Europska unija

Analiza
Francuska je najveći izvoznik električne energije u Europi u prvih 11 mjeseci ove godine, a Italija najveći uvoznik, pokazala je studija europskog tržišta interkonektora koju je provela analitička kuća EnAppSys.

Ta je studija pokazala da je Francuska u razdoblju od 1. siječnja do 30. studenoga ostvarila ukupan neto izvoz električne energije od od 39,4 teravatsata (TWh), pri čemu je većinu isporučila Italiji (13,3 TWh) i Njemačkoj (11 TWh).

Visoka razina neto izvoza pripisana je velikim količinama energije iz nuklearnih elektrana i niskim graničnim troškovima povezanima s tom vrstom energije, što ju čini aktraktivnom za cijelo europsko tržište.

Italija je bila najveći uvoznik električne energije od siječnja do studenog te je uvezla 36,6 TWh. Najveći dio uvezene energije isporučila joj je Švicarska (17,6 TWh), koja povećava proizvodnju iz obnovljivih izvora, ali se i dalje oslanja na nuklearnu energiju kao svoj glavni izvor.

Izvor https://www.enappsys.com/post/q3-energy-markets-in-europe-what-you-need-to-know

SAD blokira
Europska unija optužila je Sjedinjene Države da dovode u opasnost međunarodni mehanizam rješavanja trgovinskih sporova blokadom imenovanja sudaca u žalbeno tijelo Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Dvojici od ukupno troje sudaca u utorak istječe mandat, što je bila tema jučerašnjeg kriznog sastanka u Ženevi. Za to je kriva jedna zemlja-članica.

Washington će ustrajati u svom zahtjevu da WTO-ovo Vijeće za žalbe više ne tretira svoje presude kao pravni presedan i da se ne ponaša kao međunarodni sud, odgovorio je američki diplomat pri WTO-u Dennis Shea.

Spor je eskalirao paralelno trgovinskim sporovima koje je SAD pokrenuo s glavnim partnerima, poput Kine i Europske unije, primjećuje dpa.

Direktor WTO-a Roberto Azevedo poručio je krajem prošlog tjedna zemljama članicama da mogu obnoviti mehanizam za rješavanje sporova ili „alternativno, Vaš izbor može otvoriti vrata još višem stupnju nesigurnosti, neobuzdanim unilateralnim recipročnim mjerama – i manjim ulaganjima, skromnijem rastu i slabijem otvaranju radnih mjesta“.

YouGov
Izborna utrka u Velikoj Britaniji sve je neizvjesnija a konzervativci premijera Borisa Johnsona trebali bi na izborima u četvrtak pobijediti s malom većinom, pokazala su najnovija ispitivanja javnog mnijenja objavljena u utorak.

YouGov predviđa da će konzervativci osigurati većinu od 28 zastupničkih mandata, što je znatno manje od 68 mandata koliko je predviđala istovjetna anketa provedena prije dva tjedna. Prednost konzervativaca jako se smanjila u posljednja dva tjedna i sada zbog margine pogreške više nije sigurno da će premijer Johnson pobijediti, a u tom bi slučaju brexit mogao ponovno biti odgođen.

Johnson je sazvao izbore baš kako bi prevladao blokadu parlamenta, u kojemu njegova manjinska vlada nije uspjela progurati zakonodavstvo kojim bi se regulirao izlazak Velike Britanije iz Europske unije, koji je morao biti odgođen do 31. siječnja.

Agencija Focalpoint ranije u utorak je također objavila rezultate anketa koje u pokazale da se Johnsonova većina smanjila na 24 zastupnika, što je ogroman pad u odnosu na anketu provedenu prošlog mjeseca u kojoj su konzervativci imali većinu od čak 82 mandata.

YouGov je procijenio da bi konzervativci u 650-članom parlamentu imali 339 mjesta, što je tek nešto više od 317 koliko su osvojili na izborima 2017. Prema tim rezultatima, glavna oporbena Laburistička stranka osvojila bi 231 mjesto.

Britansko gospodarstvo poraslo je u listopadu najslabije u gotovo sedam godina zbog neizvjesnosti koje prate izlazak Britanije iz Europske unije i slabog globalnog okruženja, izvijestio je u utorak statistički ured ONS.

Britanski je BDP u listopadu porastao 0,7 posto na godišnjoj razini, najslabije od ožujka 2012. kada se zemlja još oporavljala od globalne financijske krize. Najslabiji su rezultati zabilježeni u industriji i građevinskom sektoru, pokazuje izvješće statističkog ureda. U ONS-u ujedno napominju da je približavanje tada zacrtanog datuma izlaska iz Europske unije, krajem listopada, po svemu sudeći potaknulo rast izvoza i uvoza u tom mjesecu, iako skromniji nego pred prvotno planirani izlazak krajem ožujka.

U tromjesečnom razdoblju zaključno s listopadom gospodarstvo je stagniralo u odnosu na prethodna tri mjeseca, izvijestio je ONS. Otok je ljetos izbjegao predbrexitovsku recesiju, bilježeći u tromjesečnom razdoblju zaključno s rujnom rast aktivnosti za 0,3 posto. Kako se približavao kraj listopada, počele su se pojavljivati naznake posustajanja

Južna Koreja
Europska komisija pokrenut će temeljitu istragu o spajanju vodećih južnokorejskih brodograditelja, grupe Hyundai Heavy Industries Holdingsa i konkurenta Daewooa, zbog sumnje da bi moglo ugroziti tržišnu utakmicu u Europskoj uniji.

Hyundai je u siječnju najavio spajanje kojim će nastati najveći brodograditelj u svijetu s tržišnim udjelom od 21 posto. Potez je dijelom motiviran prekomjernim kapacitetima u brodogradnji. Europska komisija pokrenut će idućeg tjedna istragu o tom sporazumu, nakon preliminarne analize koja će biti zaključena 17. prosinca, kazala su u ponedjeljak za Reuters dva anonimna izvora.

Temeljita istraga može potrajati do pet mjeseci i u većini slučajeva završava zahtjevom kompanijama da prodaju dio imovine, prenesu tehnologiju ili prepuste određene ugovore konkurenciji kako bi se otklonila bojazan da će biti narušena ravnopravna tržišna utakmica.

U Europskoj komisiji nisu željeli komentirati navode neimenovanih izvora. Dvije tvrtke moraju ishoditi i dozvole regulatora u matičnoj Južnoj Koreji, te u Singapuru, Kini i Japanu. Kazahstan je već dao zeleno svjetlo. Hyundai je prošlog tjedna priopćio da surađuje sa singapurskim regulatorima kako bi otklonio njihove bojazni.

Južnoorejska razvojna banka KDB vlasnik je 55,7 posto udjela u Daewoo Shipbuilding and Marine Engineering Co-u koji nije želio komentirati informaciju o europskoj istrazi. Poručili su da postupak pribavljanja regulatornih dozvola vodi Hyundai. Hyundai nastoji nagovoriti regulatore u EU da uzmu u obzir moguću prijetnju po tržišno natjecanje koju predstavlja spajanje China Shipbuilding Industry Corpa (CSIC) i China State Shipbuilding Corpa, kazali su prethodno drugi izvori.

Prihodi novonastale kineske kompanije više su nego tri puta veći od onih koje bi ostvarivala nova južnokorejska tvrtka, podsjećaju. Dvije korejske tvrtke tvrde da će se nakon spajanja neovisno natjecati na tržištu i da će svaka moći sama s kupcima i dobavljačima pregovarati o ugovorima

Suradnja
Poljska državna plinska tvrtka PGNiG priopćila je da je dogovorila sporazum s Ukrajinom o suradnji u vađenju i istraživanju nafte i plina u Ukrajini.

Sporazum se odnosi na rad na proširenju polja Przemysl na ukrajinskoj strani granice, rekao je glavni izvršni direktor PGNiG-a Piotr Wozniak.

PGNiG je nedavno izvijestio da ne planira s ruskim Gazpromom produljiti ugovor o nabavi plina nakon njegova isteka krajem 2022. godine. Poručio je pritom da je Poljska osigurala opskrbu plinom diversifikacijom izvora nabave, posebno ukapljenog prirodnog plina (LNG), kupnjom plinskih nalazišta u Sjevernom moru i širenjem plinovodne mreže.

U studenom je PGNiG s američkim Cheniere Marketingom sklopio sporazum o isporuci ukapljenog prirodnog plina, odražavajući sve snažnije oslanjanje Poljske na američke dobavljače u sklopu nastojanja da se smanji poljska ovisnost o ruskom plinu.

Sporazum obuhvaća razdoblje od 24 godine i predviđa isporuku ukupno 40,95 milijardi prostornih metara prirodnog plina. Stupa na snagu iduće godine.

Zoltan Aldott
Nekadašnji predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott u srijedu je na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu i hrvatskom pravosuđu nedostupnom čelniku MOL-a Zsoltu Hernadiju kazao da je nakon financijske krize 2008. zbog vraćanja dugova jedina alternativa bila izdvajanje nerentabilnog plinskog poslovanja.

”Za Inu je 2008. bila posebna jer je do jeseni te godine stabilno poslovala, budući da su cijene nafte i plina bile prihvatljive. U listopadu iste godine za Inu su nastupile teškoće zbog pada cijena nafte i plina, a dodatni problem je bio i osigurati kredite kod banaka”, kazao je Aldott.

Svjedok je dodao da je Ina u razdoblju od 2003. do 2008. radila na projektima naftnih polja u Siriji, Jadranskom moru i rafinerijama nafte, što je trebalo dodatno kreditirati kod banaka.

”Nakon financijske krize prihodi Ine su značajno pali. S druge strane, Ina je prodavala domaći zemni plin, ali ga je i uvozila. Domaći plin je prodavan po fiksnim i stabilnim cijenama, dok je uvozni plin nabavljan po tržišnoj cijeni. Nastale su financijske poteškoće koje su se odražavale na kratkoročne poslove, a velike projekte, poput naftnih polja u Siriji, nije bilo moguće zaustaviti jer su dogovoreni s tamošnjom vladom”, rekao je svjedok.

Aldott je dodao da se pred kraj 2008. stanje u Ini pogoršalo i da je bilo nužno osigurati da kompanija uredno podmiruje svoje obaveze.

”Trebalo je smanjiti troškove, što nije lako u kratkoročnom periodu, a razmišljalo se i o odgodi nekih plaćanja. Jedina alternativa bila je razdvajanje poslovanja koje je stvaralo gubitke kako bi Ina bankama pokazala da je sposobna vraćati kredite. Izdvajanje plinskog biznisa kao najbolje rješenje učinilo se i najvećim dioničarima u Ini”, zaključio je Aldott.

Ponovljeno suđenje Sanaderu i Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada 2018. godine, a Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem Hernadi još nije bio optužen.

Osim za primanje 10 milijuna eura mita, kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, bivši premijer je optužen i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.

Ministarstvo graditeljstva
Građevinski sektor raspolaže s pet milijardi kuna za projekte energetske obnove, istaknuo je ministar graditeljstva Predrag Štromar na jučerašnjem predstavljanju glavnih elementa novog poziva na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Istaknuo je i svoj resor u povlačenju EU novca, jer tvrdi, od raspoloživih 311 milijuna eura za energetsku učinkovitost iz Operativnog programa “Konkurenost i kohezija 2014.-2027.”, ugovoreno je više od 90 posto.

“Nastavljamo istim tempom, uz mogućnost da se neiskorištena sredstva iz drugih resora prebace za sufinanciranje energetske obnove”, poručuje Štromar dodajući da prosječna ušteda energije koje zgrade postižu premašuje 60 posto te da se trenutačno obnavlja 1300 bolnica, škola i vrtića te višestambenih zgrada, te je obnovom obuhvaćeno više od 16 tisuća kućanstava i 70 tisuća učenika i djece.

U okviru ranijeg poziva objavljenog prije tri godine ugovorena su 584 projekta – najviše u Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, investicijske vrijednosti veće od milijardu kuna, a bespovratna sredstva iznose 554 milijuna kuna. Novi poziv objavit će se krajem siječnja, a rok za podnošenje počet će najranije protekom 45 dana od objave poziva.

U prvom kvartalu predviđa se stručna podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te info radionice, a postupak dodjele u drugom kvartalu te ugovoranje u trećem. Raspoloživa bespovratna sredstva osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj nisu više tako izdašna, naime u novom pozivu iznose 152 mil. kuna. Od planiranih aktivnosti u 2020. vrijedi istaknuti poziv za energetsku obnovu privatnih kuća i za javne zgrade.

Na konferenciji su nazočili brojni potencijalni prijavitelji – upravitelji zgrada i zainteresirani predstavnici stanara, arhitekti i praktičari iz cijele zemlje, njih moguće oko dvije stotine. Potvrda je to velikog interesa za novi Poziv koji donosi nekoliko bitnih novosti. Ključna je razlika u odnosu na raniji poziv to što se predviđa dodjela bespovratnih sredstava putem otvorenog postupka u modalitetu trajnog poziva, prijavom putem informatičkog sustava eFondovi.

Zatim je posrijedi promicanje mjera OIE i to sufinanciranjem zelenog krova i zelenog zida, ali i raščlanjivanje na strojarske i elektrotehničke mjere. Njihovo veće korištenje moguće je očekivati u dijelu projektnih aktivnosti vezanih za sustave dimnovodnih instalacija. Besplatno sufinanciranje u iznosu od 250 kn/m2 predviđa se za strojarske mjere, dok je za zeleni krov riječ o iznosu od 450 kuna po četvornom metru krova.

Inače, sam Nacrt ključnih elemenata novog poziva objavljen je i na aplikaciji e-savjetovanje te ga je moguće komentirati do 2. siječnja. Prema riječima voditeljice Službe za pripremu poziva i provedbu EU projekata stambenih zgrada MGPU Katije Jeram, do promjene modaliteta došlo je zbog potrebe za sukcesivnošću u provođenju projekata, a izazvane pritiskom velikog broja projekata u realizaciji.

To je utjecalo na nestašicu materijala i rast cijena, što uključuje i cijene radova ali i plaće radnika te je u uvjetima nedostatka građevinskih tvrtki rezultiralo i s time da je isti izvođač bio angažiran na nizu projekata, čije je izvođenje zbog toga kasnilo. S druge strane, sredstva za provedbu projekata iz novog poziva moraju se iskoristiti najkasnije do četvrtog kvartala 2022. godine, piše Poslovni dnevnik.

Novi pravac
Turska i Azerbajdžan su koncem studenog u turskom gradu Ipsali službeno obilježili povezivanje Transanadolijskog (TANAP) s Transjadranskim plinovodom (TAP) označivši tako početak isporuke prirodnog plina iz Kaspijske regije u Europu.

TANAP je dug 1 850 km te je najduži dio većeg projekta Južni plinski koridor koji će pridonijeti smanjenju europske ovisnosti o plinu iz Rusije. Kapacitet TANAP-a je 16 milijardi prostornih metara plina godišnje.

Povezivanjem Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) na TANAP i TAP, plin iz Azerbajdžana bi trebao preko Albanije i Crne Gore doći do Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske koja će uz LNG terminal na otoku Krku postati važno čvorište za dobavu plina iz različitih izvora. Osim diverzifikacije dobavnih pravaca, tako će se povećati sigurnost i stabilnost opskrbe.

Valja istaknuti kako zemlje uključene u IAP smatraju taj projekt iznimno važnim i provode određene aktivnosti oko njegova razvoja i promocije.

Tomislav Ćorić
Hrvatska u potpunosti podržava dekarbonizaciju Europske unije, naglasio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na sastanku Vijeća EU ministara za energetiku koji je održan sredinom tjedna u Bruxellesu.

Za ostvarivanje toga cilja, dodao je, treba intenzivno razvijanje novih tehnologija i usavršavanje postojećih. Uz sve to, nove tehnologije moraju biti i cjenovno prihvatljive pa je nužno da se one međusobno povežu i da ih se primjenjuje u više sektora, javlja Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

“Vodik je jako dobar primjer, s obzirom na to da je njegova uloga već prepoznata u mnogim sektorima. Vidljivi su njegovi potencijali u prometu, industrijskim procesima, ali i u energetici. Upravo je to ono čemu integracija sektora treba težiti. U tom smjeru idu i aktivnosti Europske komisije koja promovira primjenu vodika u širem smislu jer se jedino tako može postići potpuna dekarbonizacija Europe”, kazao je ministar.

Tportal
Hrvati i dalje ozbiljno zaostaju za prosjekom Europske unije u očekivanom trajanju života, što je posljedica loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava.
Pritom posebno zabrinjava rast smrtnosti od bolesti koje se mogu uspješno liječiti, poput dijabetesa i raka dojke.

Europska komisija nedavno je objavila novi ‘Pregled zdravlja i zdravstvene zaštite’ koji svake dvije godine izrađuju OECD i European Observatory of Health Systems and Policies. Pregled donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije te Island i Norvešku, piše tportal.

Zdravstveno stanje hrvatske nacije u velikoj mjeri podsjeća na gospodarsku sliku. Trendovi su pozitivni, ali zaostajemo u gotovo svim segmentima za europskim prosjekom. O tome najbolje svjedoče trendovi u trajanju i kvaliteti života. Premda se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine između 2000. i 2017. (sa 74,6 na 78 godina), razlika u odnosu na prosjek EU-a ostala je gotovo nepromijenjena (2,9 godina).

Taj jaz je još veći kada se promatra životni vijek muškaraca jer žene u prosjeku žive 6,1 godinu dulje (u Europskoj uniji ta razlika između žena i muškaraca iznosi 5,2 godine).

S druge strane, u Hrvatskoj socijalne nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob nego u ostalim zemljama EU-a, a osobito je to naglašeno kod ženske populacije. Naime, u Hrvatskoj žene s nižim obrazovanjem u prosjeku žive samo 1,6 godina manje nego žene s visokim obrazovanjem dok na razini Europske unije ta razlika iznosi 4,1 godinu.

Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom Europske unije i u kvaliteti života u starosti. Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17,4 godine, što je dvije godine više nego 2000. Međutim manje od pet godina tijekom tog razdoblja živjet će u dobrom zdravlju, a više od 12 godina s nekom od teških kroničnih bolesti. Za usporedbu, građani Europske unije u prosjeku nakon 65. u dobrom zdravlju žive još 10 godina.

Niža životna dob i slabija kvaliteta života u starosti posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava. Na to ukazuju brojni pokazatelji vezani uz preventivne aktivnosti i liječenje teških bolesti.

Nešto više od polovice svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost. Po navedenim rizičnim faktorima premašujemo prosjek Europske unije, a posebno vezano uz prehrambene navike i pušenje.

Glavni prehrambeni rizici proizlaze iz prevelikog konzumiranja šećera i soli te nedovoljnog unosa voća i povrća. Posljedice se vide u porastu stope pretilosti, pri čemu osobito zabrinjava gojaznost među djecom, od 2000. povećana za gotovo 50 posto.

Loše prehrambene navike i niska tjelesna aktivnost dovode do dva glavna uzroka smrtnosti, a to su ishemijska bolest srca i moždani udar. Bolest srca vezana uz aterosklerozu krvnih žila srca uzrokuje više od petine svih smrtnih slučajeva. Za razliku od većine drugih zemalja Europske unije, u Hrvatskoj se stopa smrtnosti od ove bolesti smanjila tek neznatno u zadnjih 16 godina. S druge strane, značajno je smanjena stopa smrtnosti od moždanog udara iako je on i dalje drugi uzrok smrti.

Potrošnja duhana drugi je glavni faktor rizika ponašanja za zdravlje, odgovoran za petinu smrtnih slučajeva. U izvješću se posebno upozorava na zaostajanje Hrvatske u borbi protiv pušenja. Pritom se ističe da je pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje rasprostranjeno, a stopa tinejdžera pušača treća najviša u Europskoj uniji.

U Hrvatskoj i dalje puši četvrtina odrasle populacije, što je znatno iznad prosjeka Europske unije (19 posto). Posljedica loše zdravstvene politike je i visoka stopa smrtnosti od pušenja koja se ne smanjuje od 2000. godine. Stoga ne čudi to da je rak pluća i dalje najčešći uzrok smrti od malignih bolesti.