Europska unija

Transakcija
Zagrebačka tvrtka Nanobit postaje dio vodeće svjetske gaming kompanije, švedske Stillfront grupe, transakcije će biti provedena u dvije tranše i njena je ukupna vrijednost do 148 milijuna dolara, objavio je u četvrtak Nanobit.

Kako se navodi u priopćenju, Stillfront će najprije kupiti 78 posto udjela za 100 milijuna američkih dolara, a nakon dvije godine će kupiti ostatak udjela u Nanobitu po cijeni koja će ovisiti o kretanju dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) zagrebačke tvrtke u financijskim godinama 2021. i 2022.

Ukupan iznos koji će Stillfront platiti na kraju transakcije bit će do 148 milijuna dolara (gotovo milijardu kuna), prilagođeno za stanje gotovine, ističu iz Nanobita.

Najavljuju i da će Nanobit nastaviti poslovati kao i do sada, ali u vlasništvu Stillfront grupe. Sjedište ostaje u Zagrebu, a kompanija će i u budućnosti nastaviti ostvarivati ambiciozne razvojne planove, poručuju iz Nanobita. “Jednom od najvećih investicija u povijesti hrvatske ICT industrije, Zagreb je stavljen na svjetsku kartu gaming scene”, navodi se u priopćenju.

Nanobit su prije 12 godina u Zagrebu osnovali Alan Sumina i Zoran Vučinić, koji ističu da je Zagreb danas globalno središte jedne od najbrže rastućih industrija na svijetu. “Industrija mobilnih igara brzo raste i sve se više globalizira, a ako želimo ostati broj jedan, moramo ići naprijed. Pridruživanjem Stillfront grupi Nanobit dobiva dodatni zamah koji će nam omogućiti nastavak rasta, razvoj novih ambicioznih planova i projekata. Sasvim je prirodno, s obzirom da smo u poziciji da možemo birati strateškog partnera, da odaberemo onog koji se uklapa u našu kulturu i dugoročnu viziju. Sve one kvalitete koje njegujemo interno – poduzetnički duh, samostalnost i inovativnost – vidjeli smo upravo u vodstvu Stillfront grupe”, izjavili su Alan Sumina i Zoran Vučinić.

Ističu i kako se “vesele suradnji s ostalim uspješnim studijima u sastavu Stillfronta, što će dodatno ubrzati razvoj i Nanobita i Stillfront grupe, a naši zaposlenici će imati priliku surađivati s najboljima iz svijeta”.

U priopćenju se prenosi i izjava CEO Stillfronta Jörgena Larssona, koji ističe da se “preuzimanjem talentiranog tima u Nanobitu, Stillfront širi u žanr narativnih lifestyle igara, čime dodatno jača svoj portfelj igara i povećava doseg kod gaming publike”.

Larsson također naglašava kako su Sumina i Vučinić u proteklih 12 godina zajedno sa svojim timom u Nanobitu izgradili impresivan gaming studio s čvrstom nišom u uzbudljivom žanru lifestyle igara, te kako se vesele što ćemo zajedno s njima raditi na tome da podignu kompaniju na višu razinu. “Osnovni portfelj igara ostvario je impresivan rast tijekom prošle godine, a vidimo i snažan potencijal rasta u budućnosti, uključujući i obećavajuće nove igre koje su u razvoju”, kaže Larsson.

Po podacima iz priopćenja, cijeli proces vodio je tim konzultanata – Latham & Watkins je pravni, a Aream & Co. financijski savjetnik Nanobita, dok je DLA Piper Sweden pravni, a EY financijski savjetnik Stillfronta u toj transakciji.

Stillfront je vodeća free-to-play kompanija koja okuplja 14 gaming studija diljem svijeta. Zapošljava više od 800 zaposlenika, a glavna tržišta su SAD, Njemačka, Bliski istok i sjeverna Afrika te Francuska i Kanada. Sjedište Stillfronta je u Stockholmu, a kompanija je javno izlistana na Nasdaq First North Premier Growth Marketu.

Nanobit je danas sa svojim igrama prisutan u više od 150 zemalja svijeta, zapošljava 125 visokoobrazovanih zaposlenika te je jedan od najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca. Nanobitove igre ukupno su preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini ih igra više od 0 milijuna aktivnih igrača sa svih kontinenata svijeta. Najpopularnije igre su My Story, Hollywood Story i Tabou Stories.

U priopćenju se prenosi i kako najutjecaniji svjetski mediji Nanobit već niz godina svrstavaju na liste najbrže rastućih kompanija Europe. Samo u ovoj godini, Nanobit je lokalizirao svoje igre na čak šest novih jezika i to na njemački, francuski, španjolski, talijanski, ruski i japanski, uz standardni engleski jezik, čime su se probili na više od 15 novih tržišta.

Von Der Leyen
Pandemija koronavirusa pokazala je našu krhkost i sada je trenutak Europe da nas izvede iz ove krhkosti prema novoj vitalnosti, istaknula je u srijedu u svom govoru o stanju Unije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

“Ovo je trenutak za Europu, da vjerujemo jedni drugima i ostanemo zajedno. Ovo je trenutak Europe, koja nas treba voditi iz ove krhkosti u novu vitalnost”, rekla je von der Leyen na početku svog prvog govora o stanju Unije.

Po uzoru na Sjedinjene Države, jednom godišnje, na plenarnoj sjednici u rujnu, predsjednik ili predsjednica Komisije od 2010. drže govor o stanju Unije u kojem se osvrću na rezultate u protekloj godini i najavljuju prioritete za sljedeću. Ursula von der Leyen se u svom govoru osvrnula na napore Komisije na ublažavanju zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije covida-19, te iznijela svoju viziju o ekonomskom oporavku, zelenoj i digitalnoj tranziciji, borbi protiv klimatskih promjena i o situaciji u europskom susjedstvu.

Von der Leyen je rekla da Komisija predlože nove ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. Sadašnji cilj je smanjenje od 40 posto do 2030. što nije dovoljno da EU ispuni svoj cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Istaknula je da bi 37 posto od 750 milijardi eura iz plana oporavka EU-a trebalo uložiti na ciljeve iz Europskog zelenog plana, a da se 30 posto od tih 750 milijardi namakne izdavanjem zelenih obveznica.

Program EU sljedeće generacije treba omogućiti veće korištenje vodika, stvoriti “europske doline vodika”, kako bi se modernizirala industrija, mobilnost i udahnuo novi život u ruralnim područjima. Pandemija je ubrzala digitalne inovacije i “sljedeće desetljeće mora biti digitalno desetljeće”, kaže predsjednica Komisije. Von der Leyen je rekla da će Komisija, ne bude li dogovora na globalnoj razini, sljedeće godine predložiti da EU sama uvede digitalne poreze.

Rekla je da treba stvoriti snažnu europsku zdravstvenu uniju i najavila da će EU osnovati svoju vlastitu agenciju za biomedicinska istraživanja i da će EU sljedeće godine u Italiji sazvati globalni samit o zdravlju kako bi se svijet bolje pripremio za neke buduće pandemije. Također je rekla da treba ojačati Europsku agenciju za lijekove i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
Von der Leyen je najavila zakonodavni prijedlog za zajednički europski okvir za minimalnu plaću.

Sljedeći tjedan Komisija će objaviti prijedlog o migracijama i azilu. “Migracije su europski izazov i cijela Europa treba dati svoj obol”, rekla je. Rekla je da je zapadnom Balkanu mjesto u Europskoj uniji. “Mi dijelimo istu povijest, istu sudbinu. To je dio Europe, a ne postaja na ‘putu svile'”, rekla je von der Leyen.

Osudila je homofobne politike poput onih u Poljskoj, gdje su proglašavane “zone slobodne od LGBTQI-a”. “Za zone bez LGBTQI-a nema mjesta u Europi”, rekla je. Govoreći o brexitu, von der Leyen je rekla da sa svakim danom blijede izgledi za zaključenje sporazuma o budućim odnosima između EU-a i Velike Britanije. Istaknula je da se dogovoreni sporazum o razdruživanju ne može jednostrano mijenjati što je učinio britanski parlament. “Radi se o pravu, povjerenju i dobroj vjeri. Povjerenje je temelj za svako partnerstvo”, rekla je.

Nagodba
Njemački proizvođač automobila Daimler i njegova podružnica Mercedes-Benz USA dogovorili su se s američkim vlastima da će platiti 1,5 milijardi dolara za povlačenje tužbi podignutih zbog varanja na testovima emisije štetnih plinova.

Sporazum uključuje i novčanu kaznu od 875 milijuna dolara. Daimler se zajedno s Volkswagenom našao u grupi proizvođača automobila optuženih da su prekršili propise o zagađenju okoliša i varali na testovima ispušnih plinova dizelskih vozila kako bi umanjili rezultat o emisiji štetnih plinova.

Dogovor s američkim ministarstvom pravosuđa predviđa i neovisno testiranje emisije štetnih plinova iz Daimlerovih dizelaša. Daimler je dogovor s američkim vlastima najavio još sredinom kolovoza. Nagodba se očekuje i u slučaju kolektivne tužbe, što bi kompaniju moglo stajati dodatnih nekoliko stotina milijuna dolara.

Iz crkve svetog Jakova
Nizozemska vlada planira i iduće godine izdašnom državnom potrošnjom ublažavati posljedice koronakrize, unatoč pogoršanom stanju javnih financija, pokazuje prijedlog proračuna za 2021

“U ovim nesigurnim vremenima, vlada je odlučila da neće smanjivati potrošnju, nego će investirati u sigurnost radnih mjesta, mreže socijalne sigurnosti i u snažnije gospodarstvo”, rekao je nizozemski kralj Willem-Alexander u utorak u godišnjem istupu o glavnim stavkama novog proračuna.

Respiratorna bolest COVID-19 bila je dominantna tema pri izradi proračuna, a i glavni razlog zbog kojeg je kraljevo godišnje obraćenje bilo manje pompozno nego obično.

Proračunski manjak ove bi godine trebao poskočiti na sedam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) a iduće se smanjiti na četiri posto. Javni dug trebao bi u 2021. narasti na 60 posto BDP-a, budući da će vlada nastaviti isplaćivati potporu kompanijama pogođenim pandemijom kako bi se očuvala radna mjesta.

Nakon višegodišnje štednje nizozemska vlada uspjela je u prošloj godini ostvariti višak u proračunu od gotovo dva posto BDP-a i smanjiti udio javnog duga u BDP-u na 49 posto. Posljednjih mjeseci povjerenje u gospodarstvo naglo je oslabilo a nova anketa pokazala da više od polovine ispitanika očekuje da će se gospodarska kriza iduće godine pogoršati.

Trećina zaposlenih u Nizozemskoj rekla da je Covid-19 već negativno utjecao na njihov posao. Kako bi spriječila veća okupljanja, kraljevska obitelj ove je godine, prvi put u 46 godina, odustala od tradicionalne vožnje kočijom kroz Haag, koja obično privlači mnoštvo građana i turista.

Umjesto toga kralj je u pratnji kraljice Maxime stigao autom u Saint James Church, kamo je prvi put u više od 100 godina premješteno godišnje obraćanje kralja ministrima i političarima, iz uobičajenih manjih dvorana u parlamentu.

Bloomberg
Jačanje vrijednosti eura u zadnjih nekoliko mjeseci djelomično je poništilo pozitivan utjecaj stimulusa Europske središnje banke koji provodi u pokušaju da potakne oporavak ekonomske aktivnosti i inflaciju, rekla je čelnica ECB-a Christine Lagarde. Dodala je da je monetarna vlast spremna prilagoditi sve svoje instrumente bude li to potrebno, prenosi Bloomberg.

Upravno vijeće ECB-a pažljivo će odvagnuti sve informacije koje dolaze iz gospodarstava u kojima kola euro, uključujući i odraz promjena tečaja na prognoze inflacije u srednjem roku, rekla je Lagarde. “Kad je u pitanju ispunjavanje cilja stabilnosti cijena, nema samozadovoljstva niti će ga biti”, istaknula je Lagarde na sastanku Vijeća guvernera arapskih središnjih banaka. “Monetarna politika nastavit će svoju ulogu koju ima u europodručju s punom predanošću svom mandatu”, rekla je. Opaske Lagarde odražavaju zabrinutost ECB-a zbog rasta vrijednosti eura više od 10 posto od ožujka dok je inflacija zaronila ispod nule prvi puta u četiri godine. Inflatorni cilj ECB-a je targetiranje rasta cijena “blizu, ali ispod dva posto”. Uz oprezne poruke prošlog tjedna Europska središnja banka zadržala je program stimulusa (zasad) nepromijenjen, no to nije spriječilo rast vrijednosti eura u odnosu na američki dolar. Glavni ekonomist Philip Lane argumentirao je da bi se ton ECB-a trebao zaoštriti upozorivši da je aprecijacija eura dodatno prigušila inflatorne prognoze za 2020.

Na sličnom tragu bio je u subotu i finski guverner Olli Rehn koji smatra da su se pritisci na rast cijeni u eurozoni stabilizirali na razini ispod one koju cilja ECB-a za inflaciju, spomenutih blizu, ali ispod dva posto. Prema pisanju Bloomberga, potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos nazvao je tečaj eura “jednom od najvažnijih varijabli” u makroekonomskom performansu rekavši da ta institucija vrlo pažljivo prati njegovo kretanje. Početkom tjedna zajednička europska valuta trgovanje je započela na 1,1857 dolara, a ranije ovog mjeseca po prvi puta u dvije godine premašila je vrijednost od 1,2 dolara za euro.

Posljednji niz istupa ECB-ovih čelnika tumači se pokušajem da održe delikatnu ravnotežu između izražavanja zabrinutosti zbog aprecijacije eura s jedne strane te izbjegavanja dojma da ga namjerno pokušavaju oslabiti, s duge. Lagarde je u nedjelju istaknula je oporavak u eurozoni snažan, ali neravnomjeran, nesiguran i nezavršen, a izazovno ekonomsko okruženje i dalje je uteg cijenama. Unatoč potezma ECB-a da potakne inflaciju, poput 1,35 trilijuna eura vrijednog hitnog otkupa obveznica, “drugi faktori poput aprecijacije eura dijelom su poništili pozitivni učinak”. “Cjenovni pritisci u kratkom roku također će ostati prigušeni zbog nedavne aprecijacije tečaja eura”, rekla je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, prenosi Poslovni dnevnik

Za portal Otvoreno
Srbija i Republika Srpska danas prvi put obilježavaju zajednički praznik, “Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“. U svim općinama u Srbiji i Republici Srpskoj trgovi i centralne ulice biti će okićene Narodnom i Državnom zastavom Republike Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je još sredinom kolovoza dogovorio taj datum uz obrazloženje da je to dan kada je je probijen Solunski front.

Politički analitičar Davor Gjenero je za portal Otvoreno komentirao što to obilježavanje predstavlja i ima li značaj za Hrvatsku.

“Mislim da je to nešto što bismo u Hrvatskoj trebali gledati s jedne strane s oprezom, a s druge strane bez velikih riječi. To je dio Vučićevog projekta Velike Srbije i stvaranja atmosfere o tome kako taj projekt nije izgubljen. U sklopu projekta je i mogućnosti pripajanja manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini Srbiji, ali to ne odgovara političkoj realnosti. To nije provedivo. Na sve to što se dešava u kontekstu Memoranduma 2 treba gledati s oprezom, ali bez iskazivanja bilo kakvih emocija i bez davanja ikakvog značenja u hrvatskoj javnosti. Politika Aleksandra Vučiča i Milorada Dodika prije svega zaslužuje prezir, a ne da ih se u Hrvatskoj tretira kao relevantno”, rekao je Davor Gjenero.

O Vučićevoj izjavi da nitko neće srušiti jedinstvo Srpskog naroda je rekao da se tu iščitava jedna od karakteristika retorike Vučića, a riječ je o pasivnoj agresiji.

“On uvijek nastupa pasivno agresivno. Uvijek su Srbi izvana ugroženi zato imaju pravo na agresiju prema ostalima. To je nešto što smo već naučili, to nije nešto novo. On je sad taj model pasivne agresije doveo na visoku razinu”, istaknuo je Gjenero.

Upitan što bi ovo obilježavanje konkretno značilo za Hrvatsku, Gjenero odgovara da ono ništa ne znači ništa jer su se političke okolnosti promijenile.

“To Vodstvo Srba u Hrvatskoj svoju političku poziciju gradi u Zagrebu, a ne u Beogradu. Bilo je rizično ono vrijeme kad su Srbi u Hrvatskoj mislili da ponovno trebaju surađivati s Beogradom i da se trebaju čvrsto vezati uz njega. Gospodin Milorad Pupovac je vrlo dobro razumio opasnosti koje iz toga proizlaze i kad je u Zagrebu našao ozbiljnog partnera potpuno se politički emancipirao od utjecaja Beograda, to se vidjelo ljetos povodom Oluje. Srbi u Hrvatskoj sada vode politiku optimalizacije svojih interesa, a svoje interese oni maksimalno mogu zaštiti unutar Hrvatske koja je stabilna država članica Europske Unije i NATO saveza. Mislim da unutar racionalnog vodstva Srba u Hrvatskoj nema nekakvog odjeka politika velikosrpstva”, zaključio je Davor Gjenero za portal Otvoreno.

Arbitraža
Kompanija Ascent Resources, koja se bavi istraživanjem nalazišta prirodnog plina i nafte, uložit će tužbu protiv Slovenije ako joj se ne dopusti da razvija svoju investiciju vađanja plina tehnikom tzv. frackinga (hidrauličkog lomljenja) iz postojećih bušotina u Prekmurju.

Postojeća koncesija za iskorištavanje bušotina kod Petišovaca, na sjeveru zemlje, koju imaju britanska kompanija, sa sjedištem u Londonu, i njen slovenski partner Geoenergo, istječe kroz dvije godine i tvrtke namjeravaju tražiti njeno produženje.

No upravni je sud nedavno odbio njihov zahtjev da se poništi odluka državnog regulatora, Agencije za okoliš (ARSO), prema kojoj je za fracking tehnologiju stimulacije starih bušotina potrebno prethodno izvesti studiju utjecaja na okoliš i podzemne vode, dok bi korištenje bušotina klasičnim načinom bilo neisplativo.

Budući da Slovenija definitivnu odluku o dopuštenosti frackinga nakon niza godina još nije donijela, što investitori drže nerazumnim i smatraju otezanjem na njihovu štetu, oni su se odlučili na tužbu protiv države pred ad-hoc arbitražom ako ne dođe do sporazumnog dogovora u roku od tri mjeseca, navodi RTV Slovenija, javni rtv-servis. Očekuju odštetu od 50 milijuna eura.

Arbitraža je u investicijskim sporovima dug i vrlo skup postupak u kojemu bi Slovenija mogla izgubiti spor, kako se to dogodilo u slučaju spora oko neisporučene struje iz nuklearke Krško koji je svojevremeno bila pokrenula Hrvatska, pred sudom za investicijske sporove u Washingtonu, kad je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) temeljem odluke tog suda bilo isplaćeno 42 milijuna eura, navodi RTV Slovenija.

Investitori navode da se je plin iz starih bušotina, kojih je u Prekmurju preko stotinu, počeo eksploatirati još 1943. godine, da od tada nije bilo nikakvih značajnijih negativnih posljedica na okoliš, te da ih neće biti niti zbog frackinga. Slovenske udruge za zaštitu okoliša, poput udruge “Prijatelji Zemlje”, traže pak potpunu zabranu fracking tehnologije i nasuprot tome tvrde da bi posljedice mogle biti značajne, prenose slovenski mediji.

Odluka o obveznoj studiji utjecaja na okoliš prije frackinga donesena je u vrijeme bivše vlade Mire Cerara, dok se sadašnja vlada Janeza Janše zalaže za smanjivanje utjecaja nevladinih organizacija kao stranaka u postupku, za deregulaciju pri odobravanju licenci i poticanje stranih investicija, kako bi se ublažile posljedice koronakrize, navodi slovenska Energetika

Više radnih mjesta
Francuska stvara vlastitu verziju svoje zelene energetike, koristeći postojeće nuklearne potencijale. Namjera je koristiti električnu energiju iz nuklearki za proizvodnju vodika, goriva koje je emisijski neutralno i u ovom slučaju bilo bi proizvedeno iz obnovljivog izvora.

Francuskoj je vodik zanimljiv kao gorivo u teškom transportu i u proizvodnji čelika, objavio je ministar financija i gospodarstva Bruno Le Maire, naglasivši da zemlja želi investirati sedam milijardi eura do 2030. u zeleni vodik koji je u potpunosti proizveden u Francuskoj.

Plan je izgraditi elektrolizator snage 6,5 GW. Francuska bi po angažmanu u vodikovu energetiku bila uz bok Njemačkoj, a cilj je otvoriti što više radnih mjesta. Njemačka je u lipnju usvojila devet milijardi eura vrijedan plan za razvoj vodikove energetike, a cilj je da zemlja bude europski “broj 1”. Namjera je gradnja elektrolizatora snage 5 GW do 2030. a Njemačka je zainteresirana za partnerstvo s Marokom jer zemlja nema dovoljno domaće proizvodnje energije iz obnovljivaca kako bi taj vodik doista bio “zelen”, donosi Energetika-net.

Japanski Hitachi će vjerojatno izaći iz projekta gradnje nuklearne elektrane Wylfa u Walesu, u Velikoj Britaniji, objavile su japnske novine Mainichi, pozivajući se na neimenovani izvor. Glasnogovornik tvrtke na upit kaže da Hitachi ispituje različite opcije i da još ništa nije odlučeno.

Izvješće
Kompanijama bi trebalo dodjeljivati i “zelene rejtinge”, po uzoru na one kreditne, kako bi ih se poticalo da smanjuju emisije ugljičnog dioksida (CO2), preporučila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u najnovijem izvješću.

Kvartalno istraživanje BIS-a pokazalo je da „zelene„ obveznice ne smanjuju trajno intenzitet emisije CO2 kompanija, budući da ona, nakon početnog smanjenja, obično ponovo raste. Bolji bi poticaj stoga bio sustav rejtinga fokusiran na ukupnu efikasnost po pitanju intenziteta emisija CO2, koji bi investitori i vlasti mogle koristiti za usporedbu tvrtki, smatraju u BIS-u.

U izvješćivanju o emisijama ugljika trenutno se razlikuju tri različita tipa emisija.Prvu skupinu čine one iz vlastitih ili kontroliranih izvora neke tvrtke, drugu neizravne emisije iz proizvodnje kupljene energije, poput struje, a treća uključuje sve ostale neizravne emisije, poput sirovina, putovanja zaposlenika i distributivnih sustava.

Vlade diljem svijeta pokušaju iznaći načine da iskoriste moć financijskih tržišta u borbi protiv klimatskih promjena.

Europska unija finalizira ključni dio sustava kojim će se definirati koja se ulaganja mogu smatrati zelenima, a središnje banke razmatraju poticaje za zelenija poduzeća i penalizaciju onečišćivača, u sklopu programa kupnje imovine ili odobravanja kredita.

Uz pretpostavku da globalni investitori sada preferiraju „zelenije” poslovne modele, u anketi BIS-a ističe se da će tvrtke koje se uspinju na novoj ljestvici zelenih rejtinga vjerojatno imati pristup povoljnijem financiranju.

BIS predlaže stupnjevanje oznaka, pri čemu bi se ”najzelenijim„ tvrtkama dodjeljivale oznake GGGGG a najvećim zagađivačima PPPPP.

Analiza Eurostata
Oporavak europske industrijske proizvodnje od koronamjera znatno je usporio u srpnju, a sporiji rast bilježila je i Hrvatska, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU i eurozoni porasla je u srpnju 4,1 posto u odnosu na lipanj kad je prema revidiranima podacima Eurostata uvećana 9,6 odnosno 9,5 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 5,6 posto u EU te za 5,3 posto u eurozoni. Njezin je rast ipak znatno sporiji nego u lipnju kada je u EU poskočila 15,3 a u eurozoni 14,7 posto.

Slijedi kategorija trajnih potrošačkih dobara, čija je proizvodnja u EU porasla 4,8 a u eurozoni 4,7 posto, također daleko sporije nego u lipnju kada je poskočila 21,9 odnosno 21,2 posto. Najslabije je porasla proizvodnja energenata, za 1,3 posto u EU te za 1,1 posto u eurozoni.

Među članicama EU-a najviše je prema raspoloživim podacima Eurostata porasla proizvodnja u Portugalu, za 11,9 posto. Slijede Španjolska i Irska s rastom proizvodnje za 9,4 odnosno 8,3 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju porasla 5,7 posto u odnosu na lipanj kada je uvećana 7,3 posto, pokazalo je izvješće Eurostata. Pad proizvodnje zabilježen je samo u Danskoj, za 4,9 posto, Latviji, za 0,8 posto, i Belgiji, za 0,5 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar, Luksemburg i Austriju. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU i eurozoni u srpnju smanjena za 7,3 odnosno 7,7 posto. U lipnju pala je prema revidiranim Eurostatovim podacima 11,3 posto u EU te 12 posto u eurozoni, pokazuju Eurostatovi podaci.

Na oba područja najviše je u srpnju na godišnjoj razini potonula proizvodnja kapitalnih dobara, za 10,2 posto u EU te za 10,4 posto u eurozoni. Slijedi proizvodnja intermedijarnih dobara koja je u EU smanjena 8,7 posto a u eurozoni 9,3 posto. Najblaže je na godišnjoj razini u EU smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za dva posto, a u eurozoni proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto. Među zemljama EU-a najveći je pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila Danaska, za 13,6 posto. Slijede Njemačka i Portugal s padom proizvodnje za 11,6 odnosno 9,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju bila manja 1,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1,7-postotnog pada u lipnju. Među zemljama EU-a prednjačila je Irska skokom industrijske proizvodnje za čak 15,6 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Irska je ujedno jedina zemlja EU-a koja je i u lipnju i u srpnju bilježila rast proizvodnje na godišnjoj razini. Blago je u odnosu na prošlogodišnji srpanj porasla i proizvodnja u Poljskoj, za 0,9 posto, te u Latviji, za 0,1 posto.