Geopolitika

Ruski, ukrajinski, francuski i njemački čelnici u ponedjeljak će telefonski razgovarati o stanju u Ukrajini, priopćili su u petak Kijev i Moskva./vc_column]
To je prvi telefonski razgovor u takozvanom Normandijskom formatu u mandatu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je krajem svibnja predložio da se taj razgovor organizira u “najkraćem mogućem vremenu”.

“Telefonski razgovor u Normandijskom formatu upriličit će se u ponedjeljak”, rekao je u priopćenju ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

“Zatražit ću trenutačnu uspostavu stvarnog primirja duž čitave bojišnice”, dodao je.

Kremlj je potvrdio da će četvero čelnika telefonski razgovarati u ponedjeljak. Izvor u Elizejskoj palači u Parizu bio je oprezniji, rekavši da je razgovor “u pripremi”, ali da “nije siguran”. Vijest o telefonskom razgovoru dolazi nakon novog porasta nasilja na istoku Ukrajine gdje je od srijede poginulo jedanaest ukrajinskih vojnika. U Ukrajini već tri godine traje sukob proruskih pobunjenika i vladinih snaga u kojemu je poginulo više od 10.000 ljudi.

Predsjednik Vladimir Putin u petak je rekao da nije još odlučio hoće li se ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima 2018. godine, no obećao je da neće mijenjati ustav kako bi omogućio da ostane na toj poziciji koliko želi.

Putin dominira ruskom politikom zadnjih 17 godina, veoma je popularan u anketama, te se očekuje da će se idućeg ožujka kandidirati i pobijediti na izborima i time osvojiti svoj četvrti predsjednički mandat.

Putin je tijekom razgovora sa školarcima u crnomorskom gradu Sočiju otkrio da “nije još odlučio treba li nastaviti svoj rad u tom svojstvu”. “Nisam još odlučio trebam li napustiti svoju poziciju predsjednika. Nakon što razmotrim to pitanje razmislit ću što učiniti”.

Putin je dvaput bio predsjednik prije no što je sišao s te funkcije 2008. kako bi postao premijer i time izbjegao ustavnu zabranu trećeg mandata zaredom. Predsjednik je ponovno postao 2012., a zakon mu omogućuje da se kandidira još jednom.

Neki politički komentatori tvrdili su da bi ruski čelnik mogao promijeniti ustav kako bi nakon 2024. vladao i po peti put, no Putin je to u petak odbacio. “Imao sam priliku, čak su me i tražili da promijenim ustav. No ja to nisam učinio i ne planiram to učiniti u budućnosti”, istaknuo je.

Jedan je Palestinac ubijen u petak iz vatrenog oružja u četvrti Ras al-Amud, blizu jeruzalemskog starog grada, priopćili su palestinski izvori, ali zasad nije jasno je li njegova smrt povezana sa sukobima koji su ranije izbili između Palestinaca i izraelskih snaga sigurnosti na tom području, nakon velike muslimanske molitve.
Izraelska policija sukobila u petak s Palestincima koji su prosvjedovali zbog strogih sigurnosnih mjera na ulaz na Plato džamija, ali do popodne su se sukobi smirili, nakon što su mobilizirane dodatne izraelske sigurnosne snage.

Dodatno, izraelska policija objavila je ranije u petak da zabranjuje muškarcima mlađima od 50 godina pristup starom gradu Jeruzalema na veliku muslimansku molitvu. “Ulazak u stari grad i na Plato džamija bit će rezerviran za muškarce od 50 godina i više. Ženama svih dobi ulaz je slobodan”, priopćila je policija. Palestinci već tjedan dana osuđuju postavljanje detektora metala na ulaze na Plato Džamija u Jeruzalemu o čemu je Izrael odlučio nakon napada na policajce.

Izraelska policija uvela je prošli vikend oštre mjere sigurnosti, nakon napada na policajce kod Brda hrama, odnosno Platoa džamija. Otad svakodnevno traju prosvjedi i sukobi između izraelske policije i Palestinaca koji osuđuju postavljanje detektora metala. Vlada premijera Benjamina Netanyahua odlučila je u četvrtak navečer da neće ukloniti detektore.

Sirijska vojska i libanonski šijitski pokret Hezbolah pokrenuli su u petak ofenzivu na dva fronta protiv islamskih sunitskih militanata u graničnom području između dvije zemlje.

Napad je usmjeren na ekstremiste u sirijskom pograničnom području Flita i susjednom libanonskom području Wadi al-Kheil, priopćio je Hezbolah. “Nema vremenskog ograničenja za ovu vojnu operaciju”, dodaje Hezbolah u priopćenju.

Sirijsko-libanonska granica je rasadište skupine Fronta Fatah al-Šam, nekadašnje Fronte Nustra bliske Al Kaidi, i Islamske države. Libanonska vojska je nedavno pojačala svoje snage u obližnjem gradu Arsal kako bi spriječila islamiste da se tamo sklone. Vođa Hezbolaha Hasan Nasralah je 11. srpnja upozorio džihadiste na predstojeću vojnu operaciju.

 Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izjavio je u srijedu, drugog dana posjeta Podgorici, kako Crna Gora aktivno doprinosi stabilnosti na Balkanu istaknuvši da stabilnost ove regije znači i stabilnost za Europu. 
Add content here

Predsjednik Europskog parlamenta je, u razgovoru s crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, kazao da su u EU spremni za integraciju Crne Gore u najkraćem roku, ovisno o brzini ispunjavanja zadataka iz crnogorske europske agende.

Tajani je ponovio ocjene o tome da Crna Gora napreduje na putu ka EU i da u tim naporima ima potporu Bruxellesa, europskih dužnosnika i administracije, istaknuvši da je njegov posjet Podgorici snažna poruka ne samo ovoj državi, već i cijeloj regiji.

Crnogorski premijer Duško Marković je ocijenio kako će dolazak predsjednika EP u Podgoricu dati dodatan impuls crnogorskoj administraciji da snažnije radi na ispunjavanju europske agende. On je podsjetio da Crna Gora danas ima 28 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja, a snažno je posvećena ispunjavanju mjerila za otvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja.

„Namjera vlade je da dodatnim radom osigura ne samo zatvaranje poglavlja, već prije svega implementaciju europskih vrijednosti i standarda koji će doprinijeti promjenama crnogorskog društva“, kazao je Marković.

Tajani je insistirao na snaženju gospodarske diplomacije i istaknuo potencijale u crnogorskom turizmu koje treba dodatno valorizirati, dok je premijer Marković podsjetio da se na primorju realiziraju investicije vrijedne preko tri milijarde eura.

Njemačka je u srijedu, nakon što je u Berlin pozvala turskog veleposlanika u Ankari prosvjedujući zbog uhićenja šestero aktivista za ljudska prava među kojima je i jedan njemački državljanin, naznačila mogućnost suspenzije financijske pomoći Turskoj.

Taj potez predstavlja dodatnu eskalaciju napetosti između Njemačke i Turske, saveznica u NATO-u, koje se spore oko niza pitanja.

Turska je ovoga mjeseca uhitila više aktivista za ljudska prava, uključujući čelnicu turskog ogranka Amnesty Internationala Idil Eser i njemačkog državljanina Petera Steudtnera, pod optužbom za terorizam. Berlin je optužbe ocijenio “apsurdnim”.

“Na žalost, stalno imamo razlog da s Turskom razgovaramo o građanskim i medijskim slobodama”, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert na konferenciji za tisak. “Mislim da je, u svjetlu posljednjih događaja, potrebno preispitati pomoć”.

Seibertova izjava odnosi se na paket pomoći vrijedne tri milijarde eura koju je EU obećao Turskoj kako bi se obuzdao priljev migranata u Europu. Dogovor je pomogao znatnom smanjenju broja dolazaka, a posebice ga je pozdravila Njemačka i kancelarka Angela Merkel.

Turska je nakon prošlogodišnjeg neuspjelog državnog udara uhitila desetke tisuća ljudi, a ovoga mjeseca i šestero aktivista za ljudska prava, te mnogi optužuju predsjednika Tayyipa Erdogana da udar koristi kao izgovor za uklanjanje političkih protivnika. “Tvrdnje o povezanosti s terorizmom su apsurdne”, poručilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova u izjavi i zatražilo konzularni pristup svojem državljaninu i oslobađanje svih aktivista. “Optužiti Amnesty i druge organizacije koje se bore za ljudska prava za terorizam je zaprepašćujuće”.

General Francois Lecointre koji je 2013. vodio misije Europske unije u Maliju, a služio je i u Ruandi i Bosni i Hercegovini, imenovan je zapovjednikom glavnog stožera francuske vojske, objavio je glasnogovornik vlade Christophe Castaner, nakon što je prošli zapovjednik dao ostavku zbog rezova u proračunu za obranu.

Lecointre, star 55 godina, “mladi je general koji će moći djelovati na duge staze”, rekao je Castaner nakon tjednog sastanka vlade kojeg vodi predsjednik Emmanuel Macron, prenosi dpa. Lecointre je “priznat heroj u vojsci”, naglasio je glasnogovornik, istaknuvši kako je novi zapovjednik tijekom svog služenja u snagama Ujedinjenih naroda u Bosni 1995. “bio sposoban osloboditi zatočene vojnike” kad je poveo napad za oslobađanje sarajevskog mosta iz ruku snaga bosanskih Srba, piše dpa.

Castaner je naglasio i da je Macron zahvalio zapovjedniku na odlasku, Pierreu de Villiersu, koji je dao ostavku rano u srijedu nakon sukoba s predsjednikom oko rezova u sektoru obrane.

De Villiers je priopćio kako je pokušavao zadržati oružane snage sposobnima usprkos sve većim rezovima, no da to više ne može činiti, prenosi Reuters. “U trenutnim uvjetima ne vidim da više mogu garantirati snagu obrambenih snaga za koje smatram da su ključne za sigurnost Francuske i francuskog naroda, danas i sutra, te za održavanje ciljeva naše države”, rekao je 60-godišnji zapovjednik.

Macron je nakon imenovanja novog zapovjednika otkrio kako na duge staze planira povećati proračun za obranu, prenosi Reuters. Ministrima na sastanku vlade poručio je kako će se usprkos rezovima u 2017. godini do 2025. za obranu izdvajati 2 posto francuskog BDP-a. Toliki postotak sredstava od država članica NATO saveza traži američki predsjednik Donald Trump, čelnik najjače vojne sile u tom paktu koji je prošlog tjedna posjetio Pariz.

Francuska se trenutno bori protiv islamističkih pobuna diljem Afrike, pomaže saveznicima u sukobima na Bliskom istoku, te patrolira ulice na svojem teritoriju zbog niza terorističkih napada koji su ju pogodili u proteklom razdoblju. U proračunu za 2017. planiraju se rezovi od 850 milijuna eura.

SAD je u utorak najavio nove sankcije protiv Irana kako bi ga kaznio zbog njegovih balističkih raketa i “opasnih” vojnih aktivnosti na Bliskom istoku, nekoliko sati nakon što je odlučio podržati međunarodni sporazum oko nuklearnog programa Teherana./vc_column]
Add content here
State Department uveo je sankcije protiv 18 osoba i cjelina povezanih s iranskim programom balističkih raketa i Čuvarima revolucije, elitne vojske islamske republike.

Dužnosnici Bijele kuće kazali su u ponedjeljak navečer da Washington priprema dodatne sankcije protiv Teherana zadržavajući potpis na sporazumu o iranskoj nuklearnoj energiji, potpisan u Beču 14. srpnja 2015. “SAD ostaje duboko zabrinut zbog opasnih aktivnosti Irana na Bliskom istoku koje potkopavaju stabilnost, sigurnost i prosperitet u regiji”, navela je u priopćenju glasnogovornica američke diplomacije Heather Nauert.

Osudila je “stalnu podršku Irana terorističkim skupinama poput Hezbolaha, Hamasa i palestinskog islamskog Džihada koji prijete Izraelu i stabilnosti na Bliskom istoku”. Američka administracija u ponedjeljak je objavila da se Iran drži obveza iz nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, no upozorila je da se ne pridržava duha tog dogovora i najavila da će Washington pokušati pronaći načine da ga ojača.

Drugi put otkad je u siječnju preuzeo dužnost američkog predsjednika, Donald Trump potvrdio je da se Iran pridržava sporazuma, unatoč tomu što ga je tijekom predizborne kampanje 2016. nazivao “najgorim ikad sklopljenim dogovorom”.

Dužnosnici Trumpove administracije izvijestili su novinare o odluci, dodajući da se protiv Irana pripremaju nove ekonomske sankcije zbog raketnoga balističkog programa i stoga što neprestano raspiruje regionalne napetosti.

Svrha sporazuma koji su s Iranom postigle Sjedinjene Države, Francuska, Britanija, Rusija, Kina i Njemačka je spriječiti Teheran da razvije nuklearno oružje nametanjem vremenski ograničenih restrikcija i strogim međunarodnim nadzorom nuklearnog programa te zemlje. Zauzvrat, Teheranu se ukidaju međunarodne ekonomske sankcije.

Sredstva iz fondova Europske unije trebaju se davati na temelju načela “solidarnosti”, poručio je čelnik njemačke oporbe Martin Schulz u utorak, naznačivši da bi zemlje središnje i istočne Europe, koje odbijaju primati migrante, trebale dobivati manje od Bruxellesa.
“Nema izbjegličke krize u Europi, mi smo bogat i velik kontinent i samo trebamo razborito raspodijeliti izbjeglice. Ono što imamo je kriza solidarnosti”, napisao je čelnik socijaldemokrata (SPD) na Facebooku.

“Ima zemalja koje kažu ‘da’ Europi kada nešto dobivaju. A kažu ‘ne’ kada bi trebale nešto učiniti, primjerice prihvatiti izbjeglice. To mora stati. Kao kancelar stavit ću veto na bilo koji proračun EU-a koji nije temeljen na načelima solidarnosti”, dodao je Schulz, socijaldemokratski kandidat za njemačkog kancelara na parlamentarnih izborima u rujnu.

U lipnju je Europska komisija pokrenula pravni postupak protiv Poljske, Češke i Mađarske zato što odbijaju prihvatiti izbjeglice iz Italije i Grčke u okviru sporazuma o podjeli tereta iz 2015. godine.

Bivši talijanski premijer Matteo Renzi prošle je godine bio među prvima koji su optužili kolege iz središnje i istočne Europe za sebičnost u migrantskoj krizi i zaprijetio rezanjem sredstava iz EU fondova za te zemlje. “Ako ne pokazujete solidarnost oko migracija, mislim da je potpuno legitimno da veće zemlje ne pokažu solidarnost u davanjima (proračunu EU-a)”, rekao je Renzi u veljači 2016. godine.

Merkel protiv Turske

Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je oštro kritizirala tursko zatočenje njemačkog aktiviste Petera Steudtnera kao “apsolutno neopravdano” najavivši da će njemačka vlada učiniti sve što bude potrebno kako bi osigurala njegovo oslobađanje iz pritvora.

Merkel je neočekivano komentirala ovaj slučaj tijekom ceremonije namijenjene vrhunskim njemačkim sportašima, izjavivši da je slučaj zatočenja aktiviste izazvao “krajnju zabrinutost”. “Čvrsto smo uvjereni da je ovo zatočenje apsolutno neopravdano. Mi kao njemačka vlada osuđujemo ga. Izražavamo našu solidarnost s njime i ostalim uhićenima”, kazala je njemačka kancelarka.

“Kao njemačka vlada učinit ćemo sve što možemo, na svim razinama, kako bi osigurali njegovo oslobađanje”, dodala je. Merkel je rekla da ovo uhićenje predstavlja još jedan slučaj “kada su nevini ljudi uhvaćeni u žrvanj pravosudnog sustava i završili u pritvoru”.

Sud u Istanbulu naredio je u utorak da se u pritvor smjesti direktorica Amnesty Internationala u Turskoj Idil Eser kao i nekoliko aktivista za ljudska prava. Idil Eser je početkom srpnja privedena zajedno s drugim aktivistima.

U utorak je u pritvor stavljeno ukupno šestero aktivista za ljudska prava, među kojima i Eser, u očekivanju suđenja za koje još nije određen datum, kazao je u utorak ujutro Andrew Gardner, stručnjak za Tursku pri Amnestyju. “Zatočenje šestero zaštitnika ljudskih prava strašna je uvreda pravosuđu”, osudio je u priopćenju Amnesty International.

Od neuspjelog državnog udara 2016. Turska je zatvorila više od 50.000 ljudi koji čekaju suđenje i otpustila ili suspendirala oko 150.000 osoba, među kojima su vojnici, policajci, učitelji i javni službenici, zbog navodnih veza s terorističkim skupinama.

Čistka je također je dovela do zatvaranja oko 130 medija i 150 novinara, što je zabrinulo turske zapadne saveznike i organizacije za zaštitu ljudskih prava koje tvrde da predsjednik Tayyip Erdogan koristi državni udar kao izgovor da ušutka kritičare.

Američki predsjednik Donald Trump i ruski Vladimir Putin imali su još jedan razgovor za koji se dosad nije znalo, na marginama summita G20 u Hamburgu, potvrdio je izvor iz Bijele kuće, ali je rekao da se radilo samo o kratkom razgovoru a ne i drugom službenom susretu.

Nakon kratkog razgovora početkom sastanka na vrhu G20 i bilateralnog dvosatnog susreta 7. srpnja, dvojica predsjednika sastala su se i tijekom privatne večere za sve sudionike sastanka na vrhu, zadnjeg dana skupa.

“Bila je to večera za sve parove na G20”, rekao je izvor. “Pred kraj večere, predsjednik je razgovarao s Putinom”.

Ta vijest odmah je potakla pitanja o sadržaju njihovog razgovora, o osobama koje su mu bile nazočne i razlogu iz kojeg to nije objavljeno ranije.

Međutim, iz Bijele kuće je rečeno da je došlo do kratkog razgovora na kraju večere, ali ne i drugog susreta. “Insinuacije da je Bijela kuća pokušala sakriti drugi susret su lažne, zlonamjerne i apsurdne”, rekao je dužnosnik. Američko-ruski susreti pod povećalom su javnosti zbog optužbi da su Rusi bili umiješani u Trumpovu predsjedničku kampanju.

Predsjednik se također vrlo brzo oglasio na Twitteru. “Ta lažna priča o tajnoj večeri je bolesna. Sve članove G20 i njihove partnere pozvala je njemačka kancelarka. Mediji su to znali”, napisao je američki predsjednik.

Imenovan novi američki veleposlanik u Rusiji

Jon Huntsman je republikanac, bivši guverner Utaha kojeg je Barack Obama bio imenovao veleposlanikom u Kini, gdje je službovao od 2009. do 2011.
Donald Trump je u utorak imenovao Jona Huntsmana, iskusnog diplomata i bivšeg guvernera, za veleposlanika Sjedinjenih Država u Rusiji, u prilikama snažnih napetosti s Rusijom.

“Guverner Jon Huntsman je imao istaknutu karijeru kao političar, diplomat i poslovni čovjek”, ističe Bijela kuća u priopćenju, dodajući da trenutačno obnaša dužnost predsjednika vanjskopolitičkog instituta Atlantic Council i predsjednika Huntsmanove zaklade za borbu protiv raka.

Imenovanje još mora potvrditi Senat. Ovaj 57-godišnjak je bio i američki veleposlanik u Singapuru i obnašao je više visokih dužnosti u ministarstvu trgovine. Dvaput je biran za guvernera Utaha. Dio karijere gradio je u privatnom sektoru: bio je u upravnom vijeću velikih kompanija poput Hiltona, Chevrona, Ford Motora i Caterpillara. Oženjen je i otac je sedmero djece, vidljivo je iz biografskih podataka koje podastire Bijela kuća.

Trumpov sin će svjedočiti pred kongresnim odmorom

Najstariji sin američkoga predsjednika Donalda Trumpa i bivši šef njegove predsjedničke kampanje dobili su odobrenje posebnog savjetnika da javno svjedoče pred Kongresom u sklopu istrage o ruskom upletanju u američke izbore 2016., objavila je u utorak demokratska senatorica u senatskom pravosudnom odboru.

Američka senatorica Dianne Feinstein rekla je novinarima da je posebni savjetnik, bivši ravnatelj FBI-a Robert Mueller, rekao da Donald Trump Jr. i Paul Manafort mogu svjedočiti. Mueller istražuje optužbe američkih obavještajnih agencija o ruskom miješanju u izbore i o mogućem tajnom dogovoru između Moskve i Trumpove predsjedničke kampanje. Feinstein je rekla da odbor planira da svjedočenje bude dio šireg saslušanja koje je bilo zakazano za srijedu, no sada je odgođeno. Nije mogla potvrditi hoće li se saslušanje održati sljedeći tjedan.

Ako bi se Trumpov sin pojavio pred pravosudnim odborom, bio bi to najviši član unutarnjeg kruga članova obitelji i suradnika u Bijeloj kući koji bi svjedočio pred Kongresom o optužbama u vezi s Rusijom. Nekoliko kongresnih panela otvorilo je istragu. Optužbe su dominirale prvim šestomjesečnim razdobljem Trumpova mandata. Rusija niječe da je bila upletena u kampanju, a Trump kaže da nije bilo tajnog sporazuma.

Predsjednikov sin Donald, koji vodi obiteljski posao Trump Organization, prošli tjedan je objavio mailove u kojima se u lipnju 2016. oduševljeno slaže da se sastane sa ženom za koju mu je rečeno da je odvjetnica ruske vlade koja bi mogla imati informacije štetne za demokratsku izbornu suparnicu njegova oca, Hillary Clinton, kao dio ruske službene potpore Trumpovoj predsjedničkoj kampanji.

Muškarac koji radi u Moskvi povezan s Trumpom identificiran je u utorak kao osma osoba koja je prisustvovala sastanku. Odvjetnik Scott Balber potvrdio je za Reuters ime Ikea Kaveladzea nakon što je CNN objavio da je posebni savjetnik Muellerovih tužitelja identificirao njegova klijenta te da sudjeluje u istrazi Na LinkedIn profilu Kaveladzea stoji da je on potpredsjednik Crocus Grupe, tvrtke sa sjedištem u Moskvi. Po Balberovim riječima, on je trebao poslužiti kao prevoditelj na sastanku s ruskom odvjetnicom, no ona je dovela sa sobom svog prevoditelja.

Mađarski premijer Viktor Orban u utorak je poručio izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da je Mađarska činila zločine protiv Židova u 20. stoljeću, no da više nikad neće tolerirati antisemitizam, prenosi Reuters.
Netanyahu je istaknuo kako ga je Orban na nedvosmislen način uvjerio da mađarska vlada stoji uz židovski narod, a to je nazvao “važnim riječima” u kontekstu nedavniih poteza mađarskog premijera koji su izazvali kritike židovske zajednice u toj zemlji.

“Mađarska i Izrael su svjesni povijesti, no gledaju u budućnost”, rekao je Netanyahu na konferenciji za novinare, otkrivši da je s mađarskim kolegom razgovarao o zabrinutosti židovske zajednice i dodavši da poštuje Orbanov odgovor na to.

Dolazak izraelskog premijera, što je prvi takav posjet u 30 godina, otvorit će novo poglavlje u bilateralnim odnosima i služiti kao temelj za “suradnju koja će se fokusirati na budućnost”, naglasio je mađarski premijer. Netanyahua je nazvao “domoljubom” i poručio kako će “patriotske vlade biti uspješne u budućnosti”.

Mađarska vlada pokrenula je kampanju protiv migranata i stranih utjecaja u kojoj koristi fotografiju američkog financijera židovsko-mađarskog podrijetla Georga Sorosa, što je tamošnja židovska zajednica proglasila antisemitskim i pozvala Orbana da zaustavi tu akciju.

Soros je tijekom Drugog svjetskog rata emigrirao u Sjedinjene Države, tamo je stekao veliko bogastvo, te je danas uključen u promoviranje liberalnih vrijednosti otvorenih vrata u postkomnističkoj istočnoj Europi, zbog čega je u sukobu s pogledom na svijet mađarskog čelnika.

U sklopu kampanje mađarske vlade na ulice su postavljeni posteri, a u novine oglasi sa Sorosevom slikom na kojoj piše “Ne dopustite da se George Soros posljednji smije”. Ova kampanja koristi imaginarij koji “podsjeća na nacističke postere tijekom Drugog svjetskog rata koji su prikazivali ‘nasmijanog Židova'”, istaknula je za Reuters Lydia Gall, predstavnica skupine za ljudska prava Human Rights Watch, naglasivši da poster potiče antisemitizam.