Geopolitika

Dvojica dužnosnika
Američko ministarstvo obrane razmatra zahtjev američke vojske o slanju još 5000 vojnika na Bliski istok zbog sve većih napetosti s Iranom, rekla su dvojica američki dužnosnika.

Teheran i Washington ovog su mjeseca zaoštrili retoriku, nakon odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da pokuša posve ukinuti iranski izvoz nafte i ojačati američku vojnu nazočnost u Zaljevu reagirajući time na navode iranske prijetnje.

Dužnosnici, koji su željeli ostati neimenovani, rekli su za Reuters da je zahtjev stigao iz središnjega zapovjedništva američke vojske, dodavši da nije jasno hoće li Pentagon taj zahtjev i odobriti. Pentagon od američkih zapovjedništava diljem svijeta redovito dobiva – i odbija – zahtjeve za slanje dodatnih snaga.

Jedan od dužnosnika rekao je da bi ti dodatni vojnici služili u obrambene svrhe. Nije poznato hoće li bilo kakav zahtjev na kraju biti upućen i Bijeloj kući. Čini se da je to najnoviji zahtjev za slanje dodatnih vojnika nakon, kako su američki dužnosnici rekli, uvjerljivih prijetnji iz Irana američkim snagama i interesima na Bliskom istoku.

SAD nije javno pokazao nikakve dokaze o tome o kakvoj je prijetnji riječ. Pentagon je odbio komentirati. “Što se tiče dugoročne politike, nećemo raspravljati, niti spekulirati o mogućim budućim planovima i zahtjevima za slanjem vojnika”, rekla je glasnogovornica Pentagona Rebecca Rebarich.

Ministar obrane Patrick Shanahan rekao je u utorak da su mjere koje je poduzeo Pentagon, premda je prijetnja iz Irana i s Bliskog istoka ostala velika, “zaustavile” mogućnost napada na američke snage.

Američka vojska ubrzala je razmještanje nosača zrakoplova na Bliskom istoku te je poslala bombardere i raketne sustave Patriot na to područje. Trump je upozorio da će se Iran suočiti s “jakim snagama”, budu li napadnuti američki interesi na Bliskom istoku. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je u srijedu da će iranska mladež svjedočiti propasti Izraela i američke civilizacije.

Jutarnji list
Izvješće Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, objavljeno ovih dana u Beču, zemlje Zapadnog Balkana prokazuje kao eldorado za unosne poslove niza kriminalnih bandi koje najčešće ne znaju ni za granice niti za nacionalnu pripadnost, piše u četvrtak Jutarnji list.

Organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Ženevi predanim je radom više desetaka stručnjaka, suradnika i novinara na terenu prikupila podatke o aktivnostima i punktovima organiziranoga kriminala u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Njihov raport upućuje na razgranatu terensku mrežu mafijaških klanova koja je klasični proizvod korumpiranih vlasti i gospodarske nestabilnosti na tradicionalno tranzitnom i strateški bitnom području. Švercom narkotika, cigareta, oružja, ukradenih automobila i ljudi ostvaruju se zarade koje premašuju stotine milijuna eura, a krajnja destinacija sve krijumčarene robe je Zapadna Europa. Prema kojoj put vodi preko Hrvatske, navodi Jutarnji list.

Ključnom “poslovnom” vrlinom Zapadnog Balkana definira se njegov dobar položaj između Afganistana, kao najvećega svjetskog proizvođača opijuma, i EU kao najvećega heroinskoga tržišta. Ova je regija, međutim, procijenjena i kao sve značajnije mjesto infiltracije kokaina u Europu, i to onoga latinoameričke proizvodnje koji se uvozi preko Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Da Balkanci nisu samo trgovci, nego i proizvođači opojnih supstanci, dokument argumentira primjerom Albanije kao najveće zemlje proizvođačice kanabisa na kontinentu, piše dnevnik.

Navode da izvješće globalne antikriminalne udruge locira cijeli niz pograničnih gradova prema Hrvatskoj kao glavne hot-spotove nezakonitih operacija.

Zanimljivo je da je najveći broj njih u političkom carstvu Milorada Dodika, ali i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Punktovi u istočnome dijelu BiH, oko Bijeljine i Zvornika, specijalizirani su navodno za šverc migranata, krivotvorenog novca, lažnih modnih brendova, ali i droge i automobila. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije jedan je od značajno propusnih ventila gdje je na glasu izražena korumpiranost lokalnih carinika. Glavna kriminalna zona, koja Hrvatsku čini naročito izloženom mafijaškim poslovima, smještena je, prema ovom dokumentu, u Trebinju.

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog kriminala u doglednoj budućnosti prognozira dodatno jačanje poslova regionalne mafije kroz velike infrastrukturne projekte poput gradnje jadranskojonske autoceste, navodi Jutarnji. Dodaju i da organizacija procjenjuje kako postoji opravdan rizik da Zapadni Balkan postane digitalna slijepa točka u europskom dvorištu, a time i potencijalna baza za cyber napade i špijunažu zone EU.

Posredovanje
Francuska i Njemačka su u utorak ponovo posredovale u smirivanju krize između Rusije i Vijeća Europe istaknuvši da je Moskvi “mjesto” u toj organizaciji.

Emmanuel Macron i Angela Merkel su rekli Vladimiru Putinu da je “Rusiji ondje mjesto i naglasili važnost brzog pronalaženja rješenja kako bi ostala u toj organizaciji sa svim pravima i obvezama koji joj pripadaju”, priopćila je Elizejska palača nakon telefonskog razgovora troje čelnika.

Francuska je prije nekoliko dana preuzela predsjedanje Vijećem Europe gdje ima tešku zadaću da tu paneuropsku organizaciju koja se bavi zaštitom ljudskih prava izvuče iz krize s Rusijom. Parlamentarna skupština Vijeća Europe je 2014. oduzela ruskim izaslanicima pravo glasa želeći tako kazniti Rusiju zbog aneksije Krima. Moskva je odgovorila povlačenjem svojih predstavnika i od 2017. više ne uplaćuje u godišnji proračun Vijeća Europe.

Po pravilima Vijeća, zemlja članica koja ne uplaćuje u zajednički proračun može biti isključena za dvije godine, što bi u slučaju Rusije vrijedilo od lipnja. To znači da Moskva u lipnju ne bi sudjelovala u izboru novog glavnog tajnika organizacije, što bi za Rusiju značilo odlazak iz Vijeća.

Ministri su u petak 17. svibnja u opreznoj izjavi poručili da “žele da (na lipanjskom zasjedanju) sudjeluju izaslanstva svih zemalja članica”. Emmanuel Macron i Angela Merkel su u istom razgovoru pozvali ruskog predsjednika Vladimira Putina da “Rusija učini sve kako bi stvorila uvjete za dijalog” na istoku Ukrajine, priopćeno je iz ureda francuskog predsjednika.

Dvoje čelnika su “istaknuli da je došao trenutak da se donesu odluke kojima će se prekinuti sukob na istoku Ukrajine koji opterećuje veze Rusije i EU-a”, navodi se u priopćenju. Troje čelnika su razgovarali dan nakon stupanja na dužnost novog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je naslijedio sukob u kojemu je u pet godina izginulo gotovo 13.000 ljudi.

Renata Dwan
Opasnost od korištenja nuklearnog oružja danas je najviša od Drugog svjetskog rata i tom “hitnom” pitanju svijet mora ozbiljnije pristupiti, ocijenila je u utorak UN-ova stručnjakinja za sigurnost.

Renata Dwan, direktorica UN-ova instituta za istraživanje razoružanja (UNIDIR) rekla je da sve države s nuklearnim oružjem imaju programe nuklearne modernizacije. Situacija s kontrolom oružja mijenja se, djelomice i zbog strateškog natjecanja između Kine i Sjedinjenih Država, rekla je.

Tradicionalni dogovori o kontroli naoružanja urušavaju se jer se javljaju novi tipovi ratova, raste broj oružanih skupina i privatnih snaga te zbog novih tehnologija koje brišu granicu između napada i obrane, rekla je.

Kako su razgovori o razoružanju u zastoju već dva desetljeća, 122 države potpisale su sporazum o zabrani nuklearnog oružja, djelomice iz frustracije, a djelomice zbog prepoznavanja opasnosti, ističe Dwan.

Vrijeme je da istinski priznamo, a “mediji su to pitanje propustili staviti u žižu – da je opasnost od nuklearnog rata sada osobito visoka, a opasnosti od korištenja nuklearnog oružja, zbog nekih od čimbenika koje sam navela, najveće su dosad od Drugog svjetskog rata”, istaknula je.

Sporazum o zabrani nuklearnog oružja (Treaty for the Prohibition of Nuclear Weapons) podržala je Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), dobitnica Nobelove nagrade za mir 2017.

Sporazum je do sada ratificiralo 23 od ukupno 50 država potrebnih da bi stupio na snagu. No sporazumu se oštro protive Sjedinjene Države, Rusija i druge koje posjeduju nuklearno oružje.

Kuba je također ratificirala sporazuma 2018., 56 godina od raketne krize u kojoj je je svijet bio najbliže nuklearnom ratu. Svijet je tih 13 dana tijekom hladnog rata strepio od nuklearnog sukoba između Moskve i Washingtona.

Svijet ne bi smio zanemariti opasnost od nuklearnog oružja, smatra Dwan i ocijenjuje da je to hitno pitanje kojim se Vijeće sigurnosti UN-a ne bavi dovoljno.

Američki State Department objavio je u utorak da imaju naznake da je vladajući režim Bashara al-Assada koristio kemijsko oružje, uključujući i klor, na sjeverozapadu Sirije, te da će Washington i njegovi saveznici reagirati brzo i na odgovarajući način.

“Nažalost, imamo naznake da je Assadov režim ponovno koristio kemijsko oružje, uključujući navodni napad klorom na sjeverozapadu Sirije 19. svibnja. Još uvijek prikupljamo informacije o tom incidentu, ali ponavljamo naše upozorenje da će SAD i njegovi saveznici reagirati brzo i na odgovarajući način ako je Assadov režim koristio kemijsko oružje”, priopćila je glasnogovornica State Departmenta Morgan Ortagus.

Ona je kazala da je navodni napad kemijskim oružjem dio oružane kampanje snaga sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, te da se time krši primirje u pokrajini Idlib gdje se nalazi nekoliko milijuna civila. “Napadi režima protiv zajednica na sjeverozapadu Sirije moraju prestati. SAD ponavlja upozorenje, koje je predsjednik Donald Trump prvi puta objavio u rujnu 2018., da bi napad na demilitariziranu zonu u Idlibu zaprijetio destabilizaciji regije”, kaže se u priopćenju State Departmenta.

Za vrijeme Trumpova predsjednikovanja SAD su dva puta bombardirale Siriju, u travnju 2017. i u travnju 2018., zbog navodnog korištenja kemijskog oružja od strane Assadovog režima.

Iranska kriza
Donald Trump je Iranu zaprijetio potpunim uništenjem. Predsjednik Minhenske konferencije o sigurnosti Wolfgang Ischinger je predložio održavanje međunarodne mirovne konferencije kako bi se spriječilo izbijanje rata.

Wolfgang Ischinger je na čelu minhenske konferencije o sigurnosti duže od deset godina. Konferencija je u međuvremenu postala vodeći svjetski forum za pitanja vanjske i sigurnosne politike. Ischinger ima bogato diplomatsko iskustvo kao njemački veleposlanik u Londonu i Washingtonu. On je dao intervju za najtiražniji njemački dnevni list „Bild” koji je Ischingerov glavni zahtjev iz razgovora istaknuo i na naslovnu stanicu: Njemačka kancelarka Angela Merkel se zajedno sa političkim vođama u Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD, Kini Rusiji treba založiti za održavanje međunarodne mirovne konferencije kako ne bi eskalirao konflikt između Irana i SAD.

Ischinger je za „Bild” rekao da će, ukoliko dođe do takvog samita, „iranski predsjednik sigurno morati dva puta razmisliti hoće li odbiti takvu ponudu za razgovor”. On smatra da postoji velika opasnost od eskalacije. „Dovoljna je možda i najmanja iskra ili vojni nesporazum pa da cijela stvar eksplodira”, smatra Ischinger i dodaje da u Washingtonu očito postoje različita mišljenja o tome ima li daljnja eskalacija zaista smisla. „Mnogi sigurno ne žele još jedan oružani sukob u Zaljevu s desecima tisuća američkih vojnika. To je šansa za diplomaciju. Možda posljednja da se spasi sporazum s Iranom.”

Sukob se u posljednje vrijeme do te mjere zaoštrio da se Iran više ne osjeća vezanim uz dijelove nuklearnog sporazuma postignutog s SAD-om, Francuskom, Velikom Britanijom, Kinom, Rusijom i Njemačkom. SAD, koje su ugovor raskinule još prije godinu dana, pooštrile su sankcije i pojačale svoje vojno prisustvo u regiji. Zbog toga vanjskopolitički stručnjak Kluba zastupnika stranke Zeleni u njemačkom parlamentu Omid Nouripour smatra da Europa sada pod hitno mora biti aktivna. Ischingerova inicijativa je dobra: „Svaki prijedlog za okončanje prekida komunikacije između Irana i SAD-a je dobar prijedlog. Sve drugo vodi u rat”, izjavio je Omid Nouripour za DW.

Još za vrijeme rasprave vođene u četvrtak u Bundestagu je bilo jasno da mnogi vanjskopolitički stručnjaci svih stranaka smatraju da je opasnost od izbijanja rata velika. Situaciju takvom vidi i poslanik CDU-a u Evropskom parlamentu Elmar Brok. Međutim, on je skeptičan u pogledu toga hoće Ischingerova inicijativa zaista biti uspješna ako i dođe do susreta. On je za DW izjavio: „O čemu treba biti pregovarano? SAD kažu: nuklearni sporazum je beskoristan. Iran mora popustiti i u drugim oblastima. S druge strane Iran kaže: Mi se držimo nuklearnog sporazuma i ničeg drugog.”

Brok dodaje da su situaciju otežale sankcije i pritisak SAD-a na europske tvrtke da ne posluju s Teheranom. „Zapadna trgovina s Iranom je u prvom polugodištu smanjena za 50 posto. To je dramatično. Ako pogledamo ekonomsku situaciju u Iranu, jasno je da predsjednik Rohani više nema podršku tvrdolinijaša.”

Direktorica trusta mozgova „Njemačko društvo za vanjsku politiku” (DGAP) Daniela Schwarzer smatra da je Europa sada obavezna djelovati. „Europljani moraju uložiti velike napore na obje strane kako bi ih uvjerili da sjednu za jedan stol. Međutim, to nije isključeno. Tako funkcionira diplomacija”, izjavila je Schwarzer za DW.

Nakon dugotrajnih pregovora sporazum s Iranom je stupio na snagu početkom 2016. Njegova osnovna namjera je da Iran obustavi svoj nuklearni program, a zauzvrat će se Zapad, Kina i Rusija odreći sankcija. Otkako je SAD prije godinu izašao iz sporazuma, konflikt se zaoštrava, piše DW.

Izgurati oporbu
Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro u ponedjeljak je predložio prijevremene izbore za Nacionalnu skupštinu koju vodi oporbeni čelnik Juan Guaido i jedino je tijelo čiji je legitimitet priznala većina zapadnih zemalja.

“Izjasnit ćemo se na izborima … predložit ćemo izbore za Nacionalnu skupštinu”, rekao je u ponedjeljak Maduro na skupu svojih pristaša. Oporba je osvojila većinu u Nacionalnoj skupštini 2015. i sljedeći izbori za tu instituciju predviđeni su za kraj 2020.

Maduro nije, predloživši prijevremene izbore, rekao točan datum kada bi se oni po njemu trebali održati. U govoru na provladinom skupu Maduro je rekao: “Ozakonit ćemo jedinu instituciju koja nije bila ozakonjena u zadnjih pet godina”.

Guaido, čelnik Nacionalne skupštine, u siječnju se pozvao na ustav kako bi preuzeo dužnost privremenog predsjednika nakon što je ponovni izbor predsjednika Madura 2018. proglasio nelegitimnim.

Većina zapadnih zemalja priznala je Guaidoa kao zakonitog čelnika države. Maduro je pobijedio na izborima prošle godine ali su oni uvelike ocijenjeni nepoštenima. Maduro Guaidoa optužuje za organiziranje državnog udara uz potporu SAD-a protiv njegove socijalističke administracije te kaže kako će se suočiti s pravdom.

Vojni savez
NATO mora se usredotočiti na osiguranje vlastita teritorija, a ne samo na inozemne misije, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak tijekom posjeta tenkovskoj brigadi u sjevernoj Njemačkoj.

Na vojnom poligonu u Muensteru kancelarka je obećala osigurati sredstva potrebna njemačkoj vojsci da ispuni obveze u okviru NATO-a. Izazovi za NATO su i u Europi osim zadaća koje provodi u inozemstvu kao što su Afganistan i Mali, rekla je.

Podsjetila je na rusko pripojenje poluotoka Krima 2014. zbog čega je i uspostavljena NATO-ova vojna formacija Vrlo visokog stupnja spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force, VJTF). “S obzirom na iskustvo koje smo tada proživjeli, nova situacija se pojavila koja zahtijeva obranu saveza”, rekla je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u ponedjeljak je preuzimjući dužnost rekao da je njegov prioritet okončati rat na istoku zelje,. Njemačka želi u suradnji s Francuskom pomoći Ukrajini da vrati svoj teritorijalni integritet, rekla je Merkel. Pošto je 2019. preuzela od Italije zapovjedništvo nad VJTF-om, njemačka 9. Panzerlehrbrigade jezgra je te sile od 8000 ljudi koju čine i pripadnici Francuske, Belgije, Luksembruga, Češke, Latvija i Litve.

Merkel je rekla da je Njemačka “već znatno povećala financijsku potrošnju za Bundeswehr zadnjih godina” te će “unatoč ograničenim mogućnostima tako i nastaviti u budućnosti, jer to naši partneri od nas očekuju”. Američki predsjednik Donald Trump oštro je kritizirao Njemačku jer nije ispunila obvezu u okviru NATO-a o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu.

Vijeće sigurnosti UN-a
Europljani i Amerikanci su u ponedjeljak blokirali sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o jeziku u Ukrajini, koji je tražila Rusija na dan stupanja na dužnost novog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zeleneskija.

Protiv sastanka se izjasnilo 6 zemlja, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Belgija i Sjedinjene Države. Pet zemalja je glasalo za sastanak i to Rusija, Kina, Južnoafrička Republika, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, a četiri su bile suzdržane Indonezija, Bjelokosna Obala, Peru i Kuvajt.

Tijekom prethodnih glasanja Vijeća sigurnosti nitko nije raspolagao pravom veta. U pismu krajem prošlog tjedna ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzia je tražio održavanje tog hitnog sastanka i spomenuo ukrajinski zakon o korištenu ukrajinskog kao nacionalnog jezika, u čemu Moskva vidi izravno kršenje duha i slova odrebdi sporazuma iz Minska iz 2015. koje su potvrđene rezolucijom UN-a.

Taj zakon, koji treba stupiti na snagu sredinom srpnja, je 25. travnaj izglasao parlament i već tada ga je Rusija osudila. Zakon proširuje kvote ukrajinskog jezika u audio-vizualnim medijima. Rusija je zatražila taj sastanak bez prethodne najave, kritizirao je francuski veleposlanik u UN-u Francois Delattre, u objašnjenju francuskog odbijanja sastanka. “Tim sastankom se pokušava dovesti u nepriliku predsjednika Zelenskija”, upozorio je, a to su stajalište podržale Njemačka, Poljska i Sjedinjene Države.

“Nema rusko-ukrajinskog sukoba”, odgovorio je Nebenzia i rekao da je kriza na istoku Ukrajine ukrajinski problem. On je upozorio da bi stupanjem zakona o jeziku na snagu došlo do “prisilne ukrajinizacije na istoku zemlje”, gdje živi rusofona manjina. On je također ocijenio da je zakon u suprotnosti s ukrajinskim ustavom. Pitanje jezika je teško u Ukrajini koja je bila u sastavu Ruskog carstva i SSSR-a i gdje je korištenje ukrajinskog bilo ograničeno ili ponekad i zabranjeno.

Korištenje ukrajinskog je napredovalo nakon pada Sovjetskog Saveza 1991., i još više od 2014. i početka krize s Rusijom. Ta zemlja s blizu 45 milijuna stanovnika ima veliku rusofonu zajednicu na istoku i jugu zemlje.

Večernji list donosi diplomatsku bilješku 
ostoji, naravno, određena šansa da će sud za ratne zločine optužiti Tuđmana – rekao je, 6. svibnja 1999., američki predsjednik Bill Clinton njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu u povjerljivom razgovoru o kojemu je sačinjena diplomatska bilješka, koja je tek nedavno deklasificirana, a Večernji ju je list prvi od hrvatskih medija otkrio u arhivi američkog State Departmenta.
 P

Taj razgovor između lidera dviju zapadnih zemalja koje su se pokazale kao najveće saveznice Hrvatske u borbi za neovisnost i u obrani od velikosrpske agresije predstavlja dosad najeksplicitniji javno dostupan dokaz iz vrha međunarodne politike o tome da je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio vrlo blizu toga da ga Haag optuži za ratne zločine. Clinton nastavlja objašnjavati Schröderu: – U ranim danima Bosne, nakon što je Tuđman vidio da Milošević doslovno prolazi nekažnjeno za ubojstva, odlučio je da i on također može raditi isto. Bio je to nesveti (neprirodni, op. a.) savez. Trebale su nam otprilike dvije godine, počevši od 1994., da okrenemo Tuđmana od savezništva s Miloševićem prema savezništvu s Bošnjacima. To nam je, naravno, koristilo. Konfederacija je uzela drugu frontu u ratu, Armija BiH je ojačala boreći se s Hrvatima, osvojili su teritorij i potom smo mi s NATO-om bombardirali. Stoga, kako god bilo, imamo određenih problema s Hrvatskom, ali mislim da možemo smisliti način da to funkcionira – zaključuje tadašnji američki predsjednik, piše Večernji list.

Prije no što će spomenuti Tuđmana kao mogućeg haaškog optuženika, predsjednik Clinton navodi još dva razloga zbog kojih Hrvatska nije sklona regionalnoj suradnji. – Prvo (Hrvatska, op. a.) ne želi biti ponovno dio Jugoslavije. Drugo, s obzirom na svoj zemljopisni položaj, ona se vidi kako brže napreduje prema Zapadu nego ostali i stoga možda ne bi željela biti vezana za regiju – kaže Clinton i upravo tada, pod “treće”, spominje gore citiranu rečenicu o Tuđmanu i Haagu.

Miroslav Tuđman, zastupnik u Hrvatskom saboru i sin prvog hrvatskog predsjednika, smatra da ne treba preveliku pozornost davati ovoj američkoj diplomatskoj bilješci razgovora Clintona i Schrödera, koji je očito vođen u trenutku kad se pokušavala stvoriti regionalna suradnja kojoj se Tuđman protivio i u trenutku kad se još nije znalo hoće li u Haagu biti podignuta optužnica protiv Miloševića, pa su neki imali potrebu relativizirati Miloševićevu krivnju optuživanjem drugih. – Bila je u jednom trenutku i teza da će se protiv Izetbegovića podići optužnica. To je očito bilo u duhu razmišljanja: ako idemo optužiti Miloševića, onda ćemo i drugu dvojicu. Teza da su svi podjednako krivi i da treba relativizirati – kaže Miroslav Tuđman.
– Meni je dobro poznat stav haaškog tužiteljstva da bi oni optužili predsjednika Tuđmana. Mislim da se to može jasno vidjeti ne samo u izjavama Carle Del Ponte, poput one za CNN iz 2001., gdje je rekla da je optužnica protiv Tuđmana bila pripremljena, nego se može vidjeti i u optužnicama za Oluju i protiv šestorke, gdje je eksplicitno imenovan kao član UZP-a. Tako da mi ovo nije nikakva vijest – kaže Luka Mišetić, odvjetnik koji je u Haagu obranio generala Antu Gotovinu.

Voice of Europe
Novo istraživanje o stavovima prema migracijama diljem Europe otkrilo je da više od polovice Šveđana govori kako ne žele vidjeti svoju zemlju da prima više izbjeglica, što je čini jednom od najskeptičnijih zemalja što se tiče migracije.

Oko 8.000 ljudi u Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Italiji, Belgiji, Francuskoj i Švedskoj postavljeno je niz pitanja u anketi YouGov-a, uključujući: “Slažete li se s tvrdnjom: ‘Moja zemlja ne bi trebala primati više izbjeglica iz područja sukoba.’?”, na što je 51 posto švedskih ispitanika odgovorilo potvrdno, izvješćuju španjolske novine El Pais.

Dok su Poljska i Italija bile podjednake s 53 posto što se tiče potvrdnog odgovora na to pitanje, švedski broj nadmašio je onaj Mađarske, nacije koja je poznata po snažnoj politici protiv masovne migracije, koji je iznosio 49 posto.

Više od trećine, 35% posto ispitanika diljem zemalja uključenih u istraživanje, izjavilo je da je migracija najvažnije pitanje s kojim se danas suočava Europska unija, ali samo 14 posto je izjavilo da je EU riješila migracijsku krizu iz 2015. i 2016. godine na zadovoljavajući način.

Nasuprot tome, 41 posto Nijemaca govori da bi pozdravilo dolazak još izbjeglica unatoč činjenice da su bili najveći udomitelji migranata tijekom vrhunca migrantske krize te izazova rastućeg kriminala, povećane državne potrošnje i nedostatka kulturne i ekonomske integracije.

Za Švedsku, migracija je bila ključno pitanje na izborima još od vrhunca migrantske krize 2015. godine, uključujući i nacionalne izbore 2018. godine, prema sličnim istraživanjima provedenim prošle godine, piše Voice of Europe