Geopolitika

Doslovna primjena sankcija

Radi provedbe sankcija EU-a protiv Rusije Litva je ograničila promet robe u rusku eksklavu Kalinjingrad. Moskva sada prijeti Vilniusu „ozbiljnim posljedicama“.

Tko putuje vlakom iz Moskve u Kalinjingrad mora pokazati putovnicu na tri državne granice: ruskoj, bjeloruskoj i litvanskoj. Između ruske matice-zemlje i eksklave Kalinjingrad nalaze se Bjelorusija i Litva. I dokBjelorusija i dalje propušta sve ruske vlakove, Litva odnedavno zabranjuje prolazak onim vlakovima koji prevoze robu čiji je izvoz u Rusiju zabranjen.

Za litvanskog ministra vanjskih poslova Gabrieliusa Landsberigsa to je logična i prije svega legalna provedba sankcija EU-a protiv Rusije. No za ruske političare to je neprijateljska blokada stanovnika regije Kalinjingrad kojom, kako kažu, Litva krši međunarodna pravila o protoku robe, pa čak i ljudska prava.

Riječ je o vlakovima koji, među ostalim, prevoze ugljen, metale, cement, drvo i drugi građevinski materijal – Europska unija je zabranila uvoz svega toga u Rusiju zbog napada na Ukrajinu. Guverner kalinjingradske oblasti Anton Alikhanov kaže da je to i do 50 posto svih roba koje se dovoze u Kalinjingrad.

Šef ruskog Vijeća sigurnosti Nikolai Patrušev, koji je hitno iz Moskve doputovao u rusku eksklavu, zaprijetio je da će Rusija „reagirati na takve neprijateljske akcije”. I dodao da će „odgovarajuće mjere biti razrađene i uskoro primijenjene”. Te mjere će imati „teške negativne posljedice za stanovništvo Litve”, izjavio je Patrušev.

I glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Saharova je zaprijetila da će si Rusija uzeti za pravo da „brani svoje nacionalne interese” ako promet robe neće biti ponovno omogućen u roku od nekoliko dana. Ni Patrušev niti Saharova nisu naveli o kojim se konkretnim mjerama radi.

Ta ruska kritika u Litvi nailazi na nerazumijevanje. Gintautas Bartkus sa Sveučilišta u Vilniusu u razgovoru za Deutsche Welle kaže da svaka članica EU-a ima obvezu učiniti sve što je potrebno kako bi se primijenile sankcije. Ne radi se o blokadi regije Kalinjingrad jer se ne sprječava prolaz svim teretnim vlakovima, kaže on i dodaje da putnički vlakovi i dalje prometuju bez problema. Bartkus ističe da su sankcije upravo zato donesene da „zemlja, protiv koje su proglašene, osjeti što je moguće više negativnih posljedica”.

Politolog Linas Kojala iz Centra za istočnoeuropska istraživanja u litvanskom glavnom gradu okrivljuje Moskvu da zloupotrebljava djelomičnu zabranu tranzita za svoje svrhe: „Ruska strana dobro zna da sankcije ograničavaju tranzit i sada koristi taj faktor kao oružje u informacijskom ratu.” Kojala istodobno podsjeća da je pitanje tranzita za obje strane vrlo osjetljivo i da je o njemu bilo mnogo govora tijekom pristupa Litve EU-u. Zato je bilo i za očekivati oštre kritike, kaže ovaj politolog i dodaje: „Moskva pokušava iskoristiti situaciju kako bi pokazala da je EU neprijateljski raspoložen prema Rusiji.”

Područje Kalinjingrada je strateški vrlo važno. To je moskovska zapadna predstraža, tamo je razmještena ruska vojska s mobilnim balističkim raketnim sustavima tipa Iskander. Moskva je početkom svibnja objavila da je u vojnim bazama kod Kalinjingrada simulirala napade raketama osposobljenim za nošenje nuklearnog oružja.

Prije samo nekoliko tjedana je ruski parlament doveo u pitanje neovisnost Litve, proglašenu 1991. godine. U donji dom parlamenta Dumu je upućen odgovarajući nacrt zakona „o ukidanju odluke Državnog vijeća bivšeg SSSR-a o priznavanju neovisnosti Republike Litve”, piše DW.

Povijesna odluka

Ukrajina i Moldavija su dobile status kandidata za ulazak u EU. Mali, ali ipak napredak ostvaren je po pitanju europskih ambicija BiH. Kandidatski status je moguć, ali tek nakon ključnih reformi.

Veliki dan za Ukrajinu i Moldaviju. Lideri zemalja članica EU-a dodijelili su tim zemljama status kandidata za ulazak u Uniju. Osim toga i Gruzija je dobila jasnu europsku perspektivu.

Odluka o službenom dodjeljivanju kandidatskog statusa Ukrajine i Moldavije usvojena je u četvrtak navečer, na summitu šefova država i vlada EU-a u Bruxellesu. I Gruzija može računati s tim statusom, preduvjet je realiziranje određenih reformi na europskom putu te zemlje.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekli su da se radi o „povijesnom trenutku”. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen je naglasila: „Ovo je dobar dan za Europu.” Ona je dodala kako su Ukrajina, Moldavija i Gruzija sada dio europske obitelji. A to je najbolji signal nade koji se u ovim teškim vremenima može poslati građanima tih zemalja.

Ukrajini i Moldaviji je čestitao i savezni kancelar Olaf Scholz. Na Twitteru je napisao: „27 puta DA.” I dodao kako se raduje dobroj suradnji u europskoj obitelji. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je bio nešto rezerviraniji. On je rekao da se radi o „političkoj gesti”, a na konferenciji za novinare napomenuo da Ukrajina nije primljena u NATO.

Preko video-veze na summit je bio uključen i Zelenski. On je nakon jednoglasne odluke čelnika Europske unije na svom Twitter-kanalu napisao: „Budućnost Ukrajine se nalazi u EU-u.”

Proces pristupanja Europskoj unije ne mora nužno dovesti do cilja – nekada završi i u slijepoj ulici. Najbolji primjer za to je Turska. Ta zemlja je 1999. dobila status kandidata. Pregovori s EU-om su otvoreni 2005. i od tada se praktički nisu maknuli s mrtve točke.

I Sjeverna Makedonija 17 godina nakon stjecanja kandidatskog statusa čeka na početak pregovora. Zbog bugarske blokade u ovom trenutku nije izvjesno kad bi se to uopće moglo dogoditi.

Do početka pregovora put je još jako dug i u slučaju Bosne i Hercegovine. Zahtjev za stjecanjem kandidatskog statusa je predan prije šest godina. Na briselskom summitu BiH je ipak napravila mini-korak u tom smjeru. Kako je tijekom sinoćnje večeri potvrdio Charles Michel, i BiH bi uskoro mogla slijediti Ukrajinu i Moldaviju. Preduvjet za to je realiziranje ključnih reformi, na primjer po pitanju izbornog zakona ili ustavna reforma.

Austrijski kancelar je tijekom večeri naglasio kako se, bez obzira na činjenicu da je rat u Ukrajini dominirajuća tema, „ne smije zaboraviti Balkan. Važno je da se brinemo oko Bosne i Hercegovine.

Tijekom radne večere za BiH su se, po informacijama DW-a, založile brojne zemlje – od izvora u njemačkoj delegaciji doznajemo da je u toj diskusiji prednjačio hrvatski premijer Andrej Plenković. On je nakon radne večere izašao pred novinare i izrazio zadovoljstvo činjenicom da su se u završnom dokumentu o zapadnom Balkanu našla dva paragrafa posvećena situaciji u BiH – jedan je bio najavljen već prije summita, a drugi je dodan nakon rasprave u Bruxellesu.

Visoki američki dužnosnici

Čelnici Skupine sedam bogatih demokracija i NATO saveza radit će na povećanju pritiska na Rusiju zbog njezina rata u Ukrajini sljedećeg tjedna, naglašavajući pritom svoju stalnu zabrinutost oko Kine, rekli su u srijedu visoki američki dužnosnici.

Predsjednik Joe Biden odlazi u subotu kako bi se sastao s drugim čelnicima G7 u južnoj Njemačkoj prije nego što se uputio u Madrid na summit na kojem će se NATO dogovoriti o novim obvezama o položaju snaga, a Washington će najaviti korake za jačanje europske sigurnosti.

Uključivanje, po prvi put, čelnika iz Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda na summitu NATO-a imalo je za cilj pokazati da rat u Ukrajini nije umanjio fokus zapadnih zemalja na Kinu, kažu dužnosnici.

Od čelnika G7 također se očekivalo da će se pozabaviti kineskim “prisilnim ekonomskim praksama”, koje su posljednjih godina postale još agresivnije, rekao je jedan od dužnosnika.

Zapravo, novi strateški koncept koji će podržati čelnici NATO-a bavit će se prijetnjama koje predstavljaju i Rusija i Kina, rekao je dužnosnik.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorit će na oba sastanka virtualno, izlažući svoj plan borbe i sigurnosnu pomoć potrebnu njegovoj zemlji da ga provede, rekli su američki dužnosnici.

Biden će se bilateralno sastati s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, čija zemlja ove godine predsjedava G7, a u Madridu će se sastati sa španjolskim predsjednikom Pedrom Sanchezom i španjolskim kraljem.

Nije bilo najave o bilateralnom sastanku između Bidena i turskog predsjednika Tayyipa Erdoana, koji blokira planove za ulazak Finske i Švedske u NATO, ali je jedan od dužnosnika rekao da je Washington uvjeren da će zabrinutosti Turske biti riješene i da se može postići konsenzus.

Agencija Tass

Kina se izjasnila “protiv pokušaja trećih strana da uvuku zemlje regije u sukob svjetskih sila”, izvještava ruska državna medijska agencija TASS.

TASS citira riječi kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija tijekom sastanka s kazahstanskim predsjednikom Kasim-Žomartom Tokajevim u gradu Nur-Sultan u utorak, koje su očito usmjerene prema Zapadu:

“Kina je uvijek igrala konstruktivnu ulogu u pomoći mirnim pregovorima. U današnjoj situaciji potrebno je biti svjestan pokušaja trećih strana da uvuku zemlje regije u sukob svjetskih sila i izbjeći njihove zahtjeve da zauzmu određenu stranu. Kina nikada neće slijediti geopolitičke interese u središnjoj Aziji i neće dopustiti vanjskim silama da pokrenu kaos u ovoj regiji”.

George Soros

Financijski milijarder George Soros rekao je u utorak da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla biti početak Trećeg svjetskog rata i zato je najbolji način da se očuva slobodna civilizacija pobijediti snage predsjednika Vladimira Putina.

Soros (91), smjestio je ukrajinski rat u kontekst šire borbe otvorenih i zatvorenih društava koja su u porastu, a predvode ih Kina i Rusija.

“Invazija bi mogla biti početak Trećeg svjetskog rata i možda ga naša civilizacija neće preživjeti”, rekao je Soros u Davosu, prema tekstu govora koji je objavio njegov ured.

“Najbolji, a možda i jedini put da očuvamo našu civilizaciju je čim prije pobijediti Putina. To je najvažnije”.

Putin, koji je svoju “posebnu operaciju” kako on naziva agresiju na Ukrajinu., isplanirao radi ostvarenja ciljeva Kremlja, sada možda i zna da je pogriješio i spreman je pregovarati o prekidu vatre, smatra Soros.

“No prekid vatre je nedostižan jer se njemu ne može vjerovati”, rekao je Soros.

“Što je Putin slabiji, to će postajati nepredvidiviji”, smatra.

Europska unija mora shvatiti da Putin može zavrnuti pipac dotoka ruskog prirodnog plina, koji sada pokriva 40 posto europskih potreba, a “to zbilja bolno pogađa”.

“Ne mogu predvidjeti ishod, no Ukrajina sigurno ima izglede u borbi”, rekao je Soros.

Rusija, površinom najveća država te Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, vodeće su članice rastuće skupine država “zatvorenog društva” u kojima je pojedinac podređen državi.

Nadovezujući se na ocjenu američkog predsjednika Joea Bidena koji je rekao da je Zapad u borbi s autokratskim vladama, Soros je pesimističan.

“Represivni režimi sada rastu, a otvorena društva su u defenzivi. Danas su Kina i Rusija najveće prijetnje otvorenom društvu”, rekao je.

Digitalna tehnologija, posebno umjetna inteligencija pomogla je Kini da prikupi osobne podatke za nadzor i kontrolu svojih građana agresivnije nego ikada prije.

Kineski dužnosnici odbacuju kritike iz inozemstva kao neokolonijalno mišljenje i hvale Komunističku partiju koja je 800 milijuna ljudi izvukla iz siromaštva.

Strategija, koju je provodio kineski predsjednik Xi Jinping o nultoj stopi zaraze covidom, nije uspjela i dovela je grad Shanghai na “prag otvorene pobune”, rekao je Soros.

Xi je povukao niz pogrešnih poteza i izgubio utjecaj u KP Kine koja treba odlučiti o njegovu trećem mandatu.

Suprotno općim očekivanjima Xi Jinping možda neće dobiti treći mandat zbog pogrešaka “No čak i ako dobije, Politbiro mu možda neće dati otvorene ruke da bira članove sljedećeg sastava Politbiroa”, rekao je.

Obrana sigurnosti

Kanada planira zabraniti korištenje opreme dvije najveće kineske telekomunikacijske kompanije Huawei i ZTE u svojoj 5G telefonskoj mreži, što bi trebalo poboljšati kanadske mobilne internetske usluge i “braniti sigurnost i zaštitu Kanađana”.

Zabranu Huaweija i ZTE-a prošloga je tjedna najavio kanadski ministar industrije Francois-Philippe Champagne koji je rekao da će ovaj potez poboljšati kanadske mobilne internetske usluge i “braniti sigurnost i zaštitu Kanađana”, pišu svjetske agencije.

Te kompanije već imaju zabrane u nekoliko zemalja, uključujući Veliku Britaniju, SAD, Australiju i Novi Zeland. Četiri zemlje, uz Kanadu, imaju dogovor o razmjeni obavještajnih podataka pod nazivom Five Eyes. Taj se dogovor razvio tijekom Hladnog rata kao mehanizam praćenja Sovjetskog Saveza i dijeljenja povjerljivih informacija.

Najava Kanade bila je očekivana, budući da su njeni saveznici već zabranili Huaweiju i ZTE-u u njihovim vlastitim 5G mrežama. Champagne je rekao da je odluka došla nakon “potpunog pregleda naših sigurnosnih agencija i konzultacija s našim najbližim saveznicima.

U 5G svijetu, u vrijeme kada se u svakodnevnom životu sve više oslanjamo na našu mrežu, ovo je prava odluka”. Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Ottawi rekao je da Peking vidi sigurnosnu zabrinutost Kanade kao “izliku za političku manipulaciju”.

Glasnogovornik Kine također je optužio Kanadu da radi sa SAD-om na suzbijanju kineskih tvrtki.

Kinesko veleposlanstvo u Ottawi, Huawei i ZTE nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom. Odluka kanadske vlade znači da telekomunikacijskim tvrtkama u zemlji više neće biti dopušteno koristiti opremu Huaweija i ZTE-a.

Tvrtke koje su već instalirale opremu kineskih proizvođača sada je moraju ukloniti, rekao je Champagne. Neke od najvećih kineskih tehnoloških i telekomunikacijskih tvrtki posljednjih su godina bile na meti SAD-a i drugih zapadnih zemalja zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.

Poruka Joea Bidena

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak u Tokiju da će SAD vojno braniti Tajvan u slučaju invazije Pekinga na taj autonomni otok, upozoravajući da Kina “koketira s opasnošću”.

“To je obveza koju smo preuzeli”, rekao je Biden kada su ga na konferenciji za novinare upitali hoće li SAD vojno intervenirati u slučaju da se Kina pokuša dočepati tog teritorija silom. “Mi smo se složili s politikom jedne Kine, to smo potpisali … ali ideja da bi Tajvan mogao biti preuzet silom naprosto nije prihvatljiva”, naglasio je.

Kinezi “koketiraju s opasnošću u ovom trenutku..sa svim manevrima koje poduzimaju”, kazao je Biden na zajedničkoj konferenciji za novinare s japanskim premijerom Fumiom Kishidom s kojim je razgovarao u Tokiju.

Kishida je rekao da će Japan i SAD nadzirati aktivnosti kineske mornarice, kao i kretanja vezana uz zajedničke vježbe Kine i Rusije. “Čvrsto se protivimo da se silom pokušava promijeniti ‘status quo’ u Istočnom kineskom moru i Južnom kineskom moru”, rekao je Kishida. “Osim toga, dogovorili smo se da ćemo se zajedno pozabaviti različitim pitanjima vezanim uz Kinu, među kojima i ljudskim pravima”, dodao je.

Što se tiče Rusije, Biden smatra da ta zemlja treba “platiti dugoročnu cijenu” zbog svojih “barbarstava u Ukrajini”, u smislu sankcija koje su joj nametnuli SAD i saveznici. “Ne radi se samo o Ukrajini”, kazao je Biden. Jer ako se “sankcije u mnogim aspektima ne održe, kakav bi to signal poslalo Kini o cijeni pokušaja zauzimanja Tajvana silom?” Rekavši kako se nada da do invazije neće doći, Biden je ipak istaknuo da će to ovisiti o snazi kojom će svijet dati na znanje Kini koju će cijenu platiti u slučaju invazije.

Američki predsjednik je tijekom posjeta Japanu objavio i pokretanje novog ekonomskog partnerstva u Aziji-Pacifiku s 13 zemalja sudionica, među kojima su Sjedinjene Države i Japan, ali isključuje Kinu, koja na taj projekt ne gleda blagonaklono.

Indo-pacifički ekonomski okvir (IPEF) nije sporazum o slobodnoj trgovini već predviđa veću integraciju među zemljama sudionicama u četiri ključna područja: digitalnoj ekonomiji, opskrbnim lancima, zelenoj energiji i borbi protiv korupcije.

Washingtonu je nedostajao gospodarski stup u njegovu indo-pacifičkom angažmanu otkako je bivši predsjednik Donald Trump napustio multinacionalni trgovinski sporazum, a što je Kini ostavilo slobodan prostor da proširi svoj utjecaj.

Taj sporazum trebao bi uključiti SAD, Japan, Australiju, Novi Zeland, Indiju, Indoneziju, Brunei, Južnu Koreju, Maleziju, Filipine, Singapur, Tajland i Vijetnam, rekli su američki dužnosnici. Temelj Bidenovog posjeta Japanu, koji uključuje sastanke s vođama Japana, Indije i Australije, koje pripadaju skupini “Quad”, upravo je pokretanje IPEF-a, širokog plana za veći ekonomski angažman SAD-a s Azijom.

Biden je također naglasio da podržava zamisao da Japan postane stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, objavila je japanska javna televizija.

Nedavno je došlo do zahtjeva za reformom Vijeća sigurnosti, u kojem su Rusija i Kina stalne članice.

Pala odluka

Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u sjedištu saveza u srijedu, pokrenuvši proces pristupanja za koji se očekuje da će trajati samo nekoliko tjedana.

I Švedska i Finska bile su neutralne tijekom hladnog rata, a njihova odluka o pridruživanju NATO-u potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu jedna je od najznačajnijih promjena u europskoj sigurnosnoj arhitekturi u više desetljeća. Ta odluka odražava veliku promjenu javnog mnijenja u nordijskoj regiji od ruske invazije 24. veljače.

“Ovo je povijesni trenutak koji moramo iskoristiti”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na kratkoj ceremoniji na kojoj su veleposlanici Finske i Švedske pri NATO-u predali zahtjeve za članstvo svojih zemlja.

Ratifikacija svih 30 savezničkih parlamenata mogla bi potrajati do godinu dana, kažu diplomati.

Turska je posljednjih dana iznenadila svoje saveznike rekavši da ima rezerve prema finskom i švedskom članstvu. Stoltenberg je u srijedu kazao kako misli da se problemi mogu riješiti. “Odlučni smo raditi na svim pitanjima i donijeti brze zaključke”, rekao je Stoltenberg ističući snažnu potporu svih ostalih saveznika.

Ruski mediji

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko vjeruje da bi Unija Bjelorusije i Rusije mogla privući druge zemlje. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko vjeruje da bi Unija Bjelorusije i Rusije mogla privući druge zemlje.

“Siguran sam da će se i druge republike bivšeg Sovjetskog Saveza pridružiti takvoj uniji”, rekao je u četvrtak na sastanku s guvernerom regije Voronjež Aleksandrom Gusevim, prenosi ruski TASS.

Lukašenko je istaknuo da vidi veliki interes ruskih regija za razvoj suradnje s Bjelorusijom. Dodao je da pokušavaju “izgraditi jedinstvenu državu Unije temeljenu na novim principima, kako se nitko ne bi uvrijedio i kako bi se razvijale suverene i neovisne države – Bjelorusija i Rusija”.

Priopćenje poljskog veleposlanstva

Međunarodna donatorska konferencija za Ukrajinu održat će se u Varšavi 5. svibnja. Događaj predvode premijer Poljske – Mateusz Morawiecki i premijerka Švedske – Magdalena Andersson, u partnerstvu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Cilj ove inicijative je pružiti humanitarnu potporu Ukrajini.

Sazvat će se sastanak na razini šefova država i vlada, uz sudjelovanje predstavnika globalnih poslovnih i financijskih institucija. Konferencija će pokrenuti niz humanitarnih događanja za pomoć ratom razorenoj Ukrajini u nadolazećim mjesecima.

Cilj konferencije je prikupiti sredstva za sve veće humanitarne potrebe Ukrajine. Poljska i Švedska žele potaknuti svoje partnere da zajednički odgovore na tešku humanitarnu situaciju u Ukrajini. Kao posljedica ruske agresije dolazi do civilnih žrtava, organiziranih prisilnih deportacija, a financijska situacija milijuna ljudi stalno se pogoršava. Danas je potrebna prava solidarnost za učinkovitu podršku ukrajinskom društvu.

Prema UN-u, 13 milijuna ljudi koji žive na ukrajinskom teritoriju treba vitalnu humanitarnu pomoć; uključujući sklonište, hranu i medicinske potrepštine. Stoga je neophodno mobilizirati hitnu međunarodnu pomoć Ukrajini, koja trenutno pokriva manje od 15% onoga što je potrebno.