Europska unija

Indeks menaždera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u lipnju za 15,6 bodova u odnosu na prošli mjesec, na 47,5 bodova, najvišu razinu u četiri mjeseca, izračunali su u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.

Lipanjski skok najveći je otkada je Markit počeo objavljivati izvješća. Prva procjena PMI-ja naznačila je da je pad aktivnosti i u lipnju znatno usporio. Proizvodnja i potražnja još uvijek padaju ali pad više nije strmoglav, konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

Aktivnosti i dalje koči pad novih narudžbi, iako znatno blaži nego u prethodnim mjesecima, bilježe u londonskoj tvrtki. Potražnja se polako oporavlja zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja pandemije a potrošači i kompanije i dalje su na oprezu. Najteže posljedice osjeća sektor turizma i ugostiteljstva i ostale tvrtke koje ne proizvode osnovne potrepštine i ne pružaju temeljne usluge.

Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem Francuska je u lipnju bilježila blagi rast aktivnosti, prvi puta od veljače, zahvaljujući skoku industrijske proizvodnje. U Njemačkoj i ostatku eurozone pad je bio znatno blaži nego u svibnju.

Očekivanja poslovnih čelnika znatno su poboljšana, konstatiraju u londonskoj tvrtki, dodajući da su optimisti u anketi prvi puta u četiri mjeseca brojčano nadmašili pesimiste. Oporavak je ipak i dalje obavijen neizvjesnošću, upozorava glavni ekonomist Markita.

Njemačko gospodarstvo past će ove godine 6,5 posto zbog pandemije koronavirusa a razdoblje pada aktivnosti bit će dulje ako broj novozaraženih ponovo naglo poraste, upozorili su u utorak savjetnici vlade u Berlinu.

To je utjecalo na uporabu naftnih derivata u prijvozu u prvih nekoliko mjeseci ove godine, objavio je prošloga tjedna Eurostat.  Prema preliminarnim podacima Eurostata, središnjeg statističkog ureda Europske unije, isporuke goriva pale su za oko 40 posto u odnosu na stanje od prije pandemije I lock downa.  U Hrvatskoj se prema rezultatima INA-e od prije mjesec dana, također vidi pad prometa naftnih derivata.

Ograničenja u zračnom prometu imala su veliki utjecaj na isporuke kerozina te se potražnja za ovim gorivom koje koriste zrakoplovi na mlazni pogon smanjila za 63 posto u odnosu na ožujak i za čak 75 posto u odnosu na prvi ovogodišnji mjesec.

Valja istaknuti kako je u travnju isporuka benzina pala u gotovo svim članicama EU-a. Najveća smanjenja izražena u postocima u odnosu na ožujak zabilježena su u Luksemburgu , Španjolskoj , Belgiji , Francuskoj i Italiji, stoji između ostaloga u analizi Eurostata

Hrvatska bi u obliku bespovratnih sredstava dobila ekvivalent 15,4 posto svog bruto nacionalnog prihoda, Bugarska 16 posto svog BNP-a, Grčka 13,5 posto svog BNP-a, i to su jedini takvi dvoznamenkasti pokazatelji prema analizi Bruegela. Većina država članica iz središnje i južne Europe dobila bi između 6 i 10 posto svojih BNP-a, a najrazvijenije, zapadne države članice ispod 2 posto svojih BNP-a.

Guntram Wolff, njemački ekonomist i direktor istraživačkog centra Bruegel, za Die Welt je opisao kako bi Hrvatska, prema prijedlogu Komisije, dobila “enormnu pomoć, takvih dimenzija kakve su rijetke čak i kod programa pomoći Međunarodnog monetarnog fonda”. S tom razlikom što MMF dijeli zajmove, a ovdje bi EU prvi put dijelio bespovratna sredstva namaknuta zaduživanjem na razini čitave Unije, ne pojedinačno država članica. I s tom razlikom što pomoć MMF-a dolazi uz “memorandum” prepun uvjeta koje država treba ispuniti, dok Komisija zamišlja novi fond za oporavak bez puno stroge birokracije i nametanja uvjeta štednje, piše Večernji list.

No, prijedlog Komisije još je daleko od izglasavanja, što se pokazalo i nakon prve rasprave na najvišem nivou, između 27 premijera i predsjednika, na videokonferencijskom summitu u petak. Sada, kad su se dojmovi sa zatvorenog sastanka slegli, do javnosti dopiru novi detalji razilaženja država članica, a jedan od njih tiče se upravo računice po kojoj je Hrvatska tako dobro prošla u odnosu na ostale. Nizozemska i još neke države članice, i to ne samo one s bogatog zapada, nego i one iz kluba “prijatelja kohezije” poput Češke, protive se matematičkoj formuli koju je Europska komisija koristila u svom prijedlogu fonda za oporavak od koronakrize. I traže da se koristi drukčija računica.

– Kakve veze s koronakrizom ima stopa nezaposlenosti iz 2015. godine – pitaju se Nizozemci, citirani prema neimenovanom diplomatu u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.

Komisijin prijedlog, naime, temelji se na računici koja kao jedan od kriterija uzima u obzir kretanje stope nezaposlenosti u posljednjih pet godina. Nizozemska i druge zemlje ne žele takav kriterij u računici, nego žele kriterije koji mjere razmjere krize u 2020., odnosno mjere isključivo onu štetu nastalu u krizi zbog koronavirusa. Česi se, kako doznajemo, osjećaju zakinuti jer smatraju da im Komisijin prijedlog šalje poruku da se ne isplate strukturne reforme koje su provodili posljednjih godina s ciljem smanjenja pokazatelja kao što je stopa nezaposlenosti.

– Kriteriji su skrojeni za zemlje koje se nisu ponašale tako odgovorno kao mi, u smislu javnog duga, proračunske discipline i nezaposlenosti – požalio se češki premijer Andrej Babiš. Bruegel je izračunao da bi Komisijin prijedlog za Češku značio pomoć u visini 4,7 posto češkog BNP-a, znatno manje od 9 posto u slučaju Slovačke, i daleko manje od onih 15,4 posto u slučaju Hrvatske.

Za usporedbu, nama susjedne zemlje Slovenija i Mađarska dobile bi pomoć u visini 5,9, odnosno 6,7 posto svojih BNP-a, prema Bruegelovoj analizi Komisijina prijedloga.Skupi li se dovoljno država članica koje žele natjerati Komisiju na novi izračun alokacija po državama iz fonda za oporavak, Hrvatska bi mogla lošije proći nego u prvom i zasad još uvijek jedinom Komisijinu prijedlogu. Zbog toga se Hrvatska snažno bori da prijedlog prođe takav kakav jest.

Sljedeći summit, ovaj put u obliku fizičkog okupljanja u Bruxellesu, ne više videokonferencijskog okupljanja, očekuje se sredinom srpnja. Bude li pritisak država članica koje žele promjenu računice presnažan, jedna od mogućih opcija je ugradnja klauzule o reviziji, koja bi značila da se sve dogovori sada na temelju postojeće računice, ali da se s vremenom uzmu u obzir i novi podaci o gospodarskim kretanjima pa se alokacija po najpogođenijim državama preraspodijeli i korigira naknadno, sukladno tim naknadno pristiglim podacima. Komisija brani izračun: cilj je oporavak, ali i otpornost Neke države članice žele promijeniti matematičku formulu korištenu pri izračunu alokacija iz “Next Generation EU”, Hrvatska se bori da taj izračun ostane kakav jest, ali bori se i Komisija, odnosno njezina predsjednica Ursula von der Leyen.

Ona na pitanja kakve veze ima stopa nezaposlenosti iz 2015. s dubinom krize zbog koronavirusa 2020. odgovara kako novi fond “Next Generation EU” nema cilj samo pomoć državama u oporavku od štete nastale zbog novog koronavirusa, nego ima za cilj i jačanje otpornosti na buduće krize.

– Vidjet ćete da je šteta najvidljivija u zemljama koje nisu pokazale dovoljnu otpornost u svim svojim strukturama i nisu se mogle uhvatiti ukoštac sa šokom koji je proizvela ova kriza. Želimo stvoriti sponu između te dvije stvari: krize s jedne strane, ali i ranjivosti ekonomija s druge strane, odnosno nesposobnosti zemalja da apsorbiraju šok. A ovo drugo se dobro odražava u tom kriteriju kretanja nezaposlenosti u posljednjih pet godina – objasnila je Ursula von der Leyen.

IMD-ova ljestvica konkurentnosti uključuje 255 kriterija od kojih se 163 odnose na statističke indikatore, a 92 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju 2020. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2019. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, pet za svako područje.

Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. – 40. mjesto na ljestvici). Razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja. Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u deset od 20 indeksa, pri čemu je samom začelju (63. mjesto na ljestvici) u tri područja: tržištu rada, poslovnom upravljanju te stavovima i vrijednostima.

S druge strane, u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura) Hrvatska nije na samom začelju (52. – 55. mjesto na ljestvici).

Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike NVK izdvaja vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene i osnovne infrastrukture. “Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila, znači da stagniramo. Ipak, događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u postpandemijskom vremenu, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi”, izjavio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2020. godini navedeni su reforma javne upravu i teritorijalnog ustroja države uz digitalizaciju javne uprave i njenih servisa; jačanje sektora važnih za samodostatnost u pogledu nacionalne sigurnosti, prvenstveno sektore hrane, lijekova i javnog zdravstva; jačanje investicija privatnog sektora kroz fondove rizičnog kapitala, poslovnih anđela i crowdfunding; reforma pravosuđa, te ostvarivanje “Tripe Helix” koncepta suradnje akademskog, poslovnog i vladinog sektora u jačanju inovativnosti i konkurentnosti.

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori hrvatske konkurentnosti izdvojeni su kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, troškovna konkurentnost, pristup financiranju, dok su najlošije ocjenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.

Ovogodišnji rezultati potvrđuju dominantan utjecaj pojedinih faktora na visoko rangiranje zemalja. To se posebno odnosi na međunarodnu trgovinu i ulaganja, zapošljavanje, otvorenost društva, mjere povezane s političkom stabilnosti te socijalnu i rodnu ravnopravnost. Osim toga, faktori učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava, zajedno sa zaštitom okoliša imaju presudnu ulogu u pokretanju trendova konkurentnosti.

Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije od prošle godine zadržale su i Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.)poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.

Time je Madrid otvoreno bacio rukavicu u lice sjevernim članicama čuvenima po nesklonosti davanja veće financijske pomoći južnim članicama. Kako piše Financial Times, španjolski premijer Pedro Sánchez javno je iskazao potporu Calvi?o – koja je i zamjenica predsjednika vlade zadužena za gospodarstvo – za jednu od najvažnijih pozicija u Europskoj uniji.

Podsjetimo, Mario Centeno podnio je prošlog tjedna ostavku na dužnost portugalskog ministra financija, čime odlazi i s dužnosti predsjednika Eurogrupe koju je obnašao od prosinca 2017. godine. Predsjedanje Eurogrupom tradicionalno se povjerava nekom ministru financija. Euroskupina bira svog predsjednika na mandat od 2,5 godine, a na toj dužnosti Centeno je naslijedio Nizozemca Jeroena Dijsselbloema.

Centeno je ostavku objavio prošloga utorka, na dan kada se obvezao da će portugalska vlada donijeti rebalans proračuna za 2020. zbog epidemije koronavirusa koja je nanijela gubitak portugalskim javnim financijama.

Na dužnost predsjednika Euroskupine Centeno je došao kada je dokazao u svojoj vladi socijalista da je moguće pomiriti gospodarski rast i proračunsku disciplinu. Bivši njemački ministar financija Wolfgang Schäuble kazao je jednom za Centena da je “kao Cristiano Ronaldo za Ecofin”, Vijeće ministara gospodarstva i financija Europske unije. Analitičari smatraju kako je izbor novog čelnika (ili čelnice) Euroskupine došao u iznimno značajnom trenutku dok članice Europske unije pregovaraju o detaljima golemog paketa pomoći u oporavku od koronakrize.

Kao što se već ranije pisalo, Španjolska se nada da će biti jedna od najvećih korisnica tog paketa s obzirom na žrtvu koju je podnijela tijekom pandemije. Osim u ljudskim životima – do ponedjeljka broj umrlih dosegao je 27.136 osoba – Španjolska je podnijela i veliku ekonomsku žrtvu. Središnja banka upozorila je prošloga tjedna da bi se tamošnje gospodarstvo ove godine moglo smanjiti i za 15 posto. “Vlada Španjolske bit će logično vrlo zainteresirana za tu vrstu odgovornosti”, izjavio je premijer Sánchez na pitanje o šansama Nadije Calvi?o za vođenje Euroskupine.

Dodao je kako bi eventualni izbor potpredsjednice za gospodarstvo bilo veliko priznanje njezinom radu, a i vrlo dobra vijest za Španjolsku. Na to se nadovezao ministar socijalne skrbi Jose Luis Escriva izjavivši prošlog tjedna javnoj televiziji TVE da je “predsjedanje Euroskupinom vrlo relevantno”.

Valja istaknuti kako Španjolska već duže vrijeme priželjkuje “svog čovjeka” na čelu Euroskupine, a dosadašnja karijera Nadije Calvi?o s pravom joj daje status favoritkinje. Ta je ekonomistica bila i europska povjerenica za proračun od 2014. do 2018. godine. Međutim, iako je podržava premijer, Calvi?o još nije javno objavila svoju kandidaturu za čelnicu Euroskupine. Tek je prošlog tjedna izjavila da će premijer odlučiti treba li se natjecati, “uzimajući u obzir javni interes”.

Od ostalih kandidata s kojima bi španjolska dužnosnica mogla “uskrstiti koplja” tu su Pierre Gramegna i Paschal Donohoe, ministri financija Luksemburga i Irske. Ako Calvi?o bude izabrana, bit će prva žena na toj poziciji u povijesti Euroskupine.

Europski diplomati ističu kako pred Calvi?o nije nimalo lagan zadatak osvajanja pozicije predsjedavajućeg Euroskupine. Ona djeluje polarizirajuće na dio članica, a diplomatski izvori FT-a naglašavaju da će morati osvojiti simpatije kolega na sjeveru i istoku eurozone. Sánchezova socijalistička vlada – a unutar nje posebice Nadia Calvi?o – zalagali su se da najviše pogođene države Europske unije dobiju manje kredita, a više bespovratne pomoći.

Dio takvih ideja ugrađen je u prijedlog Europske komisije o paketu za oporavak vrijednom 750 milijardi eura, o kojem će se raspravljati na ovotjednom sastanku europskih čelnika. Debata o fondu za oporavak sada je oštro podijeljena između “sjevernog” i “južnog” tabora.

Međutim, valja naglasiti kako Njemačka poduprire ideju bespovratnih sredstava, a ministar financija Olaf Scholz saveznik je Nadije Calvino. Jedan europski diplomat otkriva kako nije nemoguće da će sjeverne članice pokušati oformiti savez pod egidom “bilo tko, samo ne Calvino”. U tom bi se slučaju ujedinili oko njezina rivala, neovisno da li će se raditi o Gramegni ili Donohoeu.

U diplomatskim se krugovima ističe i kako šanse španjolske ministrice gospodarstva umanjuje i činjenica da Španjolska trenutno drži dvije bitne pozicije u europskoj hijerarhiji. Naime, Josep Borrel, ministar vanjskih poslova u prethodnoj Sánchezovoj vladi na dužnosti je visokog predstavnika Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Osim toga, Luis de Guindos, ministar gospodarstva u bivšoj vladi desnog centra potpredsjednik je Europske središnje banke.

Ne treba zanemariti i da Madrid želi kandidirati ministricu vanjskih poslova Aranchu Gonzalez Laya za predsjednicu Svjetske trgovinske organizacije, pa će morati odlučiti na koju će poziciju usmjeriti lobiranje.

Tko će sve natjecati za novog šefa Euroskupine postat će jasno 25. lipnja, kada istječe rok za slanje kandidatura. Tajno glasovanje o kandidatima očekuje se na sastanku ministara financija eurozone zakazanog za idući mjesec, točnije 9. srpnja. Za osvajanje 2,5 godišnjeg mandata potrebno je osvojiti većinu od 19 glasova, donosi Poslovni dnevnik.

Politički gledano, video-konferencija između Borisa Johnsona i vrha Europske unije je bila jedna velika nula. Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel nemaju uopće ovlasti za pregovore s Britancima niti im smiju nuditi neke “dealove”. S druge strane ni Boris Johnson nije imao nikakvu ponudu u džepu. On i dalje vjeruje da mora povećati pritisak kako bi EU natjerao na ustupke. Jedinstvo između Londona i Bruxellesa se trenutno sastoji samo u činjenici da obje strane uopće žele dalje razgovarati.

Nakon razgovora s predstavnicima EU-a Johnson je u Londonu rekao kako je razgovorima potrebno malo više dinamike ako ih se želi okončati. Govori se o potrebi “novog zaleta” i “nove dinamike”. No otkuda bi ovaj novi zalet trebao doći, to trenutno ne zna nitko. Johnson ipak kaže: “Mislim da ipak nismo do te mjere udaljeni od cilja.”

No odmah nakon toga je izlistao želje Londona: Sud Europske unije u budućim gospodarskim odnosima Velike Britanije i EU ne bi trebao igrati nikakvu ulogu; nikakva pravila za Otočane i povrh svega “veličanstveni sporazum o ribarenju”. Ova lista Johnsonovih želja međutim pokazuje da se obje strane nalaze tamo gdje su se nalazile na proljeće kada su počeli novi dogovori oko zajedničke budućnosti: naime, na početku. Jer točno po tim pitanjima do sada nije bilo dogovora. Europska unija želi da se Velika Britanija i dalje pridržava pravila kada su u pitanju prava radnika, zaštita okoliša i potrošača. Nitko ne želi da Britanci niskim cijenama, kao posljedica ukidanje svih pravila, poremete zajedničko tržište. To je uvjet za pristup istom tom tržištu i Bruxelles se po tom pitanu neće mnogo pomicati.

Kad je ribarenje u pitanju, glavni pregovarač s EU strane Michel Barnier je već svojim izjavama dao naslutiti da je tu došlo do kakvog-takvog kompromisa. Kad je pravna nadležnost u pitanju tu je sve otvoreno a što se tiče trgovinskih odnosa, teško je vjerovati da će Britanci tu dobiti nešto više nego što je to uobičajeno u ugovorima s tzv. trećim zemljama.

Kao malu gestu dobre volje, London je Bruxellesu dozvolio pristup datotekama policijskih službi. Britanci još uvijek vjeruju da će i u budućnosti biti dio istog sigurnosnog prostora. No to je samo jedno od spornih pitanja koje još treba riješiti. Od Brexita je prošlo pet mjeseci a da se apsolutno ništa nije pomaklo s mjesta.Predsjednica Europske komisije Von der Leyen je sada saznala da Johnson neće tražiti produljenje prijelaznog razdoblja koje ističe krajem godine. Dakle za ugovor o budućim odnosima Londonu i Bruxellesu je ostalo još malo više od pola godine.

Britanski premijer zato sad pokušava povećati pritisak i govori o tome da bi ugovor trebao biti gotov do kraja srpnja. Još do prije par dana u Downing Streetu se govorilo o kolovozu. “Ne vidim zašto to ne bi funkcioniralo”, rekao je britanski premijer. No to je utopija jer bi to značilo da jedna strana bez ikakvih prigovora mora prihvatiti prijedloge druge. A to se sigurno neće dogoditi.

Barnier je prošlog tjedna objavio “vozni red” pregovora koji bi se od kraja ovog mjeseca trebali intenzivirati i trajati do kolovoza. No činjenica je da nikad do sada nije u tako kratkom vremenu igdje bio sklopljen neki trgovinski ugovor, pogotovo ne ovako kompliciran poput ovog između EU-a i Velike Britanije. Tim više što pregovarači zbog jedinstvenosti tematike ne mogu posezati za oglednim primjerima i rješenjima. Sada je dogovoreno da se barem postigne dogovor oko temeljnih pitanja. To je priopćeno nakon sastanka u ponedjeljak. No i taj minimalni konsenzus će biti moguć samo ako obje strane popuste u dobroj mjeri.

Skepsu širi predsjednik EU vijeća Michel. On je nakon razgovora s Johnsonom obavijestio irskog premijera Lea Varadkara i pritom rekao kako Bruxelles nikad neće pristati na dogovor koji šteti interesima Unije ciljajući pritom na obveze koje su Britanci preuzeli a koji se tiču granice sa Sjevernom Irskom. No ni po tom pitanju još ništa nije dogovoreno.

Poruka Michela: EU pod svaku cijenu želi sporazum ali nije spreman na “mačku u vreći”. Europski parlament je tu nedavno još jednom pokazao beskompromisnost kada je u pitanju zajedničko tržište i njegova nepovredivost. Integritet zajedničkog tržišta je i svetinja koju su spremni braniti i njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Jedno je sigurno: ni Berlin niti Pariz nisu spremni Britancima dati ono što žele a to je pristup EU tržištu bez uvjeta i prije svega, bez troškova, piše DW

Prijelazno sedmogodišnje razdoblje u kojem je strancima bila ograničena kupnja poljoprivrednog zemljišta i koje je utvrđeno Ugovorom o pristupanju, vrijedi do 1. srpnja 2020.

Hrvatska je prije isteka tog roka podnijela zahtjev Europskoj komisiji (EK) za produljenje ograničenja, piše Glas Slavonije. “Očekujemo objavu odluke Europske komisije uskoro. Hrvatska se potrudila argumentirano obrazložiti i podacima potkrijepiti svoj zahtjev, pri čemu zahvaljujemo na suradnji i Državnom zavodu za statistiku, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu uprave, Hrvatskom centru za razminiranje, Državnoj geodetskoj upravi te nadležnoj upravi Europske komisije. Vjerujemo u pozitivnu odluku, no moramo pričekati”, odgovorili su na upit je li ta informacija točna, iz Ministarstva poljoprivrede.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže: “Ako je ova informacija točna, pozdravljamo ovaj uspjeh Hrvatske kojemu smo i mi u HPK-u pridonijeli snažnim zalaganje za moratorij te vjerujemo da sada imamo dovoljno vremena da do ovog roka napravimo učinkoviti i pravedni Zakon o poljoprivrednom zemljištu kako bi domaći poljoprivrednih proizvođači do tog roka dobili površine državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Hrvatska poljoprivredna komora kroz svoje je odbore jasno posljednjih godina upozoravala i dala svoj prijedlog da se zatraži produženje moratorija na tri godine.

Skloni smo i razmišljanju te otvorenoj i transparentnoj javnoj raspravi da se poljoprivredno zemljište čak i proda domaćim poljoprivrednicima koji su nositelji poljoprivredne proizvodnje, kako bi se zadržala opstojnost poljoprivrede i ruralnih krajeva Republike Hrvatske. Hrvatskoj je potreban snažan i transparentan Zakon o poljoprivrednom zemljištu, jer su svi dosadašnji, a bilo ih je od osamostaljenja čak 18, pokazali da nismo provodili dobru zemljišnu politiku. S obzirom na sve globalne promjene i goleme zahtjeve koji se stavljaju pred poljoprivrednike Europske unije, vjerujemo da će se napraviti konačno konsenzus i do ovog roka provesti zemljišna reforma koja će ići u korist domaće poljoprivrede i očuvanja hrvatskih ruralnih prostora te zadržavanja ljudi u ruralnim sredinama”.

Prema pisanju poljoprivrednog portala Agrobiz.hr, koji se poziva na izvore bliske Europskoj komisiji i Ministarstvu poljoprivrede, prijevod odluke o produljenju moratorija završen je krajem prošloga tjedna, a u njemu, navodno, stoji kako se Republici Hrvatskoj produljuje moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima do 30. lipnja 2023. godine.

“Na temelju Sporazuma o pridruživanju iz 2011. godine, Republika Hrvatska je kao jednu od prijelaznih mjera dogovorila sedmogodišnji moratorij na prodaju državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima. Prijelaznim se mjerama željelo ublažiti mogući nepovoljan učinak iznenadnog otvaranja tržišta državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj zbog velikih razlika u cijenama zemljišta i kupovnoj moći poljoprivrednika u odnosu na skupinu EU-15 te zbog činjenice da je tržište poljoprivrednog zemljišta još pod utjecajem institucijskih čimbenika zbog kojih je otežano korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao što su nedovršena privatizacija i povrat zemlje, nesigurno vlasništvo, neuređene zemljišne knjige i katastar. Hrvatska je, osim toga, naglasila da je zbog Domovinskog rata (1991. – 1995.) veliki postotak poljoprivrednog zemljišta neiskoristiv zbog mina i provođenja aktivnosti razminiranja.

Hrvatskoj je odobreno sedmogodišnje prijelazno razdoblje predviđeno u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske EU-u iz 2011., koje istječe u srpnju 2020. godine. Kako je u pristupnim dokumentima ostavljena mogućnost produljenja tog roka za još tri godine, iz Ministarstva poljoprivrede to su zatražili prije isteka prvog roka, obrazlažući kako i dalje stoje razlozi zbog kojih je moratorij i uveden”, navode s Agrobiza.

Komisija je u srijedu objavila Izvješće o konvergenciji za 2020. u kojem iznosi svoju ocjenu napretka koji su države članice izvan europodručja ostvarile prema uvođenju eura. Izvješćem je obuhvaćeno sedam država članica izvan europodručja koje su se pravno obvezale uvesti euro, a to su Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.

Sve zemlje članice imaju obvezu uvesti euro, osim Danske koja ima trajno izuzeće iz te obveze. Komisija objavljuje konvergencijsko izvješće svake dvije godine, neovisno o eventualnim tekućim postupcima pridruživanja europodručju.

Uz ocjenu formalnih uvjeta za pristupanje europodručju u izvješću se zaključuje da nacionalno zakonodavstvo svih predmetnih država članica, osim Hrvatske, nije u potpunosti u skladu s pravilima ekonomske i monetarne unije. Za ulazak u eurozonu potrebno je ispuniti konvergencijske kriterije, tzv. “kriterije iz Maastrichta”.

Oni uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).

Nijedna država članica ne ispunjava kriterij deviznog tečaja jer nijedna od njih ne sudjeluje u tečajnom mehanizmu (ERM II). Prije uvođenja eura potrebne su najmanje dvije godine sudjelovanja u tom mehanizmu, bez ozbiljnijih napetosti.Hrvatska i Švedska ispunjavaju sve kriterije ekonomske konvergencije, a jedino Hrvatska ima u potpunosti usklađeno zakonodavstvo s pravilima ekonomske i monetarne unije.

Premijer Andrej Plenković uputio je u utorak pismo čelnicima država članica i Europskoj komisiji u kojem je rekao da je Hrvatska i prije predviđenog roka ispunila sve mjere i obveze iz akcijskog plana te istaknuo kako je cilj ulazak u ERM II i Bankovnu uniju već u srpnju ove godine.

Hrvatska je početkom srpnja prošle godine dobila službenu potvrdu eurogrupe o prihvaćanju pisma namjere za ulazak u ERM II i Bankovnu uniju te pripadajućeg akcijskog plana s reformskim mjerama.

Akcijski plan s preuzetim obvezama se mora u potpunosti ispuniti kako bi Hrvatska bila u mogućnosti ući u ERM II – mehanizam nadzora koji prethodi uvođenju eura kao službene valute. Osim Hrvatske i Bugarska je izrazila namjeru ulaska u ERM II. “Iz današnjeg izvješća o konvergenciji vidljivo je da su neke zemlje postigle ohrabrujući napredak, ali im na putu prema europodručju još predstoji nekoliko ključnih etapa. Komisija je, kao i uvijek, spremna pružiti potporu tim državama članicama. Jedan je od važnih koraka na tom putu pridruživanje mehanizmu ERM II, za koje se Hrvatska i Bugarska trenutačno pripremaju. Pozdravljamo napore koje u tom kontekstu obje zemlje poduzimaju”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se u N1 Studiju uživo na protekli mandat HDZ-ove Vlade kao i na očekivanja i procjene za iduću godinu.

“Hrvatska je proteklih tjedana puno radila po pitanju financiranja na domaćem tržištu kapitala, najavili smo i izlazak na međunarodno tržište kapitala. Bilo je važno da smo napravili ovo što smo postigli, Fitch je potvrdio kreditni rejting, to je jako dobra vijest”, rekao je ministar Zdravko Marić i dodao:

“Unatoč svim okolnostima Hrvatska ima kontrolu na gospodarstvom i javnim financijama. Često smo isticali problematiku i važnost kreditnog rejtinga, kako nas drugi gledaju, na to smo stavili fokus, cilj nam je bio vratiti rejting u investicijsku zonu, a vratili smo ga već sredinom mandata. I sad, kad smo bili izloženi koronavirusu, rejting je pod pritiskom zbog toga, ali ipak je potvrđen kreditni rejting.”

Komentirajući kritike oporbe zbog rupa u proračunu, Marić je rekao da je prezentirao “točno koliko im treba ove godine da pokriju tu rupu”. n”Suočeni smo s povećanim rashodima, šest i pol do sedam milijardi kuna koje nismo planirali (zaštitna oprema i slično, potpore za gospodarstvo). Za taj iznos smo trebali naći uštede, htjeli smo se odgovorno ponašati prema novcu zbog neizvjenosti. Ove godine ne možemo očekivati priljev deviza kao dosad, to ide uglavnom od turizma”, istaknuo je Marić i dodao:

“Ključno je bilo osigurati likvidnost, upregnuti što je moguće više napora i novac usmjeriti za očuvanje radnih mjesta. Svako radno mjesto je važno, ali kad uspoređujete Hrvatsku s drugim zemljama i s prijašnjom krizom… Da ove mjere nisu bile adekvatne, možda bismo imali preko sto tisuća nezaposlenih.”

Napomenuo je da će javnost biti obaviještena o svim promjenama ili problemima u sektoru financija. Rekao je da nitko ne može znati hoće li se virus vratiti, no zato treba biti spreman na rizike. Ipak, ovogodišnji pad se u idućoj godini neće u potpunosti neutralizirati, priznaje, dodajući da je tako nešto nerealno očekivati. “U ovom mandatu praktički sve je ispunjeno ili velika većina toga, od zadnje kampanje. Ovaj program u mnogo čemu treba gledati dječje doplatke i roditeljske naknade, to smo još u ovom mandatu otvorili suočeni s demografskim izazovima, a najavljujemo da ćemo krenuti prema potpunom delimitiranju rodiljnih naknada”, rekao je komentirajući HDZ-ov program za predstojeće izbore.

“Preuzeli smo mandat u trenutku kad je javni dug bio na razini od oko 76%. Nisu bile idealne okolnosti. Nije proračun samom sebi svrha, on mora ispuniti prioritete – socijalna sigurnost, poticanje gospodarskog rasta, mirovinski sustav, javne investicije”, dodao je.

Smatra da je Vlada već napravila dosta na fiskalnoj decentralizaciji, no predstoji im funkcionalno spajanje općina, što stoji i u programu. Smatra da svatko u javnom sektoru treba biti ocjenjivan, a funkcionalnim spajanjem se postiže racionalizacija koja je pak korak prema podizanju kvalitete.

Komentirajući svog “rivala” u 5. izbornoj jedinici, vukovarskog gradonačelnika Ivana Penavu, koji na izbore izlazi na listi Domovinskog pokreta, Marić je rekao: “Mislim da se u 5. izbornoj jedinici sama po sebi nameću gospodarska pitanja. U prijašnjoj kampanji smo govorili da se revitalizira život u Slavoniji, počeli smo s projektom Slavonija-Baranja-Srijem, treba kontinuirano raditi. Često sam s Ivanom Penavom razgovarao o Vukovaru i mislim da nitko u Hrvatskoj nije ravnodušan. Ne smijemo zanemarivati određene probleme, tu su i druge regije u Hrvatskoj.”

– Sve mjere i obveze u potpunosti su ispunjene početkom svibnja, i prije predviđenoga roka, a dodatna potvrda Hrvatske spremnosti za ulazak u ERM II i Bankovnu uniju uslijedila je nakon prošlotjedne potvrde Europske središnje banke da je temeljem sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka, ustanovljeno da ni u jednoj nema kapitalnih nedostataka – ističe se u priopćenju Vlade.

Hrvatska je početkom srpnja prošle godine dobila službenu potvrdu Eurogrupe o prihvaćanju pisma namjere za ulazak u ERM II i Bankovnu uniju te pripadajućeg akcijskog plana s reformskim mjerama. Akcijski plan s preuzetim obvezama se morao u potpunosti ispuniti kako bi Hrvatska bila u mogućnosti ući u ERM II – mehanizam nadzora koji prethodi uvođenju eura kao službene valute.

– Da je Hrvatska preuzetu obveze provodila predano i sukladno planiranoj dinamici, prepoznale su i međunarodne financijske institucije, uključujući agencije za dodjelu kreditnog rejtinga. To je bio i jedan od glavnih razloga zbog kojeg su agencije Fitch (u travnju i lipnju) te S&P; (u svibnju) zadržali Hrvatski kreditni rejting na investicijskoj razini, unatoč utjecaju pandemije koronavirusa i očekivanog jakog gospodarskog pada – podsjećaju iz Vlade.

S obzirom na to da je pozitivna ocjena našeg zahtjeva za ulazak u ERM II i Bankovnu uniju od iznimne gospodarske, financijske i političke važnosti za zemlju, predsjednik Vlade Plenković uputio je pismo predsjednicima Vlada država europodručja, predsjednici Europske komisije, predsjedniku Europskog vijeća te predsjednici Europske središnje banke, “u kojemu je naglašeno da je cilj Hrvatske ulazak u ERM II i Bankovnu uniju već u srpnju 2020.”, ističe se u priopćenju.

– Od svih država EU izvan europodručja Hrvatska je najmanja po broju stanovnika ali i najeuriziranija. Analiza ekonomskih koristi i troškova uvođenja eura pokazala je da je Hrvatskoj u interesu započeti proces uvođenja eura bez odgode te da će koristi od uvođenja eura biti značajne i trajne. Zato smo u proces ulaska u europodručje ušli strateški i osmišljeno, što potvrđuje izrada ‘Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj’ još u listopadu 2017., koju je Vlada usvojila u svibnju 2018. – zaključuje se u priopćenju Vlade o pismu premijera za potporu ulasku Hrvatske u ERM II i Bankovnu uniju.

Eurostat je time ublažio procjenu od sredine svibnja prema kojoj je gospodarstvo EU-a u prva tri ovogodišnja mjeseca palo 3,3 posto. Na razini eurozone, BDP je u prvom tromjesečju smanjen za revidiranih 3,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Prema procjeni iz svibnja, pad je iznosio 3,8 posto. Riječ je o najvećem padu u oba područja od početka vremenskog niza 1995. godine, navodi se u izvješću.

U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP je u EU i eurozoni porastao za po 0,1 posto, pokazuje najnovije izvješće. U Hrvatskoj je, prema provizornom podatku, BDP u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca smanjen za 1,2 posto. U četvrtom kvartalu 2019. prema provizornom je podatku BDP porastao za 0,4 posto.

Na godišnjoj razini BDP je na razini 27-članog bloka u prvom kvartalu 2020. pao 2,6 posto, u skladu s procjenom iz svibnja. U četvrtom tromjesečju 2019. porastao je 1,2 posto. Za 0,1 postotni bod snižena je procjena pada BDP-a eurozone, na 3,1 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP eurozone porastao je jedan posto. Riječ je o najvećem padu BDP-a na godišnjoj razini u oba područja od 3. kvartala 2009. godine, navodi se u Eurostatovu izvješću.

U Hrvatskoj je prema provizornom podatku BDP u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao za 0,3 posto. U četvrtom kvartalu 2019. prema provizornom podatku uvećan je za 2,7 posto.

Među zemljama Europske unije čijim je podacima Eurostat raspolagao rast aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježile su samo Irska, od 1,2 posto, Bugarska i Rumunjska, s rastom od 0,3 posto, te Švedska, s rastom od 0,1 posto. Najviše je na tromjesečnoj razini pao BDP Francuske i Italije, za po 5,3 posto. Slijede Španjolska i Slovačka s padom za 5,2 posto.

Podaci nisu bili dostupni samo za Luksemburg. Na godišnjoj razini najveći je pad BDP-a prema podacima kojima je Eurostat raspolagao bilježila Italija, od 5,4 posto, te Francuska, za pet posto. Najveći rast BDP-a na godišnjoj razini imala je Irska, od 4,5 posto.

Broj zaposlenih u EU27 u prvom je tromjesečju 2020. na kvartalnoj razini skliznuo za revidiranih 0,1 posto, procjenjuju u Eurostatu. To je njegov prvi pad od prvog kvartala 2013. godine, navodi Eurostat. U posljednja je tri mjeseca 2019. zaposlenost u EU porasla 0,2 posto. U eurozoni je broj zaposlenih smanjen za 0,2 posto, u skladu s procjenom sredinom svibnja. U četvrtom tromjesečju uvećan je za 0,3 posto.

To je najveći pad broja zaposlenih u eurozoni od drugog kvartala 2013., navodi se u izvješću. Na godišnjoj je razini broj zaposlenih porastao u oba područja za revidiranih 0,4 posto. U posljednjem tromjesečju 2019. zaposlenost je u EU porasla jedan a u eurozoni 1,1 posto, pokazuju izračuni Eurostata, a prenosi N1.