Europska unija

Bosna i Hercegovina bi se još ove godine mogla približiti članstvu u NATO-u, rekla je u Berlinu u ponedjeljak njemačka kancelarka Angela Merkel premijeru Denisu Zvizdiću i ocijenila da problem pojačanog priljeva izbjeglica BiH treba rješavati zajednički s Hrvatskom i Srbijom.
“Njemačka vidi dobre preduvjete da se približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u dogodi još ove godine“, rekla je njemačka kancelarka nakon sastanka s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem u Berlinu. Prioritet je aktiviranje tzv. MAP-a (Membership Action Plan), što je važan korak na putu ka punopravnom članstvu, rekla je.

Kad je u pitanju približavanje BiH Europskoj uniji Merkel je ponovila perspektivu punopravnog članstva, ali istodobno upozorila na to da trebaju biti provedene mnogo reforme pri čemu je posebice istaknula reformu izbornog zakona u toj zemlji.

Izrazila je nadu da će se to pitanje riješiti u sklopu Venecijanskog procesa i kazala da su za to potrebni kompromisi “svih strana”. „Njemačka stoji uz Bosnu i Hercegovinu, ali traži odlučujuću borbu protiv korupcije i kriminala“, istaknula je njemačka kancelarka.

Osvrnula se na povećan broj migranata s kojima se Bosna i Hercegovina suočava posljednjih mjeseci. I Merkel i Zvizdić istaknuli su potrebu borbe protiv uzroka povećanog dolaska izbjeglica iz smjera Srbije posljednjih mjeseci. Zvizdić je rekao da je ukidanje viza između Srbije i Irana što jedan od razloga povećanog broja izbjeglica u BiH. „Ti ljudi nastoje preko BiH doći do zapadne Europe. Činjenica je da se ti ljudi ne žele zadržati u BiH“, rekao je Zvizdić.

Naglasio je da će njegova vlada nastojati u suradnji sa susjedima smanjiti broj izbjeglica na tzv. Balkanskoj ruti. Na temu stanja u regiji jugoistočne Europe Zvizdić je istaknuo da se BiH zauzima za proces pomirenja u regiji. „Zalažemo se za proces pomirenja, ali on se mora zasnivati na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, rekao je Zvizdić

Njemačka kancelarka ponovila je da ne može biti govora o promjeni granica. „Teritorijalni integritet država zapadnog Balkana je utvrđen i nedodirljiv“, rekla je njemačka kancelarka. Zaključila je da se suradnja zemalja u regiji, između ostalog zahvaljujući i Berlinskom procesu, posljednjih godina poboljšala. Berlinski proces pokrenula je 2014. kancelarka Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.

 Kancelarka Angela Merkel kazala je u ponedjeljak da Njemačka želi gospodarski prosperitet Turske i da Ankara treba osigurati neovisnost središnje banke.
“Nikome nije u interesu gospodarska destabilizacija Turske. No, treba poduzeti sve kako bi se osigurala neovisnost središnje banke”, odgovorila je Merkel na konferenciji za medije u Berlinu na pitanje o ekonomskoj situaciji u Turskoj.

“Njemačka želi vidjeti gospodarski uspješnu Tursku. To je u našem interesu”, dodala je Merkel.

Isti je stav zauzelo i njemačko ministarstvo financija. U odgovoru na pitanje o padu turske valute, glasnogovornica ministarstva je kazala da Njemačku zanima stabilnost turskog gospodarstva i da pomno prate situaciju.

Vrijednost turske lire ove je godine pala za 40 posto u odnosu na američki dolar. Turska je lira pala ponajviše zbog straha od upletanja u ekonomiju predsjednika Tayyipa Erdogana, njegovih poziva na snižavanje kamatnih stopa i zategnutih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Turska središnja banka u ponedjeljak ujutro počela je program ulijevanja dodatne likvidnosti u financijski sustav, smanjivši obvezne rezerve koje tamošnje banke moraju držati u lirama i stranoj valuti, pa se zahvaljujući tome tečaj turske lire oporavio s rekordno niske razine koju je zabilježio na svjetskim deviznim tržištima tijekom noći od 7,24 lira za dolar.

Glasnogovornica njemačkog ministarstva financija rekla je kako među članovima skupine G20 o situaciji u Turskoj nije bilo kriznih razgovora. Dodala je kako je prerano komentirati izloženost njemačkih kompanija ekonomskoj situaciji u Turskoj te se odbila osvrnuti na najnovija zbivanja u tom pogledu.

Turski ministar financija Berat Albayrak pohvalio je na Twitteru njemačkog kolegu Petera Altmaiera koji je kritizirao američke tarife Turskoj. Rekao je kako će takva diplomacija osnažiti tursko povjerenje u veze s Njemačkom i Europskom unijom. U petak je predsjednik SAD-a udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto, što je produbilo gospodarsku krizu u Turskoj. “Trgovinski rat usporava i uništava ekonomski rast i dovodi do neizvjesnosti”, kazao je Altmeier, prenio je njemački list Bildt am Sonntag.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je rekao da je turska ekonomija trenutno pod opsadom, no počiva na čvrstim temeljima zbog kojih će nastaviti biti snažna. U gotovo polusatnom govoru pred turskim veleposlanicima u Ankari Erdogan je rekao da je tursko gospodarstvo izloženo proračunatom napadu izvana, prenosi turska televizija TRT.

Turska lira je u ponedjeljak ujutro na početku trgovanja na azijsko-pacifičkim tržištima potonula na novu najnižu razinu u povijesti, više od 7 lira za dolar, nakon što je u petak izgubila 18 posto svoje vrijednosti, što je najveći dnevni pad od financijske krize u toj državi 2001. godine. No nakon poteza središnje banke i najava ministra financija Berata Albayraka, ojačala je na 6,4 lire za dolar.

Ministar Albayrak, Erdoganov zet, u nedjelju je najavio izradu akcijskog plana koji je ta država počela provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače. “Svi vide da događaji vezani uz tečaj nemaju ekonomski temelj i imaju karakteristike napada na našu državu”, poručio je Erdogan veleposlanicima i dodao da će tursko gospodarstvo usprkos tome ostati snažno.

Otkrio je da tursko pravosuđe trenutno procesuira “ekonomske teroriste” koji blate tursku ekonomiju. Tursko ministarstvo unutarnjih poslova istražuje više od tri stotine korisničkih računa na društvenim mrežama, objavila je televizija TRT. “Očito je da su napadi počeli s incidentima oko Gezija (zeleni park na trgu Taksim u Istanbulu), a nastavili se između 17. i 25. prosinca i dosegnuli novu razinu pokušajem puča 15. srpnja. Oni će se nastaviti”, rekao je Erdogan, referirajući se na prosvjede protiv gradnje u sjedištu Istanbula, navodnog pokušaja pokreta Fethullaha Gulena iz 2013. da sruši vladu preko pravosuđa, te neuspjelog puča iz 2016. za koji turske vlasti također optužuju tog klerika.

Erdogan je naglasio da snažna država mora biti pripremljena za bilo kakav iznenadan događaj kako bi osigurala trajni mir, prenosi dpa. “Tajna uspjeha država leži u njihovoj spremnosti za rat, u svakom trenutku, ako žele mir. Mi smo spremni, sa svime što imamo”, poručio je turski čelnik.

Nedavne američke poteze protiv Turske nazvao je nožem u leđa Ankari, prenosi Reuters. Odnosi između dva saveznika unutar NATO-a pali su na najniže grane unazad više desetljeća zadnjih tjedana, a primjer je afera pritvaranja američkog pastora Andrewa Brunsona koje je bilo uvod u uvođenje američkih sankcija.

U okviru pooštravanja mjera, američki predsjednik Donald Trump odlučio je u petak udvostručiti carinske namete na turski čelik i aluminij, ubrzavši tako pad turske valute. Ne spomenuvši direktno SAD, no očigledno aludirajući na tu državu, Erdogan je u govoru rekao da “nasilnici u globalnom sustavu ne mogu grubo i besramno” prisvojiti tursku imovinu koja je “plaćena krvlju” i da će takvo ponašanje uništiti povjerenje među nacijama.

“S jedne strane ste strateški partneri, a s druge radite nešto protiv njih”, naglasio je Erdogan.  Nakon vijesti na društvenim mrežama da je američko veleposlanstvo objavilo da će Brunson biti pušten iz kućnog pritvora 15. kolovoza ta je institucija to odbacila.

EU je sufinancirala ili se obvezala sufinancirati projekte infrastrukture za uvoz LNG-a u vrijednosti više od 638 milijuna eura, među kojima je i LNG-terminal na Krku, a osobito bitnim se čine i novi uvozni kapaciteti u Poljskoj i Grčkoj.
Osim postojećih 150 milijardi kubičnih metara slobodnog kapaciteta u EU, EU podupire 14 projekata terminala koji će povećati kapacitete za još 15 milijardi m3 do 2021. godine, a koji bi se mogli koristiti za uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD, ako su tržišni uvjeti budu u redu i cijene konkurentne. Trenutno su u izgradnji dva terminala u Španjolskoj i jedan u Grčkoj, a šest ih je na PCI listi projekata od zajedničkog interesa, među njima i krčki LNG-rpojekt.

Od prve isporuke u travnju 2016. Europa je iz SAD-a uvezla 2,8 milijarde m3 ukapljenog plina, što je lani činilo 10% izvoza ukapljenog plina iz SAD-a. Američki predsjednik Trump i europski čelnik Canete krajem srpnja dogovorili su povećanje izvoza. Trenutačno, američko zakonodavstvo i dalje zahtijeva prethodno odobrenje regulatora za izvoz LNG-a u Europu. Ova ograničenja trebaju biti riješena, na čemu će raditi posebna radna skupina EK i SAD-a.

Globalno tržište ukapljenog prirodnog plina postaje sve fluidnije i konkurentnije. Od 2017. do 2023. godine očekuje se rast svjetske trgovine ukapljenim plinom za više od 100 milijardi kubičnih metara, s 391 na 505 milijarde m3 . Međunarodna energetska agencija očekuje da će uvoz ukapljenog prirodnog plina u Europu porasti za skoro 20% do 2040. godine u usporedbi s razinama iz 2016. godine.

Potpredsjednik talijanske vlade otklonio je u ponedjeljak upozorenje o mogućem napadu špekulanata na talijansko financijsko tržište, u kojem se dužnosnik u premijerovom kabinetu poziva na aktualne probleme u Turskoj.
„Ne vidim konkretni rizik napada na ovu vladu. Prije bi se moglo reći da je posrijedi nada oporbe”, ustvrdio je Di Maio, vođa Pokreta 5 zvjezdica, u intervjuu za talijanski dnevnik Corriere della Sera.

Ako netko želi upotrijebiti tržišta kako bi napao vladu, mora znati da nas se ne može zastrašiti, poručio je potpredsjednik vlade. Giancarlo Giorgetti, podtajnik u kabinetu premijera Giuseppea Contea i jedan od vođa ekstremno desne Lige, članice vladajuće koalicije, izjavio je u nedjelju za list Libero kako očekuje da će špekulanti napasti talijansko financijsko tržište tokom kolovoza, naglašavajući ujedno da zemlja ima potrebne resurse za obranu.

“Tržišta su dom gladnih špekulativnih fondova koji odabiru svoj plijen i napadaju… Ljeti je obujam trgovanja mali, što omogućuje pripremu terena za agresivne inicijative protiv pojedinih zemalja. Pogledajte samo Tursku”, pojašnjava Giorgetti svoje upozorenje.

“U slučaju (tržišne) oluje otvoriti ćemo kišobran. Italija je velika zemlja i ima resurse pa može reagirati, djelomično i zahvaljujući velikoj štednji građana”, izjavio je on u razgovoru za Libero. Talijanski ministar vanjskih poslova Enzo Moavero Milanesi istaknuo je pak u subotnjem intervjuu za Il Foglio da kolaps turske lire pokazuje koliko je važno članstvo Italije u eurozoni. “Oni koji još uvijek dvoje je li valuta poput eura dobra stvar ili ne trebali bi pomno razmotriti aktualna zbivanja u Turskoj”, naglasio je ministar Milanesi.

Turska lira snažno je oslabila prema dolaru proteklih dana zbog napetosti u diplomatskim odnosima sa SAD-om koja se nadovezala na zabrinutost zbog utjecaja turskog predsjednika Tayyipa Erdogana na gospodarstvo.

Prije parlamentarnih izbora održanih u ožujku ove godine Liga je zatražila izlazak Italije iz eurozone da bi nakon sklapanja saveza s Pokretom 5 zvjezdica u više navrata opovrgnula takve planove. Naglašavajući duboke podjele u vladajućoj koaliciji oko te teme, glavni ekonomist Lige Claudio Borghi, predsjedatelj parlamentarnog odbora za proračun, izjavio je jučer da ministar vanjskih poslova ne razumije o čemu priča. “Trebali bismo biti zabrinuti u pogledu eura a ne slaviti njegovu pretpostavljenu stabilnost”, izjavio je Borghi za dnevnik La Verita, upozoravajući da bi plan Europske središnje banke (ECB) o postupnom zaključenju trogodišnjeg programa poticaja mogao ispasti jako štetan za Italiju.

“Ili će biti uvedeno novo (tržišno) jamstvo ili se moramo trebamo pripremiti za plan B.”, kazao je on, aludirajući po svemu sudeći na izlazak Italije iz eurozone.

“Već bilježimo višak u trgovinskoj bilanci. Kada budemo imali svoju valutu, on će biti još veći”, dodao Borghi.

Talijanske dionice oslabile su proteklih tjedana zbog zabrinutosti ulagača da bi vladajuća koalicija Pokreta 5 zvjezdica i Lige mogla zanemariti europske fiskalne propise i povećati javni dug, najveći u eurozoni nakon onog Grčke. List La Repubblica izvijestio je prošlog tjedna kako vlada za iduću godinu planira proračunski deficit za 1,7 posto BDP-a, što je ispod gornje granice utvrđene europskim propisima ali i dvostruko više od trenutno zacrtanih 0,8 posto.

Potpredsjednik talijanske vlade Di Maio istaknuo je u današnjem intervjuu da će vlada provesti sve reforme, uz maksimalno poštivanje “ravnoteže državnih računa”, i da nema potrebe za probijanjem europskog plafona od tri posto. „Uvjerit ćemo EU da nam dopusti da provedemo reforme koje će smanjiti dug i potaknuti unutarnju potražnju“, rekao je Di Maio, ujedno ministar industrije i rada. Prije sastavljanja prijedloga proračuna za 2019. godinu i njegova slanja u Bruxelles kako bi ga odobrila Europska komisija, vlada će u rujnu ažurirati gospodarske ciljeve.

 Hrvatska, Mađarska i Litva diskriminiraju inozemne operatere plinovoda, utvrdio je panel Svjetske trgovinske organizacije (WTO), prihvativši time dio ruskih prigovora na propise Europske unije o tržištu plina.
Rusija je pokrenula spor pred WTO-om 2014. godine, tvrdeći da europski propisi u sklopu “Trećeg energetskog paketa” i energetska politika EU-a u cjelini nepošteno ograničavaju i diskriminiraju ruskog proizvođača plina Gazprom.

EU je usvojio paket reformi 2009. godine kako bi pospješio integraciju europskog energetskog tržišta i paralelno potaknuo jačanje konkurencije.

Prema ruskoj je tužbi EU zahtjevom o odvajanju sustava prijenosa plina od proizvodnje i opskrbe prekršio propise WTO-a, de facto onemogućujući Gazpromu vlasništvo nad plinovodima kojima je isporučivao plin na europko tržište, Ujedno je Bruxelles osigurao povlašteni položaj dobavljačima ukapljenog prirodnog plina (LNG) i proizvođačima-operaterima plinovoda koji nisu obuhvaćeni definicijom “prijenosa” plina, izuzimajući ih od obveze odvajanja poslovanja, tvrdila je Moskva.

Panel arbitara WTO-a odbacio je te točke tužbe ali je prihvatio ruski prigovor na izuzeće njemačkog cjevovoda OPAL-a, odobreno pod uvjetom da Gazpromove pošiljke ne premaše 50 posto plina koji se isporučuje tim plinovodom, pokazuje presuda objavljena u petak.

Gazprom može prekoračiti taj limit samo ako godišnje konkurentskim dobavljačima na češkom tržištu proda tri milijarde prostornih metara plina po fiksnoj cijeni. Panel WTO-a prihvatio je također prigovor Rusije prema kojoj su Hrvatska, Mađarska i Litva zauzele diskriminatoran stav prema Rusiji zahtjevom o procjeni sigurnosti opskrbe koji moraju ispuniti samo inozemni operateri cjevovoda.

U Bruxellesu su presudu WTO-a ocijenili važnim pozitivnim ishodom koji utvrđuje temeljne elemente Trećeg energetskog paketa, “Komisija će sada detaljno analizirati presudu, posebno dio spornih pitanja u kojima usklađenost energetske politike EU-a s propisima WTO-a još nije priznata”, navodi se u priopćenju EK.

U ruskom ministarstvu gospodarstva ističu da će dio presude kojim su usvojeni ruski prigovori pomoći poboljšati pristup ruskog plina europskom tržištu i osigurati ravnopravan tretman operatera plinovoda. “To je pozitivan presedan koji omogućuje promjenu propisa koji su kreirali prepreke za ruske dobavljače na tržištu EU-a, kako u zakonima EU-a tako i u zakonima pojedinih zemalja-članica”, naglašavaju u ruskom ministarstvu.

Iz Gazproma su priopćili da su od samog početka tvrdili da europska energetska politika mora uzeti u obzir interese dobavljača plina, pa su zadovoljni točkama presude kojima su usvojeni ruski prigovori. Rok za žalbe na presudu iznosi 60 dana.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ugostit će u subotu izvan Berlina ruskog predsjednika Vladimira Putina s kojim će razgovarati o ratu u Siriji, nasilju u istočnoj Ukrajini i energetskim pitanjima, priopćio je glasnogovornik njemačke vlade.

Sastanak će se održati u vladinom dvorcu Meseberg, koji se nalazi izvan Berlina, kazao je glasnogovornik. Dvoje čelnika posljednji put su se sastali u svibnju u Sočiju, ruskom ljetovalištu na Crnome moru.

Kancelarka Merkel i njemački šef diplomacije Heiko Maas sastali su se u srpnju u Berlinu s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim, a s njime je bio i čelnik glavnog stožera ruske vojske Valerij Gerasimov.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić komentirao je izjavu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je na komemoraciji za žrtve Oluje usporedio nacističku Njemačku i Hrvatsku.
“Najteže se suočiti s vlastitom prošlošću i vlastitom istinom i najteže je sebe pobjediti. Sugerirao bih, ne samo predsjedniku Vučiću, nego svima koji se bave javnim poslom i politikom, da vode o tome računa. Neka svatko sebe pogleda u ogledalo i neka se svatko sučeli sa svojom istinom”, kazao je Bandić te je potom parafrazirao poznatu izreku o pravdi, ali je u nju stavio istinu.

“Istina je spora, ali dostižna”, rekao je Bandić komentirajući izjave srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Podsjetimo, Aleksandar Vučić je tijekom vikenda na skupu u Pačkoj Palanci kazao da je “Hitler htio svijet bez Židova, Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba”.

Srbiju ne bi trebala iznenaditi službena hrvatska stajališta o “Oluji”, rekao je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u ponedjeljak i poručio da dvije zemlje trebaju gledati u u budućnost, ali su razgovori “teški” jer hrvatski dužnosnici “negiraju i relativiziraju zločine”.

Hrvatska je “možda jedina država u EU, a vjerojatno i u Europi, koja slavi etničko čišćenje”, rekao je Dačić za provladinu komercijalnu televiziju Pink pošto je u nedjelju u Hrvatskoj obilježena 23. godišnjica vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je Hrvatska vratila pod svoj suverenitet okupirana područja.

Dačić je osporio tvrdnje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku.

“Rat u Hrvatskoj nije nastao tako što je Srbija izvršila agresiju, već su Slovenija i Hrvatska izvršile nelegalnu secesiju, pa je slijedio odgovor savezne vlade koju je vodio Ante Marković, dakle, Hrvat”, ustvrdio je Dačić.

Ocijenio je da Hrvatska stalno forsira tezu relativiziranja i negiranja zločina, ali i da “objektivni povijesni problemi ne trebaju biti tema i temelj u razgovorima o budućnosti”. Nadalje je kazao da je u Hrvatskoj 1991. godine živjelo 580.000 Srba, koji su tu “bili stoljećima”, pa nastavio “Nitko nije otišao odavde (iz Srbije) da diže ustanak u Hrvatskoj, već su se ljudi osjetili ugroženima poslije proglašenja nove neovisne države Hrvatske”.

Odbacio je ocjene o velikosrpskoj agresiji kao fikciju. “Lažno se govori o velikosrpskoj agresiji. Velika Srbija nikada nije postojala, to je fikcija, i nažalost nikad je nije bilo”. Zatim je optužio Hrvatsku. “S druge strane, imali smo NDH ili veliku Hrvatsku koja je dolazila do Zemuna, Novog Pazara, Šapca, koja je obuhvatala cijelu BiH. Ako je neko izvršio agresiju, izvršila ju je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu”, citira Dačićeve ocjene TV Pink na svom internetskom portalu.

O reakcijama u Hrvatskoj na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je odnos Hitlera prema Židovima usporedio s odnosom Hrvata prema srpskom narodu, Dačić je naglasio da je jedan od ideologa NDH Mile Budak baratao tezom da “trećinu Srba ubiti, trećinu protjerati, trećinu pokatoličiti”.

Srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova razočarano je činjenicom da je izaslanstvo Izraela sudjelovalo na proslavi obljetnice “Oluje” u Kninu ocijenivši kako je to “nemoralno i prema vlastitom narodu, židovskom narodu, jer je toliko Židova nastradalo u Jasenovcu, a hrvatski režim relativizira židovske žrtve”, rekao je Dačić.

Ponovio je ocjenu da je akcija “Oluja” najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata” pa su zato mnoge države otkazale sudjelovanje u proslavi baš zbog te činjenice jer je od 2000. godine u Hrvatskoj 180.000 Srba, ustvrdio je nadalje Dačić.

Odbio je komentirati govore i poruke hrvatskih dužnosnika na proslavi u Kninu u nedjelju kazavši da je “to stvarno pokušaj relativiziranja i pranja vlastite povijesti. Nitko ne može precrtati povijest Hrvatske u Drugom svjetskom ratu”

Carrefour i Tesco, dva vodeća europska maloprodajna lanca, izvijestili su u ponedjeljak da su finalizirali dogovor o suradnji na području nabave kojim žele ojačati poziciju u odnosu prema dobavljačima.
Francuski i britanski maloprodajni div objavili su u zajedničkom priopćenju kako očekuju da će suradnja profunkcionirati u listopadu. Prilikom objave plana u lipnju ove godine izvršni direktor Tesco-a Dave Lewis rekao je da će im suradnja omogućiti da „još više poboljšamo uslugu našim potrošačima kroz dodatno poboljšani izbor, kvalitetu i vrijednost”.

Dok Tesco posluje s dobiti i bilježi rast prodaje, Carrefour je izvijestio da je u prvoj polovini godine poslovao s gubitkom od 861 milijun eura i trenutno provodi program smanjenja troškova i restrukturiranja kako bi ublažio fokus na velike trgovine. Trgovinska veza s Tescom trebala bi im pomoći da povećaju ponudu proizvoda vlastite robne marke sa jedne četvrtine na jednu trećinu. U Tescovoj ponudi proizvodi vlastite robne marke čine čak jednu polovinu robe izložene na policama.

Trogodišnja suradnja Tesca i Carrefoura na području nabave ne obuhvaća svježu robu. Njihovi europski konkurenti također pokušavaju smanjiti troškove nabave. Tako su britanski maloprodajni lanci Sainbury i Asda postigli dogovor o spajanju a francuski Auchan, Casino i Schiever objavili su u lipnju da će udružiti snage s njemačkim Metroom u segmentu nabave.

Danas je MOL Grupa objavila financijske rezultate poslovanja u prvih šest mjeseci 2018. godine. EBITDA se zadržala na vrlo visokoj razini iz prethodne godine te iznosi 1,3 milijardi dolara. Temeljem tih rezultata kompanija je podigla svoju godišnji EBITDA plan s prethodnih 2,2 na 2,4 milijarde dolara. EBITDA Upstreama je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 612 milijuna dolara (159,4 milijardi forinti), što je povećanje za 37 % u odnosu na isti period prošle godine zahvaljujući rastu cijena nafte i plina.
Prosječna dnevna proizvodnja nafte i plina je u prvom polugodištu ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prvo polugodište 2017. godine te je iznosila 110 tisuća barela ekvivalenta nafte na dan (boepd). Smanjene proizvodne količine u Mađarskoj, Hrvatskoj i Rusiji nadoknadila je povećana proizvodnja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Nakon pokretanja proizvodnje plina na području Catcher ona je u svibnju dosegla vrhunac s proizvedenih više od 60 tisuća barela ekvivalenta nafte na dan (bruto). MOL na tom polju ima 20 % poslovnog udjela i nije u statusu operatora.

Čista CCS EBITDA Downstreama u prvom polugodištu 2018. iznosila je 492 milijuna dolara (128,4 milijardi forinti) i bila je 24 % manja u odnosu na isti period prošle godine, s obzirom na to da je baza bila vrlo visoka, a okolnosti na makrorazini nepovoljne. Integrirana petrokemijska marža pala je za više od 150 eura/t, a rafinerijska marža na razini Grupe bila je manja za 1,1 dolar po barelu.

Pozitivni interni rezultati, uglavnom u segmentu petrokemijske proizvodnje, samo su djelomično nadoknadili pad marži. Usluge kupcima nastavljaju s rušenjem rekorda, zaključivši prvo polugodište 2018. s EBITDA-om od 192 milijuna dolara (50,2 milijarde forinti), što je povećanje za 28 % u usporedbi s prethodnom godinom. Za ovaj rast zaslužna je kombinacija povećanih marži robe široke potrošnje te značajnog rasta prodaje goriva uslijed pojačane potrošnje na području srednjoistočne Europe. Marža robe široke potrošnje nastavila je rasti jače od marže goriva, dosegnuvši 27 % ukupne marže, što je porast od 24 % u odnosu na godinu ranije.

EBITDA plinskog segmenta dosegla je u prvoj polovici godine 116 milijuna dolara (29,8 milijardi forinti), što je za 8 % povećanje u odnosu na isti period prošle godine. Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Zsolt Hernádi komentirao je rezultate: “Naš integrirani i postojani poslovni model još jednom je dokazao svoju vrijednost u promjenjivim okolnostima, omogućivši nam da povećamo očekivanu godišnju čistu CCS EBITDA u 2018. na oko 2,4 milijarde dolara (s oko 2,2 milijarde dolara). MOL Grupa je u prvoj polovici ove godine ostvarila impresivne rezultate s EBITDA-om od 1,3 milijardi dolara i zadržala profitabilnost poslovanja na razini izvrsne 2017. godine u okolnostima rastućih cijena nafte te sniženih marži u Downstreamu. Također smo dobro napredovali u provedbi svoje strategije transformacije do 2030., koja je u punom zamahu.”

Kompanija MOL Srbija je na mesto v.d. generalne direktorke imenovala Natašu Pjevac Vukšić, dosadašnju direktorku maloprodaje. Dosadašnja direktorka je bila Bjanka Vasilesku, koja je izrazila zadovoljstvo rezultatima koji su ostvarenih u proteklih šest godina u pogledu rasta poslovanja, profitabilnosti, kvalitetnih usluga i proizvoda, i zadovoljstva kupaca.

MOL Grupa i APK AG jučer su u Merseburgu potpisali sporazum o strateškoj suradnji. Kao prvi korak u suradnji, MOL će podržati završetak APK-ovog postrojenja u Merseburgu.
Postrojenje će poslužiti kao pilot projekt za inovativni proces na bazi otapala nazvan Newcycling®, a koji omogućuje oporabu visoko kvalitetnih materijala iz složenih višeslojnih pakiranja. Ferenc Horvath, Izvršni potpredsjednik MOL Grupe za Downstream je izjavio:

„U skladu sa strategijom MOL 2030, poduzimamo korake koji će rezultirati rastom poslovanja petrokemijskih proizvoda i ulazimo u intenzivnu industriju znanja zajedno sa strateškim partnerima. Uočavamo rastuću potražnju naših kupaca za recikliranom plastikom, a istovremeno smo posvećeni ideji kružne ekonomije i održivosti. Želja nam je postati lider u recikliranju u Srednjoj i Istočnoj Europi, a današnjisporazum označava prvi korak na tom putovanju. MOL, kao prepoznati proizvođač polimera u Srednjoj i Istočnoj Europi, zajedno s inovativnim partnerom kao što je APK, radit će na daljnjem razvoju tehnologije Newcycling® i njezinom korištenju u našoj ključnoj regiji gdje postoji značajna potreba i potencijal za recikliranjem plastičnog otpada.“

APK je razvio Newcycling® – inovativnu tehnologiju za recikliranje koja se može primijeniti na široku paletu mješovitih vrsta plastike i obraditi ih u visoko kvalitetne sirovine. Prvo Newcycling® postrojenje koje će koristiti APK-ovu glavnu tehnologiju trenutno se postavlja u sjedištu kompanije u Merseburgu.

Klaus Wohnig, APK-ov glasnogovornik Uprave je istaknuo: „U proteklih nekoliko godina, APK je, zahvaljujući sredstvima financijskih investitora MIG Fondsa i AT Newteca, značajno razvio novu tehnologiju Newcycling® i sada se ona pozicionirala na tržištu , što smo dokazali zajedničkim projektima s vodećim igračima u ambalaži, robi široke potrošnje i industriji plastike. Ponosni smo na strateško partnerstvo s MOL-om, cijenjenom kompanijom u industriji polimera, kako bismo dovršili naše novo postrojenje u Merseburgu i zajedno ušli na tržište Srednje i Istočne Europu za koje smo procijenili da će biti vrlo zanimljivo u budućnosti jer se očekuje snažan trend prelaska s odlaganja i spaljivanja na recikliranje i doista kružnu ekonomiju plastike. S obzirom na MOL-ovo snažno prisustvo u toj regiji, smatramo ga najboljim partnerom za iskorak na tržište Srednje i Istočne Europe.“

Jedan od temeljnih ciljeva strategije MOL Grupe 2030 je prošiti vrijednost petrokemijskog lanca kompanije. Vodeći se time, MOL Grupa planira uložiti oko 4,5 milijardi dolara do kraja sljedećeg desetljeća u petrokemijske i kemijske razvojne projekte. Kao dio razvojne strategije, MOL Grupa planira nadograditi svoje mogućnosti recikliranja jer je recikliranje plastike najpovoljnija i ekološki prihvatljiva opcija za odgovorno upravljanje plastičnim otpadom. Plastična ambalaža jedan je od ključnih strateških segmenata definiranih u strategiji MOL 2030 Enter Tomorrow i sektor u kojem oba partnera prepoznaju rastuću potražnju za recikliranim materijalima.