Geopolitika

No, i New York Times je nedavno objavio tekst u kojem budućnost Mattisa kao ministra obrane ocrtava “nesigurnom”.

“Te će glasine uskoro splasnuti, a ljudi koji su ih započeli moći će pisati o novim tračevima. To je tako u ovom gradu, zadržite smisao za humor”, kazao je Mattis.

Sam Trump je 5. rujna kazao da će Mattis ostati na funkciji ministra obrane.

“Ostaje ovdje. Vrlo smo sretni što ga imamo, nižemo brojne pobjede”, kazao je Trump.

Zapadni dužnosnici imaju samo riječi hvale za Mattisa i njegov ugled u NATO-u je porastao, piše Reuters.

Mattis je napustio vojsku 2013. godine i nakon toga je radio na prestižnom sveučilištu Stanford. Poziv da preuzme dužnost ministra stigla je u trenutku kada je, kako je kazao, “potpuno uživao u životu zapadno od Stjenjaka (Rocky Mountains)”.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u utorak u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kazao da je za rušenje ruskog zrakoplova odgovorna Sirija te je ujedno izrazio tugu zbog pogibije ruskih vojnika.

“Premijer Netanyahu je izrazio tugu zbog pogibije ruskih vojnika i kazao da je za rušenje zrakoplova odgovorna Sirija”, priopćio je premijerov ured.

Netanyahu je, glede Sirije, također naglasio važnost kontinuirane izraelsko-ruske suradnje po pitanju sigurnosti i podsjetio da je ta suradnja u protekle tri godine spriječila mnoge gubitke na obje strane.

Premijer je ponudio da u Moskvu otputuje zapovjednik izraelskog ratnog zrakoplovstva i predoči rezultate istrage o tom incidentu. Netanyahu je ponovio da se Izrael protivi iranskoj vojnoj nazočnosti u Siriji te da je odlučan u sprečavanju transfera libanonskoj šijitskoj skupini Hezbolah.

O rušenju ruskog zrakoplova se oglasio i američki državni tajnik Mike Pompeo i kazao da se radi o “nesretnom” incidentu i podsjetniku da je potrebno pronaći “trajno, miroljubivo, političko rješenje stanja u Siriji.

“Poljska je spremna pridonijeti američkoj nazočnosti u Poljskoj. Ako su oni spremni, razgovarat ćemo o tome”, dodao je Duda.

Tijekom zajedničke konferencije za novinare, poljski predsjednik je pozvao Trumpa da rasporedi američke vojnike u Poljskoj. “Nadam se da ćete odlučiti rasporediti više postrojbi i opreme. Želio bih stalnu američku bazu u Poljskoj”, dodao je.

Američki predsjednik je rekao da Rusija “postupa agresivno i da poštuje silu, a da Amerika ima najveću sila na svijetu, posebice u ovom trenutku”. Duda je također inzistirao na “agresivnom ponašanju Rusije” i objasnio “da je uvjeren da nema učinkovitije metode sprječavanja rata od pokazivanja da smo u svakom trenutku spremni odbiti napad”.

Rusija je u svibnju izrazila zabrinutost izvješćima o poljskom zahtjevu rekavši kako širenje NATO-a prema ruskim granicama potkopava stabilnost u Europi. Ukoliko se ta inicijativa ostvari mogla bi dodatno pogoršati napetosti između Zapada i Rusije.

“Jean-Claude Juncker je tvrdi orah”, američki predsjednik Donald Trump je u utorak hvalio pregovaračke kvalitete predsjednika Europske komisije.

“On je jako dobra osoba, ali je težak, zločest. Takvog pregovarača želim na svojoj strani”, ispričao je na zajedničkoj konferenciji za novinare s poljskim kolegom Andrzejom Dudom.

“Pravi tvrdi orah”, inzistirao je i ispričao kako je Junckera doveo za pregovarački stol iako je Juncker želio zadržati status quo.

“Rekao sam mu da ne trebamo više pregovarati, da ćemo odrediti poreze na milijune automobila koje šalju u Sjedinjene Države”, ispričao je američki predsjednik i dodao da je Juncker izrazito brzo doputovao iz Europe.

Trump je ironično dodao da nije znao da su zrakoplovi tako brzi.

Tijekom susreta krajem srpnja u Bijeloj kući, američki predsjednik i šef Europske komisije su riješili krizu nakon višemjesečnih upozorenja i prijetnji između dviju obala Atlantika, iako su brojna pitanja i dalje neriješena. Dogovorili su da niti jedna nova carina neće biti određena na uvoze europskih automobila u Sjedinjene Države, posebno osjetljivo pitanje za Njemačku.

Poljska se pridružila NATO-u 1999. zajedno s Mađarskom i Češkom, a otada su se i druge bivše komunističke zemlje, uključujući baltičke republike koje graniče s Rusijom, pridružile unatoč snažnom protivljenju Moskve.

Varšava bi mogla ponuditi do 2 milijarde dolara za financiranje američke vojne baze, prema prijedlogu poljskog ministarstva obrane o kojem su izvijestili poljski mediji. Vladin izvor u Poljskoj je potvrdio Reutersu da je napravljena takva ponuda. Trump je isto tako rekao kako Sjedinjene Države razmatraju ukidanje viza za Poljsku.

Francuska i Njemačka su ocijenile u utorak da je stanje poljskog pravosuđa “hitnije nego ikada” nakon niza po njima spornih reformi koje je provela vlada u Varšavi, nefleksibilna na pozive Bruxellesa na umjerenost.

“Treba što prije ponovno razmotriti operativne protokole europskih misija poput Sophie i Frontexa” i ažurirati ih u skladu sa zaključcima Europskog vijeća prošlog lipnja, rekao je Kurz. Europska unija treba veća ulaganja u sjevernu Afriku “jer su neuporedivo manja u odnosu na ona u Turskoj”, rekao je Conte i dodao kako “ima mnogo zemalja s kojima se treba osnažiti suradnja, tranzitnih i onih iz koje migranti dolaze, kako bi se bolje zaštitila prava migranata”.

“Iznio sam žurnu potrebu naše zemlje da se pokrenu veća ulaganja u sjevernu Afriku”, rekao je talijanski premijer. Conte je istaknuo da je, kako bi se izbjegao novi slučaj broda Diciotti kojemu nije dopušteno iskrcavanje migranata u talijanskoj luci dok ih druge zemlje EU-a ne pristanu primiti, “potreban europski odgovor” na migracije.

“Ponovno smo pokrenuli kampanju o izlasku i ništa nas neće zaustaviti u uvjeravanju premijerke da odbaci Chequers i provede potpuni brexit”, rekao je potpredsjednik skupine Richard Tice.

“Leave Means Leave surađivat će sa što više ljudi unutar cijele zemlje kako bi osiguralo da se “projekt straha” raspadne i otkriju ekonomske koristi brexita”, dodao je.

Prijedlozi Therese May, nazvani prema seoskoj kući premijerke u kojoj se o njima raspravljalo u srpnju, predviđaju slobodnu trgovinu s Europskom unijom i usvajanje zajedničkog pravilnika kojim bi se ona regulirala. Pristaše potpunog brexita smatraju da će to dovesti do toga da se odluke važne za Britaniju donose u Bruxellesu.

Hrvatska vlada objavila je prije tri dana kako smatra da je Komisija ispravno odlučila ne miješati se u bilateralni granični spor Hrvatske i Slovenije Pahor je i Junckeru i hrvatskoj predsjednici prenio da je dijalog “jedini put kojim se do implementacije arbitražne presude može doći na miran način”, kaže se u priopćenju iz Ljubljane.

Prema priopćenju iz Pahorova ureda, on smatra da je objava u Spiegelu svakako važna i osnažila je stajalište Slovenije i slovensko inzistiranje da se odluke sudova treba poštivati. “To daje u ruke novi instrument Sloveniji u nastojanju da zadrži brojne saveznike koji tvrde da odluku arbitražnog vijeća u cijelosti treba ispoštovati”, kaže Pahor.

Sastanak Grabar-Kitarović i Pahora potvrdio je i izvor iz predsjedničina ureda. “S obzirom na to da oni nemaju izvršne ovlasti po tom pitanju, oni podupiru napore vlada da u dijalogu riješe to pitanje”, rekao je izvor iz ureda hrvatske predsjednice, referirajući se na razgovore Grabar-Kitarović i Pahora.

U priopćenju koje je prva javna reakcija Izraela na taj događaj koji se dogodio u ponedjeljak navečer, izraelska vojska tvrdi da su njezini zrakoplovi napali sirijsku vojnu metu odakle se isporučivalo sustave za proizvodnju snajperskih puški šijitskom Hezbolahu u Libanonu na račun Irana.

Iran i Hezbolah su uz Rusiju glavni saveznici sirijskog režima. “Izrael izražava žaljenje zbog pogibije posade ruskog zrakoplova koji je noćas srušila sirijska protuzračna obrana”, objavila je izraelska vojska.

“Izrael smatra da je Asadov režim, čija je vojska srušila ruski zrakoplov, u cijelosti odgovoran za taj incident”, dodala je. Umirovljeni francuski general Jean-Paul Palomeros, bivši zapovjednik glavnog stožera francuskog ratnog zrakoplovstva, kazao je za France Presse kako smatra da je za pad ruskog zrakoplova kriva pogreška u komunikaciji između dvoje saveznika i ne vjeruje da se izraelski zrakoplov “zakamuflirao” u njegov radarski signal kako tvrdi Moskva.

Ruski zastupnici su u utorak glasovanjem prihvatili zakon koji predviđa do godinu dana zatvora za glasila i fizičke osobe koji ne žele povući ili demantirati informaciju koju sud ocijeni lažnom.

Na temelju nove inačice članka 315 Kaznenog zakona, prekršitelji koji odbiju povući ili demantirati “lažne informacije” koje takvima ocijeni sud, bit će kažnjeni novčano (630 eura) i zatvorom do godinu dana.

Tekst koji je objavljen na mrežnoj stranici pravo.ru odnosi se na fizičke i na pravne osobe te na korisnike društvenih mreža.

O nacrtu zakona koji su zastupnici Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, prihvatili u drugom čitanju, a očekuje ih i treće, glasovat će i senatori, što je u načelu formalnost, nakon čega ide na potpis predsjedniku Vladimiru Putinu.

Kako navodi nevladina organizacija Agora koja okuplja odvjetnike i stručnjake za ljudska prava, u 2017. u Rusiji su 43 osobe osuđene zbog objava na internetu, a lani su osuđene 32. “Prođe li, ovaj novi zakon će biti još jedna ofenziva na slobodu govora u Rusiji”, rekla je za AFP odvjetnica Agore, Irina Hrunova.

“On zacijelo cilja na Navaljnog (bloger i najveći protivnik Kremlja, Aleksej) i njegove objave o korupciji u vrhu vlasti”, dodaje odvjetnica.

Oporbeni aktivisti u Rusiji već godinama upozoravaju da Kremlj želi staviti pod kontrolu društvene mreže, jedan od posljednjih prostora u kojemu su kritičari vlasti dosad bili pošteđeni progona.

Rusija je priopćila u utorak da je sirijska vojska nenamjerno srušila ruski vojni zrakoplov nad Sirijom, ali je za taj incident okrivila Izrael i zaprijetila mu osvetom, javljaju ruske novinske agencije. Rusko ministarstvo obrane ranije je priopćilo kako je ruski vojni zrakoplov Il-20 s 14 članova posade nestao s radara iznad Sirije u isto vrijeme kada su izraelske i francuske snage izvodile zračne napade na ciljeve u toj bliskoistočnoj državi. Nakon toga je objavilo da je avion srušilo sirijsko protuzračno topništvo u tzv. prijateljskoj vatri.

Međutim, ministarstvo smatra da je za to odgovoran Izrael jer su u vrijeme incidenta izraelski borbeni zrakoplovi provodili zračne udare na sirijske ciljeve i dali su Moskvi samo jednominutno upozorenje, što nije bilo dovoljno vremena da ruski avion odleti na sigurno.

Ministarstvo je optužilo izraelske vojne zrakoplove da su namjerno stvorili “opasnu” situaciju nad sirijskim gradom Latakiom, koji se nalazi u blizini ruske vojne baze Hmejmim gdje se Il-20 spremao sletjeti, izvijestila je RIA.

Petnaest ruskih vojnika je poginulo zbog, kako navodi ministarstvo, “neodgovornih akcija Izraela”, prenosi Interfax. “To nikako nije u duhu rusko-izraelskog partnerstva”, rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov. “Zadržavamo pravo da kao odgovor poduzmemo proporcionalne mjere”, kazao je.

On je nazvao izraelske vojne akcije neprijateljskima i činom provokacije. U vrijeme nestanka letjelice, sirijski grad Latakia, koji se nalazi u blizini ruske zračne baze u koju se zrakoplov vraćao, bio je pod napadom “neprijateljskih raketa”, pa je odgovoreno protuzračnim topništvom, prenijeli su sirijski državni mediji.

Rusko ministarstvo kaže kako se Il-20 vraćao u bazu Hmejmim kada je oko 23 sata po lokalnom vremenu nestao s radara. Zrakoplov se tada nalazio iznad Sredozemnog mora, oko 35 kilometara od sirijske obale.

Prihvat izbjeglica ograničen prošle godine na 45 tisuća najniži je od 1980. kada je pokrenut moderni izbjeglički program. SAD je na tragu prihvaćanja samo 22 tisuće izbjeglica ove godine, što je oko polovice maksimalno dozvoljenih.

Zasad nije jasno jesu li State Department i Pentagon, koji su bili za zadržavanje broja od 45 tisuća, promijenili svoje stajalište jer nisu uspjeli uvjeriti Bijelu kuću. Američki predsjednik Donald Trump obećao je u kampanji 2016. strože migrantske restrikcije, a njegova je administracija u proteklih godinu i pol dana smanjila prihvat izbjeglica kroz izvršne uredbe i politiku “zatvaranja vrata”.

“Središnja poruka ovog istraživanja je ta da je integracijska klima u Njemačkoj i dalje stabilna i kreće se na ljestvici od nule do sto između 64 i 70, pri čemu nula označava totalno negativni stav prema integraciji, a sto potpuno pozitivni“, rekao je direktor SVR-a Thomas Bauer za javni servis ARD.

“Stvarnost je pozitivnija od javnog diskursa koji vlada u Njemačkoj“, istaknuo je Bauer ukazujući na uglavnom negativno medijsko izvještavanje vezano uz temu izbjeglica.

Povjerenica savezne vlade za integraciju Annette Widmann-Mauz vjeruje da izravni direktni kontakt između useljenika i domaćeg stanovništva pridonosi pozitivnijoj klimi. “Očito postoji razlika između direktnog doživljaja izbjeglica i filtriranog doživljaja preko društvenih mreža“, rekla je Wildmann-Mauz prilikom predstavljanja studije. Na suživot sa strancima pozitivno se gleda prije svega tamo gdje je kontakt useljenika i domaćeg stanovništva dio svakodnevice.

U dijelovima Njemačke, posebno na bivšem komunističkom istoku gdje je postotak stranaca nizak, prisutniji je viši stupanj skeptičnosti prema suživotu stranaca i domaćih. Studija je pokazala i da je većina ispitanika spremna i dalje primati izbjeglice u zemlju te da na dolazak izbjeglica ne gleda kao na opasnost po blagostanje u Njemačkoj.

Rezultate ispitivanja stranke lijevog spektra okarakterizirale su kao “poraz konzervativne i desne politike“. “Političari konzervativnih i desnih stranaka pokušavaju, kada je tema integracija i migracija u pitanju, ljudima utjerati strah u kosti. Integracijski barometar pokazuje da ljudi na padaju na taj trik“, rekla je glasnogovornica stranke Ljevica za integracijska pitanja Goekay Akbulut.

Zeleni su priopćili kako “ludilo zatvaranja granica i populističke tlapnje o azilnom turizmu stranaka poput CSU-a“ nema puno veze s raspoloženjem građana u zemlji.

“Načelno taj summit je dobra ideja”, navela je Elizejska palača i podsjetila na govor Emmanuela Macrona o želji za jačanjeme europskog partnerstva s Afrikom. Sebastian Kurz (32) zagovornik tvrde linije protiv imigracije, pobijedio je na tu temu na parlamentarnim izborima u listopadu 2017. i vodi vladu desnog centra i krajnje desnice.

Ali Elizejska palača drži da kancelar ne želi da ga poistovjećuju s politikom koju vodi Mađarska a u nekim područjima i Italija. Sebastian Kurz je bio “jako jasan” prošlog tjedna i rekao da su odlučili da će austrijski zastupnici u Europskom parlamentu glasati za aktiviranje procedure predviđene člankom 7″ Ugovora o EU-u, što bi moglo potaknuti sankcije protiv Mađarske Viktora Orbana, optuženog za nepoštivanje sloboda i vrijednosti Europske unije.

Po dolasku u Elizejsku palaču Kurz je rekao novinarima da podržava prijedlog predsjednika Komisije Jeana-Claude Junckera da treba 2020. pojačati Frontex, europsku agenciju za zaštitu granica, s 10.000 graničara.

Macron se također složio s prioritetom Beča tj. “borbom protiv ilegalne imigracije osiguranjem vanjskih granica”. Ta tema će bit na rasporedu neformalnog summita u srijedu navečer u Salzburgu, prvom nakon lipnja koji je ocrtao neslaganja između europskih zemalja u vezi migracijske politike. Brexit će biti sljedeća velika tema tom susreta.