Geopolitika

“Na nama je političarima da pokažemo da smo dovoljno odgovorni i zreli da nećemo ulaziti u spiralu verbalnog nasilja”, rekla je predsjednica u intervjuu za Hrvatski radio, ali i ocijenila propustom da se “nitko” u Srbiji nije ispričao za Šešeljev izgred.

“Pozitivnih pomaka” ima i ostvareni su nakon posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, ocijenila je i kazala kako će nastaviti raditi na pripremi posjeta Srbiji.

Među pozitivnim pomacima nabrojala je susret ministara pravosuđa i ministara prometa, te podsjetila da je u svome uredu primila predstavnike srpske manjine, majke nestalih Srba, a jednako je učinio predsjednik Vučić koji je više puta iskazao spremnost za dijalog.

Za posjeta Šibensko-kninskoj županiji prošli tjedan imala je prigodu razgovarati s određenim brojem Srba koji su kazali da su “prodisali” i govorili “Osjećamo se lakše, idemo nastaviti ovim putem”.

Slične je ocjene izrekao i Tomislav Žigmanov, predstavnik vojvođanskih Hrvata, rekla je predsjednica.

Unatoč Šešeljevu izgredu u Beogradu je otvorena Hrvatska gospodarska komora, rekla je.

Stoga usprkos razmiricama “i pred Europskom unijom i pred cijelim svijetom i jedni i drugi” trebamo pokazati da surađujemo “u duhu dobrosusjedskih odnosa, međusobnog uvažavanja i poštovanja”, rekla je.

Predsjednica je ponovila svoje ranije ocjene da su i Vulin i Šešelj “unutarnje pitanje Srbije” koja to mora riješiti jer oni “nanose štetu međunarodnom ugledu Srbije”.

Šešelj je osuđeni ratni zločinac, između ostalog i za progon Hrvata u Vojvodini, ali mnogo veću težinu imaju izjave ministra obrane Aleksandra Vulina, jer je on vladin dužnosnik, ministar obrane i sve što izgovori interpretira se u potpuno drukčijem smislu”.

“Kad netko dovodi u pitanje suverenitet države, onda morate odgovoriti na način da obranite dostojanstvo, integritet Hrvatske i hrvatske politike”.

Dugo vremena radilo se na vrlo konkretnim mjerama u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dviju država, među kojima su bolno pitanje nestali, ali i zaštita manjina, hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj, te pitanje univerzalne jurisdikcije koju Srbija provodi.

Obje zemlje moraju brinuti o manjinama i to je “naša međusobna odgovornost”, a “može se riješiti samo dijalogom, za koji ne samo da je potrebno dvoje, nego i stvarna želja da se otvorena pitanja riješe.

Pitanje ustaškog logora Jasenoavc također je predmet prijepora zadnjih godina između Hrvatske i Srbije, ali to je prijepor i sa židovskom zajednicom koja optužuje hrvatske vlasti za relativizaciju ustaških zločina i zato te zajednice odaju počast žrtvama odvojeno od državnog obilježavanja.

Da bi se prijepori riješili potrebno je osnovati zajedničko povjerenstvo u kojem bi bili i predstavnici Srba i Hrvata i Židova, također i strani stručnjaci, smatra predsjednica.

Na pitanje o Pelješkom mostu, za koji je u ponedjeljak potpisan protokol o gradnji s kineskim konzorcijem, a što izaziva napetosti sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, predsjednica je rekla da za to nema razloga.

“Hrvatska će apsolutno poštivati sve odredbe Konvencije o pravu mora”, rekla je.

Trump je rekao da je Macronov posjet “potvrda trajnog prijateljstva koje veže dvije države”. “Zaista je u redu da održavamo prvi državni posjet s vođom najstarijeg američkog saveznika, ponosne države Francuske”, kazao je.

Macron je rekao da je posjet “svjedočanstvo snage” odnosa između Pariza i Washingtona. Trump je također zahvalio Macronu za sudjelovanje u nedavnoj akciji u Siriji.

Glede traženja Slovenije da se u rješenje pitanja za staru deviznu štednju svojim posredovanjem uključi Europska komisija i najava da bi Slovenija mogla tužiti Hrvatsku ako ne obustavi postupke protiv Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima, premijer je kazao da je takav stav pogrešan jer “u Hrvatskoj sudovi djeluju neovisno od vlade Republike Hrvatske”.

Što se tiče graničnog pitanja vezanog uz arbitražno rješenje i najavu Slovenije da će Hrvatsku tužiti sudu EU-a ako ne pristane na implementaciju arbitražne presude, Plenković je ponovio da je Hrvatska “na čvrstoj poziciji” i da je iz arbitražnog postupka izašla zbog njegove kompromitiranosti, iako je u taj proces ušla u dobroj vjeri.

Plenković je podsjetio da je Hrvatska lani Sloveniji ponudila okvir za bilateralni dogovor o tom “zapravo jedinom pravom otvorenom pitanju” i da je u tom okviru bilo moguće naći “pravedno i za obje strane prihvatljivo rješenje”.

Na pitanja u vezi s najavama moguće slovenske blokade hrvatskog ulaska u Schengenski prostor, ako Hrvatska ne pristane na primjenu arbitražnog rješenja, Plenković je odgovorio da blokade nisu dobar način za rješavanje pitanja, te da takav način ne bi koristio ni Sloveniji čiji bi interes i zbog nadzora nad ilegalnim migracijama trebao biti da Hrvatska što prije uđe u Schengen.

Premijer je dodao da će Hrvatska ispuniti sve tehničke kriterije za ulazak u Schengen i da je cilj da u njega uđe do 2020. godine, kad će preuzeti šestomjesečno predsjedanje EU-om.

Plenković je zahvalio slovenskom premijeru Miri Ceraru, s kojim se samo nakratko sastao na marginama sastanka, na dobroj organizaciji skupa i dobrim temama koje je Slovenija kao predsjedavajuća te inicijative istaknula, posebno pomoć državama u regiji na putu prema euroatlantskim integracijama.

Cerar je kazao da je s Plenkovićem razmijenio nekoliko riječi, no da nije bilo prilike za temeljitiji razgovor o problematičnim pitanjima.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u utorak je na Konferenciji predsjednika parlamenata Europske unije u Tallinnu naglasio kako će jačanje europske suradnje na području obrane dodatno osnažiti sigurnost kontinenta na dobrobit svih njegovih građana, priopćeno je iz Sabora. 

Osvrnuvši se na nedavnu izjavu glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga kako “nemamo luksuz odabira sigurnosnih prijetnji s kojima se suočavamo te da moramo biti spremni i sposobni za odlučujući rad u njihovoj prevenciji i suzbijanju“, predsjednik Sabora je istaknuo kako “sigurnosna situacija u našem okruženju postaje sve kompleksnijom, uz pojavu novih izazova, od sigurnosnih – u vidu terorizma, kibernetičkih napada, sukoba, demografskih promjena i povećane migracije – do onih poput klimatskih promjena i društvene nejednakosti kao rezultata globalizacije”.

Jandroković je drugog dana Konferencije koja je započela u ponedjeljak i čije su teme budućnost Europske unije i europska sigurnost i obrana naglasio potrebu veće učinkovitosti i inovativnosti “u brzini prepoznavanja ugroza, brzini donošenja odluka i djelovanja”, zbog čega je pozdravio uspostavu Stalne strukturirane suradnje (PESCO) EU-a u čijim će projektima sudjelovati i Hrvatska i koju je nazvao povijesnim korakom ka jačanju europske obrane.

Čelnici EU-a tu su inicijativu pokrenuli sredinom 2017. godine, a u njoj sudjeluju sve države EU-a osim Danske, Malte i Ujedinjenog Kraljevstva.

“Na sudjelovanje u PESCO-u treba gledati kao mogućnost jačanja operativne spremnosti i doprinosa vlastitih, nacionalnih oružanih snaga kao i promicanja vlastite obrambene industrije kroz projekte i njezin daljnji razvoj. Pritom ta suradnja mora biti na načelima uključivosti, solidarnosti i komplementarnosti s NATO-om, bez dupliciranja aktivnosti, te uz poštivanje autonomije država članica u donošenju odluka”, rekao je Jandroković, dodavši kako će PESCO dodatno osnažiti sigurnost europskog kontinenta na dobrobit svih njegovih građana.

Predsjednik Sabora je u nastavku svog izlaganja u Tallinnu govorio i o za Hrvatsku važnom pitanju jačanja unutarnje sigurnosti te važnosti zaštite i učinkovitog upravljanja vanjskim granicama Europske unije radi očuvanja slobode kretanje unutar Unije.

“Jedan od važnijih koraka na tom području je uspostava europske granične i obalne straže koja se treba uhvatiti u koštac sa sigurnosnim i migracijskim izazovima te pomoći povratku normalnog funkcioniranja schengenskog područja”, zaključio je Jandroković.

Šef policije Mark Saunders kazao je da se čini da je incident namjerno izazvan te da je vozač iznajmljenog kombija priveden bez otpora.

Slični napadi koji su posljednjih godina izvedeni u velikim gradovima bili su teroristički, no kanadski ministar sigurnosti Ralph Goodale istaknuo je da je još rano reći radi li se i u Torontu o terorizmu. Dodao je da u zemlji nije pojačana uzbuna vezano uz terorizam. te također da se za sada ne zna ima li napad veze sa sastankom skupine G7 u Torontu koji je u tijeku.

Najmanje jedan svjedok ustvrdio je da je riječ o namjernom činu. Svjedok je za Reuters izjavio kako je na poprištu događaja vidio najmanje dva mrtva tijela te je posvjedočio da je među stradalima ima i starijih ljudi.

Jedan od svjedoka kazao je da se kombi u puno brzini zaletio među pješake te ih rušio jednog za drugim, a prema njegovim riječima srušena je i osoba koja je gurala dječja kolica.

Policija je najavila da će poduzeti sveobuhvatnu istragu, a ministar javne sigurnosti Ralph Goodale odbio je komentirati moguće motive napada. “Istraga je na tom stupnju kada nikakva daljnja informacija ne može biti potvrđena”, kazao je dodavši da policija poduzima istragu kako bi utvrdila što se dogodilo i zašto, uključujući i motive”.

Bolnički izvori priopćili su da je deset osoba primljeno u bolnicu Sunnybrook te da je dvoje odmah proglašeno mrtvim, a da je pet osoba u kritičnom stanju.

Bolnička kola i policijska vozila odmah su stigla na mjesto događaja u frekventnom dijelu grada, a brzo su raspoređene i snage reda.

Policija je zatvorila područje, a u tom dijelu grada prekinut je i promet podzemnom željeznicom. Gradonačelnik John Tory izjavio je da je situacija pod kontrolom te je pozvao građane da mirno odu kućama.

Ovaj incident je najnoviji u nizu sličnih napada koji su u posljednje vrijeme zaredali u Sjedinjenim Državama i Europi i jedan je od najnasilnijih u novijoj kanadskoj povijesti. Incident se dogodio 30 km dalje od mjesta na kojem se u Torontu održava sastanak ministara vanjskih poslova skupine sedam najrazvijenijih zemalja.

U HRT-ovu Studiju 4 o tome su govorili Domagoj Hajduković (SDP), član saborskog Odbora za vanjsku politiku, Miro Kovač (HDZ), predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku te novinar iz Beograda Jakša Šćekić.

Hajduković je potvrdio da je Vulin prvi sbijanski političar koji nije dobrodošao u Hrvatsku nakon sporazuma o normalizaciji odnosa dviju država 1996.
Ova mjera je primjerena jer njegove izjave imaju vrlo tešku implikaciju. On govori da će se konzultirati s vrhovnim zapovjednikom Srbije, kao da su Hrvatska i Srbija u ratu ili kao da će prelaziti granicu s vojskom. Implikacije su teške, pa je i odgovor težak, rekao je Hajduković.

Odgovarajući na pitanja o učestalim srbijanskim izjavama koje ne idu u prilog razvoju dobrih odnosa dviju država (Šešeljev napad, Vučićevo relativiziranje napada, Vulinove izjave) Hajduković je napomenuo kako je pri tome potrebno napraditi razliku, odnosno da Šešelja ne bi izjednačavao s ministrom u vladi Republike Srbije ili predsjednika Srbije. Poruke su utoliko teže jer dolaze upravo od takvih ljudi na dužnosti, kazao je.

Novinar Šćekić iz Beograda istaknuo je da svaka država ima pravo donositi odluke koje hoće. Ako Hrvatska smatra da Vulin nije poželjan, onda je to odluka hrvatskih vlasti. Problem je na Balkanu to što on ovisi o odnosima Beograda i Zagreba. Povijest je pokazala da nikada nismo dobro prošli kada odnosi između Zagreba i Beograda nisu dobri, izjavio je Šćekić i kazao kako ga veoma smeta to što se u odnosima ide korak naprijed, pa dva natrag, pa korak naprijed.

U vezi s problemom oko Šešelja, Šćekić je kazao da je Šešelj nitko i ništa na srpskoj političkoj sceni. Ono što je hrvatska delegacija odlučila, to je njeno pravo. Ali ta je odluka Šešelja vratila na neki način u politički život Srbije, na neko kratko vrijeme. Na to su onda došle druge reakcije iz Hrvatske. To se sve događa u vrijeme kada se obilježava Jasenovac, dodaje.

Miro Kovač izjavio je da postupanje Vojislava Šešelja, bez obzira kakav to bio incident, ne služi na čast srpskim vlastima. Na takav se način ne može napredovati prema članstvu u Europskoj uniji. Hrvatska je jasno to pokazala svojim postupcima. Onda se tu pojavio gospodin Vulin koji voli provokativno nastupati i na neki način Hrvatsku vrijeđati. Mora se jasno poslati poruku da je to neprihvatljivo. Mi želimo sa svojim susjedima graditi dobre odnose, a to uključuje i Srbiju. Na području ekonomije i turizma ti se odnosi dobro razvijaju, ali ne i što se tiče same politike. Mi možemo samo jasnim postupcima ukazati na to da u dijalogu moramo biti ozbiljni. Ovakav način funkcioniranja nije prihvatljiv, kazao je Kovač, među ostalim, piše HRT.

Europski potpisnici iranskoga nuklearnog sporazuma zaključenog s velikim svjetskim silama, američkog bi predsjednika Donalda Trumpa trebali uvjeriti da ne napušta sporazum, s obzirom na to da “plan B” za taj dogovor ne postoji, rekao je u ponedjeljak iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif.

“Ili sve ili ništa. Europski čelnici trebali bi potaknuti Trumpa ne samo da ostane dio sporazuma već i da, u dobroj vjeri započne s primjenom svojeg dijela dogovora”, napisao je Zarif na Twitteru.

U skladu sa sporazumom što ga je Iran potpisao sa SAD-om, Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Rusijom i Kinom, službeni Teheran je pristao smanjiti svoj nuklearni program na način da ne može razviti nuklearnu bombu. U zamjenu Iranci su dobili izuzeće od sankcija. Većina ih je ukinuta još u siječnju 2016.

Trump je europskim zemljama potpisnicama dao rok do 12. svibnja da “riješe velike nedostatke” nuklearnog sporazuma iz 2015., jer on u protivnom kani odustati od daljnje primjene ukinutih američkih sankcija Iranu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron za Fox News je u nedjelju izjavio da “plan B” ne postoji te da se Sjedinjene Države moraju pridržavati sporazuma tako dugo dok ne pronađu bolju opciju.

One ne doprinose europskoj profilaciji Srbije, dodaje. Vjeruje međutim da sam predsjednik Aleksandar Vučić promišlja o tome te da će doći do određene promjene retorike. “Ako ne dođe do promjene retorike, bojim se zapravo da će ovaj put koji Srbija javno priželjkuje biti značajno otežan. Kao što vidimo, u samoj Europi postoje različita promišljanja što treba učiniti sa zemljama zapadnog Balkana, zemljama jugoistočne Europe, kako ih treba ugraditi u EU ili ograditi Europskom unijom”, rekao je.

Što se tiče srbijanskog ministra obrane ministra Vulina i njegovih provokacija, za njega kaže da je nije osoba od pretjeranog političkog kredibiliteta u Srbiji. “O njemu i njegovom položaju u vladi odlučuje s jedne strane premijerka, a s druge strane odlučuje i ona silna potpora koju u konačnici dobiva predsjednik Vučić. Predsjednik Vučić će sigurno zauzeti mudriji stav nego što to trenutno vidimo u slučaju samoga ministra Vulina. Moramo znati da je jedno provokacija nekog građanina, a jedno je provokacija koja dolazi s ministarske razine. One nemaju jednaku poruku”, rekao je Bandov, zaključivši kako je i izostanak reakcije, u ovom slučaju osude ili izostanka osude nečijih provokacija od strane državnog vrha, također reakcija.

Poruka francuskog predsjednika Macrona da skorog proširenja Europske unije neće biti, ne znači da je nada za Srbiju izgubljena, kaže doktorica znanosti Senada Šelo Šabić.

“Mislim da je potpuno jasna poruka da Europska unija želi proširenje, želi uključiti sve ove zemlje, ali predsjednika Macrona morate shvatiti kao jednog velikog eurofila, jednog velikog zagovornika jake, napredne, dinamične Europske unije, koja u ovom trenutku ima niz unutrašnjih problema. Njihov fokus je na reformama unutar EU, pitanje eurozone, migracija, Brexita, ponašanja liberalnih i neliberalnih režima u EU… Po meni je sasvim logično da je potrebno reformirati EU unutar sebe, da bi mogla na zdrav način primiti nove članice. Ali to ne znači da proces reformi u zemljama koje žele jednog dana postati članice EU treba stati”, kaže Šelo Šabić za HRT.

Vjeruje se da je Abdeslam, 28-godišnji Francuz, jedini preživjeli iz skupine terorista koji su orkestrirali napade diljem francuske prijestolnice u studenome 2015. godine, u kojima je ubijeno 130 ljudi.

“Rusi su mogli posjetiti mjesto napada”, rekao je u ponedjeljak američki veleposlanik Kenneth Ward na sastanku OPCW-a u Den Haagu i istaknuo: “Zabrinuti smo jer su oni mogli utjecati na dokaze kako bi spriječili inspektore OPCW-a da provedu učinkovitu istragu”.

Britansko izaslanstvo OPCW-a optužilo je Rusiju i vladu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada da priječe inspektorima prilaz Doumi.

Inspektori bi trebali prikupiti uzorke, ispitati svjedoke i dokumentirati dokaze te zaključiti je li bilo upotrijebljeno međunarodnim konvencijama zabranjeno kemijsko oružje, ali ne bi imali pravo pripisati odgovornost za takav napad nekoj od strana.

Britanski veleposlanik Peter Wilson rekao je u Den Haagu da su inspektori UN-a stigli no da ne mogu doprijeti do Doume jer im Sirija i Rusija ne mogu jamčiti sigurnost.

Moskva, međutim, za svako kašnjenje u istrazi krivi Sjedinjene Države, Francusku i Britaniju jer su napale sirijska postrojenja za vikend.

“Zatražili smo objektivnu istragu. To je bilo u samom početku kada se pojavila vijest o napadu. Prema tome navodi koji su sada usmjereni prema Rusiji neutemeljeni su”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Sirijska vlada organizirala je obilazak za novinare, no oni nisu mogli ući u zgradu u kojoj su, kako tvrde liječnici i humanitarne udruge, deseci ljudi bili usmrćeni kemijskim otrovom.

Liječnici u bolnici u koju su bile zbrinute navodne žrtve kemijskog napada rekli su novinarima da nijedan od pacijenata primljenih te noći kada se navodno dogodio kemijski napad nije pokazivao takve ozljede, a gušenja je bilo od prašine i dima u bombardiranjima.

Humanitarne udruge i spasilačka organizacija Bijele kacige tvrde da su takve izjave medicinskog osoblja, koje je državna televizija emitirala prošlih dana, iznesene pod prijetnjama.

Napadi zapadnih zemalja, SAD-a , Britanije i Francuske nisu promijenili ravnotežu u sirijskom ratu niti su one intervenirale radi rušenja Assada koji je nadmoćan, već je svrha bila pokazati mu da je kemijsko oružje nedopušteno i da se takav napad ne smije ponoviti.

Takvo je stajalište svojim kolegama jasno prenio britanski šef diplomacije Boris Johnson u Bruxellesu u ponedjeljak na sastanku 28 ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije. “Bojim se da će se sirijski rat nastaviti na taj užasan, bijedan način. No svijet je pokazao da mu je dosta korištenja kemijskog oružja”, rekao je Johsnon.

Njegovi kolege u EU poduprli su raketne udare triju zemalja i razgovarali o tome kako dodatno izolirati Assada. “Europska unija nastavit će razmatrati buduće restriktivne mjere protiv Sirije sve dok traje represija”, stoji u izjavi.

Čelnici Britanije i Francuske morat će, međutim, u svojim domovinama odgovarati za provedene akcije u Siriji. Britanska premijerka Theresa May treba dati izjavu u parlamentu u ponedjeljak i odgovoriti na pitanje zašto nije tražila odobrenje parlamenta za napad.

U Francuskoj sudjelovanje francuske avijacije u udarima na sirijska kemijska postrojenja kritiziraju konzervativci, krajnja ljevica i krajnja desnica. O tome će na zastupnička pitanja u ponedjeljak poslije podne odgovarati premijer Edouard Philippe.