Geopolitika

Emmanuel Macron je 6. studenog potaknuo tu raspravu predloživši da Europa “izgradi svoju vojsku”. To je razljutilo Donalda Trumpa koji je Macronov prijedlog ocijenio “uvredljivim”, uoči svog dolaska u Francusku na komemoraciju obljetnice završetka Prvog svjetskog rata. Francuski predsjednik je poslije htio umiriti Donalda Trumpa ustvrdivši da prijedlog nije bio uperen protiv Sjedinjenih Država. “Zapravo nam treba jedan, snažan i stručan zapovjedni sustav, ne možemo resurse dijeliti popola”, istaknuo je Stoltenberg.

Po njegovim riječima, “za zemlju kao što je Njemačka bilo bi potpuno besmisleno dopustiti da NATO i EU budu suparnici jer je Njemačka, kao i većina drugih članica NATO-a, ujedno i članica EU-a. “Ne bi bilo pametno da zemlje članice dviju organizacija odluče imati dva zapovjedna sustava i preklapaju se s NATO-ovim zadaćama”, opetovao je Stoltenberg.

“Veći europski napori na polju obrane su u redu, ali to ne smije umanjiti snagu prekoatlantske veze”, zaključio je.

Predsjednik Erdogan je u subotu prvi put službeno potvrdio postojanje “snimaka” o Khashoggijevu ubojstvu, dodajući da je Ankara poslala te dokumente nekolicini saveznika, pa tako i Washingtonu, Berlinu, Parizu i Londonu. Za razliku od demantija iz Pariza, kanadski premijer Justin Trudeau je u ponedjeljak potvrdio da su kanadske službe preslušale spomenute snimke i da su “u cijelosti informirane o onome što je Turska poslala”.

Njemačka je pak spomenula “razmjenu između njemačke i turske tajne službe”, ne navodeći druge pojedinosti. Premda Erdogan u subotu nije otkrio potankosti o sadržaju snimaka, glasila bliska vlasti u Ankari već tjednima pišu o audiosnimci Khashoggijeva ubojstva. Slučaj je podigao buru u čitavom svijetu i potamnio je ugled Saudijske Arabije, napose prijestolonasljednika Mohammeda ben Salmanea, poznatog kao “MbS”.

Khashoggi, kritičar saudijskog prijestolonasljednika koji je stvarni vladar u zemlji, ubijen je prošlog mjeseca u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Erdogan tvrdi da je to ubojstvo naređeno s “vrha” saudijske vlasti.

Hamas je objavio da je incident počeo kada su napadači iz civilnog automobila u vožnji otvorili vatru na skupinu njegovih naoružanih militanata, ubivši jednog njihovog zapovjednika. Pripadnici Hamasa krenuli su u potjeru za automobilom koji je pojurio prema granici. Tijekom potjere izraelski zrakoplovi ispalili su više od 40 projektila na to područje, po očevicima.

Poginulo je najmanje sedmero ljudi, među kojima četvorica militanata, uključujući zapovjednika Hamasa Nura Baraka, objavio je Hamas. Izraelska vojska objavila je da je u akciji poginuo jedan izraelski vojnik, a jedan je ozlijeđen.

Izrael je ponovno pokrenuo taktiku napada na pojedine zapovjednike Hamasa, što nije činio već godinama i što bi moglo izazvati jačanje napetosti duž granice. Nasilje na granici često je otkako su Palestinci započeli tjedne prosvjede 30. ožujka. Egipat, Katar i UN pokušavaju dogovoriti dugotrajan prekid vatre.

 “Mislim da je to najgore rješenje”, rekla je bivša ministrica obrazovanja Justine Greening za BBC radio, smatrajući kako nema nikakva izgleda da Mayin plan prođe u parlamentu. “Ostavlja nas s manje utjecaja, manje kontrole nad pravilima koja moramo poštivati”, dodala je Greening, koja je podržavala ostanak u EU na referendumu 2016.

Osim zagovornika ‘tvrdog’ Brexita, May napadaju i proeuropljani. Jo Johnson, mlađi brat vodećeg zagovornika Brexita i bivšeg ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona, u petak je podnio ostavku na dužnost u vladi, tražeći da se organizira novi referendum kako bi se zaustavilo njezin plan za Brexit.

Britanski ministar za zaštitu okoliša Michael Gove, istaknuti zagovornik Brexita, stao je, međutim, u obranu Mayinih nastojanja da postigne kompromis, kazavši za BBC TV: “Premijerka nastoji postići najbolji mogući dogovor za Britaniju.”

Glavni europski pregovarač za Brexit rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu ministrima 27 država članica da čeka znak od May da je osigurala dovoljno glasova za prolazak sporazuma o razdruživanju u britanskom parlamentu.

Ako ga ne dobije do srijede, poseban summit u studenome na kojem bi trebao biti potvrđen sporazum o razlazu neće se dogoditi, kazali su europski izvori. Potencijalni summit mogao bi se održati 24. i 25. studenoga, ako dođe do pomaka. Ako sporazum o razdruživanju ne prođe u britanskom parlamentu, Britaniju očekuje kaotični Brexit bez sporazuma, pad Mayine vlade, novi izbori ili novi referendum. Zagovornici ‘tvrdog’ Brexita smatraju da bi izlazak iz EU-a bez sporazuma kratkoročno bio štetan, ali da bi dugoročno bio bolji od poštivanja EU pravila još desetljećima.

Globalni kompakt odobrile su u srpnju sve članice UN-a osim Sjedinjenih Država, koja su se povukle prošle godine. Sastavljen je nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata.

Međutim, desničarske vlade u Mađarskoj i Austriji priopćile su da neće potvrditi konačni dokument na svečanosti u marokanskome gradu Marakešu u prosincu zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije.

Nakon toga Mađarskoj i Austriji pridružile su se Poljska, Češka i Bugarska. I u Hrvatskoj je taj dokument izazvao prijepore na relaciji između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i vlade.

Bugarska se pridružila u ponedjeljak rastućem broju članica Europske unije koje se protive Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, tzv. Marakeškoj deklaraciji. Globalni kompakt odobrile su u srpnju sve članice UN-a osim Sjedinjenih Država, koja su se povukle prošle godine. Sastavljen je nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata.

Međutim, desničarske vlade u Mađarskoj i Austriji priopćile su da neće potvrditi konačni dokument na svečanosti u marokanskome gradu Marakešu u prosincu zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije. Poljska, Češka a sada i Bugarska također ne namjeravaju potvrditi Marakešku deklaraciju. “Stajalište je bugarske vlade da se neće pridružiti UN-ovom Globalnom kompaktu o migracijama”, rekao je zamjenik čelnika GERB-a, vladajuće stranke desnog centra, Cvetan Cvetanov nakon sastanka šefova koalicije.

GERB-ov protumigrantski koalicijski partner Ujedinjeni domoljubi snažno se protivi Marakeškoj deklaraciji i tvrdi da ona ugrožava nacionalne interese. Bugarski parlament raspravljat će o tom dokumentu u srijedu.

Bugarska, koja je na jednoj od glavnih migracijskih ruta s Bliskog istoka u zapadnu Europu, je rekla kako već poduzima mjere za zaustavljanje ilegalnih migracija i zaštitu vanjske granice Europske unije.

Istaknula je kako su na otvaranju pariškog mirovnog foruma govorili francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, čelnici država koje su bile na različitim stranama i u Prvom i Drugom svjetskom ratu, a danas zajedno rade na projektu Europske unije. Govorio je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, čelnik najveće i najbrojnije međunarodne organizacije. “Protiv opasnosti s kojima se danas susrećemo, od terorizma preko siromaštva, nejednakosti, neukosti, klimatskih promjena, protiv toga se ni jedna država ne može boriti sama nego moramo raditi zajedno”, istaknula je hrvatska predsjednica, ističući upravo poruke koje su uputili i Macron i Merkel i Guterres.

Dodala je kako je “obavila jako puno poslova na marginama skupa”. Istaknula je da je razgovarala s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ruskim Vladimirom Putinom o bilateralnim odnosima, te da je predsjedniku Putinu ponovila poziv da posjeti Hrvatsku.

Predsjednica je navela i niz drugih državnika s kojima je kratko razgovarala – kanadskog premijera, turskog predsjednika, predsjednike Austrije, Slovačke, Rumunjske. Posebno je istaknula razgovore s predsjedavajućom Opće skupštine UN-a o konkretnim inicijativama o jednakosti spolova i onečišćenju mora plastikom, o čemu je, kazala je, razgovarala i s monegaškim princom.

Grabar Kitarović je sudjelovala na jednom panelu Pariškog mirovnog foruma koji je nazvala “iznimno zanimljivim” jer su mladi ljudi na njemu predstavili četiri konkretna projekta kako rješavati probleme, od neutjecanja na izbore kroz društene mreže do zaštite oceana. “Moja je osnovna poruka bila da mladi nastave raditi, jer mladi su lideri budućnosti i sada kreiraju agendu budućnosti. Drago mi je da prepoznaju probleme i rade na rješenjima”.

Grabar Kitarović je knjižnici Pariškog mirovnog foruma darovala ep Judita Marka Marulića, naglasivši da “taj prvi hrvatski umjetnički ep poklanja ovoj knjižnici mira kao uspomenu na hrabru i odlučnu heroinu koja je žrtvovala svoj život za svoju domovinu, svoj narod, za slobodu i mir koje smo i danas, stoljećima kasnije kao temeljnu vrijednost dužni podariti našoj djeci, našim potomcima”.

Rekla je da se u tom djelu divi ženi, “heroini koja žrtvuje svoj život za svoju zemlju, slobodu i za mir svoga naroda”. U nedjelju je u Parizu održana središnja proslava stoljeća od kraja Prvog svjetskog rata koja je okupila više od 80 predsjednika država, vlada i međunarodnih organizacija. Poslije podne održan je Pariški forum za mir, događaj koje bi trebao prerasti u redovit godišnji skup, na inicijativu francuskog predsjednika.

Taoci su oslobođeni u području sjeveroistočno od pustinjskog grada Palmire, nakon borbe sirijske vojske s militantima Islamske države. Sirijska je državna televizija rekla kako je riječ o “preciznoj operaciji”.

Šest je drugih taoca iz iste skupine oslobođeno u listopadu. Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) sa sjedištem u Velikoj Britaniji je naveo u kolovozu kako je dio taoca dekapitiran. Sedam godina od početka građanskog rata, predsjednik Bašar al Asad, uz podršku Rusije i Irana, kontrolira više od pola sirijskog teritorija. Islamska država još uvijek kontrolira malo područje na krajnjem istoku Sirije i djelić pustinje na jugu.

“Što nam je ostalo od 1999. i od 2009. i gdje su nam vojska, narod i koji teritorij kontroliramo? Kako da to čuvamo“, upitao je Vučić, naglašavajući kako su za njega ljudi najvažniji. Vučić je, navodeći kako puni suverenitet znači da Srbija uvodi vojsku i policiju na Kosovo, ocijenio da je to neodgovorno. „To je značenje tih riječi. Plašim se da je to neodgovorno. Neću se kockati, a da čuvam naš narod – naravno da hoću. Ali, time što ćete se truditi da ne želite bilo kakav kompromis – plašim se da nećemo imati oko čega praviti kompromise, jer nas je neodgovorna politika dovela u ovu situaciju”, rekao je Vučić za TV Pink iz Helsinkija.

Poslije izvanrednog zasjedanja Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve priopćio je u srijedu navečer kako se puni suverenitet i integritet Srbije na Kosovu „ne smije dovesti u pitanje ni po koju cijenu“, a državne dužnosnike Srbije pozvao da „umjesto na traženju što bržeg sporazuma s Prištinom, više pažnje posvete izgradnji jedne državne i nacionalne platforme” u čijoj bi pripremi sudjelovale sve relevantne institucije društva.

Predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Hashim Thaci sastat će se u četvrtak navečer u Bruxellesu i pod okriljem EU i uz posredovanje šefice eurodiplomacije Federice Mogherini pokušati usuglasiti daljnje korake u dijalogu Beograda i Prištine u normalizaciji odnosa.

Večerašnjem trojnom susretu prethodit će odvojeni razgovori Mogherini s Vučićem i Thacijem, a sastanak u Bruxellesu, uz nedavnu najavu Kosova da će formirati vlastitu vojsku, opterećuje i jednostrana odluka prištinskih vlasti da uvedu carinske pristojbe od 10 posto na robu uvezenu iz Srbije i BiH, što je protivno sporazumu CEFTA. Toj odluci se protivi i EU, tražeći od Prištine da opozove svoju carinsku mjeru.

Ekonomist J. M. Keynes, tada dužnosnik britanskog ministarstva financija, radije je dao ostavku nego da ga se povezuje sa sporazumom koji je i zapovjednik savezničkih snaga francuski maršal Ferdinand Foch opisao kao “dvadesetogodišnje primirje” “Rat koji je trebao okončati sve ratove” pretvorio se u svoju suprotnost. Osiguravši da Njemačka bude ekonomski slomljena i politički ponižena, poslijeratni dogovor posijao je sjeme nacizma i njegovih užasa.

Mnoštvo mirovnih sporazuma nakon Versajskog ponovno je iscrtalo kartu Europe i stvorio toliko budućih sukoba koliko je bilo novih država i granica, od baltičkih preko Čehoslovačke i Jugoslavije do Turske.

Glad, teror i Hladni rat

Ne manje važno, rat poslužio kao inkubator ruskoj revoluciji 1917. godine. Glad i vojni neuspjesi carsku su državu učinili ranjivom na nasrtaj Lenjinovih boljševika, koji će 1922. na teritoriju Carske Rusije uspostaviti Sovjetski Savez, pod vodstvom Vladimir Iljiča Lenjina i komunističke partije. Očajna poljoprivredna politika rezultirala je smrću tri milijuna ljudi od gladi ranih tridesetih godina prošlog stoljeća. Još ih je više stradalo u čistkama Lenjinovog nasljednika, Josifa Visarionoviča Staljina. Petnestak godina nakon završetka Prvog svjetskog rata bilo je dovoljno da se steknu uvjeti za novu podjelu Europe, onu koja će uslijediti nakon Drugog svjetskog rata.

Hladni rat i podjela na sfere pod utjecajem Zapada ili Sovjeta, kao i nestabilna globalna ravnoteža inicirali su mnoštvo sukoba u zemljama u razvoju diljem svijeta. Dok su se dvije glavne pobjednice Prvog svjetskog rata 1919., Britanija i Francuska, natjecale u političkom prestižu, iza leđa im je izranjala nova sila na međunarodnoj sceni, Sjedinjene Države, koje će postati glavna globalna ekonomska, vojna i politička snaga.

Bliski istok

Prvi svjetski rat ostavio je trajni trag i na Bliskom istoku. Ohrabrujući arapsku pobunu, Britanija je ubrzala pad Osmanskog Carstva, njemačkog saveznika u ratu. Rađala se sekularna Turska, a Britanija i Francuska preuzele su poslijeratnu kontrolu nad velikim dijelom arapskog svijeta. Britanija je bila vrlo jasna, kroz Balfuourovu deklaraciju iz 1917. dala je potporu principu osnivanja židovske države na teritoriju Palestine, iako nije upotrijebila riječ ‘država’ već je bila suzdržanija.

Konačno, pad Osmanskog Carstva doveo je do pokolja gotovo milijun i pol Armenaca, što je bio prvi sustavni genocid 20. stoljeća. U Osmanskom carstvu Armenci su smatrani nekom vrstom ruske pete kolone. Turska, nasljednica Osmanskog Carstva, taj genocid do danas niječe. Ratne rane zbog toga još nisu zacijelile i utječu na odnose Armenije i Turske.

Novi društveni poredak

Razdoblje nakon Prvog svjetskog rata bilo je doba brzog društvenog napretka u industrijaliziranom svijetu. Radnički pokreti stvorili su napredak u smislu radnih uvjeta i prava da sindikati predstavljaju svoje članstvo. Žene su napredovale u smislu prava glasa. Rat je donio i val kreativnosti u umjetnosti, poezija je doživjela procvat kroz umjetničke pravce poput dadaizma i kasnije nadrealizma. Američki su vojnici u Europu donijeli jazz, koji je postao ‘soundtrack’ za bijeg od stvarnosti burnog 20. stoljeća.

Brojke koje se odnose na Prvi svjetski rat, završen prije stotinu godina, često je teško utvrditi zbog manjka vjerodostojnih izvora. Različiti povjesničari iznose različite cifre koje su često okvirne i približne.

Francuska agencija France presse prenijela je brojke koje se danas najčešće navode.

– Više od 70 zemalja sudionica –

Brojka je pomalo anakrona, jer mnoge zemlje tada još nisu bile neovisne već dijelovi šest carstava ili kolonijalnih sila: Velike Britanije, Francuske, Rusije, Njemačke, Austro-Ugarske i Osmanskog Carstva.

Zapravo je samo desetak suverenih nacija bilo u ratu u ljeto 1914., a druge su se priključivale postupno, poput Italije 1915. ili Sjedinjenih Država 1917. godine. Ali one zajedno imaju više od 800 milijuna stanovnika, što je polovica svjetske populacije tog doba.

Samo dvadesetak zemalja uspjelo je ostati neutralnima za cijelo vrijeme rata, prije svega u Latinskoj Americi i sjevernoj Europi.

– 70 milijuna vojnika –

Oko dvadeset milijuna ljudi mobilizirano je početkom rata 1914., ali se ta brojka postupno povećavala i u konačnici dosegla do 70 milijuna. Više od osam milijuna mobilizirano je u Francuskoj, 13 milijuna u Njemačkoj, devet milijuna u Austro-Ugarskoj, devet milijuna u Velikoj Britaniji (uključujući kolonije), 18 milijuna u Rusiji, šest milijuna u Italiji, četiri milijuna u SAD-u.

– 10 milijuna žrtava –

Sukob će imati 10 milijuna mrtvih i 20 milijuna ranjenih među vojnicima: Rusija je imala dva milijuna mrtvih (pet milijuna ranjenih), Njemačka dva milijuna (4,2 milijuna), Francuska 1,4 milijuna (4,2 milijuna), Austro-Ugarska 1,4 milijuna (3,6 milijuna), Velika Britanija i njezino carstvo 960.000 (2 milijuna), Italija 600.000 (jedan milijun), Osmansko Carstvo 800.000.

Proporcionalno je najviše stradala Srbija. Imala je 130.000 mrtvih i 135.000 ranjenih, tri četvrtine ukupnog broja vojnika.

Bitke kod Verduna i Somme 1916. imale su 770.000 i 1,2 milijuna mrtvih, ranjenih i nestalih s obje strane. Sami početak rata bio je iznimno krvav: 27.000 francuskih vojnika ubijeno je 22. kolovoza 1914., što je najcrnji dan u povijesti francuske vojske.

Sedamdeset posto žrtava stradalo je od topništva, pet do šest milijuna ostalo je osakaćeno. Bojni otrov prvi je put upotrebljen 1915. i usmrtio je 20.000 ljudi te ostao čvrsto zabilježen u kolektivnom sjećanju na rat.

– Milijuni poginulih civila –

Egzodus, glad, Oktobarska revolucija u Rusiji, te poslijeratni regionalni sukobi odnijeli su, procjenjuju neki povjesničari, pet do 10 milijuna civila. To je brojka koja uključuje i između 1,2 i 1,5 milijuna Armenaca u Osmanskom Carstvu.

I kao da to nije bilo dovoljno, poslije rata stigla je španjolska gripa. Ta je bolest pokosila dodatne desetke milijuna Europljana.

– Ostale brojke –

Šest milijuna zatvorenika, 20 milijuna civila pod okupacijom, 10 milijuna izbjeglica u cijeloj Europi, tri milijuna udovica i šest milijuna siročadi, 1,3 milijarda ispaljenih granata, 10 milijardi pisama vojnika s bojišta svojim obiteljima. Rat je koštao tri ili četiri puta više od ukupnog BDP-a europskih zemalja, koje će iz njega izaći posve opustošene.

Mađarska neće glasati za taj prijedloga na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda koja će se održati sljedeće godine, rekao je o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama iz kojega su se povukle Austrija, Sjedinjene Države, Australija, a mogle bi to učiniti Češka i Poljska.

Szijjarto je zahvalio Austriji što također nije podržala UN-ov kompakt. Austrijski je potpredsjednik uzvratio pohvalama Mađarskoj, koja je prema njegovu mišljenju 2015. postavila primjer kako treba štititi Schengenske granice Europe.

Izvješće “Soros-Sargentini” o stanju ljudskih prava u Mađarskoj koje je u Europskom parlamentu predstavljeno u rujnu Strache je nazvao ništavnim. Ocijeno je da je u procesu prihvaćanja tog dokumenta trebalo uključiti i glasove suzdržanih.

Szijjarto se u utorak susreo s načelnicima austrijskih gradova koji se nalaze duž mađarsko-austrijske granice i s njima razgovarao o uvođenju graničnih ograničenja. Na sastanku u Juri, gradu na zapadu Mađarske, Szijjarto je rekao lokalnim liderima da će poduzeti sve što je moguće kako bi se osiguralo “da se trenutna situacija riješi na odgovarajući način”, prema izjavi ministarstva, javlja agencija MTI.

Mađarski je ministar vanjskih poslova kazao da je ulazak vozilima u Austriju neometan na 29 od 39 graničnih prijelaza. O pravilima ulaska na preostalih deset graničnih prijelaza razgovarat će se idući tjedan na sastanku zajedničke radne skupine.

Rekao je da Austrija ne treba uvoditi nova ograničenja na svojim granicama jer je Mađarska već uvela mjere kojima sprječava ilegalni ulazak. Szijjarto je istaknuo da su obje zemlje dobile sredstava Europske unije za izgradnju dodatnih pet graničnih prijelaza, među kojima se na jednom od njih gradi željeznica.