Europska unija

Analiza Bloomberg NEF-a

Mahnita kupnja ukapljenog prirodnog plina u Europi znači da će ove zime vjerojatno imati dovoljno goriva za proizvodnju struje, što će nadomjestiti smanjenje isporuka iz Rusije, navodi BloombergNEF.

Stari kontinent bi mogao uvesti gotovo 40 posto više LNG-a tijekom zime pred nama, u odnosu na prošlu, dok bi sljedećeg ljeta, kako bi se obnovile zalihe, kupnja mogla porasti za oko 14 posto, navodi BNEF u izvještaju objavljenom u utorak. U kombinaciji sa smanjenjem potražnje uslijed viših cijena energije, te su isporuke dovoljne da pokriju potpuni prekid protoka ruskih plinovoda od 1. listopada, rečeno je.

Kako bi osigurali dodatno gorivo, europski kupci morat će kupiti 90 posto više LNG-a na spot tržištu nego što su osigurali dugoročnim ugovorima, što će dodatno pojačati nadmetanje s konkurencijom u Aziji. To će se odraziti na globalne cijene plina koje su skočile otkako Europa nastoji smanjiti ovisnost o Rusiju nakon što je taj njezin najveći dobavljač krajem veljače napao Ukrajinu.

“Zadržat će se povišene spot cijene LNG-a jer Europa mora zadržati održavati svoju energetiku svim dostupnim LNG opskrbama, ostavljajući Aziji vrlo malo”, ističe BNEF. Zato će Kina i azijska tržišta u razvoju vjerojatno manje uvoziti, dodaje se.

Prema BNEF-ovom središnjem scenariju, koji pretpostavlja da su vremenski uvjeti u skladu s prosjekom u posljednjih 10 godina i da nema protoka ruskog plina, očekuje se kako će Europa ove godine uvesti 40 milijuna tona LNG-a i neznatno više ljeti kako bi obnovila zalihe. Time bi tijekom tog razdoblja Aziji ostalo 12 milijuna tona spot količine LNG-a, a smatra se kako joj je potrebno samo osam milijuna tona više od ugovorene ponude.

Međutim, hladna zima u sjevernoj Aziji preusmjerila bi iz Europe 5,6 milijuna tona, prvenstveno radi potražnje u Japanu, a ako bi uslijedilo vruće ljeto to bi rezultiralo povećanjem te brojke na ukupno 6,9 milijuna tona u sljedećih 12 mjeseci, stoji u izvješću. Taj bi scenarij vjerojatno rezultirao povećanjem cjenovne konkurencije.

U međuvremenu, u Kinu, gdje se očekuje pad potražnje ove zime za 16 posto u odnosu na prošlu, ići će više ruskog LNG-a. Predviđa se i kako će potrošnja u Japanu u četvrtom tromjesečju pasti za osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine jer se u toj državi ponovno pale termoelektrane na ugljen. Izvješće pokazuje i kako bi potražnja u Južnoj Koreji zbog gomilanja zaliha mogla porasti za deset posto na godišnjoj razini.

Opskrba će se ove zime vjerojatno samo neznatno povećati, donoseći malo olakšanja ograničenom tržištu, rekao je BNEF. Rizici za proizvodnju uključuju odgode ponovnog pokretanja američkog Freeport LNG projekta i probleme s opskrbom u Egiptu i Nigeriji, prenosi Bloomberg Adria.

Analiza IFO instituta

Ozračje među poslovnim čelnicima u Njemačkoj u rujnu je izrazitije pogoršano i najlošije je od proljeća pandemijske 2020. godine, pokazalo je u ponedjeljak redovno mjesečno istraživanje instituta Ifo.

Ifo-v indeks poslovne klime u rujnu je potonuo za 4,3 boda u odnosu na kolovoz, na 84,3 boda, najnižu razinu od svibnja 2020. godine.

Stručnjaci su u prosjeku očekivali blaži pad, na oko 87 bodova, primjećuje agencija Dpa.

Sudionici istraživanja ocjenjuju lošijim kako svoju trenutnu situaciju tako i buduća gospodarska kretanja.

Ispitanici u svim sektorima uključenima u istraživanje, industriji, uslugama, maloprodaji i građevinarstvu, ocijenili su da su izgledi lošiji nego u kolovozu.

Njemačko gospodarstvo pogođeno je nizom čimbenika, uključujući rat u Ukrajini, energetsku krizu, probleme u globalnoj trgovini i povećanje kamatnih stopa, što poskupljuje kredite i investicije.

Pandemija ostaje važan čimbenik, napominju u institutu. Kineska politika nulte tolerancije na covid i dalje opterećuje globalnu trgovinu jer stroge mjere suzbijanja koronavirusne zaraze remete poslovanje u lukama i tvornicama.

Indeks poslovne klime instituta za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Muenchenu najvažniji je pokazatelj budućih trendova u najvećem europskom gospodarstvu, podsjeća Dpa.

Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane

Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane predlaže oporezivanje visokih prihoda i superprofita kompanija kako bi se financirala pomoć za najsiromašnije u uvjetima inflacije, a izbjeglo povećanje javnog duga.

Na pitanje treba li dio potpore financirati povećanjem poreza za bogate, Lane predlaže veće poreze na visoke prihode ili na industrije i kompanije koje su vrlo profitabilne unatoč energetskom šoku.

ECB se zalaže za ciljane državne potpore kojima bi se zaštitila kućanstava od utjecaja inflacije, što je ponovila predsjednica središnje europske banke Christine Lagarde pred Europskim parlamentom u ponedjeljak.

Ideja o oporezivanju najbogatijih dobiva zamah unutar eurozone. Španjolska vlada želi uvesti privremeni i izniman porez za najbogatijih jedan posto stanovništva, kako bi financirala mjere za ublažavanje utjecaja sve veće inflacije.

Francuska nije otišla tako daleko i uzda se u koncepciju carinskog štita kako bi se obuzdao rast cijena. Podijeljena oko pitanja poreza na superprofite, francuska vlada se nada da će pronaći rješenje na europskoj razini.

Velika Britanija, koja je izašla iz Europske unije, prošlog je petka objavila plan potrošnje i golemih rezova poreza.

Upozorenje iz Danske

Tlak u plinovodu Sjeverni tok 2, kojim su trebale biti udvostručene isporuke ruskog plina u Njemačku, naglo je pao tijekom noći, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik operatera, navevši kao mogući uzrok curenje plina.

Vlasti u Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Finskoj i Rusiji odmah su obaviještene, dodao je Ulrich Lissek, glasnogovornik operatera čije je sjedište u Švicarskoj.

U noći s nedjelje na ponedjeljak tlak je u dijelu plinovoda koji prolazi podmorjem pao sa 105 na sedam bara.

U njemačkom ministarstvu tvrde da ne znaju uzrok.

Kompanija koja upravlja plinovodom tvrdi da plin ne curi u Lubminu, na sjevernu Njemačke.

Gazprom je poručio da pitanja o incidentu treba proslijediti operateru, koji je pred sudom u Švicarskoj zatražio zaštitu od vjerovnika. Sud mu je nedavno produljio rok za restrukturiranje financija.

Plinovodom Sjeverni tok 2 trebao se dopremati ruski plin kroz Baltičko more do Njemačke. Dovršen je potkraj prošle godine.

SAD mu se protivio, tvrdeći da će povećati ovisnost Europe o ruskom plinu.

Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.

Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led i pokušava pronaći nove izvore nabave plina.

U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna kubnih metara plina, navodi Reuters.

Plinovod je okupio ruski Gazprom, njemački E.ON i Wintershall Deau, nizozemski Gasunie te francuski Engie, ali mnogi su partneri odustali od sudjelovanja zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Pregovori

Njemački kancelar Olaf Scholz u subotu se sastao sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom kako bi razgovarali o budućoj suradnji na uvozu plina i vodika dok se najveće europsko gospodarstvo bori s posljedicama rusko-ukrajinskog rata.

Razgovori dvojice čelnika u Jeddahu vodili su se o odnosima između njihovih zemalja, rekao je Scholz. Njemačka nastoji uvesti “velike količine vodika” u želji da smanji emisije ugljičnog dioksida, rekao je.

Scholz bi trebao krenuti u Ujedinjene Arapske Emirate i Katar u nedjelju, 25. rujna. Njegova delegacija uključuje glavne izvršne direktore ThyssenKruppa, SAP-a, Airbusa i Siemens Energyja.

Očekuje se da će u Kataru Scholz i emir zaljevske države razgovarati o dugoročnim planovima za isporuke plina i vodika. Katar ulaže milijarde dolara kako bi povećao svoj kapacitet LNG-a za gotovo 65 posto, a očekuje se da će prve isporuke iz njegovog projekta North Field East krenuti krajem 2025. ili početkom 2026. godine.

Ranije tijekom dana, katarski ministar energetike rekao je da su u tijeku razgovori s njemačkim komunalnim poduzećima RWE AG i Uniper SE za dugoročne LNG ugovore.

Posjet njemačke delegacije Bliskom istoku predvođen kancelarom polučio je uspjeh. Kompanija RWE sklopila je ugovor s tvrtkom Abu Dhabi National Oil Company (ADNOC) o isporuci ukapljenog prirodnog plina najvećem europskom gospodarstvu do kraja prosinca, objavio je u nedjelju RWE.

Cijena 60 milijardi eura

Troškovi njemačkog gospodarstva porast će ove godine zbog poskupljenja energije za 60 milijardi eura, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck.

Iduće godine iznos bi mogao porasti na skoro 100 milijardi eura, uglavnom zbog nabave prirodnog plina izvan Rusije, što odgovara dva posto BDP-a, rekao je ministar u četvrtak na kongresu o klimi u organizaciji Udruge njemačkih industrijalaca (BDI).

“Taj novac nedostaje posvuda, u raznim sektorima, u jezgri, u njemačkom gospodarstvu. Takva je makroekonomska situacija”, naglasio je Habeck, pripisujući krizu gubitku energije koja se ranije uzimala zdravo za gotovo.

Osim ruskog plina, to uključuje i struju iz francuskih nuklearnih elektrana, od kojih su mnoge zatvorene zbog hitnih radova na održavanju. Izvan pogona je oko dvije trećine francuskih nuklearnih energetskih kapaciteta, podsjetio je ministar, rekavši da radi samo 28 od 56 reaktora.

Do Božića će se iz francuskih nuklearnih reaktora moći dobiti 50 gigavata energije, prema obavijestima francuskih vlasti, dodao je Habeck, upozorivši ipak da je nedavni francuski test pokazao da će se moći računati na samo 45 gigavata.

Analiza

Visoki troškovi energije natjerali su proizvođače čelika širom Europe da smanje proizvodnju, a neki upozoravaju da bi čeličane mogle biti i trajno ugašene, što bi ostavilo bez posla tisuće ljudi.

Proizvođač nehrđajućeg čelika Aperam bio je prisiljen zaustaviti proizvodnju unatoč čak četiri vjetroturbine i preko 50.000 solarnih panela u pogonu na istoku Belgiji,

Kompanija sada mjesečno za energiju izdvaja kao nekada u cijeloj godini i zatvorila je postrojenje s 300 radnika koje je topilo otpadni nehrđajući čelik i pretvaralo ga u goleme ploče.

BIZNIS“Imamo nešto novca koji će nam omogućiti da izdržimo neko vrijeme, ali to ne može trajati godinama”, rekao je čelnik Aperama za Europu Bernard Hallemans za Reuters.

“Ako (potraje), svjedočit ćemo deindustrijalizaciji sektora poput našega, a Europa će postati ovisna o uvozu baznih metala poput našega”, dodao je.

Ljetno održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 posto kapaciteta, ali Hallemans kaže da koriste otprilike polovinu, još od lipnja, nakon što je Rusija naglo Europi smanjila opskrbu plinom, podigavši ionako napuhane cijene na nove rekordne razine.

U Europi je udio čelika iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže ali su emisije ugljika više, porastao s 20 do 25 posto u 2020. i 2021. na 40 posto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim tjednima vrhunac od oko 50 posto.

Europa mora pronaći odgovore, naglašava Hallemans. Prema prošlogodišnjem izvješću McKinseyja, proizvodnja čelika stvara oko 83 milijarde eura izravne dodane vrijednosti u gospodarstvu i izravno zapošljava 330.000 ljudi.

Europska komisija tvrdi da su mjere EU-a zaštitile 195.000 radnih mjesta u industriji čelika u 2021., ali kritičari upozoravaju da su troškovi energije sada toliko veliki da je uvoz možda jeftiniji čak i uz dodatne zaštitne carine.

U Njemačkoj industrija čelika suočava se zbog poskupljenja energije s dodatnih 10 milijardi eura troškova, oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja im dodati i troškove zelene tranzicije EU-a.

“Ako nešto ne poduzmemo, nama u Njemačkoj prijeti zima deindustrijalizacije”, rekao je predsjednik njemačke federacije čelika WV Stahl Hans Juergen Kerkhoff.

ThyssenKrupp Steel Europe smanjio je proizvodnju u njemačkim čeličanama budući da njihovi klijenti oklijevaju s nabavom pod pritiskom očekivanja recesije i visokih cijena energije koje ugrožavaju njegovu konkurentnost na globalnim tržištima.

ArcelorMittal, drugi po veličini svjetski proizvođač čelika, također je ugasio visoku peć u Njemačkoj, kao i one u Francuskoj, Poljskoj i Španjolskoj, i predviđa da će njegova europska proizvodnja u četvrtom tromjesečju biti oko 17 posto niža nego godinu dana ranije.

Adolfo Aiello, zamjenik direktora europske udruge proizvođača čelika Eurofer, upozorava da bi čeličane mogle ostati zatvorene i dulje vrijeme ako se energetska kriza ne riješi u kratkom roku.

To bi se moglo bi dogoditi i drugim industrijskim sektorima koji troše puno energije, dodaje Aiello, ističući primjer industrije drugih metala, gnojiva i kemikalija.

Eurofer je priopćio da se stanje znatno pogoršalo od kolovoza kada su prognozirali 1,7-postotni pad europske potrošnje čelika u ovoj godini i solidnog oporavka u 2023. kada je prema njihovim tadašnjim procjenama trebala porasti za 5,6 posto.

Nova procjena trebala bi biti objavljena tek krajem listopada, a direktor za gospodarske studije Alessandro Sciamarelli kaže da će pad u 2022. biti veći no što se trenutno očekuje i da će biti nastavljen i u 2023.

“Slika se potpuno promijenila nakon događaja u posljednja dva mjeseca”, ističe Sciamarelli.

Podaci Europske komisije

Očekivanja potrošača u EU i eurozoni spustila su se u rujnu na najnižu razinu otkada Europska komisija provodi istraživanja, pritisnuta visokim troškovima života i inflacijom koji kućne budžete ograničavanju na osnovne potrepštine.

Indeks očekivanja potrošača u eurozoni pao je u rujnu za 3,8 bodova u odnosu na kolovoz, na minus 28,8 bodova, izvijestila je Komisija u četvrtak.

U kolovozu njegova je vrijednost porasla za 2,1 bod.

Potonula su i očekivanja potrošača u EU-u, iskazana u padu indeksa za 3,5 bodova, na minus 29,9 bodova. U kolovozu je indeks porastao za jedan bod.

Rujanske su vrijednosti indeksa na oba područja najniže od 2010. godine kada je Komisija počela objavljivati istraživanja o očekivanjima za gospodarstvo.

Pesimizam je izazvala visoka inflacija i troškovi života, potaknuti skokom cijena energije i najavama štednje koji bi trebali osigurati opskrbu nakon što je Rusija smanjila isporuke plina zbog zapadnih sankcija.

Energija je u kolovozu u eurozoni bila skuplja za 39 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a hrana za 11 posto, zadajući dodatne probleme građanima koji sve više smanjuju potrošnju na osnovne potrepštine.

Komisija će konačne rezultate istraživanja o očekivanjima za gospodarstvo EU i eurozone, uključujući industriju, maloprodajni, uslužni i građevinski sektor, objaviti krajem mjeseca.

Procjene učinka na okoliš

Portugal se neće obvezati na određivanje novog datuma za dugo očekivanju dražbu koncesija za eksploataciju litija jer čeka završetak procjene utjecaja na okoliš, rekao je državni tajnik za energetiku Joao Galamba.

Portugal ima 60.000 tona poznatih rezervi litija i igra ključnu ulogu u nastojanjima Europe da osigura veći udio na tržištu baterija i smanji ovisnost o uvozu. Najveći je proizvođač litija u Europi, ali njegove tvrtke trenutno ga prodaju gotovo isključivo keramičkoj industriji.

Tek su se nedavno portugalske rudarske kompanije počele pripremati i za proizvodnju litija više kvalitete.

Eksploatacija važnog tehnološkog metala sporno je pak pitanje u samom Portugalu i nailazi na otpor ekoloških aktivista i lokalnih zajednica koji strahuju od potencijalnog negativnog utjecaja na okoliš i društvo.

Protivnici vađenja litija već su u nekoliko navrata uspjeli isposlovati odgodu dražbe koncesija, prvotno planirane za 2018. godinu.

Ministar energetike rekao je u srijedu parlamentarnom odboru da „vlada razumije da će međunarodna dražba imati koristi od završetka tih postupaka”.

„No, nema previše smisla pokretati međunarodnu javnu dražbu dok su postupci procjene utjecaja na okoliš još u tijeku” u rudnicima Barroso i Montalegre na sjeveru Portugala, dodao je Galamba.

Rudnik Barroso u vlasništvu je londonske rudarske tvrtke Savannah Resources dok je vlasnik rudnika Montalegre domaća tvrtka Lusorecursos.

Savannah je u srijedu priopćila da je imala “vrlo korisne i produktivne” sastanke s portugalskom agencijom za okoliš APA i da je dobila rok do 17. ožujka da regulatoru dostavi izmijenjene planove vađenja litija.

Međutim, regulatoru nije propisan rok za donošenje odluke o planovima eksploatacije i može prekinuti postupak procjene i zatražiti dodatne podatke ili pojašnjenja.

Ministarstvo okoliša, kojem pripada Galambin odjel, priopćilo je da je procjena agencije za energiju i geologiju pokazala da šest od osam analiziranih područja bogatih litijem u središnjem i sjevernom Portugalu ispunjava uvjete za nastavak postupka.

Na traženje vlade

Na traženje Vlade, Nadzorni odbor Ine će u srijedu razriješiti troje hrvatskih članova Upravnog odbora Ine, a poznato je i tko će privremeno tu dužnost obavljati umjesto Nike Dalića, Barbare Dorić i Darka Markotića.
Vlada je u ponedjeljak Nadzornom odoru Ine predložila imena nova tri hrvatska člana Uprave Ine koje bi NO imenovao na šest mjeseci, dok se ne provede javni natječaj i ne izaberu novi članovi na puni mandat od četiri godine.

Predloženi su Miroslav Skalicki – energetski stručnjak koji je bio generalni direktor Shella za Hrvatsku od 1998. do 2003. Nakon toga, do odlaska iz Shella, Skalicki je radio u Milanu na Shellovim poslovima na razini Mediterana i Europe.

Drugi član je prof. Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a treći Emanuel Kovačić koji je glavni savjetnik za vanjske subjekte Ine. Kovačić ima iskustvo u Cemexu, gdje je bio direktor pravnih poslova.

No, Vlada je u utorak obavijestila NO INA-e da Emanuel Kovačić odustaje od kandidature.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

‘Vlada je na sjednici 19. rujna 2022. donijela Zaključak kojim se predlaže Nadzornom odboru društva INA – Industrija nafte d.d., imenovanje Miroslava Skalickija, dr. sc. Hrvoja Šimovića te Emanuela Kovačića za članove Uprave društva INA – Industrija nafte d.d, do imenovanja članova Uprave društva putem natječaja, a najdulje na razdoblje do šest mjeseci.

S obzirom da je kandidat za člana Uprave Emanuel Kovačić obavijestio Vladu da odustaje od predložene kandidature iz osobnih razloga, Vlada će Nadzornom odboru dostaviti novi prijedlog za imenovanje člana Uprave u najkraćem mogućem roku‘, stoji u priopćenju Vlade.