Europska unija

KfW
Usporavanje njemačkog gospodarstva smanjuje rekordni rast malih i srednjih poduzeća u zemlji, pokazuje istraživanje državne banke za razvoj KfW.

Zaposlenost, prihodi i ulaganja još uvijek bilježe rast, no očekuje se da će stopa rasta usporiti. Oko 3,8 milijuna malih i srednjih poduzeća u Njemačkoj postiglo je prošle godine još jedan rekord zaposlivši 31,7 milijuna ljudi do kraja 2018. godine, što je povećanje od 391.000 zaposlenih u usporedbi s godinom ranije.

KfW procjenjuje da će ove godine biti zaposleno 250.000. U istraživanju je 35 posto kompanija izvijestilo da očekuju rast prihoda ove godine, dok 17 posto smatra da će pasti. U istraživanju KfW-a sudjelovalo je više od 10.000 kompanija s godišnjim prihodom ispod 500 milijuna eura.

Katalonija
U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom. U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije. Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.

Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.

Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu. Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći. Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.

Sukobi su trajali satima nakon čega se oglasila španjolska vlada priopćenjem u kojem je navela kako je njen „cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji, te da će to ako treba postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Premijer Pedro Sánchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad A Coruñu gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.

Španjolska vlada je u listopadu 2017., kao odgovor na referendum o nezavisnosti kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za člankom 155. ustava kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom gdje je raspisala izbore. Ovo je drugi dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.

Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne. Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak. Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu.

Bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, osuđen u ponedjeljak na 13 godina zatvora, rekao je u razgovoru za agenciju Reuters kako će zatvaranje zagovornika nezavisnosti samo ojačati pokret za odcjepljenje Katalonije od Španjolske.

Sjedinjene Države zatražile su u utorak od katalonskih prosvjednika „umjerenost“ u reakciji na sudsku presudu političarima koji su 2017. organizirali referendum o nezavisnosti podsjetivši kako predsjednik Donald Trump želi „snažnu i jedinstvenu Španjolsku“.

Torra najavio
Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je u utorak kako će zagovornici nezavisnosti opet organizirati referendum o samostalnosti Katalonije, no nije precizirao kako niti kada.

Torra bi u četvrtak u regionalnom parlamentu u Barceloni trebao ponuditi odgovor na presudu kojom je u ponedjeljak devetero dužnosnika osuđeno u Madridu na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

Torra inzistira na svom ranijem stavu kako španjolski kazneni zakon ne predviđa kazne za referendume, premda je Vrhovni sud dan ranije priopćio kako u španjolskom Ustavu nema stavke „pravo na odlučivanje“ prema kojem bi se mogao održati zakonski referendum u nekoj od 17 pokrajina.

Unatar katalonskog pokreta za nezavisnost nema jedinstvenog stajališta kako se postaviti nakon osuđujućih presuda koje je izrekao Vrhovni sud. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni, zasebno su presudu nazvale „nepravednom“ i „osvetom“. Istovremeno različite skupine prosvjednika po svom nahođenju nastavljaju prosvjede diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U utorak je bio prekinut promet na više cesta, no zračni promet na aerodromu El Prat odvija se normalno nakon što je jutros bilo otkazano 45 letova kao posljedica sukoba s policijom u ponedjeljak. Pokret „Demokratski csunami“ u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća osoba nastojao je u ponedjeljak blokirati aerodrom kako bi svijetu poslao poruku o „nepravednoj presudi“.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines izvijestio je kako nije otkazao niti jedan let prema Barceloni. Let iz Zagreba prema Barceloni održan je u utorak u 15.20 sati kako je bilo i predviđeno. U Barcelonu je u utorak popodne sletio i avion iz Splita španjolske kompanije Vueling. Tijekom večeri se očekuju pojačani prosvjedi pred institucijama u Barceloni. U ponedjeljak navečer je bila ozlijeđena 131 osoba u sukobu s policijom, od kojih većina na aerodromu. Jedan mladić je teže ozlijeđen i prevezen na operaciju oka. Moguće da je pogođen policijskim gumenim metkom. Katalonska vlada najavila je istragu policijske intervencije.

Prosvjednici su postavljali barikade i gađali policiju tvrdim predmetima. Španjolski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je reakcija policije bila odgovarajuća. Među ozlijeđenima je bilo i policajaca.

Borrell se poziva na jednu anketu provedenu u srpnju prema kojoj se 48,3 posto stanovnika Katalonije protivi punoj nezavisnosti a traži ju njih 44 posto. Katalonija od 1978. godine, nakon smrti generala Franca i prelaska na demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom.

Loš rezultat Fidesza
Mađarske oporbene stranke ostvarile su velik uspjeh na lokalnim izborima u nedjelju, nanijevši udarac vladajućoj konzervativno-nacionalističkoj stranci Fidesz premijera Viktora Orbana, po konačnim rezultatima izbora objavljenim u ponedjeljak.

Oporba autokratskom Orbanu, koji je na vlasti do 2010., osvojila je ključne pozicije uključujući dužnost gradonačelnika Budimpešte. Gergely Karacsony porazio je Fideszova gradonačelnika glavnoga grada Istvana Tarlosa s 50,1 posto osvojenih glasova, dok je on dobio 44,1 posto, objavile su izborne vlasti nakon prebrojavanja svih glasova.

Oporba, koja je ostavila po strani međusobne razlike i prvi put formirala široku frontu protiv Orbana istaknuvši zajedničke kandidate u mnogim mjestima, osvojila je i dužnosti predsjednika općinskih vijeća u 14 od 23 općina u Budimpešti. Fidesz ih je do sada držao 17.

Ovo je “povijesni trijumf” koji je pokazao da ljudi žele “povratiti vlast u svojem gradu”, rekao je Karacsony u nedjelju navečer. Oporba je bila uspješna i u Pečuhu, Miškolcu, Sambotelu i Egeru te drugdje. Orban je nastojao ublažiti poraz isticanjem boljih rezultata svoje stranke u ruralnim područjima.

Pravo i Pravda
Vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) pobijedila je na parlamentarnim izborima u Poljskoj i zadržala apsolutnu većinu u donjem domu parlamenta, objavilo je u ponedjeljak nacionalno izborno povjerenstvo, ali je njihova pobjeda zasjenjena gubitkom kontrole u Senatu što će PiS-u otežati provođenje reformi.

PiS je dobio apsolutnu većinu u Sejmu, s 43,59 posto glasova, odnosno 235 mjesta u parlamentu koji ih ima 460, konačni su rezultati koje je objavilo izborno povjerenstvo. PiS Jaroslawa Kaczynskoga tako je dobio novi četverogodišnji mandat da ostvari svoj program često spornih reformi.

Po kompliciranom poljskom izbornom sustavu, ranije nije bilo jasno je li PiS osigurao apsolutnu većinu. Oporbena Građanska koalicija, okupljena oko centrističke Građanske platforme, daleko je iza s 27,4 posto glasova i 134 zastupnika. Savez demokratske ljevice koji čine tri stranke lijevog usmjerenja bit će treća najjača snaga u parlamentu s 12,56 posto glasova i imat će 49 mjesta u Sejmu.

Demokršćanska PSL dobila je 30 mjesta s 8,55 posto glasova, a krajnje desna Konfederacija koja je dobila 6,81 posto glasova imat će 11 mjesta. Jedno mjesto predviđeno ja za kandidata njemačke manjine. Na izbore je izašlo rekordnih 61,74 posto birača.

Većina u donjem domu parlamenta omogućit će PiS-u da nastavi provoditi reforme pravosudnog sustava, medija i kulturnih institucija u svom drugom četverogodišnjem mandatu, ali će im probleme moći raditi Senat. PiS je izgubio kontrolu nad manje utjecajnim gornjim domom parlamenta, Senatom, gdje je dobio 49 mjesta. Senat u kojemu sjedi 100 zastupnika može izmijeniti ili odgoditi zakone koje potvrdi donji dom parlamenta te blokirati promjene ustava.

Malmstrom
Europska unija nastojat će do posljednjeg trena postići dogovor s Washingtonom u sporu oko subvencija kako bi izbjegla nove američke carine na europski uvoz, poručila je u ponedjeljak povjerenica EU-a za trgovinu Cecilia Malmstrom.

U nedavnom pismu američkom kolegi, u koje je agencija dpa dobila uvid, Malmstrom je pozvala Sjedinjene Države da pregovaraju s Europskom unijom kako bi sporazumno riješili spor oko nezakonitih subvencija Airbusu i Boeingu umjesto da uvode kompenzacijske mjere.

S obzirom na to da su i Washington i Bruxelles prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) odgovorni za aktualnu situaciju, “pravedna bi nagodba bila u obostranom interesu”, napisala je Malmstrom američkom trgovinskom predstavniku Robertu Lighthizeru u pismu u petak.

EU paralelno vodi spor protiv američkih subvencija Boeingu u sklopu arbitražnog postupka pri WTO-u i očekuju da će kroz nekoliko mjeseci dobiti ‘zeleno svjetlo’ za uvođenje carina. U Bruxellesu su se dugo nadali da će izbjeći takav rasplet.

Povjerenica EU-a istaknula je u pismu američkom kolegi i da je EU uočio signale SAD-a da su spremni pregovarati.Američke kompenzacijske mjere na uvoz robe iz EU-a u vrijednosti 7,5 milijardi dolara godišnje, uključujući mnoge prehrambene proizvode, trebale bi stupiti na snagu u petak, podsjeća Malmstroem.

Bloomberg
Elektrane na prirodni plin, koje su u SAD-u potkopale ekonomiku TE na ugljen, na putu su da i same budu potkopane obnovljivim izvorima energije i velikim baterijama.

Do 2035. godine bit će skuplje 90 posto plinskih postrojenja čija gradnja se predlaže u SAD-u nego što će biti izgradnja novih vjetroelektrana i solarnih elektrana opremljenih sustavima za skladištenje, navodi se u izvještaji Instituta Rocky Mountain, o kojem izvještava Bloomberg.

To će se dogoditi tako brzo da će plinske elektrane koje bi se tek trebale graditi postati neekonomične prije nego što njihovi vlasnici završiti s isplatom kredita za njihovu gradnju, navodi studija. Autori studije kažu kako su analizirali troškove izgradnje, goriva i predviđene operacije za 68 GW plinskih postrojenja predloženih širom SAD-a. Usporedili su te troškove izgradnje s kombinacijom solarnih farmi, vjetroelektrana i baterijskih sustava koji bi zajedno s pohranom, mogli isporučiti istu količinu električne energije i održavati mrežu stabilnom.

Kako plinske elektrane gube prednost na tržištima električne energije, tako će patiti i ekonomija plinovoda, navodi RMI u posebnom istraživanju. Čak bi i linije plinovoda koje su sada u fazi planiranja uskoro mogle ostati bez novca, pokazalo je izvješće. RMI je organizacija koja podupire prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije

Ceremonija
Kraljica Elizabeta izložila je agendu premijera Borisa Johnsona za njegovu vladu u ponedjeljak, uključujuću brexit 31. listopada, novi dogovor s Europskom unijom i niz unutarnjopolitičkih inicijativa za osvajanje glasova uoči očekivanih izbora.

Kraljičin govor vrhunac je raskošne ceremonije u Westminsteru i iskorišten je za detaljiziranje svih zakona koje vlada želi da se donesu u dolazećoj godini. Za 93-godišnju kraljicu govor je napisala vlada.

Međutim, s neizvjesnim brexitom prije ključnog tjedna pregovora i nepredvidljivim rezultatima izbora koji bi se mogli održati u skoroj budućnosti, protivničke stranke kažu da je Johnson iskoristio politički neutralnu kraljicu zatraživši od nje da izloži njegovu izbornu agendu.

U govoru i popratnim bilješkama izložen je pregled više od 20 zakona, uključujući i zakon kojim se zahtijeva implementacija dogovora za brexit – ako Johnson uspije postići sporazum s EU ovaj tjedan. “Prioritet moje vlade uvijek je bio osigurati odlazak Velike Britanije iz Europske unije 31. listopada”, rekla je kraljica u pozlaćenoj dvorani Gornjeg doma.

“Moja vlada namjerava raditi u smjeru partnerstva s Europskom unijom, temeljenog na slobodnoj trgovini i prijateljskoj suradnji”. Vladin plan uključuje okvir Johnsonova prijedloga postbrexitovskog imigracijskog sustava, reforme kaznenog pravosuđa, promjene u zdravstvenoj skrbi i obećanje za veća ulaganja u javne financije kako bi se potaknuo rast.

“Ljudi su umorni od zastoja, gužvi i čekanja promjena”, ističe Johnson u popratnoj pisanoj izjavi uz govor. “i više ne žele čekati da brexit bude gotov”, dodaje. Međutim Johnsonova politička budućnost i njegova sposobnost da implementira bilo koju od ovih agenda u velikoj je mjeri nesigurna.

Vodi manjinsku vladu i nakon preuzimanja vlasti u srpnju parlament nije podržao nijedan njegov prijedlog. Sve stranke žele prijevremene izbore, no ne slažu se u pogledu toga kada bi oni trebali biti. Govor je sada tema nekoliko dana parlamentarne rasprave, koja će završiti glasanjem o njegovu prihvaćanju. Premda nije službeno glasanje o povjerenju, moglo bi biti iskorišteno za daljnju destabilizaciju Johnsonove pozicije.

Sporazum EU-a s Velikom Britanijom moguć je ovaj tjedan kako bi se došlo do prijateljskog razlaza, rekao je u utorak u Luxembourgu europski pregovarač Michel Barnier, a BBC piše da je moguć i izvanredni summit EU-a u slučaju da se na ovom ne postigne dogovor.

Barnieru će se u Luxembourgu priključiti britanski ministar za brexit Steve Barcley, njegov sugovornik u pregovorima. BBC u utorak piše kako je Europska unija spremna razmotriti sazivanje izvanrednog summita kako bi se postigao dogovor o brexitu, te da bi se to moglo dogoditi krajem mjeseca. London i Bruxelles pokušavaju se dogovoriti kako izbjeći povratak tvrde granice na Irski otok nakon brexita, što je ključna sporna točka između dvije strane.

To je potrebno kako bi se očuvao mir na otoku koji je bio poprište desetljeća nasilja, a na kojem se nalaze Republika Irska, članica EU-a i Sjeverna Irska, pokrajina UK-a. Pregovori o brexitu između Londona i EU-a trajali su u ponedjeljak do 23 sata, a najavljeno je da će se nastaviti u utorak ujutro, rekao je britanski izvor blizak pregovorima.

RTE je ranije objavio da bi London mogao dati novi prijedlog za brexit u utorak, u pokušaju da se izađe iz slijepe ulice. Šef diplomacije Nizozemske Stef Blok rekao je pri dolasku na sastanak kako se nada da će sporazum biti postignut. Njemački je ministar naglasio kako “nije baš siguran” da je dogovor blizu, a francuski je kazao kako je spreman razgovarati o produljenju roka za brexit, ali da samo produljenje neće riješiti probleme.

Finska ministrica Tytti Tuppurainen kazala je da je dogovor još moguć ali da se blok mora pripremiti i za mogućnost da do dogovora neće doći, kao i za mogućnost odgode. Europski ministri sastali su se u Luxembourgu na posljednjem pripremnom sastanku prije summita u četvrtak i petak.

Njemačka trgovinska suradnja s Velikom Britanijom, ususret njenom izlasku iz Europske unije, u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježila je pad, priopćio je u ponedjeljak njemački statistički ured.

Na 2.7 posto BDP-a
Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda. Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto. Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju. U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto,te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto. Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto. U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0 a iduće 1,2 posto. Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova. U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju.

Na temelju kretanja CEIZ indeksa, analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) očekuju rast realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje od 2,4 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje ove godine rast za 0,6 posto, objavio je u utorak EIZ.

Kako se navodi u priopćenju, nakon nešto nižih vrijednosti u lipnju i srpnju ove godine, CEIZ indeks je u kolovozu ostvario nešto veću vrijednost koja se ipak nije uspjela približiti značajno višim razinama iz primjerice siječnja ili svibnja ove godine.

Iako indeks još od siječnja 2019. pada na godišnjoj razini, u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja ove godine taj je pad čak i ubrzao u odnosu na prethodna tri mjeseca te je u prosjeku iznosio minus 1,6 bodova.

Prema desezoniranim realnim vrijednostima, tri od četiri komponente CEIZ indeksa porasle su u odnosu na srpanj, dok su prihodi državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost u mjesec dana smanjeni za 14,2 posto. Na godišnjoj razini najveće povećanje imali su turistički dolasci koji su bili veći za 7,8 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, ističu iz EIZ-a.

Navode i kako je u odnosu na drugo tromjesečje ove godine indeks kumulativno u srpnju i kolovozu porastao za 0,6 indeksnih bodova. Ujedno je prosječna vrijednost indeksa u srpnju i kolovozu bila za 1,4 indeksnih bodova manja u odnosu na prosječnu vrijednost indeksa u trećem tromjesečju 2018. godine.

“Takva dinamika CEIZ-a upućuje na to da je u trećem tromjesečju ove godine ekonomska aktivnost rasla sporije u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i da je u odnosu na prethodna tri mjeseca blago ubrzala. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo stoga da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine mogla iznositi 2,4 posto, što je jednako službenoj stopi rasta realnog BDP-a koja je ostvarena u drugom tromjesečju ove godine. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u trećem tromjesečju 2019. godine porastao za 0,6 posto”, ističu iz EIZ-a.

Pritom napominju kako je mjesečna procjena stope rasta BDP-a na temelju vrijednosti CEIZ indeksa indikativna i treba je koristiti prvenstveno kao informaciju o tekućem stanju i smjeru kretanja poslovnog ciklusa u Hrvatskoj.

CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa.

Taj je indeks jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija, a za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja.

CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napominju iz EIZ-a.

Udarac za Facebook
Američka kompanija za obradu plaćanja PayPal odlučila se povući iz Facebookova projekta izdanja digitalne valute libre, odašiljući time prvi konkretan znak kolebanja financijskih partnera u Facebookovu pokušaju širenja na područje internetske trgovine i globalnog plaćanja.

Izdanje libre najavljeno je u lipnju a Facebook je za potrebe tog projekta udružio snage s 28 partnera, uključujući Mastercard, Visu, Spotify Technology, Paypal, eBay, Uber Technologies, Vodafone Group, u Libra Association koji će upravljati novom digitalnom valutom.

Projekt je izazvao kritike regulatora širom svijeta a Francuska i Njemačka najavile su njezinu blokadu u Europi. PayPal je prošlog petka najavio istupanje iz Libra Associationa, ne navodeći razlog takve odluke. U Facebooku nisu željeli komentirati najavu PayPalova povlačenja.

Prema njihovom planu, upravljanje librom trebalo bi biti neovisno, kriptovaluta bi trebala imati pokriće u stvarnoj imovini a plaćanje njome lako poput slanja poruka. Regulatori pak postavljaju pitanja o zaštiti novca i podataka korisnika i o mogućoj nestabilnosti kriptovalute.

Skupina sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7 upozorila je u srpnju da neće dati zeleno svjetlo projektu libre dok ne budu uvažene sve dvojbe regulatora. Sumnjičavi su i šefovi središnjih banaka, uključujući Marka Carneya iz britanske Bank of England (BoE), a američki predsjednik Donald Trump tvitnuo je da “nije obožavatelj” libre.

Upravno vijeće Libra Associationa sastat će se prvi puta 14. listopada. Putem Twittera poručili su da će uskoro objaviti ažuriranu listu “1.500 subjekata koji su signalizirali entuzijastičan interes za sudjelovanjem” u projektu.