Geopolitika

Norveški obavještajci

Rusija je počela raspoređivati taktičke brodove s nuklearnim oružjem u Baltičkom moru po prvi put u posljednjih 30 godina, objavila je norveška obavještajna služba u svom godišnjem izvješću.

Ratni brodovi Sjeverne flote redovito su izlazili na more s nuklearnim oružjem tijekom ere Hladnog rata, ali ovo je prvi put da je moderna Ruska Federacija učinila isto, dodaje se u izvješću.

Iako Rusija također ima podmorničke sposobnosti, protusatelitsko oružje i kibernetičke sposobnosti koje bi mogle ugroziti Norvešku i vojni savez NATO-a, taktičko nuklearno oružje je “posebno ozbiljna prijetnja u nekoliko operativnih scenarija u kojima bi zemlje NATO-a mogle biti uključene”, stoji u izvješću.

Norveška obavještajna služba također je napomenula da se ne može isključiti eskalacija lokaliziranog rata u širi sukob koji uključuje SAD, NATO i Norvešku.

Agencija je ocijenila da će Rusija održavati, modernizirati i razvijati svoj nuklearni arsenal, ali da se u nadolazećim godinama ne očekuju značajnije promjene u ruskoj nuklearnoj doktrini.

Analiza

Rušenje golemog kineskog balona uz obalu SAD-a, nakon čega je uslijedilo obaranje dvaju manjih objekata iznad Aljaske i Kanade te drugog iznad Michigana u nedjelju, izazvalo je zabrinutost za sigurnost Sjeverne Amerike i dodatno zategnulo odnose s Kinom.

Priča počinje krajem siječnja, kada je divovski kineski balon, za koji su američki dužnosnici rekli da je balon za nadzor, lebdio danima američkim nebom prije nego što ga je 4. veljače oborio borbeni zrakoplov F-22 u blizini obale Južne Karoline.

Kina je inzistirala na priči da balon provodi istraživanje vremena, piše Klix.

Pentagon je rekao da je balon imao gondolu veličine tri autobusa koja je težila više od tone, bio je opremljen s više antena i imao solarne ploče dovoljno velike da napajaju nekoliko senzora za prikupljanje obavještajnih podataka.

Zatim su u petak, 10. veljače, američki borbeni zrakoplovi oborili još jedan objekt u blizini sjeverne Aljaske, priopćila je vojska, dodajući da je to bilo “unutar američkog suverenog zračnog prostora iznad američkih teritorijalnih voda”. Nedostajao mu je bilo kakav pogonski ili kontrolni sustav, rekli su dužnosnici.

U subotu je američki mlažnjak F-22, koji su naručile SAD i Kanada, oborio “zračni objekt na velikim visinama” iznad središnjeg kanadskog teritorija Yukon, oko 100 milja (160 km) od američke granice, rekavši da je let predstavljao prijetnja civilima. Kanada ga je opisala kao cilindričnog i manjeg od početnog balona. Kanadska ministrica obrane Anita Anand odbila je spekulirati je li potječe iz Kine.

Dužnosnici su drugi i treći objekt opisali kao veličinu Volkswagenove Bube.

U nedjelju je američki predsjednik Joe Biden naredio američkim ratnim zrakoplovima da obore neidentificirani objekt iznad jezera Huron u Michiganu.

Objekt je opisan kao osmerokutna struktura sa žicama koje vise s njega i nije se smatrao vojnom prijetnjom bilo čemu na zemlji, ali bi mogao predstavljati opasnost za civilno zrakoplovstvo jer je letio na oko 6000 metara, rekao je dužnosnik.

Čelnik većine u američkom Senatu Charles Schumer, kojeg je Bidenova administracija izvijestila nakon incidenta u Yukonu, rekao je nedjelju prije incidenta na jezeru Huron da su prethodna dva objekta vjerojatno bili baloni, “ali puno manji od prvog”, oba su letjela otprilike 12 000 metara. Samo se prvi slučaj do sada pripisuje Pekingu.

Zapovjednik američke vojske zadužen za zračni prostor Glenn Vanherck rekao je u nedjelju da ne može utvrditi kako su posljednja tri objekta oborena u posljednja tri dana ostala u zraku, dodavši da ih nije s razlogom nazvao balonima.

Vojni timovi koji rade iz aviona, brodova i mini-podmornica pretražuju plitke vode kod Južne Karoline tražeći prvi objekt, a vojne slike pokazuju izvlačenje velikog komada balona. FBI nosi ostatke na analizu.

Operacije izvlačenja drugog objekta nastavljaju se na morskom ledu u blizini Deadhorsea na Aljasci. “Arktički vremenski uvjeti, uključujući hladan vjetar, snijeg i ograničenu dnevnu svjetlost igraju važnu ulogu”, rekla je vojska.

Timovi za izvlačenje uz podršku kanadskog patrolnog zrakoplova CP-140 traže ostatke trećeg objekta u Yukonu, rekao je Anand u subotu.

Pentagon je rekao da FBI blisko surađuje s kanadskom policijom.

Očekuje se da će američko vojno osoblje opremljeno posebnom ronilačkom opremom dizajniranom za ekstremno hladne vode jezera Huron u Michiganu biti brzo raspoređeno u potragu za dijelovima uništenog četvrtog objekta.

Sjedinjene Države su rekle da su baloni dio “flote” koja se proteže na pet kontinenata. Neki analitičari kažu da bi to mogao biti početak velikog kineskog nadzora usmjerenog na strane vojne kapacitete prije mogućih akutnih napetosti oko Tajvana u nadolazećim godinama.

Analitičari kažu da američke i kanadske obavještajne agencije cijelo vrijeme primaju ogromne količine neobrađenih podataka i da su neke općenito pregledale kako bi se usredotočile na prijetnju od nadolazećih projektila, a ne na spore objekte poput balona.

“Sada ih, naravno, tražimo. Pa mislim da vjerojatno pronalazimo još stvari”, rekao je Jim Himes, vodeći demokrat u Odboru za obavještajne poslove Zastupničkog doma, za NBC.

Pentagon je rekao da pomnije proučava radar od otkrića balona.

Dužnosnici su rekli da se sada zna da su tri balona nakratko letjela iznad teritorija SAD-a za vrijeme administracije Donalda Trumpa, ali u to vrijeme nisu bili otkriveni, a jedan ranije za vrijeme Bidenovog mandata.

SAD je otkazao posjet američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena Kini, koji je trebao stabilizirati ozbiljno zategnute odnose, i sankcionirao šest kineskih tvrtki za koje se vjeruje da podupiru vojne programe špijunskih balona.

Kina je osudila rušenje prvog balona, rekavši da je time “ozbiljno prekršena međunarodna praksa”. Zadržalo je pravo “upotrijebiti potrebna sredstva za rješavanje sličnih situacija”.

Kinezi nisu reagirali na najnovije pucnjave, prenosi The Guardian, prenosi portal Klix.

Guardian

Filipini su odobrili SAD-u prošireni pristup svojim vojnim bazama, uvelike pojačavajući prisutnost Washingtona u regiji. Washington će dobiti pristup četiri dodatne vojne baze u “strateškim područjima zemlje”, priopćio je u četvrtak filipinski Odjel za nacionalnu obranu, ne navodeći lokacije.

Prošireni pristup popunit će ključnu prazninu u američkom pozicioniranju u regiji, kažu analitičari, i omogućiti bolje praćenje kineskih aktivnosti u Južnom kineskom moru i u blizini Tajvana, prenosi Guardian.

Dogovor je sklopljen prema Sporazumu o poboljšanoj obrambenoj suradnji (EDCA) koji SAD-u dopušta pristup filipinskim bazama za zajedničku obuku, skladištenje opreme i zaliha te izgradnju objekata, ali ne i za uspostavljanje stalne prisutnosti. SAD već ima pristup pet lokacija.

Aranžman će ojačati američku prisutnost u Indo-Pacifiku, gdje ima vojne sporazume sa zemljama koje se protežu od Japana i Koreje na sjeveru, do Tajlanda i Filipina i, na jugu, Australije. Američki dužnosnici ranije su komentirali da je pozicioniranje američke vojne opreme u Aziji bilo “previše orijentirano” prema sjeveroistočnoj Aziji.

U svojoj izjavi, filipinski Odjel za nacionalnu obranu rekao je da će Washington izdvojiti više od 82 milijuna dolara za ulaganja u infrastrukturu u pet prethodnih baza kojima je dobio pristup. “Filipinsko-američki savez je izdržao test vremena i ostaje čvrst”, navodi se.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je na redovitom brifingu za novinare u četvrtak da SAD jača svoje vojno raspoređivanje u regiji “iz vlastitih sebičnih interesa i s mentalitetom nulte sume”.

Mao Ning optužio je SAD za “pogoršanje regionalnih napetosti i ugrožavanje regionalnog mira i stabilnosti” i rekao da druge zemlje u regiji trebaju biti oprezne jer ih SAD “iskorištava”.

U kineskim državnim medijima, izvještavanje se usredotočilo na procjene da SAD širi svoje vojno prisustvo u regiji “kako bi se suprotstavio Kini”, te da bi Filipini trebali voditi računa o balansiranju svojih odnosa s obje zemlje.

Američki ministar obrane Lloyd Austin je tijekom posjeta Manili razgovarao sa svojim filipinskim kolegom Carlitom Galvezom Jr. i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Eduardom Añom, kao i s predsjednikom zemlje Ferdinandom Marcosom Jr.. Opširno je objavljeno da su SAD tražile pristup bazama na Luzonu, dijelu Filipina koji je najbliži Tajvanu, i na otoku Palawan, kopnu najbližem spornom otočju Spratly u Južnom kineskom moru.

Takva su mjesta bila vrijedna iz dva razloga, rekao je Denny Roy, viši suradnik u East-West Centru, na havajskom Honolulu. “Oni su zemljopisno blizu dvjema gornjim žarišnim točkama koje uključuju Kinu, Tajvan i Južno kinesko more”, rekao je. “Među ostalim, dodatna područja gdje SAD može unaprijed postaviti snage pomažu smanjiti koncentraciju mnogo snaga na malom broju mjesta koja bi mogla biti ranjiva na kineske raketne napade”, dodao je.

Lokacija u Luzonu omogućila bi SAD-u pružanje operativne i logističke podrške Tajvanu, ako je potrebno, rekao je Herman Kraft, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Filipina. Za sada bi se pristup najvjerojatnije koristio u svrhu nadzora, dodao je.

Karika koja je nedostajala
Prošireni pristup ispunjava kariku koja nedostaje u smislu pozicioniranja SAD-a u regiji koja datira iz 1991. godine, kada su Filipini odbili ratificirati novi sporazum s Washingtonom, svojim bivšim kolonijalnim vladarom, prisilivši SAD da napusti zemlju, rekao je Kraft. “Jugoistočna Azija je uvijek više-manje označavala prazninu za SAD,” rekao je Kraft. “Imaju sporazum o raspoređivanju sa Singapurom, ali on je mali”, napomenuo je.

Odnosi sa SAD-om pogoršali su se pod prethodnim predsjednikom Rodrigom Duterteom, koji je jednom rekao da je “vrijeme da se kaže zbogom” SAD-u i zaprijetio da će ukinuti bilateralni sporazum koji uključuje posjete američkih trupa. Postoji osjećaj, rekao je Kraft, da Marcos, koji je preuzeo dužnost prošle godine, “želi uspostaviti više kooperativan, a manje konfrontirajući odnos sa Sjedinjenim Državama”.

Blinken će tijekom posjeta Kini razgovarati o ratu u Ukrajini
SVIJET

31. sij 2023
    1
    Ova objava dolazi usred zabrinutosti oko kineske samopouzdanosti u spornom Južnom kineskom moru, glavnom potencijalnom žarištu. Filipini, kao i Vijetnam, Malezija i Bruneji polažu pravo na dijelove mora, dok Peking tvrdi da ima suverenitet nad gotovo cijelim morem.

U izvješću Azijske inicijative za pomorsku transparentnost pri Centru za strateške i međunarodne studije utvrđeno je da je kineska obalna straža održavala gotovo svakodnevne ophodnje na ključnim dijelovima Južnog kineskog mora 2022. te da je njezina prisutnost bila “snažnija nego ikad”.

Izvješće, koje je analiziralo podatke sustava automatske identifikacije komercijalnog pružatelja usluga MarineTraffic, pokazalo je da se broj kalendarskih dana u kojima je plovilo kineske obalne straže patroliralo ključnim značajkama povećao u cijelosti u usporedbi s podacima iz 2020. Proučavane značajke uključivale su mjesta Second Thomas Shoal, Luconia Shoals, Scarborough Shoal, Vanguard Bank i otok Thitu.

Za njemačke medije

Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber zalaže se za strožu europsku politiku useljavanja i među ostalim predlaže podizanje ograde na vanjskim granicama Europske unije, prenose njemački mediji u nedjelju.

“Ograde su uvijek posljednje sredstvo, ali one su nužne svugdje tamo gdje krijumčari ljudi krše europske zakone. Tamo gdje nije moguće spriječiti ilegalnu migraciju potrebne su nam ograde“, rekao je predsjednik EPP-a i potpredsjednik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Manfred Weber u razgovoru za medijsku grupu Funke.

On je kao mjesta gdje bi se ova mjera mogla primjenjivati naveo istočne granice Europske unije, Sredozemlje te posebice granice Bugarske i Grčke s Turskom.

“EU mora ponovno preuzeti u ruke kontrolu Sredozemlja”
Weber se zalaže i za „temeljitu promjenu“ postupka podnošenja zahtjeva za azilom što se po njemu, ne bi pod svaku cijenu trebalo događati unutar EU-a.

“Mislim da mora biti moguće na vanjskim granicama provoditi brzu provjeru toga ima li netko pravo na azil ili ne. Ako migranti dolaze iz trećih, sigurnih zemalja poput Turske, onda mora biti moguće ove provjere obavljati i tamo“, smatra Weber.

On je također predložio uspostavljanje ureda EU-a u zemljama poput Tunisa ili Egipta gdje bi se provodila provjera uvjeta za stjecanje azila za izbjeglice iz Afrike.

Weber je povodom izvanrednog samita Europskog vijeća početkom veljače rekao kako EU mora ponovno preuzeti u ruke kontrolu Sredozemlja.

“Uz svo dužno poštovanje privatnog angažmana spašavanja izbjeglica na moru, to je domena državnih organa. Mi ne smijemo privatizirati migrantsku politiku“, rekao je Weber.

On je ukazao i na teški položaj njemačkih gradova i općina koje se iznova suočavaju s velikim problemima kod prihvata izbjeglica.

“Zemlje EU-a slijepo koračaju u jednu novu i veliku migracijsku krizu“, rekao je Weber.

On je rekao, s pogledom na izbore za Europski parlament sljedeće godine, kako se ove teme ne smiju prepustiti „desničarskim agitatorima“.

“Njemačkoj potrebno jače usmjeravanje useljavanja”
Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) s kojom CSU tvori Uniju CDU/CSU Friedrich Merz je u intervjuu za nedjeljno izdanje dnevnika Bild rekao kako je Njemačkoj potrebno jače usmjeravanje useljavanja.

“Kad je useljavanje u pitanju mi si moramo postaviti pitanje: Tko nam je potreban? Komu smo mi potrebni? Tko nema pravo na azil, taj mora napustiti zemlju“, zaključio je Merz.

Njemačka se od druge polovice 2022. ponovno suočava s pojačanim priljevom ilegalnih migranata iz zemalja poput Sirije, Afganistana, Iraka i Turske. U nekim dijelovima zemlje jača i otpor građana gradnji novih prihvatnih kapaciteta za izbjeglice.

Švedskoj uskratio odobrenje

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan natuknuo je da bi mogao podržati članstvo Finske u NATO savezu, dok je Švedskoj uskratio odobrenje. “Ako bude potrebno, možemo poslati drugačiju poruku glede Finske”, rekao je Erdogan u govoru u nedjelju navečer, prenosi turska novinska agencija Anadolija.

Turski predsjednik dodao je kako će “Švedska biti šokirana ako pošaljemo drugačiju izjavu u vezi s Finskom”, istodobno upozorivši Helsinki da ne čini iste “pogreške” kao Stockholm.

Dvije nordijske zemlje su poslije desetljeća neutralnosti prošle godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u.

Da bi postale dio Saveza moraju dobiti odobrenje svih članica, a Turska zasad to odbija učiniti, navodeći sigurnosne razloge. Od tada traju diplomatski pregovori kako bi se odgovorilo na strahove Ankare.

Erdogan je prošli tjedan rekao da Švedska ne može računati na potporu Ankare nakon što je desničarski ekstremist zapalio Kuran u blizini turskog veleposlanstva u Stockholmu.

Turska dvije države optužuje i da podržavaju zabranjenu Kurdistansku radničku partiju (PKK) i paravojsku sirijskih Kurda YPG.

Mađarska, članica NATO-a, također još uvijek nije odobrila članstvo Švedske i Finske.

Poruka premijera

Njemački kancelar Olaf Scholz je izjavio da njegova država Ukrajini neće isporučiti borbene avione te je istakao ono što smatra da je jedini način da se okonča rat u Ukrajini.

U intervjuu za list Tagesspiegel je poručio da je neprihvatljivo nadmetanje u isporuci oružja, a nakon što je Ukrajina zatražila da se napravi koalicija za borbene avione, koju bi činile američke letjelice F-16 i F-35, Eurofighter, Tornados, francuski Rafale i švedski Gripen. O ovome je govorio nekoliko dana nakon što je Njemačka odlučila da ipak isporuči tenkove njemačke proizvodnje Leopard 2.

“Činjenica da smo tek donijeli odluku o (slanju tenkova) i da se sve više raspravlja o tome, to djeluje neozbiljno”, rekao je Scholz.

Prema njegovim riječima, NATO nije u ratu protiv Rusije i neće dozvoliti eskalaciju. Potvrdio je da je spreman ponovo razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a posljednji put su razgovarali u decembru prošle godine.

Smatra da je razgovor nužan, ali je naglasio da je agresija Rusije na Ukrajinu neprihvatljiva i da će se situacija riješiti samo ako se ruska vojska povuče iz Ukrajine.

Sjedinjene Američke Države su najavile da će tokom ovoga tjedna vrlo pažljivo razmotriti isporuku aviona. Nizozemski mediji su objavili da će vlada ove države također razmotriti isporuku aviona F-16 ako ih Ukrajinci zatraže. Ministar obrane Nizozemske Wopke Hoekstra je tokom nedavne parlamentarne rasprave istakao da će vlada na takav zahtjev gledati s “otvorenim umom”.

Zahtjev Vijeća Europe

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) jednoglasno je u četvrtak zatražila uspostavu posebnog međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu za procesuiranje ruskih i bjeloruskih političkih i vojnih čelnika koji su “planirali, pripremali, inicirali ili izvršili” ruski agresorski rat protiv Ukrajine.

“Bez njihove odluke o vođenju ovog agresorskog rata protiv Ukrajine, ne bi bilo zločina koji iz njega proizlaze, kao ni razaranja, smrti i štete proizašle iz rata, uključujući i zakonite ratne radnje”, objavila je skupština.

Na plenarnoj sjednici odobrena je rezolucija temeljena na izvješću švicarskog parlamentarca Damiena Cottiera.

Takav sud trebalo bi “odobriti i poduprijeti što je više moguće država i međunarodnih organizacija, a posebice Opća skupština Ujedinjenih naroda”, navodi se u rezoluciji.

Vijeće Europe treba preuzeti aktivnu vodeću ulogu i pružiti konkretnu potporu, dodaje se.

Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu osnovana nakon Drugog svjetskog rata za zaštitu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Europi. Trenutno ima 46 država članica, nakon što je Rusija istupila iz članstva u ožujku prošle godine.

Poruka proizvođača oružja

Šef njemačkog proizvođača oružja Rheinmetalla strastveni je lovac i u uredu drži male modele tenkova, a zbog rata u Ukrajini našao se u žarištu pozornosti i postao važna karika u tektonskom pomaku u njemačkoj politici naoružavanja.   

U utorak Armin Papperger podigao je procjenu prihoda Rheinmetalla u ovoj godini budući da bi tvrtka trebala osigurati lavovski dio od 100 milijardi eura koji kancelar Olaf Scholz planira potrošiti na modernizaciju Bundeswehra.

U srijedu kancelar Scholz ipak je odlučio u Ukrajinu poslati tenkove Leopard koje Rheinmetall proizvodi u suradnji s Krauss-Maffei Wegmannom. Nakon toga njegova dionica dosegnula je rekordnu vrijednost, a tržišna kapitalizacija poskočila na nekih 10 milijardi eura.

Njemački ustav zabranjuje isporuku oružja u ratne zone, ali Scholz je u govoru u Bundestagu nakon ulaska ruskih oružanih snaga u Ukrajinu krajem veljače prošle godine najavio zaokret u njemačkoj politici, šaljući Ukrajini pomoć, uključujući i oružje.  

Ruska invazija na Ukrajinu poboljšala je poslovnu perspektivu Rheinmetala, ali promjena je puno dublja, tvrdi Papperger,

“Nekada su nas ljudi vrijeđali i prijetili nam. Danas mi govore i pišu: ‘Hvala Bogu što Vas imamo'”, pripovijeda šef Rheinmetalla u razovoru za tjednik Stern, objavljenom ovog tjedna.

“Oružje može napraviti strašne stvari, ali strašne stvari mogu se dogoditi i ako ga nemate, kao što upravo imamo prilike vidjeti u Ukrajini”, naglašava Papperger, inženjer koji je u Rheinmetall došao 1990. godine.

Kompanija je osnovana daleke 1889. godine i proizvodila je streljivo za Njemačko carstvo, a bila je ključan dobavljač oružja za njemačku vojsku i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, kada je privremeno nacionalizirana.

Danas proizvodi tenkove Leopard, oklopne transportere Puma i Marder i nekoliko vrsta streljiva, ali i automobilske dijelove i vjetroturbine.

Ukrajini je Rheinmetall izravno isporučio sustave protuzračne obrane, streljivo, vojne kamione i poljsku bolnicu, a mogao bi poslati i 139 tenkova Leopard modela 1 i 2.

Njih 29 modela 2A4 moglo bi stići u Ukrajinu već u travnju ili svibnju, dodali su.

Šef Rheinmetalla ima poruku i za vladu u Berlinu.

Vojni budžet težak 100 milijardi eura trebao bi se u što kraćem roku pretvoriti u konkretne narudžbe, naglašava.

Jens Stoltenberg

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg očekuje da će države članice saveza povećati svoj cilj izdvajanja za obranu, koji trenutno iznosi 2 posto BDP-a, kada se sastanu na samitu u Vilniusu u srpnju, rekao je on za njemački list Die Welt.

Cilj za sve države članice NATO saveza jest da godišnje 2 posto vrijednosti svog BDP-a ulažu u obranu. Države članice NATO-a obvezale su se još 2014. godine da će povećati izdvajanja za obranu od najmanje 2 posto BDP-a do 2024. godine te najmanje 20 obrambenog proračuna za opremu oružanih snaga.

“Pretpostavljam da će postojati novi cilj za obrambenu potrošnju kada se sastanemo na samitu NATO-a u Vilniusu u srpnju ove godine”, rekao je Jens Stoltenberg za Welt. “Cilj od dva posto bio je za jedno desetljeće, dakle do 2024., pa ga sada moramo ažurirati.”

Stoltenberg je izjavio da još ne može reći što će se države članice dogovoriti. “Ali pretpostavljam da će to biti ambiciozniji cilj nego dosad, jer svi vide da moramo više ulagati”, dodao je.

Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, mnogi su saveznici povećali svoje vojne izdatke.

Povodom Dana sigurnosti

Vladimir Putin, predsjednik Rusije, rekao je da je situacija u regijama Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, koje su djelomično pod ruskom okupacijom, izuzetno teška.

“Želio bih posebno istaknuti jedinice sigurnosnih agencija koje su počele djelovati u novim regijama Rusije. Da, sada vam je teško, situacija u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, u regijama Hersonu i Zaporožju je iznimno teško. Ali ljudi koji tamo žive nadaju se vama, vašoj zaštiti – građani Rusije”, rekao je u čestitki službenicima sigurnosti povodom njihova profesionalnog dana koji se obilježava 20. prosinca.

Putin je nazvao dužnošću tajnih službi učiniti sve kako bi osigurali maksimalnu sigurnost građana i zaštitili njihova prava i slobode. Također je obećao osigurati nove postrojbe sa suvremenom opremom i naoružanjem, kao i iskusnim osobljem.

Putin je također pozvao na jačanje rada sigurnosnih agencija u ključnim područjima usred pojave novih prijetnji i naredio specijalnim službama da drže pod stalnom kontrolom mjesta masovnog boravka građana, strateške objekte prometne i energetske infrastrukture.

“Od protuobavještajnih agencija, uključujući vojsku, sada se traži maksimalna pribranost, koncentracija snaga. Potrebno je strogo suzbijati akcije stranih specijalnih službi, brzo identificirati izdajnike, špijune i sabotere”, rekao je Putin.

Također je zatražio jačanje rada granične službe FSB-a, nazivajući granicu “najvažnijom, ključnom granicom za osiguranje sigurnosti zemlje”, koja mora biti pouzdano pokrivena.

Rusija je održala lažne referendume u dijelovima ukrajinskih teritorija koje drži pod okupacijom i sada te teritorije smatra sastavnim dijelom Ruske Federacije. Većina zemalja svijeta odbacila je ove rezultate referenduma.

Okupacijske ruske snage nemaju apsolutnu kontrolu niti nad jednom od četiri ukrajinske regije koje je ispitala Rusija, au razdoblju nakon referenduma izgubile su glavni grad regije Herson.