskih demokrata njemačke kancelarke Angele Merkel i bavarske Kršćansko-socijalne unije, kojim se rješavao sukob oko migrantske politike koji je prijetio padom vlade.

“Ako taj dogovor postane pozicija njemačke vlade, bit ćemo potaknuti poduzeti akcije da spriječimo negativne posljedice za Austriju i njezin narod”, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz u zajedničkoj izjavi s dvojicom ekstremno desnih članova vlade pozivajući Berlin da razjasni svoje stajalište.

U skladu s tim dogovorom migranti i izbjeglice koji su već podnijeli zahtjev za azilom u nekoj od zemalja Europske unije bili bi smješteni u tranzitnim centrima na njemačkoj granici dok Berlin pregovara o bilateralnim sporazumima za njihov povratak.

Tranzitni centri bi bili smješteni uz njemačko-austrijsku granicu, ne bi pravno funkcionirali kao njemačko tlo i iz njih bi izbjeglice bile vraćane u zemlju u kojoj su registrirane. To je bio i glavni zahtjev Horsta Seehofera, koji je uvođenjem tranzitnih centara i ispunjen. Dogovorom je predviđen i sporazum s Austrijom o primitku izbjeglica koji su registrirani u toj zemlji.

Njemački ministar unutarnjih poslova Seehofer, koji je tražio strože mjere za ilegalnu imigraciju, dogovor smatra pobjedom. Nije, međutim, jasno kakav će učinak dogovor imati jer u mnogim slučajevima bilateralni dogovori za povratak izbjeglica već postoje i provode se. Kurz, vicekancelar Heinz-Christian Strache i ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl rekli su u zajedničkom priopćenju da se “austrijska vlada posebno priprema poduzeti mjere za zaštitu naših južnih granica” premda to nisu objasnili.

Austrijski južni susjedi su Slovenija i Italija. Konzervativci premijera Kurza osvojili su prošle godine pobjedu na parlamentarnim izborima upravo zbog oštrog stajališta prema imigraciji, zauzevši se za to da se spriječi bilo kakvo ponavljanje migrantske krize iz 2015-2016. tijekom koje je za više od 1 posto porastao broj stanovnika zahvaljujući tražiteljima azila, a više od milijun izbjeglica prošlo je zemljom na putu za Njemačku.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, slovenski i austrijski predsjednici Borut Pahor i Alexander van der Bellen održat će redoviti godišnji trilateralni sastanak u četvrtak u slovenskim Goriškim Brdima, priopćeno je u utorak s Pantovčaka. Kako je prošli tjedan objavio ured Boruta Pahora, domaćina sastanka, glavna tema bit će budućnost Europske unije.

Predsjednici će razgovarati i o prioritetima austrijskoga predsjedanja Vijećem EU-a te o drugim aktualnim temama. Posebnu će pažnju posvetiti jačanju prijateljskih odnosa među susjednim državama, kao i stanju u jugoistočnoj Europi. Troje predsjednika razgovarat će i o europskoj perspektivi država zapadnog Balkana te o migracijama.

Jedna od tema bit će i obilježavanje 100. obljetnice kraja Prvog svjetskog rata. Navečer će svo troje u Ljubljani nazočiti svečanom koncertu Europskog orkestra mladih Štajerske u prigodi preuzimanja predsjedanja Republike Austrije Vijećem Europske unije.

Jačamo strateško partnerstvo između Izraela i Hrvatske, a dugoročna politička i gospodarska suradnja otvorit će prostor novim investicijama koje će utjecati na razvoj hrvatske obrambene industrije i gospodarstva u cjelini, rekao je u utorak hrvatski ministar obrane u razgovoru sa svojim kolegom po dužnosti tijekom posjeta Izraelu.
Potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević u utorak se sastao s predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom i izraelskim ministrom obrane Avigdorom Liebermanom, priopćeno je iz njegova ministarstva. Razgovor u Tel Avivu bio je prvi susret ministara obrane Hrvatske i Izraela otkako je hrvatska vlada odlučila kupiti višenamjenske borbene avione F-16 Barak.

Razgovarali su o strateškoj suradnji Hrvatske i Izraela, daljnjoj realizaciji projekta nabave višenamjenskog borbenog aviona, proširenju obrambene suradnje s naglaskom na kibernetičku sigurnost, obuku i školovanje.

Također, razgovarali su o mogućnostima buduće suradnje izraelske i hrvatske ratne mornarice, kopnenih vojski te specijalnih snaga, kao i o daljnjem povezivanju obrambenih industrija i perspektive gospodarske suradnje u drugim područjima, navodi se u tekstu. „Prije dvije godine, kada je državi Izrael bilo potrebno, mi smo uputili našu protupožarnu eskadrilu i od tada je ovo naš već četvrti sastanak. Jačamo strateško partnerstvo između Države Izrael i Republike Hrvatske“, izjavio je nakon sastanka ministar Krstičević.

„Strateško partnerstvo te dugoročna politička i gospodarska suradnja otvorit će prostor za nove investicije s utjecajem na razvoj hrvatske obrambene industrije i gospodarstva u cjelini. Razgovarali smo o unaprjeđenju vojno-vojne suradnje, posebno suradnji naših kopnenih i specijalnih snaga te po prvi puta i suradnji na području mornarice, kao i o suradnji na području izobrazbe i cybera. Trebaju nam ta izraelska iskustva u području cybera“, istaknuo je.

Odluka vlade o kupnji izraelskih borbenih aviona otvorila je novu dimenziju, rekao je. „Nama je ta sposobnost strateški važna, to će biti golemi tehnološki iskorak za Hrvatsku vojsku i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Dobili smo priliku surađivati s najboljima i učiti od najboljih kakvo je izraelsko ratno zrakoplovstvo. Taj avion je zauvijek u funkciji mira i sigurnosti na prostoru Republike Hrvatske“, zaključio je Krstičević.

Ministar obrane Izraela Avigdor Liberman zahvalio je hrvatskom kolegi na dolasku. „Vaš posjet Izraelu znak je našeg prijateljstva i naše suradnje. Razgovarali smo o dosadašnjoj i budućoj suradnji te se nadam da ćemo nastaviti s realizacijom svih naših zajedničkih planova“, izjavio je Liberman, čestitajući ujedno Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na dosadašnjem uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Nakon sastanka s izraelskim kolegom, Krstičević se susreo s predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom i s njime razgovarao o globalnim sigurnosnim izazovima s naglaskom na sigurnosnu situaciju u jugoistočnoj Europi i na Bliskom Istoku.

Predsjednik Izraela Reuven Rivlin posjetit će uskoro prvi put Hrvatsku te je s ministrom Krstičevićem razgovarao o predstojećem posjetu Hrvatskoj. Tijekom službenog posjeta Izraelu, ministar Krstičević posjetio je i Memorijalni centar sjećanja na žrtve holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu, gdje je rasplamsao vječni plamen i položio vijenac te odao počast žrtvama te se upisao u knjigu sjećanja. „Na ovom svečanom mjestu koje svjedoči o tragičnoj žrtvi i dubokoj patnji, želim izraziti suosjećanje čitavom židovskom narodu. Želim izraziti i pijetet obiteljima poginulih i uputiti im poruku ohrabrenja jer prijateljski narodi poput mojega neće nikada dopustiti da se ova tragedija zaboravi. Ponosan sam što imam priliku i osobno doprinijeti jačanju prijateljstva Židova i Hrvata, odnosno Hrvatske i Izraela, i uvjeren sam da je pred nama dugo razdoblje zbližavanja i izgradnje vrlo bliskih, bratskih odnosa“, napisao je Krstičević.

Drugog dana službenog posjeta Izraelu potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević posjetio je zrakoplovnu bazu Ramat David na sjeveru Izraela, poručivši kako je vrlo važno da Izraelci hrvatskim pilotima i tehničarima prenesu vrijedna znanja i iskustva, priopćio je u ponedjeljak MORH.
Krstičevića je u Ramat Davidu primio zapovjednik izraelske baze u kojoj se nalaze tri eskadrile izraelskih F-16 višenamjenskih borbenih aviona, a tamo je 9. travnja pukovnik Željko Ninić kao prvi hrvatski pilot poletio u izraelskom F-16, navodi se u priopćenju.

“Planirano je da izraelski F-16 iz ove baze dođu u Hrvatsku. Naš je san 2020. godine na hrvatskom nebu vidjeti dva aviona i nadam se da ćemo to ostvariti. Sada smo u fazi pripreme ugovora, selekcije pilota i tehničara koji će sljedeće godine krenuti na obuku u Izrael”, rekao je Krstičević.

Prijelaz s druge na četvrtu generaciju borbenih zrakoplova veliki je tehnološki iskorak za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Imamo mogućnost raditi s najboljima i vrlo je važno da nas Izraelci mentoriraju, da hrvatskim pilotima i tehničarima prenesu vrijedna znanja i iskustva, naglasio je hrvatski ministar obrane.

Pukovnik Ninić, koji je bio u Krstičevićevoj pratnji, također je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku ponovno doći u bazu koja je “dom izraelskih F-16-ica”, te što se nastavlja proces koji vodi zaključivanju ugovora i početku obuke osoblja na izraelskim višenamjenskim borbenim avionima F-16.

“Osobno i profesionalno sam vrlo sretan što sam dio ovog projekta. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Eskadrila borbenih aviona dobivaju izvrsno rješenje koje će zadovoljiti sve naše potrebe i mogućnosti. Naši piloti i tehničari jedva čekaju početak obuke i siguran sam da će ovaj avion ispuniti sva naša očekivanja”, kazao je Ninić.

Nije realan scenarij da brodovi s migrantima počnu pristajati u hrvatske luke, jer bi to bilo protivno međunarodnom pravu, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković prije početksa summita EU-a na kojem je ključna tema pitanje migracija.
“Znate da po međunaradnom pravu te brodove, kada se uoče, treba odvesti u najbliže luke. To su međunarodne obveze i s te strane ne vidim da je takav scenarij realan”, rekao je premijer Plenković, odgovarajući novinarima na pitanje je li moguće da brodovi s migrantima počnu pristajati u hrvatske luke.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ponavlja da na ovom summitu nije moguće postići konsenzus o rješavanju pitanja migracija i azila, stoga kaže da je potrebno naći rješenje s onim zemljama koje to žele kroz bilateralne sporazume.

Na upit je li Njemačka kontaktirala hrvatsku vladu u vezi s tim, Plenković je rekao da je bilo kontakata na diplomatskoj razini, ali bez konkretnih dogovora.”Mi razgovoramo o poboljšanju sedam zakonskih prijedloga koji se odnose na reviziju Dublinske uredbe. Po toj uredbi moguće je sklapati bilateralne sporazume koji bi omogućili kvalitetniju suradnju među državama članicama kada je riječ o sekundarnoj migraciji. Došlo je do određenih kontakata na diplomatskoj razini, ali nikakvih konkretnih dogovora nije bilo”, rekao je Plenković.

Čelnici zemalja članica okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na jednom od najkompliciranijih summita u novije vrijeme zbog novih napetosti oko migracija, trgovinskih razmirica sa Sjedinjenim Državama, potrebe za daljnjim reformama euro-zone i stoga se ne isključuje mogućnost da se prvi dan summita odulji do ranih jutarnjih sati u petak.

Migracije su ponovno u središtu pozornosti, iako to uopće ne odgovara stanju na terenu. Naime, broj ilegalnih ulazaka u Europsku uniju pao je za 95 posto u odnosu na vrhunac krize u listopadu 2015., zahvaljujući nizu mjera koje su poduzete da se zaustavi i uspori priljev migranata.

Stvari su se zaoštrile kada ni Italija ni Malta nise dopustile pristajanje na svojim obalama dvaju brodova s migrantima pokupljenim ispred libijske obale i nakon što se Merkel našla pod unutarnjerpolitičkim pritiskom zbog najava ministra unutarnjih poslova i predsjednika sestrinske stranke CSU s kojom je CDU u uniji Horsta Seehofera da će početkom srpnja zatvoriti granice Njemačke za one migrante i tražitelje azila koji su već registrirani u nekoj od zemalja EU-a.

Nova talijanska vlada, koalicija populističkog Pokreta pet zvjezdica i desne Lige, ne želi više snositi teret prihvata migranata i traži promjenu Dublinske uredbe, koja kaže da za obradu zahtjeva za azilom odgovorna ona zemlja članica u kojoj je migrant stupio na teritorij EU-a.

Zbog toga je došlo i do napetosti između Njemačke i Italije, jer Rim zamjera Berlinu da se brine samo za sekundardna kretanja migranata, kada oni prelaze iz jedne u drugu zemlju članicu, a nedovljno se zauzima za raspodjelu tereta njihova prihvata na vanjskim granicama EU-a.

Komisija je još prije dvije godine predložila da se zadrži načelo po kojem je za obradu zahtjeva za azil i dalje odgovorna zemlja prvog ulaska, ali samo do kada teret ne postane prevelik. U slučajevima velikog priljeva migranata, po Komisijinu prijedlogu, aktivirao bi se mehanizam raspodjele migranata po obvezujućim kvotama, koje bi se utvrdile po objektivnim kriterijima. Međutim, te kvote nikako ne žele prihvatiti zemlje Višegradske skupine, Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk naglasio je u svom pozivnom pismu čelnicima zemalja članica da je za “preduvjet za istinsku migracijsku politiku da Europljani doista odlučuju tko ulazi na europski teritorij”.

“Neuspjeh u ispunjavanju toga cilja bio bi manifestacija naše slabosti i, povrh svega, stvorio bi se dojam da Europa nema vanjskih granica. Ljudi u Europi očekuju od nas, i to dulje vrijeme, da pokažemo odlučnost u našem djelovanju s ciljem vraćanja osjećaja sigurnosti. Oni to ne žele zato što su iznenada postali ksenofobni i žele se ograditi zidom od ostatka svijeta, nego zato što je posao svake političke vlasti da provodi zakon, štiti svoj teritorij i granice”, napisao je Tusk.

Tusk upozorava da se neodlučnošću daju argumenti populističkim pokretima, koji nude laka rješenja za komplicirane probleme. “Vidjeli smo stvaranje novih političkih pokreta, koji nude jednostavne odgovore na najkompliciranija pitanja. Jednostavne, radikalne i privlačne. Migracijska kriza im daje sve više argumenata, a sve više ljudi počinje vjerojavati da je samo vlast čvrste ruke, u antieuropskom i antiliberalnom duhu, s tendencijom prema otvorenonoj autoritarnosti, sposobna zaustaviti val ilegalnih migracija”, ističe Tusk.

Merkel je u svom obraćanju Bundestagu u srijedu rekla je da bi “pitanje migracija moglo postati sudbinsko pitanje Europske unije“. Među zemljama članicama postoji suglanost oko vanjske dimenzije migracija to jest, oko zaštite vanjskih granica, ali nema ni približnog konsenzusa oko unutarnje dimenzije, sekundarnih kretanja, kada migranti nakon ulaska na teritorij EU-a, kreću u drugu državu članicu, prema ciljanoj destinaciji, a to je najčešće Njemačka.

Premijer Plenković očekuje dugu i zahtjevnu raspravu. “Hrvatski je stav da je dobro da krenemo u realizaciju drugog dijela dogovora s Turskom, dakle financijskih obveza EU-a i podržavamo dodatnu spremnost za davanje sredstava za fond za afričke zemlje. Dakle, jačanje vanjske dimenzije migracijske politike, to je ono što je u ovom trenutku najbitnije, snaženje kontrola na vanjskim granicama EU-a, za Hrvatsku je to ključno jer ukoliko su vanjske granice dobro čuvane onda će nezakonitih migracija kroz naš teritorij, odnosno pokušaja, biti sve manji”, rekao je Plenković.

“Bitno je da pokušamo ostvariti konsenzus jer je samo europsko rješenje kojeg će se svi pridržavati jedini način za rješavanje izazova koji su pred nama i koji su s nama zadnjih nekoliko godina. Očito je da će zbog demografskih trendova, siromaštva, ratova i nefunkcionirajućih država u Africi i na Srednjem istoku taj trend biti i dalje prisutan”, rekao je.

Plenković je također podržao zaključke Vijeća za opće poslove koje tvrdi da je otvorilo put za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Makedonijom za godinu dana, ako ostvare traženi napredak.

“Drago nam je da je otvoren put za Makedoniju i Albaniju na sastanku ministara u Vijeću općih poslova. U toj raspravi Hrvatska je dala važan doprinos. Hrvatska je spremna dati svu potrebnu potporu, svo iskustvo koje je stekla u proširenju kao i političku potporu u tom procesu. Nakon summita iz Sofije Hrvatska će 2020. tijekom svog predsjedanja biti domaćin sljedećeg summita EU-zapadni Balkan upravo da bi dala poticaj procesu s našim susjedima”, rekao je Plenković.

Predsjednik talijanske vlade Giuseppe Conti zaprijetio je u četvrtak da će uložiti veto na zaključke susreta na vrhu EU-a posvećenog migrantskom pitanju ne ispune li se zahtjevi Italije.
“Očekujemo djela. Ovaj susret na vrhu bit će izbor i spreman sam snositi sve njegove posljedice”, upozorio je Conte nakon dolaska u Bruxelles gdje održava summit.

Odgovarajući na pitanje hoće li uložiti veto ako se ne ispune ti zahtjevi, Giuseppe Conti je rekao: “O tome neću ni razmišljati, ali ako se to dogodi, s moje strane, nećemo prihvatiti zaključke”.

Talijanski populistički premijer je podsjetio da je popis zahtjeva podnio na neformalnom susretu s petnaesterim kolegama prošle nedjelje u Bruxellesu. “Italija je pripremila prijedlog za koji mislimo da je razuman jer u cijelosti odgovara duhu i načelima na kojima počiva Europska unija”, istaknuo je Conte.

“Na susretima s čelnicima drugih zemalja članica čuo sam mnoge izjave solidarnosti. Očekujemo da se te riječi pretoče u djela”, istaknuo je.

“Italiji više ne trebaju riječi, nego konkretna djela. Sad je trenutak: u tom smislu ovaj susret mora biti jasan izbor između dvaju putova”, upozorio je.

Malteška vlada poduprla je osnivanje udruge za poticanje razvoja islamskih financija a najavila je i zakone koji bi olakšali razvoj tog sektora u sklopu nastojanja otočne zemlje da privuče poslovanje tvrtki s Bliskog istoka.

Malteška udruga za islamske financije (MIFA) povezat će se s vladama, institucijama, multilateralnim organizacijama, tijelima za određivanje standarda, agencijama i regulatorima, kazao je Silvio Schembri, državni tajnik u ministarstvu financijskih usluga, digitalne ekonomije i inovacija, na konferenciji o kriptovalutama i njihovoj budućnosti. “Mi ćemo kao vlada razmotriti nacrte amandmana na postojeće zakone koji će islamskim financijskim institucijama omogućiti koristi od snažnijih veza s zemljama članicama EU-a, pored drugih mogućnosti”, dodao je malteški dužnosnik.

Glavni tajnik MIFA-e kazao je tom prilikom da se u kontekstu predstojećeg izlaska Velike Britanije iz Europske unije otvara mogućnost da MIFA pozicionira Maltu kao europski centar islamskih financija, piše malteški Independent. “Zahvaljujući pravima na otvaranje ogranaka u EU i članstvu Malte u Commonwealthu Malta također može igrati ulogu vrata na tržišta Commonwealtha širom svijeta. Ona je zapravo epicentar za pola milijarde ljudi u Europi i Sjevernoj Africi te u široj regiji Bliskog istoka”, kazao je čelnik udruge prema pisanju malteškog Independenta.

Financijskim kompanijama koje posluju u duhu islama zabranjena je naplata kamata i monetarne špekulacije, a procjenjuje se da na globalnoj razini raspolaže aktivom u iznosu većem od 2.000 milijardi dolara. Usluge iz područja islamskog bankarstva nude se na tržištima zemalja Bliskog istoka, Afrike i jugoistočne Azije.

Dosadašnji pokušaji privlačenja islamskih financija i bankarstva na Maltu uključuju uvođenje indeksa islamskih dionica na Malteškoj burzi u 2016. godini. Malteški regulator za financijski sektor izdao je 2011. godine smjernice o islamskim investicijskim fondovima u 2011. godini. Malta je prva država EU-a koja je to učinila, primjećuje Reuters.