Europska unija

I drugi posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u tromjesečnom razdoblju protekao je u znaku gospodarstva. Ovaj posjet je polučio i prve rezultate.
U svom govoru pred nekoliko tisuća uzvanika u berlinskom hotelu Maritim, Grabar-Kitarović je ukazala na prednosti Hrvatske kada su u pitanju ulaganja. Istaknula je i potrebu povećanja hrvatskog izvoza na njemačko tržište jer se „niti jedno gospodarstvo ne smije isključivo osloniti na turizam”.

Hrvatska predsjednica je u svom govoru objasnila glavne strateške ciljeve Hrvatske u nastupajućem razdoblju koji bi pozitivno utjecali i na gospodarstvo: ulazak u zone Schengena i eura i u OECD. I dotaknula osjetljivu temu LNG-a koja je i domaćinima u posljednje vrijeme u središtu pozornosti. Na pritisak SAD-a i njihovog lobija ukapljenog plina i Njemačka je nedavno najavila gradnju „najmanje dva” LNG terminala koji bi služili isključivo uvozu američkog plina. Sve samo da Washington na miru ostavi Sjeverni tok 2. Dan kasnije, otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum, hrvatska predsjednica je objasnila kako Hrvatska čini mnogo toga kako bi otklonila prepreke za ostvarivanje poslovanja i ukazala na to kako će samo ove godine biti uklonjeno ili ispravljeno na stotine propisa što će poduzetnicima omogućiti „bolje poslovanje i bolju zaradu”. I dodala: „Ja stalno svoju vladu potičem na još više poteza koji bi pospješili razvoj gospodarstva i investicija.” Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je prije toga ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj.

„Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti”, rekao je Ohoven i dodao kako se nada da će nazočnost hrvatske predsjednice gospodarskim aktivnostima poput današnjeg foruma, doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora, javlja DW.

Nakon iznimno velikog pada od približno 18% u prosincu 2018. godine, američke dionice su 2019. godinu počele s neuobičajeno velikim rastom te su nadoknadile gotovo svu izgubljenu vrijednost. SP500 indeks se sada nalazi samo 5% ispod najviše vrijednosti u povijesti, a dio analitičara i investitora smatra da je samo pitanje vremena kada će dosegnuti novu rekordnu vrijednost.
Kao argument za daljnji rast se najčešće spominje zaustavljanje dizanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, što znači da će troškovi zaduživanja kompanija neće rasti, pa će profit biti nešto veći. Mnogi se nadaju da bi potpisivanje trgovinskog sporazuma SAD-a i Kine moglo dovesti do novog vala optimizma na burzama i daljnjeg rasta cijena dionica. No upitno je hoće li do dogovora doći, kao i učinak eventualnog dogovora na rast globalnog BDP-a.

Piše: Josip Kokanović/AdmiralMarkets

Italija je već u recesiji, a na korak od recesije su i Britanija i Njemačka. To će se sigurno odraziti i na usporavanje gospodarskog rasta u SAD-u, a kada do toga dođe, za očekivati je nastavak pada interesa za ulaganje u dionice. Naime, ako se pogleda povijest kretanja vrijednosti indeksa s obzirom na poslovne cikluse u ekonomiji, čini se da smo sad na vrhuncu ciklusa. Navedeni klasični model kretanja cijena dionica se ponavlja iz ciklusa u ciklus, jer temelj svakog pomaka na burzi su ponuda i potražnja, a one se temelje na strahu i pohlepi investitora.

U krizama (npr. 2009. i 2010. godine) većina malih i neupućenih investitora koji posjeduje dionice podlegne utjecaju medija i zaključi da će dionice postati bezvrijedne te ih prodaju da spase što se spasiti može. U isto vrijeme novi potencijalni ulagači se uplaše daljnjeg pada pa ih dio odustane od planiranog ulaganja, što dovede do mnogo većeg broja prodavača nego kupaca dionica. To također dovodi i do pretjeranog pada cijene pri čemu dionice objektivno postanu previše jeftine. U takvim situacijama ih kupuju iskusni prekaljeni investitori („smart money”) koji znaju da će do novog rasta prije ili kasnije doći.

Nakon nekoliko godina rasta, neupućeni investitori („dumb money”) ponovno vide da cijene rastu i da bi se moglo zaraditi. Njihova kupnja dovede do nastavka rasta i do neopravdano visokih razina cijena dionica. Mudri investitori u toj fazi shvaćaju da su dionice precijenjene i polagano ih prodaju, dok neupućeni investitori vođeni pohlepom i dalje kupuju dionice u nadi da će rasti u nedogled. Takvo ponašanje opravdavaju novim paradigmama od kojih očekuju da će radikalno promijeniti svijet: „Bitcoin je budućnost”, „Električni automobili su budućnost pa će dionica Tesla Motorsa porasti tisućama posto”, „Marihuana je u Kanadi postala legalna pa sad ima smisla dionice kompanija koje je proizvode plaćati desecima puta više nego dionice drugih kompanija sa sličnim prihodima” itd.

Pri rastućem trendu povremeno dođe do korekcije (poput one iz druge polovice 2018. godine) no dio neupućenih investitora se ne brine i iskoristi ih za dodatnu kupnju po nižim cijenama od onih koje su na tržištu bile nekoliko tjedana ili mjeseci prije. No sa svakim novim postotkom rasta na tržištu je sve manje mudrih, iskusnih i racionalnih investitora i sve više novih, neupućenih i neracionalnih zaslijepljenih pohlepom. Takvi su također više podložni panici kada dođe do velikog pada (a prije ili kasnije do njega neizbježno dođe). Pri tom padu će mnogi ponovno dionice prodavati u bescijenje da spase što se spasiti može i pretjerano srušiti cijene. Nakon toga će se cijeli ciklus ponoviti, jer će psihologija sudionika na burzi zauvijek biti ista. Stara izreka sa Wall Streeta kaže: „Igrači se mijenjaju, ali igra ostaje ista”.

Sudeći po kretanju cijena dionica posljednjih desetak godina i makroekonomskim podacima koji izlaze posljednjih mjeseci, sve ukazuje na to da su razvijena dionička tržišta na vrhuncu ciklusa. Još jedan mali detalj koji može ići u prilog tom stajalištu je kretanje cijene zlata. Zlato se tradicionalno kreće obrnuto od dionica, ali u posljednjih par mjeseci se to ne događa. Iako su dionice od početka godine rasle, rasla je i cijena zlata, što ukazuje na to da mudri investitori očekuju krizu pa kapital stavljaju na sigurno, donosi Admiral Markets.

Njemačka i Francuska u utorak su usvojile strategiju stvaranja europskih industrijskih prvaka a tražit će i izmjenu propisa o zaštiti tržišne utakmice u Europskoj uniji kako bi im se olakšalo konkuriranje na globalnoj razini.
Povod za zajedničku industrijsku inicijativu bilo je crveno svjetlo Europske komisije na predloženo spajanje francuskog proizvođača vlakova Alstoma i poslovanja sa željeznicama njemačkog industrijskog diva Siemensa. Odbijenica je ponovno potaknula žustru raspravu o propisima o tržišnoj utakmici za koje kritičari kažu da su zastarjela zbog sve izraženije konkurencije kineskih giganata, podsjeća AFP.

“Ovo je važan dan zato što smo se nakon višemjesečnog rada usuglasili o definiciji industrijske strategije za Europu koju ćemo predložiti našim europskim partnerima”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire u Berlinu nakon razgovora s njemačkim kolegom Peterom Altmaierom.

Dvojica ministara drže da je odluka o zajedničkoj europskoj industrijskoj politici u osnovi jednostavna: “Ili ćemo udružiti snage ili ćemo se pomiriti s postupnim odumiranjem naše industrijske baze i kapaciteta”, poručuju.

Prema usvojenoj strategiji, dva najveća gospodarstva eurozone zauzimat će za veće investicije u inovacije, tražiti izmjene propisa EU-a o tržišnom natjecanju i uspostavu mehanizama kako bi se bolje zaštitila domaća tehnologija. “Prvi su puta Francuska i Njemačka iznijele prijedloge o izmjeni propisa o tržišnom natjecanju u EU”, naglasio je Le Maire. “Imamo moćne, moderne tehnologije i želimo da služe našem kontinentu a ne drugima”, dodao je.

Francuska i Njemačka također konstatiraju da su “pravila o tržišnom natjecanju ključna ali treba ih mijenjati kako bi na odgovarajući način uključila elemente industrijske politike”. Predlažu tako ažuriranje propisa o spajanju kompanija i veći naglasak na konkurenciju na globalnoj a ne na europskoj razini. U Parizu i Berlinu također sugeriraju da Europsko vijeće dobije pravo veta na odluke Europske komisije o tržišnom natjecanju “u određenim, precizno definiranim slučajevima”.

Le Maire je dodao da se nadaju da će od Europske komisije do 1. travnja dobiti zeleno svjetlo za državnu pomoć novoj inicijativi proizvodnje baterija. Po riječima njegova kolege Altmaiera, dvije su zemlje namijenile ukupno 1,7 milijardi eura financijske potpore za proizvodnju baterijskih ćelija za električna vozila.

Zbog zdravstvenog stanja prvooptuženog Ive Sanadera i kažnjavanjem njegove braniteljice Jadranke Sloković te braniteljice drugooptuženog Laure Valković zbog vrijeđanja predsjednice sudskog vijeća, u utorak je na Županijskom sudu prekinuto suđenje bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a te Zsoltu Hernadiju, predsjedniku uprave MOL-a koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu.
Sanaderova braniteljica zatražila je odgodu rasprave dok se ne utvrdi njegova raspravna sposobnost, dok je prvooptuženi napustio sudnicu zatraživši ranije isključivanje javnosti što je i učinjeno. Prvooptuženi je kazao kako ne može pratiti dugotrajna svjedočenja zbog zdravstvenog stanja te je ispitivanje svjedoka prekinuto te će se nastaviti 25. veljače do kada će se utvrditi koliko je Sanader raspravno sposoban. Sanader je predložio da se provede medicinsko vještačenje kako bi se utvrdila njegova raspravna sposobnost, odnosno mogućnost sudjelovanja na sudskim raspravama tijekom dana te koliko je sati sposoban sudjelovati u raspravama na dan.

Bivši premijer je predložio vještačenje ”kako ga ne bi razapinjali u javnosti”, pozvavši se pritom na slučaj iz prosinca kada je dan prije zakazane rasprave za koju se prethodno ispričao bolešću fotografiran u Parizu.

Zbog povišenih tonova i vrijeđanja predsjednice sudskog vijeća tijekom suđenja, sutkinja Maja Štampar Stipić sa 10 tisuća kuna kaznila je Sanaderovu braniteljicu Jadranku Sloković te braniteljicu drugooptuženog, Lauru Valković. Na raspravi je svjedočio i Davor Štern, nekadašnji glavni direktor i predsjednik Nadzornog odbora Ine, koji je ustvrdio da je loše poslovanje te tvrtke 2008. skoro dovelo do njenog bankrota.

Odgovarajući na pitanja Sanaderove braniteljice, odvjetnice Jadranke Sloković, Štern je izjavio da je ta Ina u vrijeme dok je on bio generalni direktor od 1997. do 2000. bila najvažnija hrvatska tvrtka te da je ”ona to i danas”.

Govoreći o odnosima Ine i MOL-a, Štern je kazao da su u upravi Ine sjedili zaposlenici mađarske tvrtke kojoj su bili dostupniji javni podaci o Ini nego članovima uprave s hrvatske strane. S MOL-om nismo bili u ratu, ali se oni nisu ponašali kolegijalno. Brinuli smo se za interese dioničara Ine te interesima Vlade RH koja nas je i postavila u taj nadzorni odbor”, zaključio je Štern.

Riječ je o slučaju u kojem je Sanader ranije zbog primanja mita od Hernadija bio osuđen na 10 godina zatvora, Vrhovni sud je kaznu smanjio na osam i pol godina, ali je presudu u konačnici ukinuo Ustavni sud.

Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilng dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.

Njemački višak tekućeg računa platne bilance u prošloj je godini smanjen, ali je i dalje uvjerljivo najveći u svijetu zahvaljujući snažnom izvozu, pokazali su u utorak podaci njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo).
Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija (EK) godinama pozivaju Njemačku da usmjeri dodatne napore u povećanje domaće potražnje kako bi povećala uvoz u Njemačku i time poticala rast drugdje te smanjila globalne gospodarske neravnoteže. Od preuzimanja dužnosti, američki predsjednik Donald Trump također je kritizirao snažan njemački izvoz. Njemački višak tekućeg računa platne bilance, koji je pokazatelj protoka roba, usluga i ulaganja, u prošloj je godini dosegnuo 294 milijarde dolara i time treću godinu zaredom bio najveći u svijetu, pokazali su podaci Ifo-a.

S većim zaostatkom slijedi Japan, sa 173 milijarde dolara viška, a na trećem je mjestu Rusija, s viškom od 116 milijardi dolara. No, mjeren udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), njemački višak tekućeg računa platne bilance smanjen je treću godinu zaredom, pri čemu je u prošloj godini skliznuo na 7,4 posto BDP-a, sa 7,9 posto u godini ranije, pokazaju podaci tog uglednog njemačkog instituta. Od 2011. njemački višak konstantno premašuje razinu od šest posto BDP-a, gornje dopuštene granice u Europskoj uniji. Godine 2015. čak je dosegnuo rekordnih 8,9 posto BDP-a.

EK je 2014. prvi puta službeno utvrdio makroekonomske neravnoteže u Njemačkoj i od tada iz godine u godinu u preporukama ponavlja iste kritike. Njemačkoj predlažu da proračunski višak koristi za povećanje državnih ulaganja i za stvaranje boljih uvjeta za snažniji rast realnih plaća. Slične preporuke Berlinu daje i MMF. Dužnosnici njemačke vlade u više su navrata isticali da fiskalne i ekonomske mjere ne kreiraju imajući u prvom redu na umu njihov utjecaj na stanje tekućeg računa platne bilance.

Po njihovim riječima, trgovinski višak rezultat je odnosa ponuda i potražnje, o čemu odluke na temelju stanja na tržištu donose kompanije i potrošači. Dodatno na njega utječu i drugi faktori, poput cijene nafte i valutnih tečajeva na koje je teško utjecati, napominju. Vlada u Berlinu odlučila je veliki dio proračunskog viška u iduće tri godine utrošiti na povećanje naknada za skrb o djeci, smanjenje poreza i snižavanje doprinosa za zdravstvo, redom mjere od kojih se očekuje da će poduprijeti potrošnju kućanstava.

Države zapadnog Bakana koje svoje energetske resurse i dalje u velikoj mjeri temelje na termoelektranama na ugljen time opasno ugrožavaju zdravlje svojih stanovnika ali i onih u državama-članicama Europske unije, sažetak je analize nekoliko europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, predstavljene u utorak.

Kako navodi Centar za ekologiju i energiju, čije je sjedište u Tuzli, organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje provele su analizu utjecaja rada termoelekrana na zapadnom Balkanu prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije.

Na području zapadnog Balkana, odnosno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno šesnaest termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Kao ilustracija naveden je podatak iz 2016. po kojemu je samo tijekom 2016. godine iz termoelektrana na zapadnom Balkanu u zrak ispuštena količina sumpornog dioksida (SO2) jednaka onoj emitiranoj iz svih 250 termoelektrana u Europskoj uniji, a tome treba dodati i enormu količinu zagađenja česticama prašine i dušičnim oksidom.

Sve to ima i konkretnu cijenu. Zbog onečišćenja zraka procijenjeno je kako se godišnji troškovi za zdravstvo koji iz toga proistječu za države zapadnog Balkana broje u iznosima od 6 do čak 11,5 milijardi eura. “Desetljećima termoelektrane zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš te svoje, ali i stanovništvo susjednih država. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz EU da izvrše pritisak i na BiH da vlasti počnu voditi brigu o zdravlju svojih i građana EU”, izjavio je koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Termoelektrane zapadnog Balkana izravna prijetnja i stanovnicima zemalja EU

Savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica izvještaja Vlatka Matković Puljić upozorila je kako je onečišćenje iz termoelektrana zapadnog Balkana izravna prijetnja i za stanovnike država u EU jer taj problem ne poznaje granice. “U Europi to i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi u zemlje Europske unije gdje dodatno negativno utječe na već lošu kvalitetu zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, izravnih susjeda regiji zapadnog Balkana, da ispune europske standarde kvaliteta zraka”, kazala je Matković Puljić.

U Bosni i Hercegovini, koja je kao dio bivše Jugoslavije izgradila brojne kapacitete za proizvodnju električne energije temeljene na eksploataciji ugljena, posebice koncetrirane na području Tuzle i u Kaknju u središnoj Bosni, gradnja tih elektrana nastavljena je i nakon rata, unatoč preporukama o potrebu smanjenja proozvodnje energije iz fosilnih goriva. Kineskom tehnologijom je u mjestu Stanari kod Doboja izgrađena i 2016. u pogon puštena potpuno nova termoelektrana koja struju proizvodi isključivo za izvoz.

Proširenje termoelektrana na ugljen pravda se radnim mjestima

Vlasti RS-a planiraju obnovu i proširenje termoelektrane u Gacku, a one u Federaciji BiH gradnju novih termoblokova u Tuzli, pri čemu se tvrtke iz Kine ponovo nameću kao najzainteresiraniji partneri.

Vlasti u oba entiteta tvrde kako je održanje priozvodnje i proširenje teermoelektrana na ugljen nužno zbog razvitka i očuvanja radnih mjesta, no analiza koju je 2018. godine objavio upravo tuzlanski Centar za ekologiju i energiji pokazala je kako su to netočne konstatacije te da to vrijedi za sve države zapadnog Balkana koje također planiraju slične projekte. “Dok predlagatelji navode da će u regiji biti sačuvano 10030 radnih mjesta i otvoreno 17600 novih, vjerojatnije je smanjene broja radnih mjesta za 5170. Razlog tome je činjenica da se i u slučaju kada se otvaraju nova radna mjesta zapravo radi o manjem broju nego što se prvobitno tvrdilo, kao i da ta brojka samo doprinosi nadomještavanju broja radnih mjesta koje je potrebno ukinuti u rudnicima radi postizanja prosječne produktivnosti rada u Europskoj uniji”, stoji u ovoj analizi.

Prema analizi koju je još 2004. godine provela Svjetska banka, broj zaposlenih u industriji ugljena na zapadnom Balkanu apsolutno nema ekonomsku osnovu i morao bi biti smanjen za najmanje 80 posto kako bi postao održiv i isplativ. U slučaju BiH to bi značilo da se s 15 tisuća broj zaposlenih mora smanjiti na svega 3 tisuće, a u Srbiji sa 25 tisuća na 8 tisuća.

U analizi podsjećaju i na to kako kod planiranja tremoelektrana na fosilna goriva okolišni faktor igra ogromnu ulogu zbog jasnih klimatskih promjena. Kako bi se izbjegla klimatska katastofa odnosno kako bi se zadržalo projecirani rast temperature ispod dva stupnja Celzijevih najmanje 80 posto geoloških rezervi ugljena diljem svijeta moralo bi ostati netaknuto. No čak je i prag rasta od dva stupnja Celzijevih neophodno sniziti kako bi se zaštitile zemlje koje su posebno izložene neželjenim utjecajima klimatskih promjena. Stoga je 2015. potpisan Pariški klimatski sporazum kojim se zemlje potpisnice pravno obvezuju da će nastojati porast globalne temperature ograničiti ispod praga od 1,5 stupnja Celzijevih.

Britanska premijerka Theresa May otputovat će u srijedu u Bruxelles na razgovore s dužnosnicima Europske unije u sklopu obnovljenih napora da parlament usvoji njezin sporazum o brexitu.
Na sastancima dužnosnika EU-a i Velike Britanije zadnjih dana nije postignut pomak nakon što je britanski parlament odbacio sporazum o razvodu koji je May postigla s EU-om u studenome. Glavni kamen spoticanja je tzv. ‘backstop’, zaštitni mehanizam kojim se želi izbjeći ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske, članice EU-a, te Sjeverne Irske koja će u okviru Velike Britanije napustiti taj savez. 

“EU neće ponovno otvoriti sporazum o izlasku, mi ne možemo prihvatiti vremensko ograničenje za backstop ili jednostranu odredbu o izlasku”, rekao je Margaritis Schinas, glasnogovornik Europske komisije.

“Daljnji razgovori održat će se ovaj tjedan kako bi se vidjelo je li moguće naći način za postizanje najšire moguće potpore u britanskom parlamentu i poštivanje smjernica koje je dogovorilo Europsko vijeće”, kazao je on na brifingu za novinare.

“Mi slušamo i radimo s britanskom vladom da vidimo kako bismo mogli osigurati uredni izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a 29. ožujka.” Britanski ministar za brexit Stephen Barclay također bi trebao doći u Bruxelles sredinom tjedna na razgovore s europskim pregovaračem za brexit Michelom Barnierom.

Globalna trgovinska razmjena porasla je u prvom tromjesečju najsporijim tempom u devet godina, izvijestila je u utorak Svjetska trgovinska organizacija (WTO), upozoravajući da treba hitno stišati trgovinske napetosti kako bi se spriječilo usporavanje gospodarskih aktivnosti.
WTO-ov indeks izgleda za trgovinu u prvom je kvartalu 2019. pao na 96,3 boda, najnižu razinu od ožujka 2010. godine, signalizirajući nastavak trenda posustajanja s kraja 2018. godine. Vrijednosti indeksa niže od 100 bodova nagovješćuju slabiji rast trgovine u odnosu na trend iz prethodnog razdoblja. „Kontinuirano posustajanje zamaha ukazuje na potrebu hitnog smanjenja trgovinskih napetosti kako bi se izbjeglo usporavanje gospodarskih aktivnosti”, poručuju iz WTO-a.

Među sastavnicama WTO-ova indeksa najviše je oslabio pokazatelj trgovine elektroničkim komponentama, za 12,9 bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izrazito je na godišnjoj razini smanjen i indeks koji prati proizvodnju i trgovinu automobilima, za 10,3 boda, odražavajući probleme u sektoru zbog uvođenja strožih testova emisije štetnih plinova. Smanjene su i izvozne narudžbe, iskazane u padu indeksa na godišnjoj razini za 7,9 bodova, najavljujući daljnje slabljenje trgovine u predstojećem razdoblju. “Istodobno smanjenje više pokazatelja trebalo bi skrenuti pozornost dužnosnika na prijetnju osjetnijeg usporavanja ako se aktualne trgovinske napetosti ne riješe”, ističu u WTO-u.

SAD je prošle godine otvorio trgovinski sukob podizanjem carina na uvoz čelika i aluminija. Uslijedilo je podizanje carina na uvoz iz Kine, na što je Peking uzvratio istom mjerom. Dvije strane trenutno pregovaraju kako bi izbjegle novu krug carina koji bi prema najavi SAD-a trebao stupiti na snagu početkom ožujka.

Europska unija usvojila je u utorak prijedlog o obvezi smanjenja dopuštene emisije ugljičnog dioksida (CO2) iz novih kamiona i autobusa za 30 posto do 2030. godine u odnosu na ovu godinu.

Zacrtano smanjenje sastavni je dio nastojanja Europske unije da ispuni obvezu iz sporazuma o zaštiti klime smanjenjem emisije stakleničkih plinova koji u velikoj mjeri utječu na promjene temperature na Zemlji.

EU dosada nije ograničavao emisije štetnih plinova iz teških gospodarskih vozila, za razliku od SAD-a, Kine, Japana i Kanade. Kamioni pak proizvode gotovo četvrtinu štetnih plinova na području EU-a. “Nove ciljane razine i poticajne mjere pomoći će smanjiti emisiju štetnih plinova, špediterima će smanjiti troškove goriva a svim Europljanima donijeti čišći zrak“, poručio je europski povjerenik nadležan za mjere zaštite klime Migel Arias Canete.

Europski parlament tražio je još ambicioznije smanjenje, za 35 posto, ali su zemlje-članice uspjele progurati ciljeve dogovorene u prosincu. Usporedbe radi, proizvođači automobila moraju smanjiti emisije za 37,5 posto između 2021. i 2030. godine. Blaži ciljevi za teška gospodarska vozila rezultat su činjenice da je štedljiva potrošnja goriva vrlo važna stavka pri nabavi.

U Europskom udruženju proizvođača automobila (ACEA) smatraju zacrtano smanjenje „vrlo zahtjevnim“ zbog nepostojanja infrastrukture za električne i kamione na vodikov pogon. „Ne možemo očekivati od špeditera da odmah počnu kupovati električne kamione ili one s drugim alternativnim pogonskim gorivima ako to za njih nema poslovnog rezona”, upozorio je čelnik ACEA-e Erik Jonnaert.

“Također nije lako napajati vozila strujom na svim glavnim europskim autocestama“, dodao je Jonnaert. Današnji sporazum moraju još službeno potvrditi članice EU-a i EP, iako se to smatra formalnošću.

Osnivač kineskog telekomunikacijskog diva Huaweija uzvratio je američkim nastojanjima da mu kompanija završi na crnoj listi i prkosno ustvrdio da svijet ne može bez Huaweija i njegove “naprednije” tehnologije, javlja BBC u utorak.
“SAD nas ne može slomiti”, rekao je Ren Zhengfei u intervjuu za BBC.

“Svijet nas ne može odbaciti jer smo mi napredniji.”

Ren (74) osudio je uhićenje svoje kćeri, glavne financijske direktorice Huaweija Meng Wanzhou, rekavši da je “politički motivirano”.

Meng je uhićena u prosincu u Kanadi na zahtjev Sjedinjenih Država zbog navodnog kršenja američkih sankcija protiv Irana, a idući je mjesec očekuje ročište na kojem će sud odlučivati o njezinu izručenju. “Mi se tome protivimo”, kazao je Ren. “Ali pustit ćemo sudove da to riješe.”

Osnivač Huaweija, koji inače izbjegava medije, bio je prisiljen javno istupati zadnjih mjeseci budući da se tvrtka našla pod velikim pritiskom zbog navoda o špijunaži i američke kampanje uvjeravanja drugih zemalja da zabrane njegovu tehnologiju.

Australija je prošle godine zbog sigurnosnih pitanja zabranila Huaweijevu opremu u svojoj budućoj 5G mreži Novi Zeland također je zabranio svom najvećem telekom operateru da koristi Huaweijevu tehnologiju za mrežu nove generacije, dok ga je Češka navodno isključila iz svoga 20 milijuna eura vrijednog natječaja za uspostavu poreznog portala.

Američki tužitelji optužuju Huawei za krađu trgovinskih tajni, ustvrdivši da tvrtka nudi nagrade zaposlenicima ako konkurenciji ukradu tehnološke ideje.  Ren odmahuje rukom na pritisak sa zapada. “Ako se svjetla ugase na zapadu, Istok će i dalje sjati”, rekao je. “Amerika ne predstavlja svijet.”

“Čak i ako uvjere još zemalja da nas privremeno ne koriste, mi uvijek možemo smanjiti (tvrtku).”

Američka kampanja mogla bi propasti

Međutim, sve je više znakova da bi mogli propasti američki napori uvjeravanja saveznika da izbjegavaju tehnologiju Huaweija. Britanska obavještajna služba zaključila je da se može upravljati sigurnosnim rizicima koje predstavlja korištenje Huaweijeve 5G opreme, izvijestio je Financial Times u ponedjeljak. “Ako su Britanci uvjereni da mogu spriječiti prijetnje nacionalnoj sigurnosti, onda i druge zemlje mogu svoju javnost i američku administraciju da djeluju razborito kako bi omogućili svojim davateljima telekomunikacijskih usluga korištenje kineskih komponenti”, rekao je neimenovani izvor za novine.

Novi Zeland također razmatra kako svesti na najmanju moguću mjeru sigurnosne rizike koje predstavlja korištenje opreme Huaweija u 5G infrastrukturi umjesto da ju u potpunosti isključi.

Premijerka Jacinda Ardern rekla je u utorak da novozelandski ured za sigurnost o Huaweijevoj sigurnosnoj prijetnji razgovara sa Sparkom, domaćim telekom operaterom kojemu je bilo zabranjeno korištenje opreme kineske tvrtke prošle godine. Dodala je da Huawei “nikada” nije bio isključen iz potencijalnog sudjelovanja u uvođenju 5G mreže u zemlji.

Četiri ministra iz vlade premijerke Therese May zatražili su od nje da prestane koristiti prijetnju o izlasku iz Europske unije bez sporazuma, piše u ponedjeljak list Guardian.
Ministri pravosuđa David Gauke, mirovinskog sustava Amber Rudd, ministar poduzetništva Greg Clark i ministar za Škotsku David Mundell to su zatražili na sastanku u ponedjeljak, uoči očekivanog posjeta Therese May Bruxellesu u srijedu, kaže list. Britanija bi trebala napustiti EU 29. ožujka ove godine, a još je nejasno hoće li se to dogoditi sa sporazumom ili bez njega.

Britanski zastupnici nisu dali potporu sporazumu o razdruživanju koji je May sklopila s EU-om, dok Unija kaže da neće ponovno pregovarati o sporazumu. U tome su u ponedjeljak navečer u Bruxellesu razgovarali britanski predstavnici s glavnim europskih pregovaračem Michelom Barnierom. Nakon Barnierovog sastanka s ministrom za brexit Stephenom Barclayom i glavnim državnim odvjetnikom Geoffreyjem Coxom nije bilo moguće saznati ikakve pojedinosti, piše dpa.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u ponedjeljak da se nitko ne bi usprotivio kad bi Velika Britanija zatražila odgodu izlaska iz bloka, čime je EU poslala jedan od najsnažnijih signala dosad o tome da bi omogućila Londonu odgodu izlaska. Trenutna mrtva točka u pregovorima Londona i Bruxellesa o sporazumu o izlasku iz Europske unije dovela je do raširenih špekulacija o odgodi brexita.

Predsjednik Europske komisije Juncker rekao je da bi Velikoj Britaniji najvjerojatnije bilo odobreno pomicanje krajnjeg roka izlaska kada bi to zatražila. “Odluka o više vremena leži na Ujedinjenoj Kraljevini. Ako se podnese takav zahtjev, nitko se u Europi tome neće suprotstaviti”, rekao je Juncker.

“Ako pitate koliko se dugo izlazak iz EU-a može odgađati, nemam taj vremenski okvir na umu”, rekao je Juncker u intervjuu za njemačke novine Stuttgarter Zeitung koje će se objaviti u utorak u tiskanom izdanju.

Europska unija poručila je malim poduzećima da budu spremna za dugotrajne carinske procedure i veće troškove ako Britanija izađe iz članstva bez dogovora o trgovinskom režimu.

Rizik izlaska Britanije iz EU-a bez dogovora sve je veći, a ako se taj scenarij obistini, EU i Britanija odmah će uvesti kontrole na promet robe, upozorio je u ponedjeljak povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici. “To je ključno da bi se zaštitili naši potrošači i naše unutarnje tržište. Puno će toga ovisiti o sposobnosti kompanija s poslovnim vezama s Britanijom da uhvate korak sa carinskim propisima koji će odmah stupiti na snagu ako ne bude postignut dogovor”, istaknuo je Moscovici u priopćenju.

Kompanije koje posluju s Britanijom moraju se pripremiti za carinske formalnosti i namete i uključiti u planove obavezu pribavljanja izvoznih odnosno uvoznih dozvola i restriktivnije aranžmane o PDV-u ako na snagu stupe propisi Svjetske trgovinske organizacije (WTO), upozoravaju iz Europske komisije. Do brexita je ostalo još 39 dana, a ratifikacija sporazuma EU-a i Britanije o razlazu zapela je u britanskom parlamentu, povećavajući rizik izlaska Britanije iz EU-a bez dogovora koji bi ublažio poremećaje u gospodarstvu.