Europska unija

Francuski sttistički zavod
Kina je u prva tri tromjesečja bila najveći trgovinski partner Europske unije, pretekavši Sjedinjene Države, što je posljedica epidemije covida-19 i naglog skoka kineske gospodarske aktivnosti.

U prvih devet mjeseci 2020., razmjena EU-a i Kine dosegla je tako 425,5 milijarda eura a razmjena EU-a i SAD-a iznosila je u istom razdoblju 412,5 milijarda eura, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. U istom razdoblju 2019. razmjena EU-a s Kinom bila 413,4 milijarde, odnosno s SAD-om 461 milijardu. “Ovaj rezultat je posljedica rasta uvoza (+4,5 posto) a izvoz (u Kinu) je nepromijenjen”, istaknuo je Eurostat, dodajući da je “u istom razdoblju trgovina s SAD-om zabilježila znatan pad uvoza (-11,4 posto) i izvoza (-10,0 posto).

Ukupni deficit EU-a u trgovinskoj bilanci s Kinom popeo se na 135,9 milijarda eura u prvih devet mjeseci 2020., a u istom razdoblju 2019. bio je 123,9 milijarda.  Premda je EU još od 2004. glavni trgovinski partner Kine – tada je pretekao Japan – ovo je prvi put da vrijedi i obrnuto, da je Kina skinula s trona SAD u odnosu na Europu, istaknuo je u srijedu francuski statistički zavod (INSEE) u konjunkturnom izvješću.

Njemačka vlada zabranila je kineskom proizvođaču vojne opreme kupnju tvrtke specijalizirane za mobilne mreže nove generacije 5G i satelitsku tehnologiju, pokazuje službeni dokument.

Unatoč epidemiji covida-19 i veoma snažnoj gospodarskoj krizi u prvom tromjesečju, kinesko gospodarstvo je ponovo u usponu a potrošnja je u listopadu čak premašila lanjsku razinu, navodi INSEE. Samo u trećem tromjesečju domaća potražnja je potaknula uvoz europskih proizvoda u Kinu, “napose u automobilskom i u sektoru luksuznih proizvoda, ali i telekomunikacija u očekivanju američkih sankcija Huaweiju”, dodaje francuski zavod.

I izvoz iz Kine u Europu je porastao u ljeto i početkom jeseni zbog velike potražnje medicinske opreme i elektroničkih proizvoda. Tako je Svjetska zdravstvena organizacija u listopadu istaknula da je samo Kina izvezla gotovo 44 posto osobne zaštitne opreme kojom se trgovalo u svijetu u prvih šest mjeseci 2020.

Analiza
Nova analiza Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, politika i mjera u šest zemalja srednje i istočne Europe otkriva da rastući problem energetskog siromaštva i dalje nije adekvatno pokriven ključnim dokumentima u području klimatskih i energetskih javnih politika. Izvještaj, koji su pripremile nevladine organizacije i istraživači iz cijele Europe, otkriva da Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija nisu uspjele pružiti jasnu definiciju energetskog siromaštva u svojim nacionalnim planovima, što je minimum koji zahtijeva EU.

Europska komisija je prepoznala energetsko siromaštvo kao jedan od tri ključna prioriteta u strateškom okviru za obnovu zgrada, stvaranja novih zelenih mjesta i podizanje kvalitete života, čiji su sastavni dio i Smjernice o energetskom siromaštvu. A sve kako bi potaknula države članice na povećanje aktivnosti u području borbe protiv energetskog siromaštva. Sukladno odredbama postojećeg pravnog okvira Europske unije države članice moraju u okviru svojih Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) i dugoročnih strategija razvoja (NLTS) utvrditi definicije i pokazatelje, rokove i mjere za smanjenje energetskog siromaštva [1].

Ovo izvješće pokazuje da alati, politike i mjere, ni u jednom analiziranom Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, ne uspijevaju riješiti temeljne uzroke energetskog siromaštva u Europi. Uz to, ni jedna od zemalja obuhvaćenih izvještajem, osim Češke, nije usvojila svoje konačne dugoročnu strategiju razvoja. Pri tom je ključno naglasiti da ni češka strategija dugoročnog razvoja ne uključuje pregled mjera za suzbijanje energetskog siromaštva koje ozbiljno pogađa regije koje najviše ovise o ugljenu.

Energetsko siromaštvo je kontinuirani problem svih šest zemalja. Procjenjuje se da u Sloveniji oko 22,7% građana živi u neadekvatnim – vlažnim i loše izoliranim domovima. U 2017. godini u Hrvatskoj 17,5% građana zbog financijskih poteškoća nije bilo u mogućnosti na vrijeme platiti račune za komunalne usluge. Za usporedbu prosjek EU iznosi 6,6%.

Izvješće poziva države članice da hitno počnu raditi na suzbijanju problema energetskog siromaštva i podizanju kvalitete života svojih građana s obzirom da globalna zdravstvena pandemija prisiljava milijune građana da više borave u svojim domovima koji nisu prikladni za kvalitetan život.

Cilj preporuka u okviru Izvješća je potaknuti Europsku komisiju da osigura financijska sredstva za obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, te da predloži mjere kojima će se najmanje utrostručiti trenutna stopa obnove. Pritom je istovremeno potrebno prilagoditi zakonodavne okvire država članica te uključiti jasne definicije i kriterije za energetsko siromaštvo a kako bi se što je prije moguće pomoglo najugroženijim građanima pogođenim energetskim siromaštvom, stoji u analizi

Markite
Aktivnosti u gospodarstvu eurozone potonule su u studenome, odražavajući teške posljedice mjera suzbijanja drugog vala zaraze covidom 19 u uslužnom sektoru, ali poslovne čelnike ohrabruju vijesti o cjepivu, izvijestio je u četvrtak Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u studenome za 5,7 bodova u odnosu na listopad i iznosio je 45,3 boda, pokazuju konačni izračunu londonske tvrtke za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.

Vrijednosti više od 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti, a one niže njihov pad. Ograničenja mobilnosti i društvenih kontakata nužno su dovela do smanjenog obujma novih poslova, najvećeg od svibnja, posebno u sektorima ugostiteljstva i turizma, napominju u Markitu. Pad aktivnosti u gospodarstvu u cjelini ipak je manji nego proljetos, u prvom valu pandemije i mjera zatvaranja-

Motor rasta proizvodnog sektora bila je Njemačka, jedina zemlja obuhvaćena istraživanjem koja je u studenome bilježila rast i na razini gospodarstva u cjelini. Poslovni su čelnici ipak zamjetno optimističniji u prognozama za idućih 12 mjeseci zahvaljujući vijestima o potencijalnim cjepivima protiv covida 19.

Komentar Ognena Zalteva
Početkom 2020. godine „nova“ Europska komisija je započela sa svojim radom pod vodstvom predsjednice Ursule von der Leyen i, u skladu s političkim smjernicama, fokus je stavila na Zeleni plan i digitalnu tranziciju.

Nitko nije mogao ni slutiti što će uslijediti. Svijet je ostao zatečen pandemijom bolesti Covid-19 koja je iznimno brzo postala najveći globalni izazov i preokrenula prioritete. O novom se virusu malo znalo, pa je u prvom mahu vladalo nesnalaženje.

 No, ubrzo je svima postalo jasno kako je koordinacija na razini Europske unije od nasušne potrebe, da bi se ova složena kriza prebrodila. Odgovor Europske unije i zajedničko djelovanje država članica bio je brz, s fokusom na spašavanje života i ekonomsku stabilnost. Komisija je prilagodila tekući europski proračun za razdoblje 2014.-2020., i niz pravila kako bi pomogla državama članicama da ublaže posljedice krize na gospodarstvo i zdravstvene sustave. Već krajem svibnja, predstavila je i izmijenjeni i pojačani proračun za sljedeće financijsko razdoblje 2021.-2027., uključujući i jedinstveni instrument Sljedeće generacije EU-a. Riječ je o nemalom iznosu od 1,8 bilijuna eura koji ima za cilj ne samo pomoći Europskoj uniji da se suoči s ovom krizom, već da iz nje izađe snažnija i otpornija, tako da se okrene prema novim razvojnim strategijama. Mehanizam za oporavak i otpornost, glavni pokretač instrumenta Sljedeće generacije EU-a osigurat će čak 672,5 milijardi eura za zajmove i bespovratna sredstva za financijsku potporu u presudnim prvim godinama oporavka. Konkretno, u okviru Mehanizma državama članicama dodijelit će se bespovratna sredstva od 312,5 milijardi eura, a preostalih 360 milijardi eura bit će na raspolaganju za zajmove.

Provedba tih sredstava bit će na osnovu nacionalnih planova za oporavak i otpornost, strateški dokument koji će se temeljiti na preporukama Europske komisije državama članicama dobivenih u sklopu Europskog semestra i prioritetima koje je Europska komisija predstavila za sljedeće razdoblje, a to su u prvom redu Zeleni plan i Digitalna tranzicija. Države članice, pa tako i Hrvatska, trenutno pripremaju svoje Nacionalne planove za oporavak i otpornost, a prvi nacrti očekuju se do kraja godine. Planovi bi trebali biti potvrđeni najkasnije do kraja travnja kako bi provedba mogla krenuti čim prije i prva sredstva mogla biti isplaćena. U kontekstu Europe koja nastoji postići klimatsku neutralnost do 2050. i znatno povećati svoje ambicije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030., države bi članice trebale dati prednost provedbi reformi i ulaganja za potporu klimatskoj tranziciji. Primjerice, ubrzati razvoj i upotrebu obnovljivih izvora energije, poboljšati energetsku i resursnu učinkovitost javnih i privatnih zgrada te ubrzati upotrebu održivih, pristupačnih i pametnih prijevoznih sredstava. Slično je i s digitalnom tranzicijom, a to bi moglo uključiti na primjer, ulaganje u uvođenje 5G i gigabitne povezivosti, razvoj digitalnih vještina reformom obrazovnih sustava te povećanje dostupnosti i učinkovitosti javnih usluga s pomoću novih digitalnih alata.

Paralelno s radom na ostvarivanju zacrtanih prioriteta, nastavit ćemo pružati potporu državama članicama u upravljanju aktualnom krizom, od mjera za borbu protiv virusa, s pristupom brzom testiranju i pripremama kampanja cijepljenja do podizanja otpornosti europskih gospodarstava i društava. Prvu polovicu ove godina obilježila je najdublja recesija u povijesti Unije, zatim snažni uzlet u ljeto te ponovni prekid oporavka. Naše gospodarske prognoze predviđaju rast u 2021. i zatim razdoblje postupnog vraćanja razini prije pandemije. U našim nastojanjima da pomognemo državama članicama da se suoče s posljedicama krize, po prvi put u povijesti izdali smo socijalne obveznice kako bi prikupili sredstva koja će pridonijeti očuvanju radnih mjesta. Upis obveznica premašio je ponudu 13 puta, a potražnja je bila veća od 233 milijardi eura, što je odraz goleme potpore zajednice ulagatelja socijalnim obveznicama kojima će se očuvati radna mjesta i boriti protiv sve veće nezaposlenosti u europskim zemljama, uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19 i posljedične gospodarske krize. Odlična je vijest da su Europski parlament i Europsko Vijeće postigli dogovor 11. studenog ove godine o našem Planu oporavka i sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru, kao i politički kompromis o prijedlogu Komisije iz 2018. godine koji veže sredstva EU-a s poštivanjem vladavine prava u državama članicama.

Učinkovita uvjetovanost vladavine prava važna je kako bi se zaštitili proračun EU-a i financiranje iz instrumenta Sljedeće generacije EU-a. Sada je važno da dogovor o višegodišnjem financijskom okviru dovršimo do kraja godine kako bismo pretvorili izazov pandemije u priliku za oporavak, pri čemu će nas voditi zelena i digitalna tranzicija, piše Večernji list.

Prelazak na OIE
Njemačka će energetskim koncernima isplatiti 317 milijuna eura za gašenje termoelektrana kod kojih se kao gorivo koristi ugljen, objavila je u utorak Savezna agencija za mrežnu infrastrukturu najavljujući važan korak ka zatvaranju postrojenja na ugljen i prelasku na čiste izvore energije.

Prema planu koje je danas objavila Savezna agencija za mrežnu infrastrukturu, energetske kompanije su za ukupno 11 blokova termoelektrana, koje kao gorivo koriste ugljen, primile ukupno 317 milijuna eura kao obeštećenja.

Svih 11 blokova se gasi s početkom sljedeće godine. Među primateljima premija je i najveća njemačka energetska kompanija RWE, koja će početkom sljedeće godine zatvoriti dva bloka te švedska kompanija Vattenfall, koja će u Hamburgu zatvoriti jednu termoelektranu.

Visina premije koju kompanija primi za gašenje blokova koje kao pogon koriste ugljen ovisi o količini električne energije koju je pojedini blok proizvodio. Radi se o početku procesa tijekom kojeg bi do 2038. trebale biti ugašene sve njemačke termoelektrane koje koriste ugljen.

MMF
Vlade eurozone i Europska središnja banka (ECB) možda će morati osigurati veću fiskalnu i monetarnu potporu no što se očekivalo zbog posljedica drugog vala pandemije covida-19, smatra Međunarodni monetarni fond (MMF).

Ukupna vrijednost fiskalne i monetarne potpore koja je sada na raspolaganju, zajedno s pristupom tisućama milijardi eura jeftinih zajmova i novim planom za oporavak o kojem se u EU još raspravlja, već premašuje 10 tisuća milijardi eura. Premda je to impresivno, MMF smatra da će možda biti potrebno i više ako se gospodarska situacija nastavi pogoršavati. Vlade će vjerojatno zbog drugog vala morati osiguravati široku potporu dulje no što je početno zamišljeno, dodaje međunarodni zajmodavac.

Dogovoreno je da će članice EU-a zajedno na tržištima posuditi 750 milijardi eura kroz idućih nekoliko godina, uz proračun EU-a kao jamstvo. Novac će potom podijeliti u obliku zajmova i bespovratne pomoći kako bi potaknule oporavak gospodarstva od koronakrize.

Uspjeh tog plana ovisit će o opsegu, kvaliteti i učinkovitosti potrošnje zemalja članica koju će podržati, te o strukturnim reformama čiji je cilj zelena i digitalna preobrazba gosopodarstva, ističe MMF. Pohvalio je reakciju ECB-a na gospodarsku krizu koju je uzrokovala pandemija, ocijenivši ga “primjereno odvažnim”, ali smatra da će vjerojatno biti potrebne i dodatne mjere, možda u vidu proširenog programa povoljnih kredita za banke i drugih oblika potpore.

ECB trenutno drži kamatnu stopu na depozite u negativnom teritoriju, na minus 0,5 posto. Potrošačke cijene u eurozoni pale su u studenome na godišnjoj razini četvrti mjesec zaredom, pokazale su danas objavljene procjene Eurostata, signaliziravši uzbunu za ECB, koji srednjoročno cilja stopu inflacije nešto ispod dva posto.

Analiza OECD-a
Cijepljenje protiv covida-19, koordinirana zdravstvena politika zemalja širom svijeta i financijska podrška vlada poduprijet će oporavak svjetskog gospodarstva u 2021., istaknula je u utorak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetski BDP smanjit će se ove godine 4,2 posto, a u 2021. bilježit će isti postotni rast, koji bi u 2022. trebao usporiti na 3,7 posto, procijenila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) u najnovijem izvješću. Oporavak će biti snažniji bude li cjepivo distribuirano brzo, što bi potaknulo povjerenje i smanjilo neizvjesnost, naglasio je OECD. Nakon što je drugi val zaraze koronavirusom teško pogodio Europu i SAD, OECD je izmijenio procjene iz rujna, prema kojima je svjetsko gospodarstvo ove godine trebalo pasti 4,5 posto te porasti 5,0 posto u 2021. Procjene za 2022. tada nisu objavljene. Svjetski BDP vratit će se na pretkriznu razinu do kraja 2021. godine, predvođen snažnim oporavkom u Kini, objavio je OECD.

Otezanje s cijepljenjem, teškoće u kontroli novih epidemijskih žarišta i nenaučene lekcije iz prvog vala epidemije oslabit će gospodarske prognoze za gospodarstvo, upozoravaju. Procjene prikrivaju velike razlike među zemljama i mnoge će među njima i u 2022. godini bilježiti razinu aktivnosti oko pet posto nižu nego u pretpandemijskom razdoblju. Najsnažnije će se po OECD-u oporaviti azijske zemlje koje su uspostavile kontrolu nad virusom, ali će također mnoge na kraju 2021. zaostajati za razdobljem prije izbijanja epidemije. Samo će Kina ove godine među zemljama obuhvaćenim OECD-ovim procjenama bilježiti gospodarski rast, i to po stopi od 1,8 posto. U 2021. godini rast će naglo ubrzati, na osam posto, a zatim usporiti na 4,9 posto u 2022.

Američko će se gospodarstvo ove godine smanjiti 3,7 posto, te porasti 3,2 posto u 2021., procjenjuje OECD, pod uvjetom da bude postignut dogovor o novim fiskalnim poticajima. U 2022. rast bi trebao blago ubrzati, na 3,5 posto. Gospodarstvo eurozone potonut će ove godine 7,5 posto, uz dvostruku recesiju u mnogim zemljama, nakon opetovanog uvođenja mjera zaključavanja. U 2021. aktivnosti će ponovo porasti, i to 3,6 posto, a u 2022. trebale bi blago usporiti, na 3,3 posto.

U rujnu OECD je području primjene zajedničke europske valute u ovoj godini predviđao nešto dublji pad aktivnosti, za 7,9 posto, ali i osjetno snažniji oporavak u 2021., uz procijenjenu stopu rasta od 5,1 posto. Doprinos Europe i SAD-a oporavku bit će manji od njihova udjela u globalnom gospodarstvu, napominju u OECD-u.

Velika Britanija prva je zemlja koja je odobrila cjepivo protiv koronavirusa. Radi se o cjepivu proizvođača Pfizer/BioNTech. Cijepljenje će početi vrlo rano idući tjedan.

Vlada je danas prihvatila preporuku neovisne Agencije MHRA (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency) da odobri za uporabu cjepivo Pfizer-BioNTechs COVID-19.Cjepivo će biti dostupno diljem Ujedinjenog Kraljevstva od idućeg tjedna. Britanski odbor za cjepivo odlučit će koje će prioritetne skupine prve biti cijepljenje, primjerice osjetljive skupine kao što su korisnici domova za starije i nemoćne, medicinsko osoblje, stariji ljudi odnosno svi koji su klinički krajnje ranjivi, objavila je vlada.

Pfizer pozdravio britansko odobrenje

– To odobrenje je cilj kojemu smo težili radeći otkako smo prvi put izjavili da će znanost pobijediti, čestitamo MHRA na sposobnosti da pomno ocijeni te na vrijeme odluči zaštititi stanovništvo UK-a, rekao direktor Albert Bourla. Ministar zdravstva Matt Hancock rekao je da će program početi idući tjedan i dodao: “To su dobre vijesti”.

Pfizer je objavio kako su konačni rezultati završne faze ispitivanja cjepiva koje je razvio u suradnji s tvrtkom BioNTech potvrdili da je 95 posto djelotvorno. Efikasnost kod onih starijih od 65, koji su visokorizična skupina od koronavirusa, viša je od 94 posto. Pfizer je otkrio da je imao 170 slučajeva zaraze na uzorku od više od 43 tisuće ispitanika, od kojih je 162 bilo među onima koji su primili placebo, a 8 u skupini koja je cijepljena. Desetero ljudi razvilo je teške simptome covida-19, među njima jedna osoba koja je primila cjepivo.

Više od 2 posto cijepljenih osjetilo je umor, a nakon druge doze taj postotak je narastao na 3,7 posto. Stariji ispitanici imali su manje nuspojava nakon cjepiva.Tvrtke su ponovile kako očekuju da će do kraja ove godine proizvesti 50 milijuna doza cjepiva, što je dovoljno za zaštitu 25 milijuna ljudi, a u idućoj godini do 1,3 milijardi doza.

Borseele
Danska energetska skupina Ørsted pustila je u rad svoju prvu pučinsku (offshore) vjetroelektranu u Nizozemskoj.re

VE Borssele 1 i 2 nalazi se 22 kilometara od obale nizozemske provincije Zeeland.

Zahvaljujući svojoj snazi od 752 MW najveća je pučinska vjetroelektrana u Nizozemskoj i druga po veličini u svijetu. Njezina proizvodnja dovoljna je za opskrbu milijun nizozemskih kućanstava električnom energijom, priopćeno je iz Ørsteda. “S Borsseleom 1 i 2 kao prvim korakom, želimo dati značajan doprinos nizozemskoj tranziciji s fosilnih na obnovljive izvore”, rekao je Henrik Poulsen, izvršni direktor i predsjednik Ørsteda.

Glasnogovornik poljske vlade
Poljska i Mađarska su otvorene za nove prijedloge kojima bi se riješio spor s Europskom unijom oko mehanizma kojim se pristup europskim sredstvima uvjetuje vladavinom prava, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik poljske vlade.

Varšava i Budimpešta blokiraju isplatu 1,8 bilijuna eura, uključujući stotine milijardi eura namijenjenih gospodarskom oporavku europskog bloka od drugog vala pandemije covida-19. Dvije zemlje ustraju u svojim stajalištima da vladavina prava ne može biti uvjet za pristup europskom novcu, a EU trenutno istražuje obje vlade zbog ugrožavanja neovisnosti sudstva i medija.

Premijeri Poljske i Mađarske sastali su se u ponedjeljak u Varšavi, nakon prošlotjednog sastanka u Budimpešti. “Otvoreni smo za nove prijedloge i uvjereni smo da možemo postići dogovor, ali naglašavamo da moraju biti u skladu s europskim ugovorima i zaključcima samita Europskog vijeća iz srpnja”, kazao je glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller nakon sastanka.

Dodao je da obje zemlje nastoje uvjeriti druge partnere u EU da bi se “takvi proizvoljni kriteriji za procjenu vladavine prava u drugim zemljama mogli pokazati opasni” za buduću europsku integraciju. “I mogli bi de facto dovesti do buduće dezintegracije EU-a, što nitko ne želi”, kazao je Muller.

Gotovo 40 milijardi dolara
Poljska rafinerija nafte PKN Orlen objavila je u ponedjeljak da će u sljedećih deset godina uložiti oko 140 milijardi zlota (37,45 milijardi dolara) u preusmjeravanje fokusa s prerade nafte na razvoj obnovljivijh izvora energije.

Tvrtka je u rujnu objavila da u sljedećih 30 godina planira postati klimatski neutralna, iako je Poljska jedina država Europske unije koja se nije obvezala da će di 2050. svesti emisije štetnih plinova neto na nulu. „Otvaramo novo poglavlje u povijesti rafinerije PKN Orlen. Gradimo novu multienergetsku grupu, koja će biti konkurentna unatoč velikim promjenama”, priopćio je izvršni direktor PKN Orlena Daniel Obajtek.

PKN Orlen želi do 2030. instalirati 2,5 gigavata (GW) kapaciteta za proizvodnju struje iz čistih izvora, uključujući 1,7 gigavata iz vjetroturbina na Baltičkom moru. Cilj im je također smanjiti emisije ugljikovih spojeva u rafinerijskom i petrokemijskom poslovanju za petinu te za trećinu u energetskom poslovanju. “Pripremamo se za promjene, posebno zato što smatramo da će prerada nafte biti sve manje važna”, rekao je Obajtek dodajući da će obnovljivi izvori energije i petrokemijski segment biti ključni pokretači dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA).

Grupa planira do 2030. više nego udvostručiti EBITDA-u, na oko 26 milijardi zlota. Dioničarima će do 2030. isplatiti dividendu od najmanje 3,5 zlota po dionici, a potrebu za kapitalom u tom razdoblju procjenjuje na oko 205 milijardi zlota.