Europska unija

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu u Opatiji da Republika Hrvatska, kada je riječ o poštivanju presuda haškog suda, kao odgovorna članica UN-a i međunarodne zajednice nema nikakvih dilema te je ocijenio da o pokretanju revizije posljednje haške presude mora odlučiti neki od petorice Hrvata iz BiH, i da to onda može otvoriti politički prostor za uključivanje hrvatske države.
Premijer je to rekao odgovarajući na opetovana novinarska pitanja o haškim presudama šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata, među kojima i generalu Slobodanu Praljku, koji je zbog presude za ratni zločin izvršio samoubojstvo popivši otrov u sudnici prilikom izricanja presude.

 Na novinarsku konstataciju i tvrdnju o navodnom obratu u njegovim stajalištima glede haške presude, i na pitanje ‘kako to da sada prihvaća presude, a neke dijelove ne’, te ‘kako je došlo do obrata’ – premijer Plenković je novinarki odgovorio kako se “očito ubraja u one koji izvrću teze.”

“Odite na web stranicu Vlade, poslušajte moju izjavu i izjavu Vlade RH od toga dana, pa će vidjeti da takvo spinanje nečega što se nije izgovorilo i nije reklo – nije dobro. Možete se pitati kakve je vrste djelovanja ovo vaše pitanje”, naglasio je u odgovoru Plenković.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je Republika Hrvatska početkom 90-tih kao žrtva ratne agresije, poticala Ujedinjene narode da osnuju rezolucijom Vijeća sigurnosti ad hoc Međunarodni kazneni suda za bivšu Jugoslaviju, a da je on nakon više od 20 godina došao svome kraju.  “Kada je riječ o poštivanju presuda, mi kao odgovorna članica UN-a i međunarodne zajednice nemamo nikakvih dilema. O tome da smo nezadovoljni pojedinim dijelovima ili kvalifikacijama smo bili jasni, i to je naš konzistentan stav”, naglasio je premijer Plenković.

Na pitanje što su mu rekli hrvatski branitelji u Mostaru i zašto je tamo bilo potrebno ‘smirivati situaciju’, Plenković je odgovorio da je početkom tjedna išao u posjet BiH i Mostaru, na razgovore s predstavnicima političkog vodstva Hrvata u BiH i sa svim strankama koje djeluju u okviru Hrvatskog narodnoga sabora.

Nakon ove presude, koja jest relevantna i bitna za cijeli hrvatski narod i za braniteljske udruge, razgovarali smo o njihovim reakcijama i o svemu što slijedi, kazao je Plenković. Dodao je kako su postigli visoki stupanj razumijevanja, uz pijetet prema žrtvama, i na kaznena djela i zločine koja su obuhvaćeni ovom presudom, ali isto tako i sve druge koji su se dogodili na teritoriju BiH, naravno i zločine počinje nad hrvatskim narodom, rekao je.

Na pitanje što će se učiniti s analizom haške presude, koju je najavio ministar Bošnjaković, te je li to možda lijek koji će Hrvatska uložiti, Plenković je odgovorio da analiza nije lijek, da je jedini lijek koji postoji za presudu eventualno revizija. “Revizija je institut koji nazivamo izvanrednim pravnim lijekom, a da bi se revizija pokrenula, o tome mora odlučiti neki od petorice Hrvata iz BiH i to onda eventualno može otvoriti politički prostor za uključivanje države”, naglasio je premijer.

Predsjednik Vlade RH također je podsjetio da je Republika Hrvatska tri puta tražila status ‘prijatelja suda’ u tom predmetu, a da sud to niti jednom nije uvažio. “Smatramo da to nije dobro i da bi argumenti, koji su bili pokušani biti predstavljeni sudu, sigurno pridonijeli boljem i kvalitetnijem razumijevanju i sadržaju povijesnih zbivanja, činjenica i zaključaka”, naglasio je.

Naravno da je Ministarstvo pravosuđa, koje je nadležno za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim kaznenim sudom nadležno da provede tu analizu s odgovarajućim stručnjacima iz akademske zajednice, rekao je Plenković.

Plenković u Opatiji otvorio Konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi

Premijer Plenković je u srijedu u Opatiji otvorio Konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi. Čestitajući na organizaciji Dana hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe, u sklopu kojih je održana konferencija, izjavio je kako je očita sinergija dvije hrvatske dimenzije – jadranske i podunavske Hrvatske, naglasivši kako smo jedina zemlja koja ima tu prednost istodobno biti i jadranska i podunavska.

Podsjetio je na važnost hrvatskog pomorstva, razvoja položaja brodara, luka, prometne povezanosti i kvalitetnog obrazovanja u pomorstvu te najavio novi zakonski okvir u pomorskom sektoru. Koliko nam je ova grana bitna govori i 800 milijuna kuna, koliko je  u proračunu osigurano za sektor pomorstva, rekao je predsjednik Vlade.

Plenković s predstavnicima lokalne i područne samouprave

Premijer Plenković se jutros prije konferencije sastao s predstavnicima lokalne i područne samouprave. Rekao je da je s gradonačelnikom Opatije razgovarao Ivom Dujmićem razgovarao o ukupnom stanju grada, odličnoj turističkoj sezoni,  o opatijskim turističkim kapacitetima, posebice kongresnima, te o Opatiji kao primjeru produljene sezone.

S gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom razgovarao je o projektu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020.. Premijer je ocijenio kako je to ogroman projekt, od velike važnosti za cijelu Hrvatsku, dodavši da Vlada aktivno sudjeluje i priprema se pomoći Rijeci i svim drugim gradovima koji će biti uključeni u projekt.

Sa županom Zlatkom Komadinom Plenković je razgovarao o prometnim i energetskim temama, financiranju lokalne i područne samouprave, pripremi sastanka Vlade i župana u petak u Šibeniku.

Premijer je istaknuo da je nakon sjednice Vlade u Osijeku te nakon Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Brodu, dinamika, povjerenje i intenzitet odnosa, kao i razumijevanje i sinergija rada svih, po reakcijama, veća nego u bilo kojoj Vladi do sada.

Upitan je li Hrvatska primorska ili pomorska zemlja, Plenković je rekao da, što se tiče kadrova, djeluje kao primorska, s obzirom da su ministar mora, ministar turizma i direktor HTZ-a iz Primorsko-goranske županije te da mu se čini kako je doprinos Primoraca u hrvatskoj pomorskoj orijentaciji, u ovom sastavu kadrovskih rješenja, jako utjecajan.

Britanska premijerka Theresa May izjavila je u srijedu da su London i Bruxelles “nadomak” prelasku u drugu fazu pregovora o Brexitu u kojoj će se pregovarati o budućim trgovinskim odnosima.
Pregovori o sporazumu o razdruživanju, koji prethode pregovorima o trgovini, “napreduju, ostvaren je jako dobar napredak”, kazala je May pred britanskim zastupnicima.

“Nadomak smo prelasku u iduću fazu”, dodala je, dva dana nakon što nije uspjela uvjeriti svojeg mlađeg koalicijskog partnera, sjevernoirske unioniste (DUP), da pristanu na prijedlog dogovora o irskoj granici.

Prijedlog je predviđao “regulatornu usklađenost” Sjeverne Irske i Republike Irske nakon Brexita kako bi se izbjegla ponovna uspostava fizičke granice, ukinuta Sporazumom postignutim na Veliki petak 1998.

Vođa DUP-a Arlene Foster naglasila je da njezina stranka neće nikada pristati da Sjeverna Irska ima drugačiji status od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva.

May je u srijedu kazala da njezina vlada radi na rješenju koje bi izbjeglo ponovno uvođenje fizičke granice između Sjeverne Irske i Republike Irske “poštujući istodobno cjelovitost Ujedinjenog Kraljevstva i štiteći britansko tržište.” “Namjeravamo to postići u sklopu općeg trgovinskog sporazuma između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, a to ćemo moći postići samo tijekom druge faze pregovora”, kazala je.

May je također ponovila da će Britanija istupiti iz carinske unije i zajedničkog europskog tržišta. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da će se ovaj tjedan ponovno sastati s britanskom premijerkom.

 Čelnik češke stranke ANO Andrej Babiš imenovan je novim premijerom u srijedu nakon što je njegova stranka pobijedila na izborima u listopadu.
Predsjednik Miloš Zeman imenovao je premijerom poslovnog čovjeka i milijardera Babiša koji se sprema formirati manjinsku vladu koja bi trebala biti potvrđena 13. prosinca.

Ishod glasanja o povjerenju prilično je neizvjestan.

Babiš je zahvalio Zemanu za to što je utvrdio datum glasanja o povjerenju njegovoj vladi prije summita u Bruxellesu predviđenog 14. i 15. prosinca koji će, kako je rekao, biti “vrlo važan za za našu zemlju i sigurnost naših građana”. “Naša zemlja treba biti aktivnija u rješavanju problema ilegalne migracije”, rekao je Babiš.

Zeman koji je poznat po svom negativnom odnosu spram medija, ocijenio je da će Babiš odsad biti meta “kampanje mržnje u zemlji, usmjerene prema svima onima koji su postigli uspjeh”. Babiš pokušava oformiti manjinsku vladu nakon što su ga, osim krajnje desnog i protueuropskog SPD-a, ostale stranke odbacile.

ANO je na izborima osvojio 29,6 glasova, gotovo tri puta više nego druga najjača stranka, desno-centristički Građanski demokrati, no to joj nije dovoljno za većinu u parlementu u koji je ušlo devet stranaka.

Formiranje manjinske vlade zahtjevat će potporu ostalih stranaka jer ANO sa 78 od 200 mjesta u parlamentu nema većinu. Jedino su komunisti potvrdili da bi pristali na manjinsku vladu.

Većina stranaka je odbila Babiša jer je optužen za prijevaru. Policija tvrdi da je 2008. zatajio vlasništvo nad farmom i kongresnim centrom izvan Praga kako bi se mogao prijaviti za 2 milijuna eura vrijedan poticaj Europske unije koji je namijenjen samo malim tvrtkama. On odbacuje bilo kakvu krivnju i tvrdi da je riječ o politički motiviranom procesu.

Forbes njegovo bogatstvo procjenjuje na 4 milijarde eura. Spoj gospodarski, medijske i političke moći, kao i njegov dominantan stil i želja da pojednostavi parlamentarne procedure, pokrenulo je optužbe da je on prijetnja za demokraciju, a on se brani da samo želi da država ide naprijed.

Pozivi na nepridruživanje Babiševom kabinetu bili su u središtu rasprava većine stranaka prije izbora, a to se nije promijenilo nakon izbora bez obzira na podudarne stavove oko politika vezanih uz investicije u infrastrukturu, porezne rezove i veću transparentnost vlade.

Nepovjerenje između zapadnih i istočnih članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) bacilo je sjenu na godišnji sastanak ministara vanjskih poslova država te organizacije koji se u četvrtak i petak održava u Beču.
OESS je jedini regionalni savez na svijetu koji uključuje države zapada, okupljene oko Sjedinjenih Država, te bivše zemlje Sovjetskog saveza, predvođene Rusijom, pa će godišnji sastanak te skupine u četvrtak i petak na koji stižu ministri vanjskih poslova iz 57 država članica biti još jedna prilika za postizanje napretka u sporovima poput onih oko Ukrajine ili Krima.

“Brojne prijetnje našoj sigurnosti”, uključujući Ukrajinu i terorizam, bit će među važnijim temama susreta šefova diplomacija OESS-a, najavio je Sebastian Kurz, ministar vanjskih poslova i vjerojatno budući premijer Austrije, države koja ove godine predsjeda organizacijom.

Iako je riječ o većinski europskoj organizaciji, članice OESS-a su i Sjedinjene Države, Kanada, Rusija, zemlje srednje Azije i Kavkaza, te Turska.

Ministarski sastanak središnje je izvršno tijelo OESS-a koje je nadređeno svim drugim tijelima i institucijama te organizacije. Održava se jednom godišnje u državi predsjedateljici. Ove se godine poklopilo da je Beč, grad u kojem organizacija ima svoje stalno sjedište, ujedno i glavni grad države predsjedateljice.

Na sjednicama ministara vanjskih poslova sumira se godišnji rad organizacije, svaki ministar predstavlja stavove svoje države o sigurnosnim pitanjima, te se paralelno održavaju posljednji, tjednima pripremani pregovori između delegacija o deklaracijama i odlukama koje će ministri usvojiti u zajedničkom dokumentu, što će odrediti buduće sigurnosne obaveze država OESS-a.

Susretu će prisustvovati i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. Na ministarskom susretu održavaju se i brojni bilateralni sastanci, a ove godine će godine najistaknutiji biti onaj između američkog državnog tajnika Rexa Tillersona i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Kriza u Ukrajini

Tillerson, o čijoj se budućnosti na čelu američke diplomacije posljednjih dana raspravlja u političkom vrhu u Washingtonu, ovog je tjedna u posjetu Europi. U Beč stiže iz Bruxellesa gdje se u utorak i srijedu neformalno sastao s europskim ministrima vanjskih poslova i predstavnicima NATO saveza, a nakon Austrije putuje u Francusku.

Tillerson i Lavrov će se na marginama susreta sastati u četvrtak, prenosi Reuters, a jedno od glavnih tema razgovora bit će stanje u Ukrajini. Sukob u toj državi i ruska aneksija Krima iz 2014. podigle su tenzije između Moskve i zapadnih članica OESS-a.

Rusija je predložila pokretanje mirotvorne misije Ujedinjenih naroda na istoku te države gdje se sukobljavaju proruski separatisti i ukrajinske snage sigurnosti, piše dpa.

Visoki dužnosnik State Departmenta naglasio je kako će Tillerson i Lavrov na susretu razgovarati o toj temi, dodavši kako Washington ima sumnje oko namjera Moskve.

“To mora biti rješenje sa snagama sigurnosti UN-a koje će obuhvatiti cijelo sporno područje, a ne samo ratificirati teritorijalne dobitke Rusa”, otkrio je dužnosnik, govoreći za dpa pod uvjetom anonimnosti.

OESS na istoku Ukrajine ima svoje promatrače koji bilježe velik broj kršenja primirja. Od početka sukoba 2014. u toj je državi poginulo više od 10 tisuća ljudi.

Diplomati okupljeni u Beču otkrili su da potencijalna odluka o stacioniranju UN-ovih plavih kaciga u Ukrajinu mora biti utemeljena na garancijama da će OESS tamo i dalje igrati jednaku ulogu, prenosi njemačka agencija.

Berlin je tijekom svog prošlogodišnjeg predsjedanja organizacijom pokrenuo takozvani “strukturirani dijalog” o sigurnosnim pitanjima među članicama. Taj je novi format omogućio predstavnicima 57 država da se sastaju u regularnim intervalima kako bi razmjenjivali informacije o vojnim razmještajima i raspravljali o potencijalnim sigurnosnim prijetnjama.

Reforma organizacije

Sigurnost nije jedino pitanje koje je unijelo razdor u OESS koji se ne bavi samo vojnim pitanjima, nego i promiče demokratska prava.

Visoki ruski diplomat u nedjelju je izrazio duboku frustraciju tijelima OESS-a koje promatraju izbore, medijske slobode i prava manjina.

Rusija smatra kako je većina aktivnosti takvih tijela implementirana “istočno od Beča”, istaknuo je Andrei Kelin, predstavnik ruskog ministarstva vanjskih poslova koji je odgovoran za pitanja europske suradnje.

Kako bi to ispravila, Rusija će pokušati pokrenuti reformu organizacije, najavio je Kelin, a prenijela ruska novinska agencija Interfax.

Iako je dijalog među državama OESS-a ugušen podjelom na sjevernoameričke i zemlje središnje Europe na jednoj, te Rusije i nekoliko bivših sovjetskih saveznica na drugoj strani, organizacija se trudi postići male korake oko ostalih kriza u europskom okružju.

U sukobu oko moldovske regije Pridnjestrovlja, samoproglašene, no međunarodno nepriznate države, OESS je vodio pregovore koji su nedavno doveli do sporazuma o otvaranju mosta, vraćanju pristupa poljoprivrednim zemljištima i uspostavljanju telekomunikacijskih veza između dviju strana.

Ovi sporazumi nisu samo pokazatelj da OESS može utjecati na pozitivne promjene. Pregovori o Pridnjestrovlju su značajni i zbog toga što su njima posredovale i Ukrajina i Rusija, usprkos svojim drugim sukobima.

“Osim što je donijelo dobrobit lokalnom stanovništvu, postignuti napredak značajan je i za cijelo područje OESS-a”, zaključio je glavni tajnik organizacije, švicarski diplomat Thomas Greminger.

OESS se financira doprinosima 57 država članica, a godišnji proračun mu je oko 140 milijuna eura, stoji na službenim stranicama. U tajništvu organizacije zaposleno je oko 400 ljudi, 200 u njenim institucijama, te oko 2,1 tisuće na terenskim operacijama.

Iduće godine organizacijom će predsjedati Italija.

Bankarski sustav u Hrvatskoj izrazito je stabilan, a banke visoko kapitalizirane i spremne odgovoriti na zdravu potražnju za kreditima uz povijesno najniže kamatne stope, stoji u najnovijoj kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka – HUB Pregledi, a dodaje se i da je dobit banaka ove godine zbog Agrokora za oko 45 posto manja u odnosu na 2016.
U trećem i početkom četvrtog tromjesečja 2017. u bankarstvu su profilirani pozitivni trendovi, a rast portfelja kredita stanovništvu se nastavlja, ocjena je HUB-a. Istodobno, kod kreditiranja poduzeća zadnjih mjeseci vidi se usporavanje, a povod tomu je posljedica krize u Agrokoru.

U listopadu 2017. godine ukupni (kunski i devizni) depoziti stanovništva u bankama bili su za 2,3 milijardi kuna veći u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je rast u sektoru poduzeća bio izraženiji, s porastom od 5,3 milijardi kuna.

Prosječna međugodišnja stopa rasta depozita u sektoru stanovništva od početka godine iznosila je 0,5 posto, a u sektoru poduzeća 8,9 posto, pri čemu je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do usporavanja stope rasta depozita. Ipak, rast depozita stanovništva u najvećoj je mjeri posljedica rasta depozitnog novca dok su oročeni i štedni depoziti u padu, navodi HUB.

Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva krajem listopada 2017. pao je ispod 71 posto i nalazi se na razinama iz 2009. godine.

Nadalje, kamatne stope na kredite i dalje su u padu, a pad je najizraženiji kod stambenih kredita. Razdoblja pada odnose na mjesece prije odobrenja značajnijih iznosa iz državnog poticajnog programa za mlade. Sada među zemljama članicama europodručja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita nego Hrvatska, a sve nove države članice izvan euro područja imaju više stope na stambene kredite.

Istodobno je, navodi se u publikaciji, zaustavljen rast kamatne marže. Ona je povećana za svega stoti dio postotnoga boda, s 2,83 postotna boda u drugom na 2,84 boda u trećem kvartalu.

U HUB-u procjenjuju i da će dobit banaka ove godine biti za oko 45 posto manja u odnosu na 2016. Tijekom 2016. godine neto rezultat banaka vratio se u pozitivan teritorij nakon gubitaka zbog konverzije švicarskog franka, podsjećaju, a u trećem kvartalu 2017. godine trend dobiti na bazi zadnja četiri tromjesečja iznosi 3,3 milijarde kuna. Međutim, ističu, uslijedit će pad kada zadnje tromjesečje 2016. izađe iz obračuna, jer je neto dobit za prva tri tromjesečja 2017. iznosila oko 2,2 milijarde kuna naprema oko 4 milijarde u istom razdoblju prošle godine, što ukazuje na već spomenuti pad za oko 45 posto.

Povrat na kapital u bankarskom sektoru se na kraju trećeg tromjesečja kretao oko 5,8 posto, no prosjek će na kraju godine biti niži, jer će iz obračuna izaći uspješno zadnje tromjesečje 2016. i ući prvo tromjesečje 2017. kada su neke banke već počele agresivnije ispravljati vrijednosti imovina zbog krize u Agrokoru. Lošiji rezultat u usporedbi s prošlom godinom općenito se može pripisati ispravcima vrijednosti koji su povezani s krizom u Agrokoru, kažu u HUB-u.

Zaključak je da je bankarski sustav u Hrvatskoj izrazito stabilan. Uz kapitalnu adekvatnost od 22,7 posto šesti je po visini toga omjera u EU.

U isto vrijeme ima visoko pokriće loših kredita ispravcima vrijednosti (iznad 60 posto), a omjer loših kredita se smanjuje. Naime, u trećem tromjesečju 2017. zabilježen je pad loših kredita na 12,5 posto (s 13,2 posto na kraju drugog tromjesečja). Iza poboljšanja omjera loših kredita, koji je još relativno visok, ali je daleko od povijesnog maksimuma od 17,3 posto iz sredine2015., stoje prodaje kreditnih portfelja i gospodarski oporavak.

“Ako se dodatno uzme u obzir visoka likvidnost, nastavak povoljnog stanja na međunarodnim financijskim tržištima te gospodarski oporavak, hrvatske banke se sada nalaze u fazi zaoštravanja tržišnog natjecanja, visoko su kapitalizirane te su spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope koje su, gledano u duljoj vremenskoj perspektivi, najniže u povijesti”, zaključuje se HUB Pregledu.

Analiza Ekonomskog laba

Prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u Hrvatskoj ove se godine smanjila za više od jednog postotnog boda. Hrvatske banke su europski rekorderi prema tom kriteriju.

Pred samo godinu dana prosječne stope su bile oko 5%, daleko iznad  prosjeka euro područja i uglavnom iznad kamatnih stopa na stambene kredite u zemljama Nove Europe koje nisu uvele euro. Prema podacima Europske središnje banke, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj sada pada prema 3,5% i nalazi se unutar intervala kamatnih stopa u euro području i ispod stopa u, primjerice, Češkoj.

Postavlja se pitanje o uzrocima takvih kretanja i kakve su perspektive kamatnih stopa s obzirom da se sve češće spominje kako se razdoblje historijskih najnižih kamatnih stopa bliži kraju.

(….)

Već sada se kreće na historijski najnižim razinama. Daljnji pad je moguć još neko vrijeme, međutim prostora za značajniji daljnji pad više nema. Treba uzeti u obzir i da se promjena monetarne politike ECB-a očekuje se potkraj sljedeće godine. Nakon toga će preostati jedino pitanje kojom će brzinom linija P rasti prema gore. A tada će se za korisnike kredita postaviti pitanje hoće li se (i kojom brzinom) rast troškova izvora sredstava preliti na rast kamatnih stopa na kredite.

Odgovor na ovo pitanje zavisi o mogućnostima smanjenja marže. Očito je naime da rast linije P ne mora dovesti do proporcionalnog rasta linije A ako se marža smanjuje (to se događalo 2006.-2007.). Dakle, ako se gospodarski rast nastavi, ako će konkurencija i mamac očekivane dobiti i rasta kredita biti značajni, ako se popravi kvaliteta institucija i pravosuđa, ako se nastavi fiskalna konsolidacija i naposljetku, ako se uvede euro i smanje troškovi regulacije, postoji određeni prostor da kamatna marža apsorbira mogući rast kamatnih troškova.

To je naravno teorija. Što bi bilo, kad bi bilo. Nitko nema kristalnu kuglu i ne može predvidjeti kako će se svi spomenuti utjecaji posložiti u sljedećim godinama. Stoga čak i profesionalni ekonomisti koji dobro razumiju prikazane odnose ne mogu prognozirati događaje i ishode s visokim stupnjem sigurnosti. Drugim riječima, svatko tko podiže kredit, osobito na dulji vremenski rok, suočen je s rizikom koje niti jedno znanje ne može umanjiti.

Zbog toga je odluku o odabiru fiksne ili varijabilne kamatne stope razumno pojmiti u kontekstu osiguranja od rizika. Fiksne kamatne stope na istu vrstu kredita u pravilu su veće od varijabilnih. Kreditor je svakom dužniku dužan predstaviti otplatni plan iz kojeg je usporedbom mjesečnih anuiteta lako utvrditi koliko kuna više treba izdvojiti ako se odabere fiksna kamatna stopa. Ta razlika ima narav plaćanja premije osiguranja od promjene kamatnih stopa. Dužnik je oslobođen muke odabira parametra odnosno referentne stope (jer se varijabilna stopa po zakonu utvrđuje kao parametar uvećan za fiksnu maržu), kao i straha od rasta parametra u budućnosti. Kao i kod svake druge police osiguranja, s tim je (inicijalno psihološkim, a kasnije potencijalno materijalnim) rasterećenjem povezana određena cijena (premija), kao i žaljenje ako se budući događaji odviju u suprotnu stranu. To je quid pro quo.

Cijelu analizu pročtajte ovdje: http://arhivanalitika.hr/blog/pad-kamatnih-stopa-uzroci-i-perspektive/

Postoji mnogo signala da je razdoblje niskih kamatnih stopa u svijetu pri kraju, pri čemu se Hrvatska kroz reforme može pripremiti za to, a ima i određeni prostor kroz koji može osigurati još neko vrijeme niske kamatne stope, rekla je u utorak potpredsjednica Vlade Martina Dalić na konferenciji u organizaciji Jutarnjeg lista, Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca.

Na konferenciji pod nazivom “Razdoblje niskih kamatnih stopa”, Dalić je kazala da ne može procijeniti dinamiku dizanja kamatnih stopa. No, s nastavkom fiskalne konsolidacije i snažne ekonomske politike orijentirane na stabilan gospodarski rast, država se može bolje pripremiti za to razdoblje.

“Da bismo održali makroekonomsku stabilnost i osnažili otpornost ekonomije na šokove, koji će sigurno doći, bitno je provoditi reforme, što će tržišne mehanizme učiniti efikasnijim i produktivnijim”, navela je Dalić.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti eventualnog daljnjeg snižavanja kamatnih stopa u Hrvatskoj, rekla je da i dalje plaćamo više spreadove i premije rizika nego usporedive zemlje. Stoga i u smanjivanju rizičnosti domaće ekonomije vidi prostor za zadržavanje relativno niskih kamatnih stopa i u budućnosti.

Hrvatska će se mijenjati i tijekom procesa pristupanja eurozoni, no brzina pristupanja bit će definirana brzinom strukturnih promjena odnosno reformi kroz koje ćemo prolaziti. “Nalazimo se u razdoblju početka rasta kamatnih stopa, ali u Hrvatskoj postoji određeni prostor kroz koji se može osigurati da u određenom razdoblju koje je pred nama nastavimo plaćati relativno niske kamatne stope”, zaključila je Dalić.

Guverner Hrvatska narodne banke Boris Vujčić također je kazao da je vrlo teško predvidjeti kretanje kamatnih stopa i na domaćem i na međunarodnom tržištu. Njega ne bi iznenadilo da kamatne stope duže vrijeme ostanu relativno niske, ali ni da brzo porastu.

Napomenuo je da se Hrvatska mora pripremiti na rast kamatnih stopa. “Hrvatska sasvim sigurno ima prostor da smanjenjem premija rizika za hrvatsku državu i dizanjem stope rasta BDP-a amortizira svako normalno, postupno povećanje kamatnih stopa. Čak i ako one krenu rasti, Hrvatska to može amortizirati. Ali kroz reforme mora dizati stopu rasta BDP-a, nastaviti proces fiskalne konsolidacije, znači smanjivati udjel javnog duga u BDP-u”, rekao je Vujčić.

Dodao je da što je dug niži, to rast kamatnih stopa ima slabiji negativni utjecaj na neku zemlju. Po njemu, ulazak Hrvatske u eurozonu smanjio bi kamatne stope i premije rizika.

Istaknuo je da je američki Fed kao najveća i najutjecajnija središnja banka na svijetu počeo dizati kamatne stope te jasno signalizirati da će sa dizanjem kamatnih stopa nastaviti i iduće godine, dok je Europska središnja banka za 50 posto smanjila količinu obveznica koje otkupljuje, te su sve jasnije najave da bi u rujnu iduće godine otkup obveznica mogao završiti.

Američka investicijska banka Goldman Sachs želi u 2018. zaposliti oko 250 zaposlenika u Poljskoj, a Standard Chartered bi tu zemlju mogao promovirati u regionalno središte s oko 500 zaposlenikam, objavile su dvije banke.
Poljska je najveća zemlja u istočnom dijelu Europske unije a u proteklih deset godina bilježila je snažan gospodarski rast, te je postala atraktivna međunarodnim bankama i drugim tvrtkama, između ostalog i zbog niskih troškova rada.

Glasnogovornik Goldman Sachsa objavio je u utorak da će ta banka do kraja sljedeće godine osjetno povećati broj zaposlenika u Poljskoj, sa sadašnjih 525 na 750 do 800.

Nova radna mjesta bit će otvorena ponajprije u segmentima poslovanja i tehnologije, upravljanja rizikom, riznice i ljudskih resursa. Posrijedi su uglavnom djelatnosti podrške koje ne moraju biti smještene na skupljim lokacijama poput Londona ili Frankfurta.

Standard Chartered je pak objavio da se želi proširiti na područje istočne Europe otvaranjem ureda s oko 500 zaposlenih. Njihov glasnogovornik kao moguće lokacije navodi Varšavu i Krakow, ali i Prag i Budimpeštu. Odluka o lokaciji bit će donesena do kraja prvog tromjesečja 2018. godine, dodao je.

U rujnu je Poljska priopćila da američka banka JPMorgan Chase planira zaposliti više od 3.000 ljudi u novom globalnom operacijskom centru u Varšavi. Goldman Sachs će uskoro potpisati ugovor o najmu za novi ured u Milanu kako bi bili snažnije zastupljeni na području Italije paralelno pripremama Velike Britanije za izlazak iz Europske unije, izjavili su izvori za Reuters u prošlom tjednu.

Bitcoin je u srijedu prvi puta prekoračio razinu od 12 tisuća dolara, nastavljajući vrtoglavi ovogodišnji uspon koji je odnedavno zainteresirao i Wall Street i ostala etablirana tržišta pa se spremaju uvrstiti u ponudu i terminske ugovore u najpoznatijoj digitalnoj valuti.
U azijskoj je trgovini kontroverzna kriptovaluta zabilježila novi rekord od 12.590 dolara da bi se potom stabilizirala na 12.567 dolara, izvijestio je Bloomberg News.

Sredinom siječnja njegova je vrijednost iznosila samo 752 dolara da bi u studenom započeo njezin dramatični rast

.

Promatrači pripisuju uzlet sve većem interesu Wall Streeta i planovima etabliranih tržišta da u ponudu uvrste i trgovanje terminskim ugovorima u digitalnoj valuti unatoč strahovanjima pojedinih financijaša od snažnih oscilacija njegove vrijednosti.

Američki su regulatori prošlog tjedna odobrili trgovinu terminskim ugovorima u bitcoinima na vodećim financijskim tržištima, uključujući Čikašku burzu (Chicago Mercantile Exchange – CME), što je naišlo na pozitivan odjek među analitičarima.

“Činjenica da će CME kao najveća faca u gradu gotovo u početnoj fazi uvrstiti u ponudu i ugovore u kriptovaluti prisilit će ostale velike burze da slijede njihov primjer kako ne bi propustile priliku za zaradu”, tumači u bilješci objavljenoj ovog tjedna Shane Chanel iz ASR Wealth Advisera sa sjedištem u Sydneyu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron počeo je u srijedu prvi posjet u svojstvu francuskog predsjednika Alžiru kamo odlazi “kao prijatelj” odbijajući biti “talac bolne prošlosti” između Pariza i njegove nekadašnje kolonije.
Predsjednički avion sletio je prijepodne u Alžir a Macrona su dočekali predsjednik gornjeg doma i druga osoba u državi Abdelkader Bensalah, premijer Ahmed Ouyahia i šef diplomacije Abdelkader Messahel.

“Dolazim u svojstvu prijatelja Alžira, konstruktivnog partnera koji želi ojačati naše odnose”, objasnio je Macron u intervjuu dnevnicima El Watan i El Khabar, objavljenom u srijedu.

Odnos između Francuske i Alžira mora biti “ravnopravno partnerstvo”, rekao je francuski predsjednik Macron dok “pitanje sjećanja” na 130 godina kolonizacije (1830.-1962.) i Alžirskog rata još uvijek visi nad njihovim odnosima.

Ugljen kao najobilniji i najjefitniji energent stvara više od 10 milijardi otpada samo u Sjedinjenim Američkim Državama.
 Otpad koji nastaje nakon iskorištavanja ugljena ima potencijal za dobivanje drugačijeg oblika energije, ekvivalentno 70 posto u odnosu na rezerve nafte Saudijske Arabije.

Naime, tvrtka Arq tvrdi da njeno tehnološko rješenje može pretvoriti otpad od ugljena u niskougljičnu sirovinu. Već su patentirali proces i osigurali 175 milijuna USD kako bi projekt zaživio. Proces koristi mikrotanke ugljikovodike koji na mehanički način pretvaraju ugljena u naftne derivate, za razliku od kemijskog procesa koji se dokazao kao neodrživ i štetan za okoliš.

Tvrtka tvrdi da nastale čestice goriva su čiste i male i da se mogu izravno uklopiti u naftne derivate, bez potrebe za skupocjenim ukapljivanjem. Arcq procjenjuje da više od milijardu tona otpada nastane svake godine, ekvivalentno bacanju u smeće pet milijuna barela nafte dnevno. Isto tako, novo rješenje omogućuje zatvaranje razlike u energetskoj vrijednosti ugljena i nafte i prirodnog plina, što čini i najveću financijsku priliku na današnjem tržištu energije u vrijednosti od 2 bilijuna USD. Uz to, dodana vrijednost novom tehničkom rješenju je smanjenje zagađenja okoliša, objavio International Mining.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je u srijedu da će Ministarstvo napraviti detaljnu i stručnu analizu presude haškoj šestorki te je istaknuo da je organizirao radnu skupinu, a nakon što analiza bude gotova, sjest će s odvjetnicima i vidjeti kako će dalje postupati po tom pitanju.
“Postoji jedan pravni lijek koji se zove zahtjev za obnovu postupka, a podnosi se ako neki dokazi nisu mogli biti upotrebljeni u vrijeme sudovanja iz određenih objektivnih razloga, a ukazuju na činjenice koje bi mogle dovesti do drugačije odluke. Ako toga bude, odluka je na samim braniteljima i branjenicima hoće li u nešto takvo ići. Hrvatska i u tom postupku može tražiti ono što smo tražili tri puta – da dobijemo status prijatelja suda kako bi pomogli u rasvjetljavanju činjenica vezanih za ulogu Hrvatske u cijeloj situaciji”, kazao je Bošnjaković gostujući u emisiji “A sada Vlada”.

Ova presuda nije presuda Hrvatskoj, nema nitko što tražiti naknadu štete

S obzirom da političari u BiH tvrde da je presudom potvrđena odgovornost Hrvatske za događaje u BiH i da se može tražiti odšteta, Bošnjaković je poručio da ova presuda nije presuda Hrvatskoj i da stoga nema nitko što tražiti naknadu štete od Hrvatske.

Ponovio je stav Vlade da se ne slaže s dijelovima presude gdje se spominje odgovornost državnog vrha i udruženi zločinački pothvat te je kazao da je Hrvatska od početka u BiH bila faktor opstojnosti te države. “Bio je rat i sve su strane činile zločine, no zločin ima ime i prezime i to nije bio dio organizirane politike, te što se toga tiče, mislim da sud ulazeći u neke političke teorije i ocjenu rada državnog vrha, nije pogodio i to ne odgovara istini”, kazao je.

Upitan je li koncept zajedničkog zločinačkog pothvata, i kada, inkorporiran u hrvatsko nacionalno pravo, Bošnjaković je kazao da “mi poznajemo koncept zapovjedne odgovornosti”. On, pojasnio je, podrazumijeva odgovornost zapovjednika ako su njegovi podčinjeni činili kaznena djela, a on je to znao i nije to spriječio. Druga varijanta odgovornosti odnosi se na situaciju gdje je zapovjednik po svim prilikama trebao znati za zločine, a nije.

Problem je ako presudu poput ove razumije samo sudac

Bošnjaković je problematičnim ocijenio ako donesenu presudu, poput ove u slučaju šestorke, razumije samo sudac. “Vlada svojim stavom u kojem se ne slaže s tvrdnjama o zločinačkom pothvatu nije željela nikoga uvrijediti”, dodao je.

Vezano za dio obrazloženja presude da je Hrvatska vršila okupaciju dijela teritorija BiH koji je bio pod nadzorom Hrvatskog vijeća obrane, kazao je da se radi o tezama koje su po njima netočne i nisu u povijesnom kontekstu dobro postavljene te je ustvrdio da nema dokaza koji bi to potkrijepili.

Kazao je da je uputio pismo predsjedniku haškog suda u kojem ga traži objašnjenje o svemu što se događalo u sudnici i samoubojstvu Slobodana Praljka – kako to da osiguranje nije postupilo na vrijeme i zbog čega je zdravstvena pomoć tako kasno došla.

Od ministra pravosuđa u Nizozemskoj, s obzirom da oni vode istragu o tome, zatražio je, kaže, da se Hrvatskoj omogući da sudjeluje u istrazi, sukladno nizozemskim propisima.