Europska unija

Nakon iznenadnog odlaska donedavnog socijaldemokratskog predsjednika Martina Schulza s mjesta predsjednika SPD-a, za privremenog predsjednika stranke izabran je član predsjedništva i hamburški gradonačelnik Hamburga, što je potez koji mnogima ukazuje u kakvim je kadrovskim nevoljama najstarija politička stranka Njemačke.
Olaf Scholz je crvena krpa mnogima u stranici, a ponajviše onima kojima je dosta sadašnjeg vodstva SPD-a i koji se odbijanjem koalicijskom ugovora s demokršćanima Angele Merkel na predstojećem glasovanju žele osvetiti ekipi koja je stranku odvela do najgoreg poslijeratnog rezultata na parlamentarnim izborima.

Da stvar bude gora, nedavni sukobi u vrhu stranke, koji su rezultirali padom u vodu svega što je SPD još prije tjedan dana najavljivao (Schulz kao ministar vanjskih poslova), stranku su s ionako tragičnih 20,5 posto s izbora u rujnu doveli na katastrofalnih 16,5 posto danas po ispitivanju javnog mnijenja instituta Insa za dnevnik Bild.

 A upravo Scholz je jedan od vinovnika tih sukoba u vrhu stranke. Ovaj pravnik nikada nije skrivao svoju skepsu prema Martinu Schulzu i njegovim vizionarskim idejama za budućnost njemačke socijaldemokracije.

No do samih izbora je to lukavo skrivao, ali već nekoliko dana nakon izborne katastrofe Schulzu je zabio nož u leđa otvoreno kritizirajući njegove revolucionarne ideje i to na službenoj stranici SPD-a.

Kako bi smirio sukobe u vrhu stranke, upravo je Schulz Scholzu na kraju mukotrpnih pregovora oko koalicijskog ugovora s Unijom CDU/CSU priskrbio poziciju dragocjenog ministarstva financija. Schulzovo insistiranje na ovom, za demokršćana prestižnom ministarstvu, svjedoče sudionici, pregovore je dovelo do ruba propasti.

No nakon toga je stranačka baza, koja je ionako nevoljko uopće i pristala na pregovore s konzervativcima, poludjela zbog podjele fotelja među „muževima na čelu stranke“. Batine je na kraju pobrao Schulz koji se povukao i s mjesta predsjednika stranke i s obećanog mjesta ministra vanjskih poslova.

Scholz svojom karijerom predstavlja crvenu krpu za lijevu bazu stranke i zagovornike obnove SPD-a. Svojim hladnim sjevernjačkim stilom, bez previše retoričkog talenta gradonačelnik Hamburga uvijek je bio dobar izvršitelj neugodnih zadataka.

Tako je tijekom svog mandata na mjestu glavnog tajnika stranke koji je mehanički (što mu je i priskrbilo nadimak „Scholzomat“) javnosti „prodavao“ reformske mjere svog šefa i tadašnjeg kancelara Gerharda Schroedera koje su liberalizirale tržište rada i znatno skresale socijalne povlastice radnika i siromašnijih dijelova društva, dakle upravo socijaldemokratskih birača.

Kasnije je kao ministar rada i socijalne skrbi u prvom demokršćansko-socijaldemokratskom kabinetu na čelu s Angelom Merkel javnosti predstavio još jednu nepopularnu socijalnu mjeru: mirovinu sa 67 godina. Koja je SPD koštala još pokojeg glasa radnika.

Na mjestu gradonačelnika Hamburga se osjećao ugodno sve do prošlogodišnjih nereda oko samita G20 koji su eskalirali sukobima policije i prosvjednima.

Zbog Scholzovih izjava kako policijskog nasilja nije bilo (usprkos 92 pokrenute istrage protiv policajaca zbog neopravdane upotrebe sile) hamburški dnevnik „Hamburger Morgenpost“ zaključio je kako je gradonačelnik „izgubio kredit“ kod građana.

Mnoge analitičare stoga čudi kadrovska odluka postavljanja Scholza, kojeg mnogi povezuju s početkom propasti nekad najveće narodne stranke u Njemačkoj, na mjesto predsjednika SPD i to u vrlo osjetljivom razdoblju.

Mnogi se pitaju kako će upravo ovaj političar uspjeti u sljedećim tjednima nagovoriti nezadovoljnu bazu da pristane na koalicijski ugovor i ulazak u novi savez s demokršćanima. Kad po mišljenju velikog dijela članstva a pogotovo SPD-ove mladeži, ta koalicija osim par ministarskih fotelja pojedincima među kojima je i Scholz, ne donosi ništa dobrog.

Odgovor na to će se saznati 4. ožujka kada će SPD objaviti rezultate glasovanja stranačke baze. (Agencije)

Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u srijedu ujutro s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom nakon čega se sastaje s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika.
Susret s Tuskom održava se u okviru njegovih razgovora sa svim čelnicima država članica o budućnosti Europe, kao i u sklopu priprema za predstojeći summit EU-a 23. veljače, na kojem će glavne teme biti institucionalna pitanja i višegodišnji proračunski okvir za razdoblje nakon 2020.

Nakon susreta s Tuskom, premijer Plenković sudjeluje na radnom ručku s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika.

 Na sastanku s povjerenicima uvodno obraćanje imat će predsjednik EK Juncker, a nakon toga premijer Plenković koji će izvijestiti o pripremama za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. i prioritetima tog predsjedanja te predstaviti hrvatski pogled na budućnosti Europe, strategiju prema zapadnom Balkanu te gospodarska i financijska pitanja EU.

EK od čelnika država članica želi čuti kako promišljaju različite teme. Premijer Plenković se zauzima za Europsku uniju bližu građanima, s jakim demokratskim legitimitetom, za otvorenost integracija za sve države članice te da Hrvatska bude dio tzv. užeg kruga integracija.

Po završetku sastanka s kolegijem povjerenika Plenković ima odvojeni razgovor s predsjednikom EK Junckerom, a nakon toga će se obratiti novinarima.

Uz predsjednika Vlade u Bruxelles u izaslanstvu su i potpredsjednice Vlade Marija Pejčinović Burić i Martina Dalić. (Agencije)

Sjedinjene Države ne žele da Inu kupi ruska kompanija, izjavio je u ponedjeljak novi američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst, ocijenivši da bi to bila “pogreška”.

“Na Hrvatskoj je da odluči kome će prodati kompaniju, ali mi mislimo da bi to bila pogreška”, kazao je veleposlanik Kohorst u razgovoru s novinarima.

Prema njegovim riječima, Rusija je “remetilački” čimbenik u regiji, a SAD bi “kao partnera htio vidjeti zemlju kojoj je u snažnom interesu da Hrvatska bude uspješna”.

“Hrvatskoj želimo partnera koji će biti spreman pružiti potporu”, dodao je veleposlanik. Istaknuo je da američku stranu ohrabruje činjenica da je vlada raspisala natječaj za odabir kvalificiranih savjetnika.

“Prvi korak u svim pregovorima je da dobro razumijete činjenice i alternative (…) a čini se da su ti savjetnici, od kojih su neki američke, a neki europske tvrtke, vrlo kvalificirani savjetnici i čim ih se angažira moći će savjetovati vladu i tada ste u poziciji da sklopite bolji gospodarski sporazum”, kazao je Kohorst.

“Potičemo hrvatsku stranu da angažira najvrsnije savjetnike i postignu dobar gospodarski sporazum”, dodao je Kohorst.

Krajem prošle godine glavni direktor ruske energetske kompanije Rosneft kazao je da je njegova strana zainteresirana za kupnju dionica INA-e. “Svakako smo zainteresirani za ulaganja u regiji i razmatramo mogućnost ulaska u vlasničku strukturu Ine”, kazao je tada Igor Sečin.

Nova škotska tvrtka Gravitricity osmislila je inovativni način pohrane energije pomoću gravitacije, i to preko cilindričnog utega od 3000 t koji visi u napuštenom rudarskom oknu.
Za razliku od baterija, ovakav sustav pohrane energije može raditi desetljećima (i do 50 godina) bez ikakve degradacije ili smanjenja učinkovitosti. Isto tako, inovacija ima manje troškove od litij-ionskih baterija, a učinkovitost mu je između 80 % – 90 %.

Kapacitet sustava je između 1 – 20 MW, a može raditi od 15 minuta do 8 sati. Novo rješenje bi omogućilo pohranu energije iz obnovljivih izvora u razdobljima kada se proizvodi previše energije. U tom slučaju, uteg se preko kabela i vitla podiže prema vrhu okna i sustav je spreman da proizvede energiju.

U razdobljima velike potražnje, uteg se može u sekundama otpustiti sintetičkim kablovima preko vitla koja služe kao generatori proizvode električnu energiju. Sustav nudi opciju proizvodnje velikih količina energije u kratkom roku (uteg se brže spušta) ili sporija proizvodnja, koja zatim napaja elektroenergetsku mrežu s 33 kV. Novo rješenje bi moglo oživiti bivše rudarske zajednice, stvoriti nova radna mjesta i razviti gospodarstvo. Projekt će se demonstrirati kasnije ove godine, a lokacija za instaliranje cjelovitog prototipa će se naći do 2020. godine. Tvrtka očekuje se da će se s napretkom tehnike troškovi bušenja znatno smanjiti i omogućiti da izrađuje vlastite jame (150 – 1500 m) gdje je to potrebno da ne ovisi samo o napuštenim rudarskim oknima, objavio je Gravitricity.

Politički analitičar Davor Gjenero u studiju uživo komentirao je posjet Zagrebu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Kako je najavljeno, teme sastanka hrvatskog i srpskog izaslanstva na Pantovčaku su nestali, pitanje granice u na Dunavu, pitanje Hrvata u Srbiji te gospodarska suradnja.

Na inzistiranje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, na sastanku u Banskim dvorima otvorit će se i pitanje ratne odštete. Gjeneru nije sporno što je Plenković inzistirao na ovoj temi: “Premijer ima pravo definirati hrvatske političke interese, čini se da se ovaj posjet događa prije svega zahvaljujući političkom utjecaju odnosno djelovanju diplomacije Republike Srbije i on je prije svega u interesu Vučića, njegove pozicije u EU i u odnosu na njegove njegove regionalne interese”, kazao je Gjenero.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić komentirao je, nakon sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, prosvjede koji su održani u Zagrebu zbog njegova dolaska.

“Ja ne znam koliko je prosvjeda bilo, vidio sam nekoliko ljudi koji su izlazili s parolama. Pisalo je “Konju, ne laži”, pisalo je nešto oko isprike, pisalo je “Četnik, početnik”, “Barabo, vrati se u Srbiju”, nisam se strašno uznemirio. Ovdje me je gospođa Grabar Kitarović ugodno primila”, rekao je Vučić, dodavši da su prosvjedi odraz demokratskog društva.

“Nekad prosvjeduju u Srbiji protiv mene, pa ne vidim što je tako strašno. Ljudi moraju znati da ja nisam nikakav četnik, da mi nitko u obitelji nije bio četnik. Ne znam da je itko od članova naše obitelji u bilo kakvom ubijanju, zločinu sudjelovao. Ali ako je nekome lakše da prikuplja političke bodove tako što mene vrijeđa, ja s tim nemam nikakav problem”, rekao je Vučić.

Srpski novinar upitao je Vučića zašto je prisato doći u Zagreb s obzirom da je “postojao sigurnosni rizik i s obzirom da je objavljena ruta njegova kretanja s točnim vremenom. Novinar je otvorio pitanja i zločina u ratu, ustaša i četnika.

“Djeda su vam u Bugojnu ubile ustaše, kako ste mogli doći”, upitao je Vučića novinar televizije Studio B.

“Taj me natpis, “Konju, ne laži” nasmijao. Konj je jedna plemenita životinja i kad bih nekoga htio uvrijediti, nikada ga ne bih usporedio s konjem.”

Naveo je da mu nije bitno što ga vrijeđaju ako će Srbi moći živjeti dobro u Hrvatskoj.

“Neka sam ja konj, baraba, četnik početnik, iako nisam, bit ću tada zadovoljan. To je za mene sve sitnica. Kod nas, tamo gdje mi je otac rođen, rekli bi: ‘Pala muha na medvjeda’.To je za mene sitnica, ništa nisam primjetio.”, odgovorio je Vučić.

Što se Pantovčak i Banski dvori nisu usuglasili, ističe, nije dobro: “To svakao za RH nije dobro, u ovakvim oklolnostima država mora govoriti jednim jezikom i svakao da je to unutarnje neslaganje administracije otvorilo manevarski prostor Vučiću da se njegov posjet odigra s klasičnom igrom dobrih i loših policajaca, a gdje su dvojica srpskih ministara bili loši policajci, a predsjednica vlade dobar policajac.”

“Čini se da se na pitanju izbjeglih radi dosta, ali daleko od scene. RH je, što se granica tiče, u dobroj poziciji nakon ad hoch presude Tribunala o granici sa Slovenijom gdje je katastarska pripadnost uzeta kao načelo po kojem se identificira granica, to parktički riješava pitanje granice sa Srbijom na Dunavu. Na osjeljivije je pitanje nestalih. Ne tako davno u Zagrebu su bili briljantni beogrdski diplomati i jedan od njih mi je rekao da je s ljudske strane to pitanje iznimno važno, ali da ga nije u jednom ili dva mandata moguće riješti”. kazao je Genero za N1.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula izjavio je za podgoričke medije da, bez obzira na to što je europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn potvrdio da Europska unija (EU) zagovara načelo regate “vezati Crnu Goru sa Srbijom nije korektno”.
Picula je stoga ocijenio da “Crna Gora ima razloga biti nezadovoljna vremenskim okvirom ulaska u EU”, jer je, kako kaže, najduže u procesu pregovaranja i najviše je napravila u regiji”.

“Ne bi bilo dobro da ta doza nezadovoljstva omete Podgoricu u reformama budući da možda može uspjehom pregovora omogućiti reviziju ovog plana”, kaže Picula, koji je ujedno i šef delegacije Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Kosovom.

 Po njegovom mišljenju “Beograd ima očito na svojoj strani utjecajne članice te mu se morala dati europska perspektiva kako ne bi podlegao drugim utjecajima”.

“Ne možete nadvladati jednu percepciju o Srbiji koja već dugo postoji u EU – što si veći problem, to si značajniji. Ima ona stara izreka da je ‘majstor onaj koji vlastite slabosti pretvara u vrlinu’. Crna Gora ima drugi put. Članica je NATO-a, ušla je u otežanim uvjetima i dobro pregovara s EU. Sada bi bilo najgore pokleknuti. Treba gurati dalje, a kako će se drugi nositi s njihovim slabostima, Podgoricu ne treba brinuti”, kazao je Picula.

On je, komentirajući Strategiju proširenja, kazao da je dokument “povezao” zemlje “dvije po dvije”, Crnu Goru i Srbiju, Makedoniju i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Kosovo.

“Točno je da Crna Gora i Srbija pregovaraju, a neke zemlje nemaju ni status kandidata, ove dvije u sredini nemaju ni datum početka pregovora. I točno je da je to dokument koji je razočarao sve pomalo”, naveo je Picula.

Sada EU, kako je rekao hrvatski zastupnik, nije u stanju primiti pridošlice, dok većina zemalja iz regije nije u stanju savladati ono što se od njih opravdano očekuje u razdoblju od osam godina.

Europska komisija objavila je prošlog utorka u Europskom parlamentu u Strasbourgu da Srbija i Crna Gora, koje su najdalje odmakle u pristupnom procesu, mogu u najboljem slučaju postati članicama EU-a 2025., ali da to ne treba shvatiti kao rok za sljedeće proširenje nego kao perspektivu koja se može ostvariti samo ako se ispuni svi kriteriji.

Novom strategijom proširenja za šest zemalja jugoistočne Europe Komisija želi potaknuti BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mišljenje u zemljama članicama za nastavak proširenja.

Te zemlje su na različitim stupnjevima pristupnog procesa. Crna Gora i Srbija vode pristupne pregovore. Makedonija i Albanija imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregovora. Bosna i Hercegovina još nije, nakon više od godinu dana, predala odgovore na upitnik temeljem kojeg će Komisija izraditi mišljenje o njezinu zahtjevu za članstvo. Kosovo je na samo začelju i posebnoj situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu neovisnost.

Od svih zemalja traži se da se ozbiljno prihvate posla u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i uspostave tržišnog gospodarstva. (Agencije)

LNG terminal treba izgraditi u partnerstvu s lokalnom zajednicom, istaknuo je europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) u emotivnom govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
„Izgradnja LNG terminala na otoku Krku, investicija koja će se financirati iz fondova EU o kojima mi, ovdje u EP odlučujemo, ima ozbiljnih problema u svojoj izvedbi. Tehnologija koja se želi nametnuti potpuno je neprihvatljiva, a načelo partnerstva državnih vlasti s lokalnom zajednicom u ovom se slučaju uopće ne poštuje“, upozorio je Jakovčić.

U zaključku Skupštine Primorsko-goranske županije, istaknuo je Jakovčić, jasno stoji da ta Skupština podržava izgradnju LNG terminala na otoku Krku ali da se zastupnici ne slažu s izgradnjom plutajućeg terminala, osobito ne s tehnologijom koja se sada nudi.

„Ako u lokalnoj zajednici imamo partnera koji je spreman prihvatiti LNG terminal na svom području tada trebamo izgraditi takav terminal koji će biti prihvatljiv sa stajališta zaštite okoliša i prihvatljiv građanima tog područja. Za takav kopneni terminal treba potrošiti nešto više novca nego za plutajući terminal. No, upozoravam da se plutajući terminal temelji na tehnologiji koja bi rezultirala time da u Kvarnerskom zaljevu izlovljavamo i serviramo škampe pune klora. A svakako nam nije cilj uništiti turizam, podmorje i morske organizme na Kvarneru“, naglasio je zastupnik IDS-a.

„Zalažem se da učinimo ono što je najbolje za ljude koji žive na tom području. I u odluci općine Omišalj također se prihvaća kopneni LNG terminal, dakle ne onakav kakav se sada predlaže. Zašto bi se europski novac trošio za nešto što građani ne žele i u čemu se građani ne osjećaju kao partneri? Potrebno nam je partnerstvo s lokalnom zajednicom u takvim strateškim projektima“, poručio je Jakovčić.

„Osim na otoku Krku, na sjevernom Jadranu imamo i druge, još bolje lokacije za LNG terminal. Na Urinju i na području Plomina imamo dijelove na kojima je okoliš već devastiran. Bilo bi puno bolje pronaći drugu lokaciju za LNG terminal. Ali ako se ne želi odustati od lokacije na otoku Krku izgradimo terminal napokon u partnerstvu s građanima“, zaključio je europarlamentarac Jakovčić, prenosi Istarski.hr.

Njemačka mora prestati davati lekcije iz proračuna drugim europskim zemljama, tvrdi budući njemački ministar financija Olaf Scholz u intervjuu objavljenom u subotu.
Socijaldemokrat Scholz, koji bi trebao biti sljedeći šef ministarstva financija u vladi Angele Merkel, ocjenjuje da Njemačka “ne smije diktirati drugim europskim zemljama kako bi se trebale razvijati”, u intervjuu za časopis Der Spiegel.

“Pogreške su sigurno počinjene u prošlosti”, dodaje on, što je jasna aluzija na vrlo rigorozan stav koji je u prošlosti zauzimao konzervativac Wolfgang Schauble u svojoj zemlji i u Europi.

 Wolfgang Schauble je zapamćen u brojnim europskim zemljama kao osoba koja je pokušala isključiti Grčku iz euro zone u najgorem trenutku dužničke krize.

Angela Merkel morala je prepustiti to ključno ministarstvo socijaldemokratima kako bi postigla sporazum s koalicijom i ostala na vlasti.

Scholz tvrdi da će njegova stranka ostati privržena proračunskoj ravnoteži savezne države. “Socijaldemokrati žele solidne financije”, izjavio je sadašnji gradonačelnik Hamburga. (Agencije)

Crna Gora može postati članicom Europske unije i prije 2025., kazao je u petak u Podgorici povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn i dodao da će taj proces ovisiti o objektivnim zaslugama i rezultatima.
Hahn je u petak poslije podne stigao u Podgoricu kako bi predstavio Strategiju EK za zapadni Balkan i nakon razgovora s premijerom Duškom Markovićem obratio se članovima parlamentarnog Odbora za europske integracije i međunarodne odnose i iseljenike, koji vodi Adrijan Vuksanović, zastupnik Hrvatske građanske inicijative (HGI).

Europski povjerenik je tom prilikom kazao da Strategija EK za zapadni Balkan potvrđuje da je posvećenost EU pristupanju Crne Gore čvrsta i neupitna, te da taj dokument definira put kako bi se Crna Gora mogla pripremiti da postane članica do 2025.

 “Država ima priliku iskoristiti tu perspektivu. Hoće li to ostvariti zavisit će o objektivnim zaslugama i rezultatima”, naglasio je Hahn i dodao da tu “nema slobodnog prolaza ako se ne poštuju kriteriji”.

“Pridruživanje EU-u je generacijski izbor, ali je najvažnije da se riješe postojeći nedostaci koji se tiču vladavine prava, slobode izražavanja i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala”, kazao je Hahn.

“Ne postoji ograničenje brzine na putu ka članstvu. Proces pristupanja EU-u jednako je važan kao i konačni cilj, odnosno članstvo”, istaknuo je Hahn.

On je rekao da, što se tiče vladavine prava, očekuje daljnje napore Crne Gore na tom području što je preduvjet za ulazak u EU, ali i ključan preduvjet u privlačenju investitora i ostvarivanju ciljeva i unaprjeđenja života građana Crne Gore.

„Zemlja koja je završila pregovore ne bi trebala čekati ostale, to ne bi bilo pošteno niti stimulativno. U tom smislu, čitav proces u regiji je utemeljen na principu regate, a ne konvoja. Znači, svatko mora iskoristiti svoje šanse i prilike“, naveo je Hahn.

Vuksanović je naglasio da je Strategija oblik otvorene podrške procesu europske integracije Crne Gore, te naglasio da ga veseli što je politika proširenja visoko na agendi EU-a, što Crnoj Gori, kao lideru u procesu, daje dodatni poticaj.

Premijer Marković je kazao da Crna Gora ima razloga da, kao zemlja koja je najviše odmakla u procesu pregovora, bude zadovoljna onim što je poručeno kroz Strategiju.

“To je održiva platforma za proširenje, kako za zemlje u procesu, tako i za EU. To je jasna poruka da smo dio Europe, i da to trebamo postati i formalno“, rekao je Marković. (Agencije)

Predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Martin Schulz odriče se funkcije ministra vanjskih poslova u budućoj vladi Angele Merkel, iako je to bilo ovog tjedna dogovoreno tijekom koalicijskih pregovora, priopćeno je u petak.
„Odričem se ulaska u budući kabinet i istodobno se nadam da su time kadrovske rasprave unutar SPD-a okončane“, priopćio je Martin Schulz pismenim putem u petak.

On se na ovaj potez odlučio, kako stoji nadalje u priopćenju, kako ne bi ugrozio pozitivan ishod glasovanja članstva SPD-a, koje do kraja mjeseca treba odlučiti prihvaća li koalicijski ugovor s demokršćanima i ulazak u novu koaliciju s Merkeličinom Unijom CDU/CSU.

 „Postignut dogovor s demokršćanima, koji sam izborio zajedno s ostalim članovima predsjedništva SPD-a, donosi mnoga poboljšanja za građane Njemačke. I zato mi je posebice stalo da ga baza SPD-a na glasovanju prihvati. I zato svoje osobne ambicije podređujem stranačkim“, poručio je Schulz.

U srijedu je dogovoreno da Martin Schulz preuzme funkciju ministra vanjskih poslova te da se istodobno odrekne dužnosti predsjednika SPD-a, koju bi trebala preuzeti dosadašnja predsjednica zastupničkog kluba Andrea Nahles.

Jučer je međutim, aktualni ministar vanjskih poslova i bivši predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel vrh stranke i posebice Schulza optužio za kršenje obećanja. On je činjenicu da u novom kabinetu nije dobio niti jednu funkciju opisao kao „nepoštivanje njegovog rada“.

Gabriel, koji je po ispitivanjima javnog mnijenja najpopularniji njemački političar, u proteklih nekoliko dana je naglašavao kako priželjkuje zadržati svoju poziciju ministra vanjskih poslova koju je preuzeo prije godinu dana nakon što je funkciju predsjednika stranke preuzeo Schulz.

Gabrielov istup je pokrenuo kadrovske rasprave unutar SPD-a u osjetljivom trenutku kada predsjedništvo stranke pokušava postići stabilne uvjete za održavanje glasanja stranačke baze o ulasku u novo izdanje „velike koalicije“. (Agencije)