Europska unija

Donji dom poljskog parlamenta u kojemu većinu imaju konzervativci odobrio je krajem studenoga nacrt zakona o izmjeni spornog zakona o Vrhovnom sudu.

Učinio je to nakon što je ECJ, na kojemu je Europska komisija podigla tužbu protiv Poljske, prisilio potonju da odmah zaustavi svoju reformu po kojoj su suci iznad 65 godina života morali otići u mirovinu, kakvih je trećina na Vrhovnom sudu, među kojima i njegova predsjednica Malgorzata Gersdorf.

Odluka suda sa sjedištem u Luxembourgu dio je duge priče o reformi poljskog pravosuđa koju konzervativna nacionalistička vlada provodi od 2015. Bruxelles drži da promjene koje uvodi PiS krše načelo neovisnosti sudstva i ugrožavaju vladavinu prava u Poljskoj, zbog čega bi ta država mogla izgubiti pravo glasa u EU-u.

Varšava brani svoju reformu pravosuđa ističući da je nužna radi suzbijanja korupcije i mreža naslijeđenih iz doba komunizma. No, s približavanjem nacionalnih izbora iduće godine, poljska vlada pokazala je da omekšava stavove u vezi brojnih pitanja.

Očekuje se da će predsjednik Andrzej Duda, veliki pristaša sporne pravosudne reforme, kasnije u ponedjeljak odobriti izmijenjeni zakon kojim se ukida odredba o ranijem odlasku u mirovinu sudaca Vrhovnog suda.

Broj ilegalnih migranata uhvaćenih u Sloveniji ove je godine po njegovim riječima učetverostručen u odnosu na lani premda nije onako enorman kao u vrijeme velike europske migracijske krize 2015. godine.

No, za razliku od tadašnjeg migrantskog vala kad su prevladavale izbjeglice iz Sirije, sada se radi o “ilegalnim, nezakonitim migrantima”, među kojima prevladavaju Afganistanci, te državljani afričkih zemalja, naglasio je Šarec.

Kako je pojasnio, oni nisu izbjeglice i klasični migranti nego dolaze krijumčarskim kanalima kojima upravljaju kriminalne udruge, naveo je Šarec u razgovoru koji je bio najviše posvećen unutarnjoj politici i odnosima u njegovoj vladi u prva tri mjeseca njena djelovanja.

Kazao je da se unatoč tome stanovništvo uz dijelove granice s Hrvatskom koje je izloženije migracijskim tijekom ne trebaju bojati za svoju sigurnost jer policija obavlja svoje zadaće i sprječava ilegalni migracijski promet, no ponovio je da ne namjerava u kratkom roku ukloniti žicu s dijela granice s Hrvatskom koja je postavljena pred kraj 2015. godine. Šarec je kao prepreku za poboljšanje odnosa s Hrvatskom naveo problem oko provedbe arbitražne odluke po kojoj bi većina Savudrijskog zaljeva pripala Sloveniji, zajedno s koridorom na otvoreno more preko hrvatskog akvatorija.

Slovenija je Hrvatskoj poslala prijedlog o osnivanju demarkacijskog povjerenstva koje bi implementiralo presudu arbitara, ali Hrvatska na prijedlog nije odgovorila, pa i njegova vlada kao i prijašnja očekuje pristanak Hrvatske na arbitražnu presudu i početak implementacije, pojasnio je Šarec.

Ako se dva susjeda dugo ne mogu sporazumjeti oko međe, onda izaberu sud. Nakon presude stvar je zaključena i treba je samo provesti na terenu, pojasnio je slikovito slovenski premijer.
Kao što je poznato, stajalište hrvatske vlade je da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u dobroj vjeri 2009. godine, kad je potpisan arbitražni sporazum, ali da je Slovenija taj proces kontaminirala i kompromitirala nedopuštenim kontaktima bivše dužnosnice ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik sa bivšim slovenskim arbitrom, kad su se oni tajno dogovarali o strategiji utjecaja na arbitre, nakon čega je Hrvatska iz tog procesa istupila.

Hrvatska strana zato je Sloveniji ponudila bilateralno rješavanje graničnog pitanja, na što pak ne pristaje Slovenija, govoreći da je to pitanje poštovanja europske pravne stečevine i međunarodnog prava. Prijašnja vlada Mire Cerara zbog toga je protiv Hrvatske ove godine podnijela tužbu sudu EU-a u Luksemburgu, što ni po ocjeni slovenskih političkih analitičara nije poboljšalo izglede da se inače dobri susjedski odnosi, koje ilustrira i dobra gospodarska suradnja, podignu na višu političku razinu.

Štoviše, kako ovih dana primjećuju mediji u Sloveniji, ova će godina vjerojatno biti prva nakon 1991. u kojoj nije bilo bilateralnih sastanaka slovenske i hrvatske vlade na visokoj razini, u prvom redu sastanaka premijera ili ministara vanjskih poslova.

Premijeri Plenković i Šarec od ove su jeseni kad je formirana nova slovenska vlada razgovarali samo nekoliko puta na marginama sastanaka u Bruxellesu u okviru EU-a ili na drugim međunarodnim skupovima, ali sadržajnih razgovora o bilateralnim pitanja nije bilo.

May je u ponedjeljak rekla zastupnicima da traga za načinom da ojača utjecaj britanskog parlamenta na tzv. backstop, rezervno rješenje za osiguranje otvorenosti granice Irske i Sjeverne Irske. Brexit se treba provesti 29. ožujka ali sporazum o razlazu zaključen u studenom s Bruxellesom nakon teških pregovora nije uvjerio zastupnike raznih političkih orijentacija, bilo da su pobornici brexita bez ustupaka ili su za zadržavanje u europskom klubu.

Nekoliko zastupnika optužilo ju je u ponedjeljak da pokušava ugušiti raspravu i “zastrašiti” parlament tako što postavlja izbor između prihvaćanja njezina sporazuma s Bruxellesom i napuštanja EU-a bez dogovora. “Odgovorna premijerka stavila bi sporazum na glasanje ovaj tjedan”, rekao je Corbyn dok su je zastupnici obiju strana pozivali da se glasanje održi prije Božića.

Više ministara u vladi zatražilo je u ponedjeljak da se raspravi o mogućim alternativama premijerkinu dogovoru s Bruxellesom ako ga, kako se očekuje, parlament odbije. Parlament bi trebalo “pitati oko čega se može složiti” ako odbije sporazum, rekao je ministar gospodarstva Greg Clark BBC-u.

Ministrica rada i mirovinskog sustava Amber Rudd također je novinarima izjavila da podupire druge konzervativne zastupnike koji traže “indikativno glasanje” o drugim opcijama za brexit. “Moramo saznati što misli parlament, za što bi glasala većina zastupnika”, rekla je Rudd. “Moramo uzeti u obzir sve opcije”, dodala je.

“Nemojmo iznevjeriti povjerenje britanskog naroda pokušavajući organizirati novi referendum o brexitu”, poruka je britanske premijerke zastupnicima Donjeg doma.

Novo glasanje bi “pokrenulo nepopravljive štete za cjelovitost našeg političkog života”. Taj drugi referendum nas vjerojatno ne bi više pokrenuo prema naprijed i dodatno bi podijelio našu zemlju u trenutku kada radimo na ujedinjenju”.

U lipnju 2016. se na referendumu 52 posto glasača izjasnilo za izlazak iz EU.

Brexit se treba provesti 29. ožujka ali sporazum o razlazu zaključen u studenom s Bruxellesom nakon teških pregovora nije uvjerio zastupnike raznih političkih orijentacija, bilo da su pobornici brexita bez ustupaka ili su za zadržavanje u europskom klubu.

Pridružit će im se i čelnici afričkih i europskih država, među njima i premijer Andrej Plenković, no, prema pisanju Politica neće biti francuskog čelnika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel. U Beč, između ostalih, stižu i premijeri svih zemalja Višegradske skupine, Slovenije, Rumunjske, Nizozemske, Finske, Estonije i Bugarske.

Vodstvo dvaju kontinenata će uz direktore vodećih svjetskih tvrtki razgovarati o jačanju odnosa u svim aspektima, ali s posebnim fokusom na suradnju u digitalnom dobu i osiguranju blagostanja i konkurentnosti.

Skup se odvija u vrijeme kada europske države na migracije sve više gledaju kao na dugotrajnu pojavu koja se ne može zaustaviti samo jačanjem vanjskih granica, nego i djelovanjem u zemljama iz koje migranti kreću. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 50 posto rasta svjetskog stanovništva dogodit će se u Africi, kontinentu čija će se populacija prema projekcijama do 2050. udvostručiti.

Samo ih je Italija, najbliža destinacija iz Libije, polazišne točke za većinu migranata koji prelaze Mediteran, primila više od 650 tisuća od 2014. Iako se taj broj smanjio dolaskom protuimigrantske Lige na vlast i relativnom stabilizacijom situacije u Libiji, jačaju migracije na drugim rutama, poput Španjolske.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je godišnjem govoru o stanju Unije u rujnu poručio kako Bruxelles želi “izgraditi novo partnerstvo s Afrikom”.”U pet godina ćemo stvoriti do 10 milijuna radnih mjesta. Želimo stvoriti novi okvir koji će dovesti do investicija u Afriku”, kazao je tada Juncker.

Papa Franjo je u lipnju upozorio Europu da se, ako želi zaustaviti priljev migranata, mora usredotočiti na obrazovanje i investicije u Afriku, piše Reuters. “Moramo investirati u Afriku, ali na pravilan način, ne iskorištavati nego stvarati”, kazao je Franjo.

Afrička integracija

Afrička unija jačanjem svoje integracije sve više sliči na Europsku uniju. Taj je savez nasljednik Organizacije za afričko jedinstvo (OAU), osnovane 1963. i nastale na ideji ujedinjenja koje je prema BBC-ju izvorno zagovarao Kwame Nkrumah, prvi predsjednik Gane, za mnoge u Africi i dalje simbol antikolonijalizma i modernizacije afričkog društva.

OAU, stvorena da bi razvila Afriku nakon kolonijalizma i pomogla Južnoafričkoj Republici da se riješi bjelačke vlasti, kao savez nije bio uspješan. Sastojao se od skupine autokratskih vođa nesklonih ustupanju suvereniteta. BBC je stoga taj savez zvao “klubom diktatora”.

Organizacija 2002. prerasta u Afričku uniju, danas okuplja sve afričke države i zagovara “integriranu, bogatu i mirnu Afriku koju vode njezini građani, kao dinamičnu snagu u svjetskoj areni”.

AU, sa sjedištem u etiopskoj prijestolnici Addis Abebi, borbi protiv kolonijalističke ostavštine svoje prethodnice dodala je zagovaranje demokratskih principa i ljudskih prava, napretka zdravstva i sveopćeg ubrzanja političke i društveno-ekonomske integracije kontinenta.

Savez snažno potiče uvođenje zajedničke afričke valute, afra, a napušta i politiku neuplitanja u unutarnja pitanja svojih članica, što je bila osnova OAU-a.

Kad je gambijski predsjednik Yahya Jammeh 2017. odbio priznati rezultate izbora koje je izgubio, Afrička unija je objavila da ga neće priznati za predsjednika, a nakon poziva da odstupi na kraju je zbačen vojnom intervencijom Ecowasa, saveza zapadnoafričkih država, piše BBC.

Sam AU danas provodi mirovne misije u nizu država na kontinentu. Kritičari saveza misle kako je jači na riječima nego na djelima, navodeći primjer srozavanja demokracije i kršenja ljudskih prava u Burundiju, Demokratskoj Republici Kongu i Egiptu, oko čega je AU šutio, prenosi Al Jazeera.

AU se u Africi smatra organizacijom ograničene moći, posebice jer većina sredstava u njezin proračun stiže od donatora poput Europske unije i Ujedinjenih naroda, zbog čega je percipirana ovisnom o vanjskim silama.

Kagame, predsjedavatelj AU-a za 2018. koji će uz Kurza voditi summit u Beču, najavio je reformski paket kojim želi to promijeniti, tražeći od afričkih država da uvedu porez od najmanje 0,2 posto na određene uvozne proizvode kojima će se puniti proračun Unije, piše DW i dodaje kako taj prijedlog nije naišao na odobravanje svih članica.

Iako je isprva govorio da će novac vratiti čak i ako Sanader ne bude osuđen Ježić je kasnije promijenio priču. Nakon što je presuda Sanaderu od 8,5 godina zatvora postala pravomoćna iz Švicarske je poručio da mu ona nije dostavljena, a kada ju je ukinuo Ustavni sud izjavio je da za povrat novca nema temelja jer nema pravomoćne presude. Ponovljeno suđenje Sanaderu i nedostupnom Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada. Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem je Hernadi još nije bio optužen.

Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura. Sanader i Ježić dijelili su optuženičku klupu u slučaju HEP-Dioki u kojem su u listopadu nepravomoćno oslobođeni krivnje za prodaju jeftine struje Diokiju na štetu HEP-a i davanje zajma toj Ježićevoj tvrtki.

U studenome je u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu promet u maloprodaji porastao po najnižoj stopi od 2003., dok je industrijska proizvodnja ojačala najsporije u posljednje tri godine jer je oslabila domaća potražnja. „Podaci ukazuju na slabost kineskog gospodarstva, što je rezultat trgovinskog rata, a ulagače zabrinjava i krvarenje globalnog gospodarstva”, kaže Ryan Larson, direktor u tvrtki RBC Global Asset Management.

Kineski mediji pišu kako vlasti razmatraju nove mjere koje bi trebale spriječiti daljnje usporavanje rasta gospodarstva. Neki analitičari očekuju, naime, da bi se u idućoj godini rast kineskog gospodarstva mogao usporiti na 6 posto, najnižu razinu od 1990. godine, dok se ove godine očekuje rast od 6,5 posto.

Uz to, ulagači su, kažu analitičari, zabrinuti zbog očekivanja da će američka središnja banka Fed uskoro povećati kamatne stope, usporavanja rasta globalnog gospodarstava, negativnih signala s tržišta obveznica koji najavljuju približavanje recesije u SAD-u, nesigurnosti u vezi brexita…

Zbog toga ulagače nije ohrabrio ni podatak o snažnom rastu prometa u maloprodaji u SAD-u, koji pokazuje da jačanje potrošnje i dalje podržava rast gospodarstva. „Solidni podaci o temeljima koji podržavaju američko gospodarstvo ostali su u sjeni naznaka usporavanja rasta globalnog gospodarstva”, kaže Phil Blancato, direktor u tvrtki Ladenburg Thalmann Asset Management.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones izgubio je 1,25 posto, dok je S&P 500 pao 1,2, a Nasdaq indeks 0,8 posto. Zbog toga su sada Dow Jones i S&P 500 indeks ponovno u području korekcije, odnosno 10 posto ispod svojih rekordnih razina dosegnutih prije nešto više od dva mjeseca. I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,47 posto, na 6.845 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,54 posto, na 10.865 bodova, a pariški CAC 0,88 posto, na 4.853 boda.

Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno, nakon oštrog pada Wall Streeta na kraju prošloga tjedna, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,1 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji ojačale između 0,1 i 0,9 posto. U Singapuru su pak, pale oko 0,3 posto. Na samom početku trgovanja, većina je indeksa bila u minusu jer je ulagače obeshrabrio oštar pad Wall Streeta u petak. Dow Jones potonuo je 2,02, a S&P 500 1,9 posto, zbog čega su ti indeksi ponovno u području korekcije, odnosno 10 posto ispod svojih rekordnih razina dosegnutih prije nešto više od dva mjeseca.

No, kasnije su se azijska tržišta ponešto oporavila jer su američki terminski indeksi blago porasli, što najavljuje stabilizaciju Wall Streeta na početku ovoga tjedna. Međutim, ulagači nisu voljni znatnije riskirati zbog naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, posebice kineskog.

Krajem prošloga tjedna objavljeno je da je u studenome u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu promet u maloprodaji porastao po najnižoj stopi od 2003., dok je industrijska proizvodnja ojačala najsporije u posljednje tri godine jer je oslabila domaća potražnja.

Isto tako, usporava se rast gospodarstva eurozone. A kako je američko gospodarstvo u boljoj formi, na valutnim je tržištima dolar snažan, pa se njegova vrijednost prema košarici valuta kreće oko najviših razina u 19 mjeseci. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,45 bodova, nedaleko 97,71 boda, najviše razine od svibnja 2017.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti dosegnuo 113,40 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 113,35 jena  U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, stabilan, pa se cijena eura kreće oko 1,1305 dolara, kao i u petak na zatvaranju tržišta.

Podršku dolaru pružaju i očekivanja većine analitičara da će američka središnja banka ovoga tjedna, već četvrti put ove godine, povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. A cijene su nafte jutros stabilne, nakon što su prošloga tjedna pale više od 2 posto. Na američkom je tržištu cijena barela jutros gotovo nepromijenjena u odnosu na petak, kreće se oko 51,20 dolara.

Talijanska policija rekla je da je uhićeno 90 ljudi te da su uhićenja provedena u Južnoj Americi. Cilj operacije su obitelji ‘Ndranghete u južnotalijanskom gradu Locriju u Kalabriji, središtu kriminalne skupine raširene širom svijeta. ‘Ndrangheta je jedna od triju glavnih talijanskih mafijaških organizacija, zajedno s napuljskom Camorrom i sicilijskom Cosom Nostrom.

Operacija u srijedu provedena je dan nakon što je policija uhitila novog šefa sicilijske mafije i 45 drugih osumnjičenih gangstera.

Radi se samo o dogovorenim konceptima i metodama koji su dogovoreni kako bi zona eura uskoro postala otpornija na krize. Unatoč tomu, njemački vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz je dogovorene reforme opisao kao „veliki korak prema naprijed” koji će „unijeti sigurnosti u naše živote”. No Scholzovo oduševljenje počiva na činjenici da se nakon mjeseci zastoja stvar pomaknula s mjesta te da je pronađen kompromis između Njemačke i Francuske koji je doduše prije imao mnogo više ciljeve nego sadašnji prihvaćeni koncept.

Europska komisija objavila je u srijedu neobvezujuće prijedloge kojima želi osigurati značajniju ulogu eura u međunarodnim plaćanjima i njegovu širu upotrebu u funkciji rezervne svjetske valute.

Trenutno je udio eura u globalnim međunarodnim plaćanjima sličan onome dolara i nešto je veći od 35 posto. EU je najveći uvoznik energenata u svijetu, s prosječnom vrijednošću uvoza od 300 milijardi eura, podsjećaju u Komisiji, pozivajući zemlje EU-a da u budućim energetskim međunarodnim ugovorima koriste zajedničku europsku valutu.

Dodaju i da će razmotriti mjere kojima bi potaknuli proizvođače zrakoplova, poput Airbusa, da više koriste euro. U financijskom sektoru Komisija bi mogla predložiti da se u klirinškim kućama obrađuje više kategorija ugovora o trgovini financijskim izvedenicama kako bi se proširilo tržište financijskih proizvoda denominiranih u eurima.

Dodaju i da bi mogli ispitati mjere potpore planu Europske središnje banke (ECB) o uspostavi jedinstvenog europskog sustava instant plaćanja. Time bi se mogla osporiti dominantna uloga kartica izdanih u Sjedinjenim Državama i sve utjecajnija uloga američkih digitalnih divova u uslugama plaćanja.

ECB je predstavio taj plan prošlog tjedna a mogućnost sudjelovanja najavilo je do sada samo osam malih i srednjih banaka iz Španjolske, Njemačke i Francuske, podsjeća Reuters. “Odluku o upotrebi određene valute u konačnici ipak donose tržišni sudionici”, priznaju u Bruxellesu.

Europska inicijativa nadovezuje se na odluku Sjedinjenih Država o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, koja je prisilila brojne europske kompanije na obustavu trgovine s Iranom zbog izbjegavanja američkih sankcija.

Najefikasnija je metoda poticanja značajnije uloge eura u međunarodnim plaćanjima reforma monetarne unije i usvajanje financijskih reformi koje godinama blokiraju sukobljeni interesi pojedinih država, napominje Reuters.

Euro se u međunarodnim plaćanjima najviše koristio početkom prošlog desetljeća a njegova je uloga oslabila za vrijeme financijske krize 2007/2008. godine. Otada se nije oporavio dok je dolar potvrdio status valute koja se u svijetu najviše koristi. Tako je 60 posto državnih obveznica zemalja širom svijeta i globalnih deviznih rezervi denominirano u dolarima. Euro je na drugom mjestu ali je njegov udio u oba tržišta vrlo skroman i iznosi samo 20 posto, navodi Reuters.

U Komisiji priznaju da dominantna uloga dolara izvire iz njegove veće likvidnosti, manjih transakcijskih troškova i upotrebe u funkciji referentne valute na robnim i tržištima financijskih izvedenica. Njegovu je dominaciju na tim područjima u kratkoročnoj perspektivi teško osporiti. U Bruxellesu ipak tvrde da bi jači euro bio dobra stvar ne samo za Europu već i za svijet budući da bi “pomogao poboljšati otpornost međunarodnog financijskog sustava”.

U posljednje je vrijeme zelena novčanica ipak počela izazivati zabrinutost u pojedinim zemljama u kontekstu trgovinskih sukoba i upotrebe dolara u funkciji instrumenta kojim se nameću sankcije Iranu. To bi moglo osigurati uvjete za značajniju ulogu eura, slažu se europski dužnosnici.

No ministri su se ipak dogovorili oko sljedećih reformi:

– Zajednički proračun za zonu eura

19 zemalja članica će dobiti, kako kaže Scholz, „nešto poput” vlastitog proračuna za projekte unutar monetarne unije. Iz ovog proračuna bi se poticale investicije unutar unije kako bi se gospodarska razina zemalja članica dugoročno uravnotežila. No ovaj proračun neće stajati zasebno nego će biti integriran u postojeći proračun svih 27 zemalja članica. Ovaj proračun će se uklopiti u okvire proračuna koji će biti na snazi nakon 2021. Koliko će iz ovog proračuna stajati na raspolaganju, još uvijek nije poznato. Francuski predsjednik Emmanuel Macron bi rado troznamenkasti iznos u milijardama. Njemačka je tu mnogo opreznija i skromnija. Zna se da neće biti nekog „euro ministra”, kako je to priželjkivala Francuska.

– Europski monetarni fond

Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) „težak” 750 milijardi eura će dobiti nove ovlasti. ESM će u budućnosti djelovati kao posljednje osiguranje u ophođenju s bankrotiranim kreditnim institutima unutar zone eura. Time bi bio povećan stupanj obrane banaka od financijskih špekulacija. Tako barem vjeruje voditelj ESM-a Klaus Regling. ESM bi ubuduće trebao ranije uskakati u pomoć u slučaju da neka od zemlja članica zone upadne u financijske poteškoće. Djelovanje ESM-a bi trebalo biti preciznije usklađeno s Europskom komisijom. Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je dosad bio „u igri” isključivo zbog inzistiranja Njemačke, će ubuduće igrati mnogo manju ulogu. Kao krajnji stupanj, ulogu MMF-a bi trebao preuzeti ESM i brže u slučaju potrebe kreditima uskakati u pomoć.

– Novi digitalni porez

Europska unije bi najkasnije od 2021. trebala uvesti tzv. digitalni porez na poslovanje velikih internetskih koncerna. Porez bi se prije svega trebao odnositi na dobiti od online oglašavanja i biti primjenjivan tamo gdje se poslovi i obavljaju. To znači da sjedište tvrtke više neće igrati neku ulogu pri oporezivanju. Kada Google u Njemačkoj zarađuje novac, tad bi se porezi trebali obračunavati tamo, a ne u Luksemburgu ili Belgiji gdje je fizičko sjedište tvrtke za EU. Europljani nastoje ovaj porez uvesti i na globalnoj razini, zajedno s SAD-om i Kinom. No dosad postoje otpori. Ukoliko dogovor unutar foruma G20 ili OECD-a do 2021. ne uspije, Njemačka će jednostrano uvesti ovaj porez.

– Bankovna unija

Ministri su također dogovorili da dalje rade na bankovnoj uniji. Ovdje je prije svega sporno pitanja kako ostvariti zajedničko osiguranja pologa. Dosad je pravilo po kojem država u slučaju stečaja banaka jamči za pologe do 100.000. Rizici u zemljama poput Italije, Grčke, Španjolske, Cipra su zemljama poput Njemačke i Nizozemske još uvijek previsok i zato odbijaju preuzeti ovo pravilo. Broj nestabilnih kreditnih fondova u bankama zone eura pada, ali mora biti dodatno smanjen. Zato se niti ne zna kada će zajedničko osiguranje pologa (EDIS) stupiti na snagu. Europska komisija je napravila popis reformskih koraka koji ni deset godina nakon financijske krize još nisu poduzeti. „Mnogo toga još nismo ostvarili”, priznao je ministar Scholz. No prvi koraci su očito načinjeni, piše DW.

“Nismo skrivali činjenice o sporazumu o brexitu od članova ovog doma”, kazala je May parlamentu. Britanska vlada pristala je objaviti te savjete u cijelosti nakon što je britanski parlament u utorak formalno zaključio da ga vlada s time u vezi nije poštovala jer je ovaj tjedan objavila samo njihov sažetak, što je još jedan u nizu poraza za britansku premijerku kada je riječ o brexitu.

Riječ je o dokumentu napisanom u obliku pisma na šest stranica koji nosi datum od 13. studenoga. Po “backstopu”, ključnom elementu sporazuma o brexitu, koji bi trebao spriječiti ponovnu uspostavu fizičke granice na irskom otoku, cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ostalo bi u carinskoj uniji s EU-om dok se ne dogovore njihovi budući odnosi.

Za mnoge kritičare u tome je najveći problem jer tvrde da bi zemlja mogla ostati zarobljena unedogled s obzirom na to da nema pravo jednostrano raskinuti taj dogovor. May je kazala zastupnicima da je jasno kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo ne može jednostrano raskinuti dogovor o zaštitnom mehanizmu za Sjevernu Irsku, što nije u koliziji s pravnim savjetom jer se u njemu također jasno navodi da Britanija nema pravo raskinuti taj dogovor.

Ali je naglasila da je riječ o svojevrsnom osiguranju za koje nijedna strana zapravo ne želi da stupi na snagu te da je zamišljeno samo kao “privremeno” rješenje. Britanski parlament glasat će 11. prosinca o sporazumu o brexitu.

U međuvremenu, visoki europski dužnosnik kazao je u utorak da Europska unija nastavlja s pripremama za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a bez sporazuma. “Moramo vidjeti kakav će biti ishod rasprave u britanskom parlamentu”, rekao je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis novinarima u Bruxellesu.

“Pripremamo se za sporazum o brexitu. Dogovorili smo taj sporazum s britanskom vladom. Vodimo računa o tome da bude proveden i paralelno planiramo i mogućnost da ne bude prihvaćen.”