Europska unija

Na valu turističke sezone i potrošnje

Agencija Standard & Poor’s potvrdila je u petak rejting Hrvatske ‘BBB+/A-2’ i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, procijenivši da će gospodarstvo ove godine rasti snažnije nego u većini članica eurozone, poduprto turizmom i potrošnjom.

S&P je u srpnju prošle godine poboljšao rejting na ‘BBB+/A-2’ nakon što je Vijeće EU-a službeno potvrdilo odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu. Prognozirali su tada i da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo stabilno rasti u idućim godinama.

U petak potvrdili su važeći rejting i poboljšanim, pozitivnim izgledima signalizirali da bi ga mogli ponovo podići ako se Hrvatska “brže integrira u bogatije gospodarstvo eurozone”.

“Mogli bismo poboljšati rejting u idućih 12 mjeseci bude li ekonomska otpornost Hrvatske sačuvana, poduprta produbljivanjem integracije u Europu i ako omogući institucionalna poboljšanja, primjerice u pravosuđu, obrazovanju i širem poslovnom okruženju”.

Članstvo u eurozoni i pojačana europska i međunarodna integracija osiguravaju vlastima ključne alate za jačanje otpornosti gospodarstva i potencijala za rast, napominju.

Procjenjuju da bi gospodarska aktivnost u Hrvatskoj trebala rasti snažnije nego u većini članica u zoni primjene zajedničke valute, poduprta “dinamičnim” turističkim sektorom, otpornom potrošnjom i solidnim ulaganjima.

Očekivani snažan rast proračunskih prihoda trebao bi istodobno smanjiti proračunski deficit i pomoći pri smanjenju javnog duga, prognoziraju.

Signali iz ECB-a

Europska središnja banka (ECB) ponovo je u četvrtak podigla kamatne stope u eurozoni, signaliziravši ujedno da se ciklus zaoštravanja monetarne politike možda bliži kraju, s obzirom na očekivano slabljenje potražnje i posustalo gospodarstvo.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako će od 20. rujna iznositi 4,5 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 4,0 posto. Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 4,75 posto. Od srpnja prošle godine ECB ih je podigao za 4,5 postotnih bodova.

Inflacija popušta, ali će ostati previše visoka kroz predugo razdoblje, ponovili su u ECB-u, signaliziravši ipak da se ciklus zaoštravanja monetarne politike možda bliži kraju.

Na temelju aktualne procjene upravno vijeće smatra da su ECB-ove ključne kamatne stope dosegnule razinu, koje će, kroz dulje razdoblje, značajno pridonijeti pravodobnom povratku inflacije na ciljanu razinu, stoji u priopćenju sa sjednice.

Napomenuli su i da će u budućim odlukama voditi računa da kamatne stope budu “dovoljno restriktivne”, i to “sve dok bude potrebno”.

Banka cilja stopu inflacije u trogodišnjem razdoblju od dva posto, a njihove najnovije procjene pokazuju da bi u 2025. trebala iznositi 2,1 posto.

Inflacija bi u ovoj godini trebala iznositi 5,6 posto i 3,2 posto u 2024. i biti viša no što se očekivalo u lipnju, ističu u ECB-u, najvećim dijelom zbog očekivanog poskupljenja energije. U lipnju procijenjena je na 5,4 odnosno 3,0 posto.

Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, trebala bi se do 2025. gotovo izjednačiti s ukupnom inflacijom i oslabiti na 2,2 posto. s prognoziranih 5,1 posto u ovoj godini i 2,9 posto u 2024.

Uvjeti financiranja dodatno su postroženi i sve više koče potražnju, što je važan faktor u vraćanju inflacije na ciljanu razinu, ističu u banci.

S obzirom na prigušenu domaću potražnju i pogoršanje stanja u međunarodnoj trgovini, ECB je značajno snizio procjenu gospodarskog rasta u idućoj godini, za pola postotnog boda, na 1,0 posto. Blago su snizili i procjenu rasta u ovoj godini, s 0,9 na 0,7 posto.

Podaci pokazuju da se slabost proširila i na do sada otporan uslužni sektor, naglašavaju.

Rast bi s vremenom trebao ubrzati, s obzirom na očekivani rast realnih primanja, poduprt slabijom inflacijom, procjenjuju, izdvojivši i očekivani rasta plaća i snažno tržište rada koji će poduprijeti osobnu potrošnju.

U 2025. aktivnost bi zato, po njihovim prognozama, trebala porasti za 1,5 posto.

Izvješće

Američke i europske tvrtke preusmjeravaju ulaganja iz Kine u druga gospodarstva u nastajanju, ponajprije u Indiju, ali i u Meksiko, Vijetnam i Maleziju, pokazalo je izvješće grupe Rhodium.

Vrijednost najavljenih američkih i europskih ulaganja u Indiju porasla je između 2021. i 2022. oko 65 milijardi dolara, što znači da je upeterostručena, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu.

Ulaganja u Kinu spustila su se pak lani ispod 20 milijardi dolara, s rekordnih 120 milijardi dolara u 2018. godini.

“Diverzifikacija se već razmahala”, zaključili su u Rhodiumu, priznavši ipak da će “razvijena gospodarstva tek za više godina postići ciljeve zacrtane njihovom politikom ‘smanjivanja rizika’”, s obzirom na središnju poziciju Kine u globalnim opskrbnim lancima.

Strane kompanije došle su u Kinu u drugoj polovini 80-ih godina, privučene niskim troškovima proizvodnje i potencijalom za razvoj brojčano velike srednje klase. Njihov dolazak poklopio se s kineskim napuštanjem maoističkog ekonomskog modela, napominje Reuters.

Sada pojačavaju ulaganja na novim tržištima kako bi osigurale nove dobavljače i geopolitički osjetljive poluproizvode, poput poluvodiča, i smanjile ovisnost o Kini, navodi se u izvješću.

Autori upozoravaju da diverzifikacija vjerojatno neće znatno smanjiti njihovu izloženost Kini jer se njihova nova investicijska odredišla i sama uvelike oslanjaju na trgovinu i ulaganja u azijskog diva.

Zato ne bi trebalo biti nikakvo iznenađenje ako se ukupni udio Kine u globalnom izvozu, proizvodnji i opskrbnim lancima poveća, paralelno s diverzifikacijom, ističu.

Kompanije okreću leđa Kini, iako se njegov udio u globalnom rastu nastavlja povećavati, naglašavajući da zabrinutost za kinesko poslovno okruženje, ekonomski oporavak i politiku snažno zabrinjava strane ulagače.

Analiza Eurostata

Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji zamjetno se smanjila u srpnju, a Hrvatska je u skupini zemalja s izrazitijim padom, najvećim od početka pandemije, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU smanjila se u srpnju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla za 0,4 posto, objavio je europski statistički ured.

Najviše je pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU, znatno snažnije nego u lipnju.

Izrazitiji pad zabilježen je u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 2,2 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU.

Snažno je pak porasla proizvodnja energije, za 1,6 posto u eurozoni te za 1,5 posto u EU, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše se u srpnju na mjesečnoj razini smanjila industrijska proizvodnja u Danskoj, za 9,1 posto.

Slijede Irska i Litva s padom proizvodnje za 6,6 odnosno 4,4 posto.

Blizu je i Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u srpnju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 3,9 posto u odnosu na lipanj, kada je uvećana za dva posto, pokazuju tablice Eurostata. Srpanjski pad najveći je od travnja 2020. i početka pandemije, pokazuju Eurostatovi podaci.

Gotovo isti postotni pad bilježila je u srpnju i Estonija, za 3,8 posto.

Najviše je pak porasla proizvodnja u Švedskoj, za 5,1 posto. Slijede Malta i Mađarska s rastom proizvodnje od 3,4 odnosno 2,9 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u srpnju za 2,2 odnosno 2,4 posto, otprilike dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu.

U eurozoni najviše se smanjla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 6,7 posto, a u EU proizvodnja energije, za 7,4 posto.

Energetski sektor u zoni primjene zajedničke europske valute bilježio je pad za 5,7 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj.

Blago je na oba područja porasla samo proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,4 posto u eurozoni i za za jedan posto u EU.

Oštar pad u Bugarskoj
Među zemljama EU-a, čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u srpnju Bugarska, za 11,5 posto.

Slijede Estonija i Latvija s padom proizvodnje od 9,5 odnosno 8,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 0,7 posto, nakon 2,4-postotnog rasta u lipnju.

Gotovo isti postotni pad bilježila je u srpnju Austrija, za 0,6 posto.

Najviše je pak na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Danskoj, za 5,7 posto. Slijede Francuska i Malta s povećanjem proizvodnje za 2,8 odnosno 2,3 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj.

Govor von der Leyen

Davanjem potpore Ukrajini i suprotstavljanjem Rusiji svjedočili smo rađanju geopolitičke unije, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu u Strasbourgu u svom posljednjem govoru o stanju EU-a prije europskih izbora.

“Svjedočili smo rađanju geopolitičke unije – podržavanjem Ukrajine, suprotstavljanjem ruskoj agresiji, odgovorom na prodornu Kinu i ulaganjem u partnerstva”, naglasila je njemačka političarka koja je na čelu Komisije od 2019. godine.

U posljednjem govoru o stanju unije osvrnula se na postignuća ovog saziva Komisije, u prvoj polovici mandata obilježene pandemijom covida-19 a u drugoj ruskim ratom u Ukrajini.

EU je solidarna s Ukrajinom i pomaže Kijevu od početka rata u veljači prošle godine. Države članice EU-a osigurale su privremenu zaštitu za otprilike četiri milijuna osoba, a Unija je postala utočište za gotovo petinu ukrajinske djece.

Von der Leyen je najavila u srijedu da će Komisija predložiti produljenje privremene zaštite za Ukrajince u Europskoj uniji.

“Naša podrška Ukrajini će trajati”, rekla je šefica EK.

EU će 2023. Ukrajini osigurati paket potpore u iznosu do 18 milijardi eura u obliku povoljnih zajmova, a 12 milijardi eura već je isplaćeno. To će omogućiti Ukrajini da isplaćuje plaće i mirovine te zadrži osnovne javne usluge.

Komisija je predložila dodatnih 50 milijardi eura u iduće četiri godine za ulaganja i reforme u Ukrajini, dodala je von der Leyen.

“Sada imamo europski zeleni plan u središtu našeg gospodarstva i bez premca u ambicijama. Postavili smo put za digitalnu tranziciju i postali globalni pioniri u pravima online. Imamo povijesni NextGenerationEU i postavili smo temelje europske zdravstvene unije, pomogli smo da se cijepi cijeli kontinent i veliki dijelovi svijeta. Počeli smo se osamostaljivati u kritičnim sektorima poput energetike, čipova ili sirovina”, istaknula je predsjednica Komisije.

Naglasila je da je posebno sretna što je učinjen pomak prema rodnoj ravnopravnosti, ali i upozorila da treba nastaviti borbu protiv nasilja nad ženama.

“Od vjetra do čelika, od baterija do električnih vozila, naša je ambicija kristalno jasna: budućnost naše industrije čistih tehnologija mora se izgraditi u Europi”, naglasila je.

Upozorila je da europske tvrtke ne bježe od konkurencije, ali su često žrtve nepoštene prakse. Von der Leyen je naglasila da Europa nije zaboravila kako je nepoštena kineska trgovinska praksa utjecala na solarnu industriju.

Von der Leyen je najavila da Komisija pokreće istragu električnih vozila koja dolaze iz Kine. Istovremeno je istaknula da je važno da EU ima otvorene kanale komunikacije s Kinom.

“Uklanjanje rizika, a ne razdvajanje” bit će pristup Komisije prema Kini, naglasila je.

Očekuje se da će zelene teme dominirati kampanjom za iduće europske izbore, a posebna pozornost bit će na provedbi europskog Zelenog plana predstavljenog 2019. godine.

“Europski zeleni plan rođen je iz potrebe da se zaštiti naš planet (…) U posljednjih pet godina broj tvornica čistog čelika u EU-u porastao je s nijedne na 38. Sada privlačimo više ulaganja u čisti vodik nego Sjedinjene Države i Kina zajedno”, rekla je.

Obratila se europskim poljoprivrednicima i poručila im da proizvodnja zdrave hrane mora biti temelj poljoprivredne politike.

“To nije uvijek lak zadatak, pošto posljedice ruske agresije na Ukrajinu, klimatske promjene koje donose suše, šumske požare i poplave te nove obveze imaju sve veći utjecaj na rad i prihode poljoprivrednika”, rekla je njemačka političarka.

Po tom pitanju pozvala je na “veći dijalog i manje podjela”.

Visoka inflacija ostaje značajan ekonomski izazov, ali padaju cijene energenata nakon energetske krize nastale ruskom invazijom na Ukrajinu.

U Uniji u 2023. manje od 10 posto ukupnog uvoza plina dolazi iz Rusije. Europske rezerve plina popunjene su do rekordne razine iznad 95 posto, iako se nije činilo da će Europa u tome uspjeti, poručila je von der Leyen.

Ostali ključni izazovi bit će osigurati bolji pristup tržištu rada, kao i olakšati poslovanje u Uniji.

“Stoga moramo poboljšati pristup tržištu rada. Pogotovo za mlade, za žene. I trebamo kvalificiranu migraciju. Osim toga, moramo odgovoriti na duboko ukorijenjene promjene u tehnologiji, društvu i demografiji”, rekla je von der Leyen.

Dodala je da je zamolila Marija Draghija da izradi izvješće o budućnosti europske konkurentnosti.

Kao posebno postignuće u mandatu ove Komisije, von der Leyen je istaknula Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu, i naglasila da su nužni “minimalni globalni standardi za sigurnu i etičnu uporabu umjetne inteligencije”.

Komisija se nada da će europske institucije što prije postići dogovor o paktu o migracijama i azilu.

Von der Leyen izdvojila je Bugarsku i Rumunjsku kao zemlje s najboljim praksama u području azila i vraćanja migranata.

“Bugarska i Rumunjska dio su našeg šengenskog prostora”, rekla je von der Leyen i pozvala da im se odblokira ulazak u šengenski prostor “bez daljnjeg odgađanja”, prenosi N1.

Ukrajina

Njemačka energetska tvrtka udružila se s Ukrajinom radi izgradnje vjetroparka u zaštićenoj zoni oko nuklearke u Černobilu.
Ruska vojska iz istraživačke baze u Černobilu ukrala 133 radioaktivne tvari, iznimno su smrtnosne

To je područje ispražnjeno od 1986. kada se istopio jedan od reaktora u najgoroj nuklearnoj katastrofi ikada.

Prema NOTUS-u, jedna od prednosti izgradnje vjetroparka u zaštićenoj zoni je to što se na projekt neće žaliti udruge za zaštitu okoliša i nevlasine organizacije.

Zona se nalazi oko 150 kilometara sjeverno od Kijeva.

Rusija od početka invazije u veljači 2022. redovito napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Veća uporaba obnovljive energije

Zastupnici u Europskom parlamentu su u utorak glasali za direktivu kojom se u potrošnji energije u EU-udo 2030. želi povećati upotrebu energije iz obnovljivih izvora u skladu s europskim zelenim planom i planom REPowerEU.

Ažuriranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, o kojoj su zastupnici i Vijeće već postigli dogovor, povećava se udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u na 42,5 % do 2030. Države članice trebale bi nastojati postići udio od 45 %, priopćio je Europski parlament.

Novim pravilima ubrzat će se proces izdavanja dozvola za nove elektrane za energiju iz obnovljivih izvora, kao što su solarne ploče ili vjetroturbine, ili za prilagodbu postojećih elektrana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora, koji je u djelokrugu nacionalnih vlasti, ne bi trebao trajati više od 12 mjeseci ako se radi o tzv. glavnim područjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Izvan tih područja, taj proces ne bi trebao trajati više od 24 mjeseca.

Upotrebom energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru trebale bi se smanjiti emisije stakleničkih plinova za 14,5 % do 2030. Taj se cilj želi postići većom upotrebom naprednih biogoriva i ambicioznijom kvotom za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla poput vodika.

Zastupnici su također osigurali da države članice postave okvirni cilj da barem 5 % novougrađenih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora uključuje inovativne tehnologije, kao i obvezujući okvir za prekogranične energetske projekte. Zalagali su se i za strože kriterije za korištenje biomase kako bi osigurali da EU ne subvencionira neodržive prakse. Prikupljanje biomase ne bi smjelo negativno utjecati na kvalitetu zemlje i bioraznolikost, ističe parlament.

Izvjestitelj Markus Piper (EPP, Njemačka) je rekao:. „Nastojeći postići veću energetsku neovisnost i smanjenje emisija CO2, podigli smo svoje ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Ova je direktiva dokaz da Bruxelles može biti nebirokratski i pragmatičan. Obnovljive izvore energije odredili smo kao prevladavajući javni interes i pojednostavnili postupak odobravanja njihove uporabe. Naš fokus obuhvaća energiju vjetra, fotonaponske ćelije, hidroenergiju, geotermalnu energiju i plimne struje. Biomasa iz drva i dalje će biti klasificirana kao obnovljiva energija. U skladu s načelom „pozitivne šutnje”, u nedostatku administrativnih povratnih informacija, ulaganja će se smatrati odobrenima. Sada nam je hitno potreban model tržišta električne energije u EU-u i hitan prelazak na vodik za zeleniju tranziciju“, navodi se u priopćenju

Direktiva je na plenarnoj sjednici parlamenta u Strasbourgu donesena u s 470 glasova za, 120 protiv i 40 suzdržanih. Vijeće treba formalno odobriti tekst kako bi Direktiva stupila na snagu.

Revizija direktive proizlazi iz paketa „Spremni za 55 %” kako bi se postojeća pravila o klimi i energetici prilagodila novom cilju Unije da se emisije stakleničkih plinova smanje za barem 55 % do 2030. Predloženi ciljevi postali su ambiciozniji donošenjem paketa „REPowerEU” kojemu je cilj smanjiti ovisnost Unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ovom se direktivom donose nove mjere da bi se skratio proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora, navodi se u priopćenju.

Analiza Boston Consaltinga

Ograničenja u elektroenergetskim mrežama, visoki troškovi zelene tehnologije i zakašnjela planiranja projekata trenutačno koče investicije vrijedne 18 bilijuna dolara širom svijeta koje su usmjerene prema ispunjenju klimatskih ciljeva postavljenih do 2030. godine. To znači da je brza energetska tranzicija postavljenih ciljeva vrlo neizgledna.

Prema izvješću koje je priredila konzultantska tvrtka Boston Consulting Group (BCG), kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina, razvoj obnovljivih izvora energije i niskougljičnih tehnologija trebao bi biti tri puta brži nego što je trenutno slučaj. Jedan od suautora izvješća, Maurice Berns, istaknuo je da je potrebno više faze implementacije, regulacije i investicija, umjesto političke podrške, kako bi se postigli održivi poslovni projekti.

Emisije iz fosilnih goriva pridonose globalnom zagrijavanju i ekstremnim vremenskim pojavama, a srpanj je bio najtopliji zabilježeni mjesec na globalnoj razini. Trenutna stopa energetske tranzicije u sektorima poput industrije i građevinarstva omogućuje zagrijavanje od 2,7 stupnjeva do kraja stoljeća.

Najveći problem povezan s financiranjem javlja se u proizvodnji električne energije i potrošnji. Visoki troškovi financiranja obnovljivih izvora energije povećavaju konkurentnost investicija u fosilne izvore, navodi izvješće.

BloombergNEF također dolazi do sličnih zaključaka, tvrdeći da će godišnje investicije morati trostruko porasti tijekom ovog desetljeća kako bi se postigao cilj neto nultih emisija ugljičnih plinova do 2050. godine.

Unatoč tim izazovima, BCG napominje da svijet raspolaže potrebnim alatima i kapitalom za promjene. Od 37 bilijuna dolara potrebnih do 2030. godine, otprilike 19 bilijuna već je alocirano za obnovljive izvore energije, prema BCG-u, koji se oslanja na podatke iz 270 energetskih tvrtki.

Kako bi se uspješno premostio financijski jaz od 18 bilijuna dolara, vlade i privatni sektor moraju surađivati kako bi smanjili troškove niskougljičnih tehnologija. BCG ističe američki zakon o smanjenju inflacije kao dobar primjer koji potiče čiste tehnologije.

U mnogim zemljama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolsku, postoji znatan kapacitet obnovljive energije koji se može iskoristiti kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja. Problem nije u tehničkim izazovima jer potrebne tehnologije postoje, već u potrebi za ubrzanjem djelovanja sustava, zaključuje Berns.

Analiza

Gospodarstvo eurozone će ove i iduće godine rasti sporije nego što se dosad očekivalo, objavila je Europska komisija (EK), budući da potražnja potrošača trpi zbog visoke inflacije, a najveće gospodarstvo, Njemačka, zapast će u recesiju.

U svojim prijelaznim prognozama za bruto domaći proizvod (BDP) i inflaciju za pet najvećih gospodarstava eurozone, EK je rekla da će BDP eurozone porasti za 0,8 posto u 2023. i 1,3 posto u 2024., u usporedbi sa svibanjskom prognozom od 1,1 posto i 1,6 posto, odnosno.

Slabost domaće potražnje, a posebice potrošnje, pokazuje da visoke i još uvijek povećane potrošačke cijene većine dobara i usluga uzimaju veći danak nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi, objavila je EK.

I to usprkos padu cijena energenata i iznimno snažnom tržištu rada koje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti, kontinuiranom rastu zaposlenosti i rastu plaća, stoji u priopćenju.

EK je prognozirala inflaciju u eurozoni od 5,6 posto u 2023. i 2,9 posto u 2024., što je znatno iznad cilja Europske središnje banke od dva posto. Inflacija bi ove godine trebala biti niža od svibanjske prognoze od 5,8 posto, ali viša u 2024. od prethodno prognoziranih 2,8 posto.

Najveće europsko gospodarstvo, Njemačka, ove će godine zabilježiti gospodarski pad od 0,4 posto, predviđa EK, revidirajući naniže prognozu rasta iz svibnja od 0,2 posto. Njemački rast za iduću godinu revidiran je s 1,4 na 1,1 posto.

Italija i Nizozemska također će rasti sporije ove godine, objavila je EK, prognoziravši rast BDP-a od 0,9 posto, odnosno 0,5 posto, što je pad od ranijih procjena od 1,2 posto, odnosno 1,8 posto.

Međutim, Francuska i Španjolska će 2023. rasti brže nego što se ranije očekivalo, rekla je EK, predviđajući rast od 1,0 posto i 2,2 posto umjesto prethodno očekivanih 0,7 posto i 1,9 posto.

Analiza Europske komisije

Europska komisija je u ponedjeljak smanjila procjene za gospodarstva u EU-u, koja nastavljaju rasti, ali sporije nego što se procjenjivalo, te očekuje nastavak usporavanja inflacije. Komisija je u ponedjeljak objavile privremene ljetne ekonomske prognoze s podacima o kretanju BDP-a i inflaciji u šest najvećih gospodarstava u EU-u, u europodručju i u EU-u u cjelini. Podaci iz ostale 21 države članice uzeti su u obzir u zbirnim podacima za europodručje i EU27.

Osim što su objavljeni podaci samo za šest najvećih gospodarstava, umjesto za sve države članice, ove godine ljetne prognoze su objavljene u rujnu, umjesto u srpnju kao dosad. Šest najjačih gospodarstava u EU su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska i Poljska. Komisija je smanjila procjenu rasta gospodarstva u EU27 za ovu godinu na 0,8 posto s 1 posto, koliko je predviđala u proljetnim ekonomskim prognozama. Za sljedeću godinu smanjila je procjenu rasta s 1,7 posto na 1,5 posto.

Što se tiče europodručja, očekuje se rast od 0,8 posto ove godine (u proljetnim prognozama bilo je 1 posto). Procjena rasta za sljedeću godinu u europodručju sada je 1,3 posto, umjesto ranijih 1,6 posto. Inflacija bi trebala nastaviti usporavati. Očekuje se da će harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) ove godine u EU27 iznositi 6,3 posto, u odnosu na 6,7 posto u proljetnim prognozama. U europodručju procjenjuje se da će inflacija ove godine usporiti na 5,6 posto ( u proljetnim prognozama bilo je 5,8 posto), a sljedeće godine pasti na 2,9 posto, dok je procjena u proljetnim prognozama bila 2,8 posto.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) u prosjeku obuhvaća oko 700 vrsta dobara i usluga. Pokazatelj je prosječne potrošnje kućanstava u europodručju za košaricu proizvoda.

Inflacija usporava zbog pada cijena energije i smanjenja inflatornog pritiska cijena hrane i industrijskih dobara. Komisija očekuje da će cijene energije u ostatku godine nastaviti padati, ali sporijim ritmom.

Očekuje se lagani rast cijena energije sljedeće godine zbog rast cijene nafte. Rast cijena usluga tvrdokorniji je nego što se ranije očekivalo, ali trebao bi početi usporavati pod utjecajem pooštravanja monetarne politike i slabljenja poticaja nakon COVID-a.

Cijene hrane i neenergetskih industrijskih proizvoda nastavit će pridonositi usporavanju inflacije, kao i niži ulazni troškovi i normalizacija opskrbnih lanaca.

Komisija procjenjuje da će najjače gospodarstvo u EU-u, njemačko, ove godine imati pad BDP-a od 0,4 posto, a u sljedećoj se očekuje rast od 1,1 posto.

Ostalih pet gospodarstava trebalo bi porasti. Najviše procjene ima Španjolska, čiji bi BDP ove godine trebao rasti 2,2 posto, a sljedeće 1,9 posto. Francusko gospodarstvo trebalo bi rasti 1 posto ove godina, a sljedeće 1,2 posto, talijansko 0,9 posto ove i 0,8 posto sljedeće godine, nizozemsko 0,5 i 1 posto te poljsko 0,8 ove i 1,4 posto sljedeće godine.

“Zadnji podaci pokazuju da je gospodarska aktivnost u EU bila prigušena u prvoj polovici 2023. nakon strašnih šokova koje je pretrpjela EU. Slabost domaće potražnje, osobito potrošnje, pokazuje da su potrošačke cijene većine dobara i usluga visoke i još uvijek rastu te uzimaju veći danak nego što se očekivalo u proljetnim prognozama”, ocjenjuje Komisija.

Tržište rada i dalje je iznimno snažno, bilježe se rekordno niske stope nezaposlenosti, rast zaposlenosti i povećanje plaća. Oštri pad kredita banaka poduzećima pokazuje da pooštravanje monetarne politike utječe na gospodarstvo.

Anketni pokazatelji sada ukazuju na usporavanje gospodarske aktivnosti tijekom ovoga ljeta i sljedećih nekoliko mjeseci, s kontinuiranom slabošću u industriji i slabljenjem zamaha u području usluga, unatoč snažnoj turističkoj sezoni u mnogim dijelovima Europe, navodi Komisija.