Europska unija

Analiza Novog lista

Iza nedavne objave Državnog zavoda za statistiku da je BDP u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, porastao 16,1 posto po strani je ostao podatak da je to, među ostalim, rezultat i rasta investicijske aktivnosti u proteklom tromjesečju i to za 18,3 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine. Ubrzao se investicijski ciklus i u odnosu na prvi kvartal ove godine, a analitičari su nagađali da je vjerojatno riječ o boljem korištenju europskih fondova, jačoj dinamici stanogradnje, ali i rastu optimizma među poduzetnicima, piše Novi list.

Pandemijska situacija još je neizvjesna, investicijski optimizam u Hrvatskoj uvijek kratkoročan i hirovit i često završava u malodušnosti i konstataciji kako je, eto, prošla još jedna godina ili još jedno desetljeće kada su izostala željena ulaganja i nova radna mjesta. Iako je Hrvatska i u proteklom razdoblju na raspolaganju imala zavidne iznose iz europskih fondova nekako se činilo da ih premalo i presporo koristi, pa se ni taj izvor novca više nije pretjerano koristio kako bi se najavio procvat investicija. U »modu« se nekako ponovo vratio s europskim mehanizmom za oporavak »EU-Nove generacije« i dobro je da su se u jednom trenutku privatni i javni sektor »tukli« za veći dio kolača od 6,3 milijarde eura nepovratnog novca.

Živost su na scenu unijela i inozemna ulaganja u IT tvrtke, poput Infobipa i Nanobita, koje su pokazale da i tvrtke nastale u hrvatskom okruženju mogu biti konkurentne na svjetskoj sceni i da mogu računati na milijarde kuna kapitala kako bi širile svoje poslovanje.

Procjena treba li krenuti u neku investiciju u današnjem svijetu možda najviše ovisi o tome kako će na njezinu isplativost utjecati pandemija, a planova za nastavak rasta investicija, kako sada stvari stoje, ima i u privatnom i javnom sektoru. Iz Hrvatske udruge poslodavca kažu da su, uz investicije koje će biti potaknute Planom oporavka, njihove članice već pokrenule vlastite investicijske cikluse koji će se događati u ovoj godini, a neki će biti i završeni.

Tako navode primjer Algebre koja dovršava investicije u naprednu IT infrastrukturu i međunarodnu mrežu, a gradi i oprema i novi sveučilišni kampus. Spominju i to da je tvrtka Rimac Automobili u fazi izgradnje kampusa, tvornice i testnog poligona, a HT i A1 nastavljaju s projektom modernizacije mreže na 5G infrastrukturu. Ne zaboravljaju ni ulaganje BAT-a u Kanfanaru od preko 200 milijuna kuna u nove linije za proizvodnju grijanog duhana. Podsjećaju iz HUP-a i na planove tvrtke Valamar za investiciju u porečkoj zoni Pical od milijardu i pol kuna, koji uključuju i hotel Pinea, najveće pojedinačno ulaganje u hrvatskom turizmu ukupne vrijednosti 790 milijuna kuna. No, završetak tog projekta lani je odgođen zbog koronakrize.

Na temelju Zakona o poticanju ulaganja, koji tvrtkama omogućava poticaje za investicijske projekte, od listopada 2012. do rujna 2021. godine, odobrena su 643 projekta ulaganja ukupne planirane vrijednosti preko 28 milijardi kuna uz planirano otvaranje 21.974 nova radna mjesta, navode iz Ministarstva gospodarstva.

Najveći dio tih projekata (15 posto) odnosi se na turizam, a slijedi metaloprerađivačka industrija (14,5 posto), te drvno-prerađivačka industrija (10,7 posto). Na ICT sektor otpada 10,7 posto projekta. Gledano pojedinačno, investicije u prerađivačkoj industriji zauzimaju najveći udjel u ukupnim investicijama, tvrde iz ministarstva gospodarstva, ali procjenjuju da će za razdoblje 2021. – 2022. doći do promjena vezano za djelatnosti u koje se investira, prvenstveno zbog ulaganja u ekologiju i digitalizaciju. Očekuju i rast investicija i u sektoru turizma.

Neće mirovati ni prerađivači, pa tako iz HUP-a otkrivaju da »imaju informacije da se u prerađivačkoj industriji planiraju investicije vrijedne milijardu kuna«. Investicije u prerađivačku industriju, koja čini 80 posto domaćeg robnog izvoza, posebice na značaju dobivaju ako se zna da se u prošloj godini, za razliku od izvoza usluga, odnosno turizma, izvoz roba pokazao prilično žilavim.

– Dio već pripremljenih investicija za ovu godinu je zaustavljen radi koronakrize, a naši poslodavci okupljeni u HUP-u iskazali su ukupnu spremnost za oko 40 milijardi kuna investicija u projekte visoke dodane vrijednosti koji će potaknuti gospodarski rast i razvoj i stvoriti sto tisuća kvalitetnih radnih mjesta u privatnom sektoru koja su nam prijeko potrebna s obzirom na demografske trendove, poručuju iz HUP-a.

Naravno, svih 40 milijardi kuna investicija privatni sektor neće uspjeti realizirati u ovoj ili sljedećoj godini, a iz HUP-a upozoravaju da se bez poticanja ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Višegodišnji europski proračun mnoge planirane investicije neće pokrenuti jer je investicijska klima u zemlji i dalje nedovoljno dobra da bi privukla značajnija strana ulaganja.

Administrativne prepreke i previsoki porezi uvijek su isticani kao glavni razlozi zbog kojih Hrvatska, za razliku od usporednih zemlja koje su devet godina ranije ušle u Europsku uniju, ne može privući izravne inozemne investicije ili barem ne u iznosima koji bi snažnije pokrenuli njezino gospodarstvo, a time i podigli standard njezinih građana.

No, od tih barijera i visokih poreza vlasnici kapitala nisu strahovali kad su u pitanju, primjerice bankarski sektor ili tržište telekomunikacije. Tako je od 35,87 milijardi eura izravnih inozemnih ulaganja, od 1993. godine do kraja prvog tromjesečja ove godine u financijskom sektoru završilo 9,51 milijardi eura stranih ulaganja. Ni u jednom drugom sektoru strana ulaganja ne mogu konkurirati financijskom sektoru, a na drugom su mjestu trgovina na veliko s 2,78 milijardi kuna. Slijedi poslovanje nekretninama, trgovina na malo, telekomunikacije, gdje kao i u bankarskom sektoru dominiraju strani vlasnici, te smještaj. Dakle, među prvih šest djelatnosti po visini stranog kapitala, s iznosom od po najmanje dvije milijarde kuna, nema nijedne proizvodne djelatnosti, i na te uglavnom uslužne djelatnosti otpada čak 60 posto svih inozemnih ulaganja u Hrvatsku od 1993. godine.

Nastavak pozitivnog trenda kad je u pitanju investicijska aktivnost očekuju i u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja gdje procjenjuju da će u sljedećoj godini biti zabilježen značajan rast vrijednosti investicija među ostalim i zbog početka korištenja paketa Europskih strukturnih i investicijskih fondova planiranih za razdoblje 2021. – 2027.

U Ministarstvu financija procijenili su pak da će baš u sljedećoj godini doprinos investicija rastu domaće potražnje biti veći, i to dvostruko, od doprinosa osobne potrošnje. U proračunskim su dokumentima u razdoblju do 2024. godine prognozirali prosječnu razinu javnih investicija u bruto kapital od 7,1 posto. To znači da bi u prosjeku javne investicije mogle biti oko 27 milijardi kuna godišnje, a najvećim dijelom oslanjaju se na EU fondove.

Ako sve ove planove i države i privatnog sektora pandemija i dopusti, u Hrvatskoj bi ih u najmanju ruku mogao usporiti i onaj tko je nužan za njihovu realizaciju – građevinski sektor. Možda su se ovaj put stvari poklopile, pa novca, posebice iz europskih fondova ima, zasad svi uvjeravaju da ima i volje da se premoste uobičajene hrvatske barijere, ali je već priprema obnove nakon potresa nametnula pitanje hoće li Hrvatska imati građevinski sektor koji sve te planove može realizirati, piše Novi list.

Intervju Andreja Babiša

Češka neće zabraniti prodaju automobila s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine, kako to poziva službeni Bruxelles. O tome je izvijestio premijer Češke Republike Andrej Babiš u jučerašnjem intervjuu za iDnes TV.

Nastavit ćemo ih proizvoditi, politika zabrane nije od koristi za državu, naglasio je Babiš u programu Rozstřel. „Ne možemo djelovati onako kako su smislili „zeleni“ fanatici u Europskom parlamentu. Postoje i važnije teme poput sigurnosti, domaćeg tržišta, Schengena”, kazao je češki premijer.

Napomenuo je kako će zemlja razviti infrastrukturu za električna vozila dodavši slijedeće: „No normalni automobili će se proizvoditi kao i obično. Električni automobili su luksuz, nisu dostupni običnim ljudima.”

Također je obećao kako Češka neće doživjeti još jedno potpuno zatvaranje u svezi pandemije Covida-19.

Podsjećamo: Europska komisija predlaže da do 2035. godine zemlje EU zabrane prodaju i uporabu vozila s unutarnjim izgaranjem. Češkoj (naravno, i ne samo njoj) je to itekako problematično. Ta zemlja ima vrlo razvijenu automobilsku industriju koja je jedan od temelja njenog gospodarstva i taj sektor čini 26 posto ukupne industrijske proizvodnje, odnosno više od 9% češkog BDP-a. Dovoljni je ukazati na tvornice automobila Škoda, Hyundai i Toyota-Peugeot-Citroen (TPCA).

Međutim, problem po ovakve stavove češke vlade odnosno njenog premijera može biti činjenica da su vlasnici tih tvrtki stranci, puno podložniji odlukama Bruxellesa, i da će se možda morati krenuti u nekakve kompromise.

U svakom slučaju, i iz ovog je primjera vidljivo kako EU, osim što to čini sebi, primorava i sve druge članice da „pile granu na kojoj sjede“ u ime potpuno neizvjesnih ciljeva iz „zelene agende“ za koje još nitko ne zna čime će na kraju rezultirati. Tako smo i u jučerašnjoj analizi ukazali na negativne posljedice „zelene zaigranosti“ Bruxellesa, ali i Londona, u svezi s nastalim cjenovnim i opskrbnim kaosom na europskom plinskom tržištu – itekako povezanim s aktualnom energetskom tranzicijom tj. prelaskom s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, što možete pogledati ovdje.

Naravno, skupu cijenu te „zaigranosti“ europskih elita na kraju će plaćati obični ljudi kroz skuplje račune plina i električne energije, a to je tek dio onog negativnog do čega može i hoće doći ako se s bezumljem Bruxellesa nastavi, jednako kao i s podaništvom čelnika država članica EU. Ali otpor tome ipak postaje sve jači, o čemu svjedoči i predmetna vijest, donosi Geopolitika.news

Javlja Bloomberg

Gazprom namjerava od 1. listopada početi opskrbu plinom preko plinovoda Sjeverni tok 2 (SP-2), javlja Bloomberg. Za dva mjeseca mogu početi s radom obje cijevi tog plinovoda. Vrijeme početka isporuke plina europskom plinovodnom sustavu ovisi o odluci Njemačke.

Prve isporuke plina kroz SP-2 počet će se u sezoni grijanja ove godine, kazao je već ranije i predsjednik ruskog Gazproma Aleksei Miller.

“Do kraja ove godine, tijekom ove sezone grijanja, možemo isporučiti prvi plin preko SP-2 na europsko tržište”, izjavio je Miller. Ove bi godine Europa mogla dobiti 5,6 milijardi kubičnih metara plina kroz taj novi plinovod.

Sjeverni tok 2 ima kapacitet 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, sastoji se od dviju cijevi ukupne duljine 2460 kilometara (dakle, plinovod je dug 1230 kilometara) i počinje od kompresorske stanice Slavyanskaya u okrugu Kingisepp u Lenjingradskoj regiji, te se proteže dnom Baltičkog mora do obale SR Njemačke.

Izgradnja prve cijevi 2 dovršena je 4. lipnja, a 11. lipnja počeli su radovi na punjenju plinovoda kroz istu koji će trajati nekoliko mjeseci.

Prije dva dana objavljeno je kako su završeni radovi i na polaganju čitave dužine druge cijevi i da je još potrebno učiniti samo tzv. zlatni var, tj. spojiti dovršenu posljednju dionicu u danskim vodama Baltičkog mora s već izgrađenim plinovodom u njemačkim vodama. Nakon toga plinovod mora proći obveznu certifikaciju i dobiti službenu dozvolu za rad od strane njemačkog regulatora.

Analiza ZEW-a

Ekonomska klima u Njemačkoj u rujnu je pogoršana četvrti mjesec zaredom, odražavajući smanjena očekivanja dobiti zbog globalne nestašice čipova i manjka građevinskog materijala, pokazalo je u utorak istraživanje instituta ZEW. ZEW-ov indeks ekonomske klime u Njemačkoj u rujnu je pao na 26,5 bodova, sa 40,4 boda u kolovozu, pokazuje istraživanje.

Njegova vrijednost upućuje na zaključak da će u idućih šest mjeseci gospodarski rast biti tek blago jači no što je sada, objavio je ekonomski institut sa sjedištem u Mannheimu.

Stručnjaci za financijska tržišta bolje pak ocjenjuju aktualno stanje u gospodarstvu nego u kolovozu, pa je indeks koji prati njihove ocjene porastao u rujnu za 2,6 bodova u odnosu na mjesec ranije, na 31,9 bodova.

Njegova vrijednost neprekinuto raste od ovogodišnje veljače.

Iako anketirani financijski stručnjaci predviđajući da će se stanje u gospodarstvu poboljšavati i u idućih šest mjeseci, očekivani razmjeri i dinamika poboljšanja značajno su se smanjili, rekao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach.

Dodaje da su globalna nestašica čipova u automobilskom sektoru i manjak građevinskog materijala u graditeljskom sektoru znatno prigušili očekivanja dobiti kompanija, što je možda negativno utjecalo i na očekivanja za gospodarstvo.

ZEW je utvrdio da je u rujnu ponovo pogoršana i ekonomska klima u eurozoni, također četvrti mjesec zaredom, pa je indeks za područje primjene zajedničke valute pao za 11,6 bodova u odnosu na kolovoz, na 31,1 bod.

Indeks koji pokazuje ocjenu aktualnih prilika u gospodarstvu eurozone uvećan je pak za 7,9 bodova, na 22,5 bodova.

Istraživanje je pokazalo i da se inflacijska očekivanja u eurozoni i dalje smanjuju, što se može iščitati iz više nego prepolovljene vrijednosti indeksa u rujnu u usporedbi s kolovozom.

Rezultat signalizira da bi inflacija u eurozoni prema procjena stručnjaka trebala usporiti u idućih šest mjeseci.

Objavili

Na Hydrogen Wave Forumu Hyundai je objavio planove za novi val proizvoda i tehnologija baziranih na vodiku te su najavili “Hydrogen Vision 2040”, viziju s kojom žele doprinijeti popularizaciji vodika kao goriva tijekom sljedeća dva desetljeća. Među brojnim zanimljivim i futurističkim proizvodima, nama je posebno zanimljiv hibridni koncept Vision FK coupe. Naime, taj je model napravljen u suradnji s Rimac Automobilima u koje je, podsjetimo, Hyundai prije nešto više od dvije godine uložio 80 milijuna eura.


Ovo konceptno vozilo, čiji razvoj traje i dalje, trebalo bi postati osnova za Hyundaijeve automobile s pogonom na vodik koji će imati vrhunske performanse. O tim performansama najbolje govore brojke – snaga od 500kW (670 KS) koja će automobil do stotke dovesti za manje od četiri sekunde. Impresivno. Automobil ima dva motora (samo stražnji pogon), a zahvaljujući velikoj bateriji te zalihama vodika kao pogonskog goriva, bez zaustavljanja na punionicama automobil bi mogao prijeći 600 km.

Prilikom predstavljanja automobila, prvi čovjek istraživanja i razvoja u Hyundai Motor Groupu Albert Bierman posebno je spomenuo Rimac Automobile, s kojim surađuju “na različitim poljima” pa su tako zajedno radili i na modelu Vision FK. Kako je riječ o konceptnom automobilu koje je još u razvoju, Bierman kaže kako ćemo u budućnosti i na drugim automobilskim sajmovima vidjeti “evoluciju” modela Vision FK s kojim žele “pomicati granice tehnologije vodika”.

Atraktivan model velikog dosega: Hyundai službeno predstavio Ioniq 5
Kako izgleda hibridna kombinacija s baterijom i spremnicima vodika pogledajte u priloženom videozapisu i na fotografijama, a na njoj obratite pažnju na logo Rimac Automobila na bateriji

DU prihvatila okvir

Europska komisija (EK) u utorak je prihvatila okvir za izdavanje obveznica za financiranje zelenih projekata u okviru plana za oporavak gospodarstva od pandemije koronovirusa. Tim se okvirom ulagačima u tzv. zelene obveznice jamči da će se mobilizirana sredstva dodijeliti zelenim projektima i da će EK izvijestiti o njihovu učinku na okoliš.

Prvo izdanje planira se za sljedeći mjesec, a do kraja 2026. vrijednost izdanih zelenih obveznica dosegnut će 250 milijardi eura. Prihodima od zelenih obveznica u okviru instrumenta EU sljedeće generacije financirat će se udio rashoda povezanih sa zaštitom klime u Mehanizmu za oporavak i otpornost. Svaka država članica mora izdvojiti najmanje 37 posto sredstava iz svojeg nacionalnog plana za oporavak i otpornost za ulaganja i reforme povezane s klimom, pri čemu mnoge države članice planiraju uložiti više od predviđenog. U skladu s pravilima Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice izvještavat će EK o svojim zelenim rashodima, a on će te informacije koristiti kako bi ulagačima pokazao na koji su način prihodi od zelenih obveznica upotrijebljeni za financiranje zelene tranzicije.

“Oporavak europskog gospodarstva i zelena tranzicija idu ruku pod ruku”, izjavio je povjerenik za proračun Johannes Hahn. Države članice u planovima u okviru zelene tranzicije naglasak stavljaju na energetski učinkovitim zgradama, obnovljivoj energiji i održivoj mobilnosti.

Španjolska je u utorak najavila izdavanje prve zelene obveznice. Vlada će se obveznicom koja dospijeva na naplatu za 20 godina zadužiti za pet milijardi eura, prema IFR-u, a planira je prodati izravno krajnjim ulagačima preko skupine banaka.

Analiza Eurostata

Europsko gospodarstvo u drugom se kvartalu snažno oporavilo, potvrdio je u utorak europski statistički ured, blago povisivši procjene rasta aktivnosti. Sezonski prilagođeni BDP EU-a porastao je u razdoblju od travnja do lipnja za revidiranih 2,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je bio smanjen 0,1 posto, objavio je europski statistički ured, podigavši procjenu objavljenu sredinom kolovoza za 0,2 postotna boda.

BDP eurozone uvećan je za revidiranih 2,2 posto, nakon pada u prva tri ovogodišnja mjeseca za 0,3 posto. Procjena iz kolovoza također je podignuta za 0,2 postotna boda.

Aktivnosti su na oba područja porasle najsnažnije od trećeg tromjesečja 2020., kada su vlade nakon prvog vala pandemije bile ublažile ograničenja nakon prvog vala pandemije. Ovog proljeća mjere su ublažene paralelno ubrzanom cijepljenju građana protiv covida 19.

Usporedbe radi, američki BDP porastao je u drugom tromjesečju 1,6 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je bio uvećan 1,5 posto, naveo je Eurostat.

Najveći rast BDP-a na tromjesečnoj razini među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao ostvarila je u drugom kvartalu Irska, za 6,3 posto, a slijedi Portugal, sa 4,9 posto.

Blizu su i Latvija i Estonija, s rastom BDP-a od 4,4 odnosno 4,3 posto. Pad BDP-a na tromjesečnoj razini zabilježile su samo Malta i Hrvatska, pokazuje izvješće Eurostata.

Hrvatski BDP pao je u drugom tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca kada je bio poskočio za 5,4 posto. BDP Malte smanjen je za 0,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Luksemburg.

U usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine kada su uvedene stroge mjere suzbijanja prvog vala pandemije covida 19, aktivnosti su u EU prema sezonski prilagođenim podacima porasle za revidiranih 13,8 posto, a u eurozoni za 14,3 posto.

Eurostat je time podigao kolovošku procjenu za oba područja za 0,6 postotnih bodova.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju BDP je na oba područja bio manji za revidiranih 1,2 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, neposredno uoči početka pandemije covida 19.

Američki BDP porastao je u drugom tromjesečju 12,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, navodi europski statistički ured. U prvom ovogodišnjem kvartalu najveće svjetsko gospodarstvo poraslo je za 0,5 posto.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažnije je u drugom tromjesečju u usporedbi s istim razdobljem lani porastao BDP Irske, za 21,1 posto.

U stopu je slijedi Španjolska, s rastom gospodarske aktivnosti za 19,8 posto, potvrdile su najnovije procjene Eurostata.

Blizu su i Francuska, s rastom od 18,7 posto, te Mađarska i Italija, gdje su aktivnosti poskočile za 17,7 odnosno 17,3 posto.

U Hrvatskoj je gospodarska aktivnost porasla za 16,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, nakon što je u prva tri ovogodišnja mjeseca bila smanjena za jedan posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Gotov isti postotni rast BDP-a bilježila je i Grčka, čijije BDP porastao za 16,2 posto.

Blizu su i Slovenija i Portugal, s rastom gospodarske aktivnosti od 15,7 odnosno 15,5 posto.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, u drugom je tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani poraslo za 9,4 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Strani mediji

Vodeće europske banke i dalje u poreznim oazama knjiže znatan dio dobiti, utvrdio je Europski opservatorij za poreze, a minimalna porezna stopa od 25 posto donijela bi europskim zemljama dodatnih oko 10 milijardi eura prihoda godišnje.

Neovisno istraživačko tijelo, koje sufinancira EU, objavilo je da su izvješća 36 velikih europskih banaka pokazala da su u poreznim oazama uknjižile ukupno 20 milijardi eura dobiti (23,77 milijardi dolara) ili oko 14 posto ukupne dobiti, iako su u njima imale mali broj radnika.

Dobit koju su banke uknjižile u poreznim oazama iznosi oko 238.000 eura po zaposleniku, u usporedbi sa 65.000 eura u drugim zemljama (izvan matične), navodi se u izvješću.

“To upućuje na zaključak da je dobit uknjižena u poreznim oazama uglavnom prebačena iz drugih zemalja u kojima je ostvarena temeljem pruženih usluga”, dodaje se u izvješću.

Udruga je na temelju dobiti po radniku i stope poreza na dobit utvrdila da banke kao porezne oaze koriste Bahame, Bermuda, Britinske Djevičanske otoke, Kajmanske otoke, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Irsku, Otok Man, Jersey, Kuvajt, Luksemburg, Makao, Maltu, Mauricijus, Panamu i Katar.

Skupina analiziranih banaka uključuje UniCredit, Intesu Sanpaolo, Erste, Deutsche Bank, HSBC, Societe Generale i BNP Paribas.

Neke su banke koristile više poreznih oaza, neke samo jednu, a neke se uopće nisu služile tim instrumentom.

Upotreba poreznih oaza uvelike je varirala od banke do banke, utvrdili su autori istraživanja, dodavši da su banke u prosjeku u poreznim oazama knjižile otprilike petinu dobiti, a raspon se kreće od nula do 58 posto.

Prema izvješću, Intesa Sanpaolo knjižila je u poreznim oazama oko 13 posto dobiti, UniCredit šest posto, a Erste se nije služila poreznim oazama za knjiženje dobiti.

Najveći je udio dobiti u poreznim oazama knjižio britanski HSBC, nešto više od polovine.

Autori istraživanja utvrdili su i da je 16 banaka smanjilo udio dobiti koju knjiže u poreznim oazama od 2014. do 2020., u prosjeku za sedam postotnih bodova.

Njih osam povećalo je prisutnost u poreznim oazama, u prosjeku za šest postotnih bodova, a sedam je u 2020. knjižilo otprilike isti udio dobiti kao i 2014.

Izvješćivanje po državama kako bi se rasvijetlilo interno postupanje banaka nije ih potaknulo da promijene ponašanje, zaključili su autori, unatoč tome što su porezna pitanja zauzimaju sve više pozicije na listi prioriteta vlada.

Krajem 2014. u EU je na snagu stupila direktiva Vijeća (EU) o obaveznoj automatskoj razmjeni informacija o porezima.

U Europskom opservatoriju izračunali su i da bi europske zemlje uvođenjem minimalne porezne stope od 25 posto mogle osigurati više od 10 milijardi eura prihoda godišnje.

“Ambicioznije inicijative, kao što je globalni minimalni porez od 25 posto, možda će biti nužne da se ograničia upotreba poreznih oaza u bankarskom sektoru”, zaključuju.

Porezi su postali osjetljivo pitanje, posebno u trenutku kada države pokušavaju ‘zakrpati’ rupe u gospodarstvu koje je izazvao covid 19 i postići dogovor o globalnoj minimalnoj poreznoj stopi, pišu svjetske agencije.

Great Wall

Kineska kompanija Great Wall Motor najavila je u ponedjeljak da će se iduće godine okušati na europskom tržištu ponudom modela kompaktnog električnog automobila i hibridnog terenca na punjenje. Kompanija je na sajmu automobila IAA u Munchenu priopćila da će narudžbe za terenac Coffee 01 na njemačkom tržištu početi primati krajem godine.

Isporuke vozila, koje će između dva punjenja moći prijeći 150 km i prodavat će se pod imenom Great Wall’s WEY, počet će u prvoj polovini iduće godine.

Kineski proizvođač automobila priopćio je kako će Coffee 01, uz Njemačku, uskoro najaviti i na drugim europskim tržištima, a početkom iduće godine otvorit će u Muenchenu i svoj prvi europski „centar za isprobavanje brenda“.


Kompaktni električni automobil, u sklopu marke ORA, s razmakom između dva punjenja od 400 kilometara, također će doći u Europu 2022. godine. Great Wall počet će primati narudžbe krajem godine, ali nisu precizirali na kojim će se tržištima prodavati.

Kineski proizvođač električnih vozila Nio otvorio je prvu trgovinu u inozemstvu u svibnju, a za lokaciju je izabrao Norvešku. Xpeng i BYD već prodaju električne automobile u Europi, napominje Reuters.

IAA sajam prvi je veliki događaj u svjetskoj automobilskoj industriji od početka pandemije covida 19, piše T portal

RBA Analize

Tjedan je započeo objavama o tvorničkim narudžbama u Njemačkoj koje su u srpnju neočekivano porasle 3,4% u odnosu na prethodni mjesec i tako nadmašile tržišne prognoze koje su predviđale pad od -0,7%.

Nove narudžbe dosegle su najvišu razinu od početka vremenske serije iz 1991. godine, uglavnom zbog snažne inozemne potražnje (+8%) obzirom da je potražnja iz zemalja izvan eurozone skočila 15,7% zbog mnogih velikih narudžbi, posebice iz sektora brodogradnje.

Po kategorijama, nove narudžbe povećale su se za kapitalna dobra (5,4%) i robu široke potrošnje (7,5 %), ali su se smanjile za intermedijarne proizvode (-0,5 %).

U usporedbi s veljačom 2020., koji je bio mjesec prije uvođenja ograničenja zbog pandemije u Njemačkoj, nove narudžbe bile su 15,7 % veće. Na godišnjoj razini, tvorničke narudžbe u Njemačkoj su porasle za 24,4%