Europska unija

“Također smo odlučili dopustiti Europskoj investicijskoj banci da europskim tvrtkama olakša ulaganja u Iranu. Komisija će održati svoju suradnju s Iranom”, rekao je Juncker na konferenciji za tisak nakon sastanka čelnika EU-a u Sofiji.

EU tom odlukom namjerava održati na životu međunarodni sporazum o iranskom nuklearnom programu nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio povući SAD iz sporazuma i ponovno uvesti sankcije Iranu i tvrtkama koje tamo posluju.

Unija se nada da će Iran nastaviti poštivati sporazum sve dok će moći jamčiti dovoljno gospodarskih koristi koje su obećane u zamjenu za odustajanje Teherana od razvoja tehnologija koje mogu služiti za proizvodnju nuklearnog oružja.

Obraćajući se novinarima u njemačkoj prijestonici Berlinu, Oudkirk je istakla da bi projekt mogao biti sankcionisan u skladu sa zakonom usvojenim u augustu 2017. godine.

Kongres je taj zakon usvojio kao odgovor na rusku intervenciju u Ukrajini i na osnovu sumnji u vezi s ruskim miješanjem u američke izbore.

Njime su vlasti dobile autoritet da djeluju protiv bilo kojeg ruskog energetskog projekta, uključujući Sjeverni tok, istakla je ona. “To znači da je bilo koji projekt plinovoda, a već širom svijeta postoje projekti koji su potencijalno na udaru, u povećanoj opasnosti od sankcija”, rekla je Oudkirk.

Dodala je da se SAD protivi plinovodu zbog sigurnosti, jer bi omogućio Rusiji da postavi uređaje za prisluškivanje duž rute plinovoda. Konzorcij zapadnih kompanija i Gazprom gradit će Sjeverni tok 2. U utorak su saopćili da su već počeli pripremne radove na obali Baltičkog mora.

Norveška nije oduševljena sporazumom o razmjeni imovine između austrijskog OMV i ruskog Gazproma, budući da bi ruskom divu omogućio pristup norveškom epikontinentalnom pojasu, kazao je Reutersu ministar energetike nadležan za odobravanje sporazuma

Raspoloženje u pogledu daljnjeg proširenja u više zemalja članica je krajnje negativno pa se u kompromisnom tekstu izbjeglo svako spominjanje proširenja ili pristupanja.

I same pripreme za summit obilježene su prijetnjama Španjolske da neće sudjelovati zbog toga što je na summit pozvano i Kosovo, najmlađa europska država koju, osim Španjolske, ne priznaju još četiri članice EU-a – Cipar, Grčka, Rumunjska i Slovačka.

Kako bi omekšali poziciju Španjolske, organizitori summita odlučili su da neće biti isticanja zastava, u dokumentima se ne spominju “čelnici država ili vlada”, nego “lideri”, a svako spominjanje Kosova u dokumentima bit će praćeno fusnotom da “se ne time prejudicira pozicija EU-a” oko njegova statusa.

EU u svojoj deklaraciji izražava spremnost na angažman na svim razinama kako bi podržao političku, gospodarsku i društvenu preobrazbu regije, među ostalim putem povećane pomoći koja se temelji na konkretnom napretku partnera sa zapadnog Balkana u području vladavine prava, kao i u socioekonomskim reformama.

Hrvatska domaćin idućeg summita

U deklaraciji se kaže da EU podupire obvezu daljnjeg jačanja dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne suradnje, koju su preuzeli partneri sa zapadnog Balkana.

“To posebno uključuje pronalaženje i provedbu konačnih, uključivih i obvezujućih rješenja za bilateralne sporove koji proizlaze iz nasljeđa prošlosti te ulaganje dodatnih napora u pomirenje”, kaže se u tekstu.

Povezivanje unutar same regije i regije s Europskom unijom jedna je od ključnih tema ovoga summita.

“Uspostava guste mreže veza i mogućnosti unutar regije te s EU-om presudna je za zbližavanje naših građana i gospodarstava te za jačanje političke stabilnosti, gospodarskog blagostanja, kulturnog i društvenog razvoja.

Oslanjajući se na ostvareni napredak, među ostalim u okviru regionalnih inicijativa, obvezujemo se znatno poboljšati povezanost u svim njezinim dimenzijama: prometnoj, energetskoj, digitalnoj, gospodarskoj i ljudskoj”, kaže se u zajedničkoj deklaraciji 28 članica EU-a.

Europska unija očekuje od zemalja zapadnog Balkana tijesnu suradnju u pitanjima sigurnosti.

“Dokazana je vrijednost naše suradnje u zaustavljanju nezakonitih migracijskih tokova i dodatno ćemo je razvijati”, kaže se izjavi.

“Borba protiv terorizma i ekstremizma, među ostalim financiranja, radikalizacije i povratka stranih terorističkih boraca, zahtijeva našu povećanu suradnju. EU i partneri sa zapadnog Balkana potvrđuju da su rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala ključni za političku i socioekonomsku preobrazbu regije, kao i za regionalnu stabilnost i sigurnost, što je u najboljem interesu njihovih građana. EU pozdravlja obvezu koju su preuzeli u pogledu poduzimanja, u suradnji s EU-om te u međusobnoj suradnji, odlučnih mjera protiv trgovanja ljudima, uzgoja droge te krijumčarenja ljudi, droge i oružja”, kaže se u tekstu.

Također se ističe spremnost za zajedničko djelovanje na suzbijanju dezinformacija i drugih hibridnih aktivnosti povećanih suradnjom u područjima otpornosti, kibernetičke sigurnosti i strateške komunikacije.

U izjavi se pozdravlja “želju Hrvatske da tijekom svojega predsjedanja u 2020. bude domaćin sastanka EU-a i zapadnog Balkana”.

Zaev nije objavio o kojem se rješenju radi. Atena i Skoplje u sporu su oko imena Makedonije od 1991., što je bivšu jugoslavensku republiku koštalo članstva u NATO-u i znatno joj usporilo put prema EU-u.

Grčka tvrdi da je makedonsko ime dio njezine povijesne i kulturne baštine i optuživala za Skoplje za pokušaj krađe identiteta, pa čak i teritorija.

Novi pregovori dviju zemalja počeli su nakon pobjede socijaldemokrata Zaeva na parlamentarnim izborima i okončanja desetljeće duge vlasti nacionalista u Makedoniji.

Zaev je odmah počeo slati pomirljive signale u Atenu, a Cipras prihvatio obnovu pregovora.

Grčka je u razgovorima inzistirala da Makedonija mora dodati neku odrednicu u svoje ime, poput “gornja” ili “sjeverna” i tu promjenu potvrditi promjenom ustava.

Po izvoru bliskom makedonskim vlastima, trenutačno je najveća poteškoća u rješavanju ovog političko-semantičkog spora naziv makedonskog jezika.

To je treći put od 2007. godine da se ključna linija između engleske i škotske prijestolnice, duga nekih 630 kilometara, vraća u ruke države nakon raskida ugovora.

Opetovana nacionalizacija mogla bi dati novu ‘municiju’ oporbenoj laburističkoj stranci koja je protiv privatizacije, primjećuje Reuters.

Laburistička stranka obećala je nacionalizaciju sektora poput željeznica i vodoopskrbe, inače popularne izborne teme koja je laburistima pomogla da na prošlogodišnjim izborima onemoguće konzervativnoj stranci, sklonoj privatizaciji, formiranje većinske vlade, podsjeća Reuters.

Ministar prometa Chris Grayling pokušao je u srijedu udovoljiti objema stranama obećanjem da će nakon kratkog perioda državne kontrole uspostaviti novo partnerstvo javnog i privatnog sektora koje bi upravljalo tom linijom.

U Britaniji su željezničke usluge privatizirane u 90-im godinama prošloga stoljeća, pri čemu su linije grupirane u franšize i angažirani operatori da upravljaju uslugama određeni broj godina. To je obećavalo kako koristi za državnu blagajnu tako i zaradu privatnim kompanijama.

Grayling je krajem prošle godine kazao da će franšizu za Istočnu obalu, kojom je od 2015, godine upravljao Stagecoach, morati raskinuti prije roka nakon što je slabiji od predviđenog broja putnika kompaniji stvorio gubitke od oko 200 milijuna funta, podsjeća Reuters.

“Problem je bio u tome što je krovna kompanija ponudila da će vladi platiti više nego što si stvarno može priuštiti, pa je tako ostala bez novca”, izjavio je Grayling za Sky News.

Raskid ugovora po njegovim riječima ne znači da je vlada na gubitku budući da je spomenuta franšiza državnoj blagajni priskrbila već milijardu funta i nastavlja vraćati uloženo a putnici su zadovoljni.

Ugovor će prestati važiti 24. lipnja, kazao je ministar, dodajući da putnici neće biti pogođeni promjenom vlasničke strukture.

Sve navedeno bi stajalo više milijardi eura, a najave tih politika zabrinule su investitore posebice s obzirom na činjenicu da je Italija treće najveće gospodarstvo u eurozoni.

Vijest o nacrtu koalicijskog sporazuma izazvala je zabrinutost u Bruxellesu, gdje je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis poručio da bi nova talijanska vlada trebala poštivati fiskalnu disciplinu i nastaviti sa smanjivanjem javnog duga koji, kada se stavi u odnos s bruto domaćim proizvodom (BDP) iznosi 130 posto i drugi je najveći u Europi, odmah iza Grčke.

Ukupno devet zemlja našlo se suočeno s prijetnjom da će biti poslane pred europsko pravosuđe. Španjolska, Slovačka i Češka su izbjegle tu kaznu.

Njemačka, Francuska i Velika Britanija su kažnjene zbog nepoštivanja vrijednosti određenih za dušikov oksid iz ispušnih cijevi, uglavnom u gradovima.

Mađarska, Italija i Rumunjska su prozvane zbog stalno povišene koncentracije čestica (PM10) tvari (prašina, dim, čađa, pelud) koje su uobičajeno u zraku, ali čiju koncentraciju pogoršava zagađenje.

Prema Europskoj agenciji za okoliš, zagađenje sitnim česticama je odgovorno za oko 400.000 preuranjenih smrti godišnje, od kojih 66.000 u Njemačkoj, 60.000 u Italiji ii 35.000 u Francuskoj. Preuranjena smrt od dušikovog oksida odnosi 75.000 žrtava godišnje u Europi, od kojih 14.000 u Velikoj Britaniji, 12.800 u Njemačkoj i 9.300 u Francuskoj.

Odluka je najprije objavljena sredinom ožujka, ali Komisija je neko vrijeme željela o njoj promisliti. Dala je “posljednju šansu” devet zemalja koje smatra lošim učenicima EU, među kojima je 5 najvećih gospodarstava Unije. Europski ured za okoliš (BEE), nevladina organizacija u Bruxellesu ih je nazvala “toksičnim blokom”.

Europska komisija zahtijeva od njih “dodatne, vjerodostojne, odgovarajuće i učinkovite mjere”. Komisija je već ranije proglasila Bugarsku i Poljsku krivima što nisu ispunile svoje obveze u pogledu emisija sitnih čestica. Za sada nisu bile poduzete nikakve financijske sankcije.

Zbog toga je Total najavilo da neće nastaviti s projektom SP11 i prekinuti sa svim s time povezanim poslovima do 4.11.2018. godine, ako ne bude oslobođen od američkih sankcija. Do sada je tvrtka u divovsko plinsko polje South Pars uložila više od 40 mil. eura, ali povlačenje iz tog projekta neće dovesti u pitanje njezine planove o porastu proizvodnje, izvijestio je ruski energetski portal ‘Oil & Gas Eurasia’.

Europski sud potvrdio je u četvrtak djelomičnu zabranu korištenja tri insekticida, poznatih kao neonikotinoidi, a u obrazloženju odluke stoji da je Europska komisija bila u pravu 2013. kada je u cilju zaštite pčela odlučila ograničiti njihovu upotrebu.

Presuda se odnosi na tri aktivne supstance: imidacloprid koji je razvio Bayer CropScience, clothianidin proizvođača Takeda Chemical Industries i Bayer CropScience te thiamethoxam koji proizvodi Syngenta.

Sud EU-a u Luxembourgu pojasnio je da europsko “načelo mjere opreza” znači da je EU mogao izdati zabranu ako je postala znanstvena sumnja u rizik po ljudsko zdravlje ili okoliš i da nije trebala čekati da se proizvodi pokažu štetnim.

Djelomična zabrana iz 2013. značila je da se neonikotinoidi ne mogu upotrebljavati na kukuruzu, uljanoj repici i nekim proljetnim žitaricama. Međutim, bili su dozvoljeni na drugim usjevima, poput šećerne repe.

Komisija je odlučila ponovo razmotriti ta odobrenja zbog nestajanja kolonija pčela uslijed zloupotrebe pesticida. Većina zemalja EU-a prošli je mjesec podržala prijedlog zabrane svih neonikotinoida na poljoprivrednim površinama na otvorenom, ograničavajući njihovu upotrebu na usjevima u staklenicima.

Udruga za zaštitu okoliša Friends of Earth priopćila je da najnoviji dokazi pokazuju da neonikotinoidi ostaju prisutni u okolišu puno godina, da ulaze u vodu i divlje cvijeće te potom i usjeve.

Strane imaju dva mjeseca za žalbu najvišem sudu u Uniji, Europskom sudu pravde (ECJ).

Europski parlament u veljači je usvojio Izvješće o “Mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a” mađarskog zastupnika Norberta Erdősa (EPP) u kojem se predlažu mjere kojima bi se na europskoj razini trebalo poduprijeti napore za očuvanja pčela i drugih oprašivača.

Zbog porasti stope smrtnosti medonosnih pčela i divljih oprašivača u Europi, što ima negativan učinak na poljoprivredu, biološku raznolikost i ekosustave, europarlamentarci predlažu iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta kao što su mali kornjaš i azijski stršljen, ali i zabranu pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida  te zabranu sistemskih insekticida.

Pčelarski sektor sastavni je dio europske poljoprivrede koji uključuje više od 620 000 pčelara u EU-u. S gospodarskog aspekta, pčelarski sektordoprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Poseban je njegov značaj s ekološkog aspekta zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti jer 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele.

U SAD-u se godišnje ulažu 2 milijarde eura na umjetno oprašivanje.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u četvrtak u Sofiji na oprez u pogledu daljnjeg proširenja Europske unije (EU) prije nego što zemlje kandidatkinje provedu reforme i dođe do boljeg funkcioniranja same Unije.

“Ja sam za sidrenje zapadnog Balkana u Europu. S puno opreza i obzira treba gledati na svako novo proširenje”, izjavio je Macron po dolasku na summit europskih čelnika s liderima šest zemalja jugoistočne Europe.

“Pregovori koje se vode treba nastaviti, treba pomoći zemljama koje provode reforme i napreduju prema Europi, to je i moj strateški izbor. Ali nisam za to prije nego što imamo sva potrebna jamstva i prije reformi koje bi omogućile produbljenje i bolje funkcioniranje EU-a “, dodao je.

Summit u Sofiji prvi je te vrste nakon 15 godina i summita u Solunu 2003. Cilj sastanka je ubrizgati novu energiju u odnosima između EU-a i zapadnog Balkana i ponovno potvrditi europsku perspektivu regije, iako se pažljivo izbjegavaju izrazi proširenje ili pristupanje.

“Zadnjih 15 godina pokazalo je da je bio pogrešan put stalno misliti na proširenje. Nećemo učiniti uslugu ni zemljama koji su kandidati za ulazak ni nama samima s ovim mehanizom koji na neki način nema pravila i koji stalno ide prema daljnjem proširenju”, smatra Macron.

“Umjesto toga, ja sam za to da zapadni Balkan ima pojačani strateški dijalog i perspektivu, koju izbliza pratimo, reforme koje se provode i koje ohrabrujemo, ali bez popuštanja i bez hipokrizije”, naglasio je francuski predsjednik.

Povjerenik za proširenje Johannes Hahn ističe da se proces pristupanja Uniji temelji na zaslugama. “Postoji europska perspektiva, koja će danas biti potvrđena. Ali ono što smo rekli prije nekoliko mjeseci vrijedi i danas: cijeli proces je  zasnovan na zasulugama tako da svaka zemlja mora napraviti svoju domaću zadaću i onda postoji europska perspektiva”, rekao je Hahn.

“Sve zemlje imaju istu perspektivu i početnu poziciju ali napredak je individualan tako da ovisi o svakoj zemlji koliko brzo napreduje prema Europi”, dodao je povjerenik za proširenje.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je “u interesu Europe siguran zapadni Balkan koji se dobro gospodarski razvija”.

“Cilj je više stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta za zapadni Balkan”, kratko je kazala britanska premijerka Theresa May.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz, čija zemlja u srpnju preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, ističe da je cilj ostvariti napredak zemalja zapadnog Balkana prema u drugoj polovici godine.

“Vidimo dobru perspektivu za zapadni Balkan. Naš je cilj podržati sve te zemlje na njihovu putu prema EU-u. Preuzimamo predsjedništvo 1. srpnja i naš je jasan cilj napraviti napredak prema Uniji za to vrijeme”, rekao je Kurz.