Europska unija

Nacrt planova Europske energetske unije
Europska komisija danas je objavila svoju ocjenu nacrta planova država članica za provedbu ciljeva energetske unije EU-a, a posebno dogovorenih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030.

U Komisijinoj ocjeni iznosi se da je u nacionalnim planovima već i sada vidljiv znatan uložen trud, ali i upućuje na područja u kojima ima prostora za poboljšanja, posebno u pogledu ciljanih i individualiziranih politika kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva za 2030. i dugoročno ostalo na putu prema klimatskoj neutralnosti.

Europska unija prvo je veliko gospodarstvo koje je svoje obveze na temelju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama prenijelo u obvezujuće zakonodavstvo, a ovo je prvi put da su države članice pripremile nacrte integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Međutim, u tim planovima nisu postavljeni dovoljno visoki ciljevi za uvođenje obnovljivih izvora energije i povećavanje energetske učinkovitosti. Za ostvarivanje ukupnih EU-ovih klimatskih i energetskih ciljeva općenito će trebati podići ljestvicu.

Potpredsjednik za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: Ovim se prvim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima energetska unija ostvaruje na nacionalnoj razini. Države članice, isto kao i EU, predstavile su svoje integrirane politike za klimatsku i energetsku tranziciju s desetogodišnjim predviđanjima. Sve su države članice, u relativno kratkom vremenskom roku, sastavile vrlo dobre nacrte, ali nijedan nacrt nije savršen.

Konačni planovi trebaju biti gotovi do kraja godine, a naše preporuke usmjerene su na područja gdje treba još rada: na primjer, veća ambicioznost, detaljnije razrađena politika, jasnije utvrđene potrebe za ulaganjima i usmjeravanje veće pažnje na socijalnu pravdu. Jasnoća i predvidljivost stvarne su konkurentske prednosti europske energetske i klimatske politike. Iskoristimo ovu priliku na najbolji način i kvalitetno podržimo države članice u finalizaciji nacionalnih planova.

ZEW
Raspoloženje njemačkih ulagača naglo se pogoršalo u lipnju, izvijestio je u utorak ekonomski institut Ifo, ukazujući na slabe podatke iz gospodarstva i eskalaciju trgovinskog spora između Kine i Sjedinjenih Država.

Indeks koji mjeri očekivanja njemačkih investitora za gospodarstvo u idućih šest mjeseci potonuo je u lipnju na minus 21,1 bod, s minus 2,1 boda koliko je iznosio u svibnju, pokazuje ZEW-ovo mjesečno istraživanje. Time se spustio na najnižu razinu od studenog 2018. godine.

Nagli pad povezan je s pojačanom neizvjesnošću u globalnom gospodarstvu, kao i sa slabijim podacima iz njemačkog gospodarstva na početku drugog tromjesečja, tumači predsjednik ZEW-a Achim Wambach. “Intenziviranje sukoba između SAD-a i Kine, pojačani rizik vojnog sukoba na Bliskom istoku i veća vjerojatnost za brexit bez dogovora redom zasjenjuju izglede za svjetsko gospodarstvo”, kazao je Wambach.

Odvojeni pokazatelj koji mjeri ocjene aktualnog stanja u njemačkom gospodarstvu također je pao, na 7,8 bodova, s 8,2 boda koliko je iznosio u svibnju. ZEW-ovo istraživanje nadovezuje se na niz naznaka slabljenja njemačkog gospodarskog rasta u ovoj godini a čini se da će i oporavak u 2020. biti slabiji nego što se dosada očekivalo.

Tako je utjecajni institut Ifo danas blago snizio prognozu rasta njemačkog gospodarstva u 2020., s 1,8 na 1,7 posto, upozoravajući da se pad aktivnosti u industriji počinje prelijevati i na druge sektore. Potvrdili su ujedno procjenu za ovu godinu prema kojoj bi gospodarstvo trebalo porasti 0,6 posto. Njemačka vlada očekuje da će gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto, te 1,5 posto u 2020.

Izvozno orijentirani proizvodni sektor, koji čini oko četvrtinu gospodarskih aktivnosti, sada je u recesiji”, rekao je ekonomist Ifo-a Timo Wollmershaeuser. Istodobno domaći pružatelji usluga i građevinska industrija imaju u snažnom rastu, istaknuo je. Njemačka vlada u ovoj godini očekuje rast u gospodarstvu za 0,5 posto, a u sljedećoj godini za 1,5 posto.

Sastanak MVP-a
Članice Europske unije sukobile su se u ponedjeljak na pitanju treba li početi pregovore o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, dok je Cipar prijetio vetom na buduća proširenja ako EU oštrijim stavom ne zaustavi turska bušenja u vodama ciparskog isključivog gospodarskog pojasa.

Sastanak se zakomplicirao jer je Cipar zaprijetio da će blokirati cijeli tekst o izgledima za pristupanje novih članica Europskoj uniji, a u toj su skupini još Kosovo, Srbija, Crna Gora te Bosna i Hercegovina. Ciapr traži da EU zauzme oštrije stajalište prema Turskoj koju optužuje da buši naftu u istočnom Mediteranu čime, kako smatra službena Nikozija, krši ciparski isključivi gospodarski pojas (EEZ). Cipar i Grčka mogli bi tražiti sankcije Unije protiv Turske, no čini se da europskom bloku to sada nije prioritetno pitanje.

Ministri za Europsku uniju na sastanku u utorak, ali i premijeri koji će se sastati u Bruxellesu u četvrtak i petak ipak će objaviti upozorenje Ankari. Prema sadašnjem nacrtu ministarske izjave upozoravaju Tursku da se svojim postupcima “nastavlja udaljavati od Europske unije” i pozivaju je da prekine “protuzakonita” bušenja.

Turska tvrdi da buši plin u pojasu koji je u njezinu ozemlju.

Diplomati su kazali da Cipar traži oštriju prijetnju ako Ankara ne posluša te bi EU mogao službeno prekinuti razgovore o carinskoj uniji s Turskom s kojom treba sklopiti sporazum o ukidanju viza za turske državljane koji putuju EU , kao i to da bi mogla prekinuti financiranje Turske, inače ključne članice NATO-a.

EU je službeno prekinuo pregovore o članstvu s Turskom počete još 2005., nezadovoljan represijom koju provodi predsjednik Recep Tayip Erdogan nakon neuspjela državnog udara 2016. Odnosi između Turske i EU su napeti no EU snažno ovisi o spremnosti Turske da joj bude partner u sigurnosnoj politici, napose da nastavi zadržavati migrantski val koji preko Turske stiže s istoka.

Brexit
Zastupnici vladajućih britanskih konzervativaca u utorak će održati drugi krug glasanja o šest kandidata za nasljednika premijerke Therese May kao stranačkog čelnika, a očekuje se da će probrexitovski nastrojen Boris Johnson učvrstiti svoju poziciju favorita

Johnson je dobio potporu 114 od 313 konzervativna zastupnika, daleko više od drugoplasiranog ministra vanjskih poslova Jeremya Hunta sa 43 glasa, u prošlotjednom prvom krugu. U prvom glasanju eliminirana su tri kandidata, a jedan se kasnije povukao.

Uz podršku vladajućih konzervativaca euroskeptika, Johnson je obećao čvršći stav u pregovorima s Bruxellesom i ustrajao na tome da mora ostati otvorena mogućnost da Velika Britanija napusti EU bez dogovora. Johnson i drugih pet preostalih kandidata moraju osigurati potporu najmanje 33 zastupnika u drugom krugu glasanja u utorak.

Bude li svih šest kandidata prešlo prag, onaj s najmanje glasova bit će eliminiran. U tom slučaju tijekom tjedna slijedit će novo glasanje sve dok ne ostanu samo dva kandidata. Zatim će 160.000 članova stranke glasati poštom kako bi se izabrao pobjednik, a rezultati se očekuju u tjednu od 22. srpnja.

Boris Johnson
Brexit koncem listopada – to je obećanje Borisa Johnsona, bivšeg gradonačelnika Londona i šefa britanske diplomacije. On na čelu stranke i vlade želi naslijediti Theresu May. I sam je sebi najveći protivnik.

Boris Johnson je bio kod frizera i smršavio je. Tako se pred javnošću pokazao takoreći u novom formatu, ne samo izgledom već i taktikom. Posljednjih kriznih mjeseci suzdržavao se od medijskih „detonacija”. Je li tom apstinencijom htio povećati napetost?

Ali na pozornici u Londonu, odakle je najavio kandidaturu za šefa stranke i premijera, Johnson je bio onaj stari Boris – veseli, bezgranični optimist s malo političke supstance. Nudeći sebe kao proizvod, Johnson se najviše hvalio vremenom koje je proveo na funkciji gradonačelnika britanske metropole. Naravno, tvrdio je da je bio veličanstven gradonačelnik koji je rješavao probleme, pa još organizirao savršene Olimpijske igre. Kritičari to vide drukčije – kažu da je bio ljenčina bez dostignuća, ali s preskupim prestižnim pothvatima. Johnson pak nije ni riječ rekao o neuspješnom mandatu na mjestu šefa diplomacije.

Naravno se da u toj dvorani u Londonu nisu bili kritičari već samo fanovi. U najveći delirij su pali kada je kandidat Johnson najavio da će, što god da se dogodi, on 31. listopada izvesti Veliku Britaniju iz Europske unije. Rekao je da mu cilj nije Brexit bez dogovora s Bruxellesom, ali i da želi „nešto bolje od sadašnjeg dogovora o izlasku”.

Kako će to postići? Kaže da njegov tim odmah počinje s radom, da će razgovarati s predstavnicima EU-a na „najprijateljskiji mogući način”. Nije ponovio prijetnju da Britanija neće platiti ceh, odnosno dogovoreni novac koji duguje Bruxellesu. O tome ništa nije rekao.

Kalendar bi mogao omesti Johnsonove ambicije. Izbori za šefa torijevaca, nakon povlačenja gospođe Maj, odigrat će se tek 22. srpnja, onda ide ljetna pauza, pa bi ozbiljni pregovori u Bruxellesu mogli početi tek u rujnu. Osim toga, predstavnici ostatka EU-a su već puno puta izričito rekli da se pregovori neće nanovo otvarati, bez obzira tko god postane premijer Velike Britanije. Ali za Johnsona su to trivijalnosti, on se na pozornicu popeo s ciljem da probudi optimizam. Tim nastupom Johnson ipak nije htio otjerati zloduha zvanog „tvrdi Brexit”. On razvod bez dogovora smatra svojim adutom – na koncu konca, ni Bruxelles to ne želi.

Nažalost, novinari nisu imali priliku kandidata Johnsona pitati o jednom dokumentu britanskog kabineta koji je objavio Financial Times, a u kojem se procjenjuje da se Velika Britanija ne može baš ekspresno spremiti za no-deal scenarij. U tom dokumentu piše da farmaceutskoj industriji za pripremu na novi granični i carinski režim treba između šest i osam mjeseci, a trgovcima četiri do pet mjeseci.

Johnson se našao u problemima samo kada je bio upitan o tome hoće li podnijeti ostavku ako ne uspije u svom naumu. Neće biti lako, rekao je, ali na kraju nije jasno vezao svoju eventualnu premijersku sudbinu za Brexit koji je obećao – za kraj listopada. Nema sumnje da su to primijetili i njegovi stranački prijatelji iz tabora tvrdih Brexitaša.

Boris Johnson je neka vrsta bijelog platna na koje svako krilo konzervativne stranke projektira ono što mu se sviđa. Tvrdolinijaši se pozivaju na Johnsonove oštre opaske u kojima zahtijeva Brexit, umjerene on podsjeća na tradicionalnog konzervativca, starijima je već obećao porezne poklone, a kao predstavnik Londona ima crtu privlačnu kozmopolitima. Njima je obećao novo „konzervativno europejstvo”, što god to značilo.

Najveći adut ovog čovjeka je to što s njim na vrhu torijevci mogu dobiti sljedeće parlamentarne izbore. Već ima podršku 70 zastupnika, u utrci s protukandidatima je jedini sa stvarnim šansama da naslijedi Theresu May.

Kampanje obožava, uostalom 2016. je bio jedan od najglasnijih zagovornika Brexita prodajući prazna obećanja poput onog da će London smjesta prestati plaćati 350 milijuna funti tjedno u europsku blagajnu i taj novac uložiti u zdravstveni sustav.

Može li itko zaustaviti Johnsona? Pitanje o tome je li ima ikakvih mladalačkih grijehova i je li konzumirao kokain ga je samo blago uzdrmalo. Savjetnici izgleda paze da se Johnson ne poklizne – na predstavljanju u Londonu je bilo dozvoljeno samo šest novinarskih pitanja. Ne trebaju mu sada kiksevi poput onog kada je muslimanske žene s maramama koje prekrivaju njihova lica nazvao „poštanskim sandučićima”. Kasnije se ispričao – na svoj način, piše DW.

Jedan od komentara u britanskom tisku odlično je sažeo prvi Johnsonov nastup u trci za Downing Street 10: „Nastup je bio izvanredno dosadan, neobičan za Johnsona – njegovi obožavatelji bit će oduševljeni.”

Bad Bank
Deutsche Bank namjerava reorganizirati odjel za trgovanje na financijskim tržištima uspostavom ‘loše banke’ u koju će izdvojiti desetke milijardi eura slabo korištene imovine, izjavio je u ponedjeljak neimenovani upućeni izvor.

Njemački će zajmodavac u ‘lošu’ banku izdvojiti odnosno pripremiti za prodaju imovinu ukupne vrijednosti do 50 milijardi eura nakon prilagodbe za rizik. Posrijedi će najvećim dijelom biti financijske izvedenice dulje ročnosti.

Osnivanje ‘loše’ banke sastavni je dio opsežnog restrukturiranja odjela investicijskog bankarstva, glavnog izvora prihoda najveće njemačke banke koji još od financijske krize 2008. godine bilježi slabe poslovne rezultate.

U sklopu restrukturiranja velike probleme Deutsche Banku zadaju i optužbe za pranje novca i loš rezultat na provjeri otpornosti na moguće nepovoljne uvjete poslovanja. Planirane mjere izmjena u strukturi poslovanja, o kojima je prvi izvijestio londonski The Financial Times, obuhvatit će i smanjenje obujma poslovanja ili čak ukidanje odjela za trgovanje dionicama i terminskim kamatnim ugovorima izvan Europe.

Najava se nadovezuje na planirano odmicanje Deutsche Banka od poslovanja u segmentu investicijskog bankarstva prema stabilnijim generatorima prihoda, poput transakcijskog bankarstva. Reagirajući na izvješće londonskog lista iz njemačke su banke priopćili da rade na “mjerama kojima bi se ubrzala transformacija poslovanja radi poboljšanja održive profitabilnosti. O svemu ćemo izvijestiti sve zainteresirane strane ako i kada to bude potrebno”, poručili su.

U svibnju izvršni direktor Christian Sewing obećao je dioničarima “teške rezove” u investicijskoj banci. Očekuje se da će nove mjere najaviti u srpnju. Izvješće o poslovnim rezultatima u drugom tromjesečju bit će objavljeno 24. srpnja.

EU
Europska unija suočila se prošle godine s rekordnim brojem trgovinskih prepreka, ukupno 425 koje je uvelo 59 zemalja svijeta, što je Uniju stajalo milijarde eura, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.

Ukupno je prošle godine uvedeno 45 novih trgovinskih prepreka, uključujući visoke američke carine na čelik i aluminij, izvijestila je Komisija Osim SAD-a, najveći su utjecaj na europski izvoz imale mjere koje su uveli Kina, Indija i Alžir.

Primjeri tih prepreka uključuju kineske mjere za kibernetičku sigurnost i novi zahtjev Indije o veterinarskim potvrdama za proizvode od kože, navodi europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstrom. Alžir je pak zabranio uvoz skoro 900 različitih proizvoda. “Nema sumnje da protekcionizam jača“, zaključuje Malstrom, upozoravajući na “turbulentno vrijeme za trgovinu“.

Objava godišnjeg izvješća Europske komisije o globalnim trgovinskim preprekama vremenski se poklopila sa zaoštravanjem međunarodnih tenzija, dijelom i zbog protekcionističke politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.

EU nastoji poduprijeti međunarodne trgovinske zakone na koje se oslanjaju brojni europski izvoznici. U prošloj je godini Komisija tako uspjela ishoditi ukidanje 35 trgovinskih prepreka koje su uvele zemlje poput Kine, Japana, Indije i Rusije, pokazali su objavljeni podaci.

To uključuje kineska ograničenja uvoza govedine, ruske protudampinške mjere na uvoz kombija, kao i mjere koje utječu na prodaju vina i žestokih pića u Japan. Od 2014. godine i početka mandata Komisije na odlasku uklonjene su ukupno 123 prepreke, što je omogućilo šest milijardi eura izvoza u 2018. godini, poručuju iz Bruxellesa.

Boris Vujčić
Guverner Hrvatska narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u subotu u Dubrovniku kako očekuje da će hrvatske banke vrlo dobro proći Provjeru kvalitete aktive (Asset Quality Review – AQR), prije ulaska u Jedinstveni nadzorni mehanizam – JNM (SSM – Single Supervisory Mechanism), jer je njihova kapitalna adekvatnost i likvidnost značajno viša od prosjeka eurozone te ne ostavljaju sumnju da je riječ o kvalitetnom i stabilnim sustavu.

Vujčić, koji sudjeluje na 25. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji u organizaciji HNB-a, napomenuo je kako je u tijeku tehnički dio dogovora s Europskom središnjom bankom (ESB) oko provođenja Provjere. “Potrebno je odrediti koje će banke proći Provjeru i očekujem da ćemo do kraja lipnja znati broj imena tih banaka. Potom slijedi obavijest tim bankama koje podatke trebaju pripremiti, a Europska središnja banka treba provesti javni natječaj za provedbu Provjere. Na koncu slijedi i sama Provjera kvalitete aktive”, objasnio je Vujčić.

Istaknuo je kako je pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam ERM II u završnoj fazi dovršavanja, a bit će poslano nakon dogovora s europskim partnerima. Pritom nije htio špekulirati s datumima, već je rekao da će se to dogoditi “vrlo brzo”.

HNB je 27. svibnja objavila da je Republika Hrvatska ESB-u uputila zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između ESB-a i HNB-a u obavljanju poslova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma.

„Riječ je o koraku koji je sastavni dio procedure za ulazak Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), a potom i europodručje. Namjera je Republike Hrvatske istodobno ući u mehanizam bliske suradnje s ESB-om i u tečajni mehanizam ERM II“, objavila je HNB.

JNM prvi je stup bankovne unije, a čine ga ESB i nacionalna nadležna tijela država članica koje sudjeluju u mehanizmu. Sudjelovanje je automatsko za države članice europodručja, a dobrovoljno za države članice izvan europodručja te se uspostavlja bliskom suradnjom s ESB-om.

Glavni su ciljevi JNM-a osiguravanje sigurnosti i pouzdanosti europskoga bankovnog sustava te doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europskoj uniji. Ulazak u blisku suradnju preduvjet je za sudjelovanje u JNM-u, u kojemu ESB obavlja poslove supervizije nad kreditnim institucijama u europodručju.

Favorit
Boris Johnson dobio je poticaj za svoj pokušaj da naslijedi britansku premijerku Theresu May kad je jedan od njegovih bivših suparnika podržao njegovu kandidaturu u ponedjeljak i rekao da je gotovo siguran da će pobijediti.

Ministar zdravstva Matt Hancock, koji je ispao iz utrke u petak pošto je osvojio samo 20 glasova u prvom glasanju konzervativnih zastupnika, rekao je da je Johnson najbolji kandidat da vodi stranku. “Boris je vodio discipliniranu kampanju i gotovo sigurno će biti naš novi premijer”, napisao je Hancock u tekstu za list The Times.

“Ljudi radi više svrhe moraju ostaviti postrani svoje razlike u stavovima. Držim da trebamo nastupati zajedno, i to bolje početi ranije nego kasnije”, istaknuo je. Kriza oko brexita mogla bi se još produbiti jer je Johnson, lice službene kampanje za brexit na referendumu 2016., obećao izvesti Veliku Britaniju iz Europske unije, s dogovorom ili bez njega.

Johnson, favorit za nasljednika May na premijerskoj dužnosti, osvojio je potporu 114 konzervativnih zastupnika u prvom krugu glasanja za vodstvo u kojemu je glasalo 313 zastupnika. Najbliži suparnici bili su mu: Jeremy Hunt, ministar vanjskih poslova, koji je dobio 34 glasa, Michael Gove, ministar okoliša, s 37 glasova i Dominic Raab, bivši ministar za brexit, s 27 glasova.

Drugi krug glasanja bit će u utorak, a rezultati objavljeni oko 17 sati po lokalnom vremenu.Svaki kandidat s 32 glasa ili manje bit će eliminiran. Budu li svi kandidati imali više od 32 glasa, onaj s najmanje bit će eliminiran.

Eurostat
Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni smanjena je u travnju 2019. godine na mjesečnoj razini, a blagi pad proizvodnje zabilježen je i u Hrvatskoj, pokazalo je u četvrtak najnovije izvješće Eurostata.

Na razini 28-članog EU-a industrijska je proizvodnja u travnju prema sezonski prilagođenim podacima smanjena za 0,7 posto, nakon blago revidiranog 0,2-postotnog pada u ožujku. U Hrvatskoj je kalendarski i sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena u travnju za 0,2 posto u usporedbi s ožujkom, kada je skliznula 0,1 posto, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u travnju smanjena za 0,5 posto na mjesečnoj razini, nakon blago revidiranog 0,4-postotnog pada u mjesecu ranije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježile su Velika Britanija, za 2,7 posto, Njemačka, za 2,3 posto, i Latvija za dva posto.S druge strane, najveći rast proizvodnje zabilježen je u Irskoj, za 3,6 posto, Portugalu, za 2,9 posto, Finskoj, za 2,2 posto i Luksemburgu za 2,1 posto.

Pad proizvodnje u EU i eurozoni na godišnjoj razini

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja prema kalendarski prilagođenim podacima u travnju na godišnjoj razini skliznula 0,1 posto, nakon što je u ožujku porasla za 0,4 posto.

U Hrvatskoj je porasla za tri posto u odnosu na travanj prošle godine, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U istom je postotku bila uvećana i u ožujku prema istom razdoblju godine ranije. Najviše je pala na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u Njemačkoj, za 3,4 posto. Slijedi Nizozemska s padom od 2,7 posto, te Latvija i Velika Britanija, s padom za po 2,4 posto.

Najveći rast proizvodnje imala je Litva, od 13,8 posto. Slijede Irska i Poljska, s rastom proizvodnje za 6,9 odnosno 6,6 posto. U u eurozoni je na godišnjoj razini pad industrijske proizvodnje iznosio 0,4 posto, nakon blago revidiranog pada za 0,7 posto u mjesecu ranije.