Europska unija

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je u utorak kako će ovog tjedna upitati britansku premijerku Theresu May o novim idejama o tome kako prebroditi zastoj u pregovorima oko brexita, dodavši kako je sve manje optimističan oko pronalaska brzog rješenja.
Tusk je rekao novinarima kako su mu očekivanja oko summita u srijedu smanjena te kako mu se čini da je u ovom trenutku sporazum o brexitu dalje nego ikad prije. “Nažalost izvješće o stanju pregovora koje sam danas dobio od (glavnog europskog pregovarača) Michela Barniera, kao i jučerašnja debata u donjem domu britanskog parlamenta, ne daju mi povod za optimizam prije sutrašnjeg sastanka Europskog vijeća o brexitu”, izjavio je Tusk koji će predsjedati EU summitom u Bruxellesu.

Pomak u pregovorima traži više od dobre volje. “Sutra ću pitati britansku premijerku Theresu May ima li konkretne prijedloge oko rješavanja zastoja. Jedino takvi prijedlozi mogu pokazati li pomak moguć”, rekao je Tusk.

Razgovori su zapeli na problemu pitanja granice između britanske pokrajine Sjeverne Irske i Irske Republike, te nakon nedjelje nisu nastavljeni. Tusk je usporedio problem s gordijskim čvorom koji je prema legendi prerezao Aleksandar Veliki, kazavši kako “nije lako pronaći tako kreativnog vođu”. Čelnici bi se, kako kaže, trebali pripremiti za brexit bez sporazuma. “Scenarij bez sporazuma sve je izgledniji, no to ne znači da nam je to politički prioritet”

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je iznimno veliko zadovoljstvo rezultatima sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u utorak u Parizu.
“Odličan sastanak s predsjednikom Macronom. Temeljito smo prošli bilateralne odnose, izrazili zadovoljstvo trgovinskom razmjenom, političkim dijalogom, provedbom strateškog partnerstva, usuglašavanjem stavova o međunarodnim pitanjima i onih koji se tiču jugoistoka Europe”, izjavio je Plenković nakon razgovora s Macronom.

Također je pozdravio najavu francuskog predsjednika da će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. Macron je uoči razgovora kazao novinarima kako će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. “Europa se ne gradi samo u Bruxellesu nego u svim prijestolnicama zemalja članica EU-a i stoga ću se odazvati vašem pozivu da tijekom sljedeće godine posjetim Hrvatsku. Službenog posjeta nije bilo već 18 godina, što smatram određenom aberacijom”, rekao je Macron u izjavi novinarima prije razgovora s hrvatskim premijerom.

Plenković je rekao da je iskoristio prigodu kako bi francuskom predsjedniku objasnio što se dogodilo na općim izborima u Bosni i Hercegovini. “Nas najviše zabrinjava tema koja se odnosi na izbor hrvatskog člana predsjedništva. Izabran je Hrvat glasovima Bošnjaka i smatramo da je to izigravanje temeljnih načela, slova i duha Daytonskog sporazuma. Mislim da bi za BiH bilo dobro da se poštuje ono što je stvarno bilo dogovoreno i mišljeno i da je za budućnost ključno pronaći rješenje za izborni zakon koji bi omogućio legitimni izbor članova predsjedništva”, rekao je Plenković.

Na pitanje na kakav je prijem kod Macrona naišla njegova argumentacija o BiH i hoće li Francuska pomoći u rješavanju tog problema, Plenković je rekao da Macron to shvaća kao ozbiljan problem. “Razumio je da je ovo ozbiljan problem i da je percepcija koja postoji u Hrvatskoj možda jedinstvena, ali kada se detaljno argumentira onda sugovornici shvaćaju da je to ozbiljan problem kojim se treba pozabaviti, ne samo Hrvatska ili Bosna i Hercegovina nego i šira međunarodna zajednica”, rekao je Plenković.

On, međutim, nije potvrdio da je Macron u tome obećao pomoć, već je samo kazao da je francuski predsjednik “pokazao razumijevanje”.

Plenković je rekao da je s Macronom razgovarao o svim temama koje su na dnevnom redu summita EU-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Bruxellesu, brexitu, eurozoni, migracijama i pitanju sigurnosti.

Dodao je da se razgovaralo i o hrvatskim pripremama za Schengen za što bi Hrvatska trebala biti spremna do prve polovice 2020. kada predsjedava Vijećem EU-a.

Također je bilo riječi i o hrvatskoj namjeri da za vrijeme svoga predsjedanja organizira novi summit EU-a sa zemljama jugoistoka Europe. “Mislim da je dobro da za vrijeme našeg predsjedanja na jedan realističan način vidimo što se može napraviti u četiri do pet godina od tada. Imamo tri skupine zemalja – Srbiju i Crnu Goru koje su uznapredovale u pregovorima, zatim Makedoniju i Albaniju koje čekaju otvaranje pregovora nakon europskih izbora te BiH i Kosovo koji su u kasnijoj fazi. Naš je cilj dogovoriti strukturirani pristup za svih šest zemalja i da kao zainteresirana strana i najbliža susjeda podržimo taj proces”, rekao je Plenković.

Ljudska prava i slobode nemaju alternativu i zato se treba boriti protiv ultrakonzervativnih ideja i pokreta koji te slobode ugrožavaju, istaknuo je europarlamentarac Ivan Jakovčić u svojstvu domaćina okruglog stola koji je pod nazivom “Život=sloboda, sloboda=život” održan u Europskom parlamentu, priopćio je ured zastupnika u utorak.
Na okruglom stolu su, uz direktora Europskog parlamentarnog foruma o populaciji i razvoju Neila Dattae, sudjelovali i predstavnici udruga za promicanje ljudskih prava i prava žena s područja Rijeke i Gorskog kotara. “I na današnjem je skupu potvrđeno da sloboda nema alternativu. A takozvani “Hod za život” nije hod za život već je to pokret protiv slobode. Priče oko abortusa kao i ostale teme koje nameću ultrakonzervativne udruge u Hrvatskoj temeljene su na lažima”, kaže Jakovčić (IDS/ALDE).

Diljem Europe jačaju pokreti protiv prava na izbor, odnosno za povećanje restriktivnih mjera kojima bi se dostupnost i sigurnost abortusa dovela u pitanje, upozoreno je na Okruglom stolu, stoji u priopćenju. Protivnici prava na izbor dio su široke zajednice prisutne diljem Europe koja koristi različite strategije kako bi dovela u pitanje vrijednosti poput prava na brak LGBT zajednice ili prava na pristup abortusu.

“I ja sam vjernik ali sam, prije svega, za slobodu. Ne smije se ulaziti u tuđe živote i sudbine jer to pripada sferi privatnog i osobnog. A ultrakonzervativci čine baš to-žele ograničavati ljudska prava i slobode. Mi, koji smo za slobodu, borit ćemo se protiv takvih nastojanja”, istaknuo je Jakovčić.

“Ultrakonzervativni pokreti i udruge su glasne ali nisu snažne. Stoga nema razloga za pesimizam na strani nas koji se borimo za ljudska prava i slobode. Ali žalim što mi, kada smo bili u poziciji da upravljamo Hrvatskom, nismo poduzeli radikalnije poteze protiv onih koji ugrožavaju stečenu razinu sloboda”, poručio je zastupnik IDS-a.

“Na predstojećim izborima ultrakonzervativnim udrugama treba jasno poručiti: nemate što tražiti u političkom životu Hrvatske”, zaključio je Jakovčić, navodi se u priopćenju.

Gotovo 90 posto njemačkih umirovljenika koji rade i nakon odlaska u mirovinu rade zbog socijalnih i osobnih motiva, a ne financijskih, proizlazi iz studije Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) objavljene u utorak.
„Devedeset posto umirovljenika koji su zaposleni i nakon odlaska u mirovinu uživa u svom poslu i traže kontakt s kolegama“, proizlazi iz studije Instituta koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje. Istodobno preko 50 posto ispitanih navodi i financijske razloge za ostanak u radnom odnosu i nakon odlaska u mirovinu.

Spremnost na rad i nakon odlaska u mirovinu povećava se s visinom mirovine. Među umirovljenicima s mirovinama nižim od 1.000 eura je 26 posto žena i 29 posto muškaraca koji rade i taj postotak je znatno niži od onog koji se bilježi kod umirovljenika s višim mirovinama. Među umirovljenicima s mirovinama višim od 2.500 eura broj onih koji rade u prosjeku je 59 posto odnosno znatno viši.

U prve tri godine nakon odlaska u mirovinu u Njemačkoj u nekoj vrsti radnog odnosa ostaje preko četvrtine umirovljenika. Potencijal za veću radnu aktivnost kod umirovljenika je još veći. Prema studiji IAB-a, kod 13 posto umirovljenica i 20 posto umirovljenika koji ne rade postoji želja za ponovnim stupanjem u radni odnos.

Studija zato poslodavcima preporuča mjere koje bi omogućile lakše zapošljavanje umirovljenika. „Politika i gospodarstvo bi zajednički trebali fleksibilnim pristupom stvoriti okvirne uvjete kako bi se lakše ostvarila želja za radnim odnosom kod umirovljenika“, stoji u studiji. Sve više poslodavaca zbog manjka radne snage zadržava svoje umirovljenike kao slobodne suradnike i nakon službenog odlaska u mirovinu.

 Ključni britanski ministri podržali su u utorak premijerku Theresu May na sastanku kabineta posvećenom brexitu i nema naznaka da bi itko mogao napustiti vladu, rekao je premijerkin glasnogovornik nakon sastanka.
Uoči ključnog summita EU-a u srijedu, May je ministrima kazala da u pregovorima o razdruživanju s Bruxellesom predstoje izazovni trenuci, ali i da je uvjerena da bi se, bude li vlada jedinstvena, mogao postići dogovor.

Osmero euroskeptičnih članova kabineta navodno su kasno u ponedjeljak imali neformalne razgovore, nakon što su se pojavile glasine da bi neki od njih mogli podnijeti ostavku jer se protive Mayinim planovima za brexit.

Euroskeptični članovi Konzervativne stranke željeli su da pobunjeni ministri uvjere premijerku da odustane od svojeg plana za brexit nazvanog Chequers, po nazivu njezine ljetne rezidencije gdje je usvojen.

Međutim, glasnogovornik premijerke kazao je da su ministri poduprli Theresu May, a i jedna je ministrica jasno kazala da neće biti ostavki. “Nitko ne podnosi ostavku… Pokušavamo postići najbolji dogovor za ovu zemlju”, rekla je ministrica za međunarodni razvoj Penny Mordaunt za BBC rano u utorak uoči sastanka kabineta.

Glasnogovornik je nakon sastanka kabineta također rekao da May smatra kako je bolje da se uopće ne postigne sporazum, nego da on bude loš, ali je isto tako naznačio da se London i Bruxelles približavaju u stajalištima oko brexita.

Istaknuo je da se May uvijek zalagala da se sporazum postigne ujesen, i da je ovotjedni summit 17. i 18. listopada dio tog procesa. Na sastanku se vrlo detaljno razgovaralo i o tzv. ‘backstopu’ dogovorenom zaštitnom mehanizmu koji bi značio da Sjeverna Irska ostaje u carinskoj uniji ako se ne pronađu druga rješenja.

May je u ponedjeljak u britanskom parlamentu izrazila uvjerenost da je sporazum s EU-om moguće postići i kazala da su pregovori u “završnoj fazi”, ali su zastali zbog neslaganja oko toga kako sačuvati otvorenom granicu u Irskoj.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker razgovarao je s May kasno u ponedjeljak, rekao je njegov glasnogovornik, ne iznoseći pojedinosti razgovora. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk predložio joj je također da se sastanu pred sami početak summita EU-a u srijedu, a mogući su i drugi bilateralni susreti, rekao je jedan europski dužnosnik. Dužnosnici u Bruxellesu i Berlinu ne očekuju da će se na summitu postići ključan napredak.

Cijene nafte spustile su se u utorak na međunarodnim tržištima prema 80 dolara zbog procjena američke vlade da će proizvodnja nafte iz škriljaca u studenom dosegnuti rekordnu razinu.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 50 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 80,28 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 40 centi nižoj cijeni, od 71,38 dolara. Tržište je danas pritisnula procjena američke vlade da će proizvodnja nafte u sedam velikih bazena škriljaca u SAD-u u studenom porasti za 98 tisuća barela dnevno, na rekordnih 7,71 milijun barela dnevno.

Najveću promjenu predstavlja procjena proizvodnje u permskom bazenu u saveznim državama Teksas i Novi Meksiko, gdje bi proizvodnja trebala porasti za 53 tisuće barela dnevno, na 3,55 milijuna barela dnevno. “Proizvodnja nafte iz škriljaca u Sjedinjenim Državama nastavlja rasti nesmanjenom brzinom”, zaključuje Carsten Fritsch iz frankfurtskog ureda Commerzbanka. “Upravo je povećanje američke proizvodnje nafte jedan od ključnih razloga što će globalno tržište nafte iduće godine vjerojatno biti obilno opskrbljeno”, dodaje.

Američka proizvodnja nafte postojano raste u proteklih pet godina i pretprošlog je tjedna dosegnula rekordna 11,2 milijuna barela dnevno ali infrastruktura ne uspijeva držati korak pa zalihe rastu. “Gradnja cjevovoda i naftnih terminala koji će povezati permski bazen s američkom obalom Meksičkog zaljeva predstavljat će veliki korak za američki izvoz sirove nafte”, istaknuo je na Reutersovom Globalnom forumu o nafti Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.

U takvom okruženju pozornost trgovaca okreće se tjednim izvješćima o američkim zalihama. Ekonomisti obuhvaćeni Reutersovom anketom u prosjeku procjenjuju da će izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje će biti objavljeno tokom dana, pokazati rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 1,1 milijun barela.

Vlada u Washingtonu objavit će službene podatke sutra. Današnji pad cijena donekle su zakočile naznake da se iranski izvoz možda smanjuje brže nego što se očekivalo uoči stupanja na snagu američkih sankcija iranskom naftnom sektoru početkom studenog.

Neki izvori u industriji naznačili su da je u prva dva tjedna listopada Iran izvozio blizu 1,5 milijuna barela nafte dnevno u skupinu zemlje koja uključuje Indiju, Kinu i Tursku. Usporedbe radi, u travnju ove godine, prije američkog povlačenja iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, izvozili su 2,5 milijuna barela dnevno.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 79,31 dolar, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u ovogodišnjem rujnu bile su za 1,4 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, što predstavlja daljnje usporavanje rasta na godišnjoj razini, pokazuju u utorak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Inflacija mjerena potrošačkim cijenama tako je u rujnu na godišnjoj razini rasla sporije u odnosu na kolovoz i srpanj, kada je iznosila po 2,1 posto, te u odnosu na 2,4 posto u lipnju, što je bio najveći rast cijena još od travnja 2013. godine.

Po podacima DZS-a, u rujnu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 6,4 posto, porasle cijene prijevoza, a s rastom od 2,6 posto slijede cijene u restoranima i hotelima, te s 2,5 posto one alkoholnih pića i duhana.

Za 1,7 posto porasle su cijene zdravlja, 1,5 posto cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, a za po 1,4 posto cijene u kategorijama rekreacije i kulture te pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju i najveći udio od gotovo 28 posto, u rujnu su bile 0,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. U strukturi cijena hrane i bezalkoholnih pića najveći se rast na godišnjoj razini bilježi kod cijena ribe i plodova mora te povrća, od po 2,4 posto.

U rujnu ove u odnosu na isti lanjski mjesec rast cijena je zabilježen i u kategoriji raznih dobara i usluga, 1,1 posto, te u komunikacijama, za 0,2 posto. Istodobno, niže su bile cijene odjeće i obuće, 4,2 posto, te obrazovanja, 0,2 posto. Cijene i dobara i usluga u rujnu su prema istom mjesecu lani porasle za istovjetnih 1,4 posto.

Na mjesečnoj razini rast cijena 0,8 posto

Na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na kolovoz, službena statistika u rujnu bilježi rast razinu potrošačkih cijena za 0,8 posto. Promatrano po glavnim skupinama, najviše su pritom skočile cijene odjeće i obuće, za 14,8 posto, s obzirom na nove kolekcije. Cijene prijevoza više su 0,7 posto, a one stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 0,5 posto. Cijene zdravlja, te one u skupini pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, zabilježile su na mjesečnoj razini blagi rast od 0,1 posto.

S druge strane, u rujnu ove godine u odnosu na mjesec ranije najviše su pale cijene u restoranima i hotelima, 0,8 posto, slijede cijene hrane i pića s padom od 0,4 posto, dok su u skupinama alkoholnih pića i duhana, zatim rekreacije i kulture te onoj raznih dobara i usluga, cijene u prosjeku niže za istovjetnih 0,1 posto. Istodobno, cijene komunikacija i obrazovanja su se zadržale na razini iz kolovoza iste godine.

RBA očekuje godišnju stopu inflacije od otprilike 1,5 posto

“U skladu s našim očekivanjima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u rujnu su usporile s godišnjom stopom rasta. Uz mjesečni rast od 0,8 posto, potrošačke cijene su u odnosu na rujan 2017. zabilježile rast od 1,4 posto, ohrabrujući očekivanja da bi posljednje tromjesečje ipak trebalo donijeti blago usporavanje inflatornih pritisaka na godišnjoj razini”, ističu analitičari Raiifeisenbank Austria (RBA).

Kako dalje navode, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna stopa inflacije je usporila je na 1,5 posto, s 1,6 posto koliko je iznosila u prvih osam mjeseci.

“Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane godišnja, stopa inflacije u prvih devet ovogodišnjih mjeseci usporila je na 0,9 posto, s 1 posto koliko je iznosila u prvih osam mjeseci. Do kraja ove godine, očekujemo da će pozitivan doprinos rastu potrošačkih cijena dolaziti od viših cijena energije i hrane. Naime, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, koje se uobičajeno prvo prelijevaju na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta, a u ovoj godini bilježe zamjetne stope rasta. Ipak dijelom zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto izraženijih inflatornih pritisaka u posljednjem tromjesečju 2017., dinamika rasta prosječnih potrošačkih cijena mogla bi usporiti zadržavajući prosjek godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na oko 1,5 posto”, zaključuju u RBA.

Eurostat je objavio podatke koji pokazuju silazni trend opasnosti od siromaštva i društvene isključenosti u zemljama Europe, dok je u Hrvatskoj 27,9 posto od ukupnog stanovništva na rubu siromaštva, što je svrstava u gornji dio zemalja s velikim postotkom opasnosti od siromaštva.
Eurostat za Hrvatsku nije imao podatke 2008. godine, stoga se vide samo referentni pokazatelji za 2017. bez mogućnosti usporedbe. U Hrvatskoj živi 27,9 posto ljudi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti, što je skoro 1,2 milijuna ljudi. S tim brojkama spada u sam vrh europskih zemalja s velikom opasnosti od siromaštva. Hrvatska tako bilježi manji rizik od šest članica EU, dok veći rizik ima od čak 21 članice.

Skoro 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život, poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana poput ribe ili mesa, te si ne mogu priuštiti tjedan dana putovanja i odmora.

Postotak ljudi do 59 godina koji su u 2017. radili manje od 20 posto svojeg radno sposobnog vremena (studenti isključeni) bilo je 13 posto, što je i najgori pokazatelj za Hrvatsku, po kojem je na četvrtkom mjestu u EU, odmah iza Irske, Grčke i Belgije.

Istraživanje dolazi u susret Međunarodnom danu borbe protiv siromaštva (17. listopada), a Eurostatovi podaci istraživanja rizika od siromaštva pokazuju silazni trend, gdje je između 2009. i 2012. godine bilo 25 posto Europljana na rubu siromaštva, dok se ta brojka smanjila na 22,5 posto u 2017. godini.

U Europskoj Uniji 112,9 milijuna ljudi bili su na rubu siromaštva ili društvene isključenosti u 2017. godini. Statistika je obuhvatila ljude koji graniče sa siromaštvom nakon primanja socijalnih naknada (doplatci, bespovratna pomoć i slično), onih koji su teško lišeni materijalnih dobara potrebnih za život i onih koji su radno sposobni ali u godinu dana rade manje od 20 posto svojeg vremena.

Prema Eurostatu, silazni trend siromaštva ključan je dio europske strategije Europa 2020, koja za cilj ima povećanje zaposlenosti, BDP-a, i razine obrazovanja, a u planu je smanjenje emisije stakleničkih plinova i stope ljudi koji žive na rubu siromaštva.

U ostatku Europe najveći rizik od siromaštva imaju Bugari (38,9 posto), iako su zabilježili pad opasnosti od siromaštva za 5,9 posto, a slijede Rumunji i Grci. Najmanji rizik bilježe Češka (12,2), Finska (15,7), i Slovačka (16,3), dok Slovenija i Francuska dijele 17,1 posto opasnosti. Najveće povećanje bilježi Grčka u kojoj se s 28,1 posto u 2008. godini, u 2017. taj postotak popeo na 34,8 posto opasnosti od siromaštva. Najveće smanjenje dogodilo se u Poljskoj, koja je sa 30,5 posto pala na 19,5.

Postotak opasnosti od siromaštva povećao se u 19 zemalja članica EU, u jednoj je ostao stabilan, a u njih sedam se smanjio. Broj osoba teško lišenih materijalnih dobara povećao se u devet članica, a smanjen je u njih 18. Postotak radno sposobnih koji rade manje od 20 posto svojih mogućnosti povećao se u 18 članica, dok njih devet bilježi smanjenje.

Sankcije Europske unije protiv Rusije štete talijanskim tvrtkama, izjavio je u utorak premijer Giuseppe Conte, naglašavajući rastuće nezadovoljstvo u Rimu zbog dugotrajnih ograničenja nametnutih Moskvi.
Add content here
Čelnici EU-a uveli su sankcije 2014. kako bi kaznili Rusiju zbog aneksije Krima i pružanja potpore proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine. Ograničenja poslovanja s ruskim bankarskim, financijskim i energetskim sektorom obnovljena su u lipnju, ali istječu krajem siječnja i o njima će se raspravljati u Bruxellesu.

Italija još nije potvrdila da će pristati na produženje sankcija. “Sankcije… samo štete našim tvrtkama koje namjeravamo zaštititi kao i ruskom civilnom društvu”, rekao je Conte u parlamentu uoči summita EU-a koji će se održati u četvrtak u Bruxellesu.

Njegova izjava došla je dan nakon što je potpredsjednik vlade Matteo Salvini nazvao sankcije EU-a “socijalnim kulturnim i ekonomskim apsurdom”. Conte je rekao da će sastanak EU-a pružiti priliku za razmatranje “kako ispravno slijediti ono što definiram dvotračnim pristupom: odlučnost u paru s dijalogom”.  Conte će se sastati idućeg tjedna u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Salvini bi trebao voditi izaslanstvo talijanskih poduzetnika na konferenciji u Moskvi kasnije ovoga tjedna.

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi uputio je vladi u Rimu jasnu poruku uoči slanja prijedloga proračuna na ocjenu u Bruxelles – ne očekujte da vas ECB spašava. Italiji je jučer istekao rok do kojeg je Europskoj komisiji (EK) trebala na analizu poslati prijedlog proračuna za 2019. godinu.

Kako je već najavila povećanje proračunske potrošnje unatoč obećanjima o štednji koje je dala prethodna vlada, investitori se pribojavaju da talijanska vlada računa da neće od EK dobiti ozbiljniju kaznu i time pogoršati sentiment na financijskim tržištima. Upitan tijekom vikenda na konferenciji MMF-a i Svjetske banke na Baliju hoće li daljnji rast prinosa na talijanske obveznice spriječiti ECB u gašenju programa otkupa obveznica do kraja godine, Draghi je kazao kako o tome ne želi špekulirati. “Uvjeren sam da će sve strane, ne samo Italija, na kraju naći kompromisno rješenje”, kazao je Draghi.

Njemačko ministarstvo prometa naložit će povlačenje približno 100 tisuća Opelovih vozila u sklopu istrage o ispušnim plinovima iz dizelskih automobila, priopćeno je iz ministarstva nakon pretrage ureda automobilskog diva.
Njemačka agencija za motorna vozila (KBA) otkrila je 2015. godine četiri softverska programa koji mogu preinačiti razinu emisije štetnih plinova, naredivši Opelu da ih ažurira kako bi otklonila tu mogućnost, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo prometa. “Nakon što je početkom 2018. pronađen i peti softverski program, za koji su u KBA-u utvrdili da je protuzakonit, provodi se službeno saslušanje sa ciljem propisivanja obveze povlačenja modela Cascada, Insignia i Zafira”, stoji dalje u priopćenju ministarstva.

U ministarstvu kažu da je Opel tijekom saslušanja nastojao dobiti na vremenu, podsjećajući da je KBA izvijestio državno tužiteljstvo u Frankfurtu o spornom softverskom programu u travnju ove godine. “Službeno povlačenje pogođenih približno 100.000 vozila bit će provedeno uskoro”, ističe se u priopćenju ministarstva.

Opel je u priopćenju odbacio sve optužbe o korištenju nezakonitih uređaja za prikrivanje stvarne razine emisije ispušnih plinova na regulatornim provjerama, a otklanjaju i optužbe o odugovlačenju. “Bude li izdana odredba (o obveznom povlačenjeu) Opel će je nastojati osporiti sudskim putem”, ističe se u priopćenju kompanije.

Njemačko državno tužiteljstvo i policijski istražitelji pretražili su u ponedjeljak urede njemačkog proizvođača automobila Opela u Ruesselsheimu i Kaiserslauternu u sklopu istrage o mogućem manipuliranju emisijama štetnih plinova iz dizelskih automobila.

Istraga obuhvaća 95.000 vozila s motorima Euro 6d kako bi se utvrdilo je li softver za upravljanje ispušnim plinovima korišten za manipuliranje razinom emisija, priopćeno je u ponedjeljak iz frankfurtskog ureda državnog tužiteljstva.

Navedeni motori koriste se u modelima Opel Insignia, Zafira i Cascada, potvrdila je Nadja Niesen iz frankfurtskog ureda državnog tužiteljstva. U policiji i Opelu potvrdili su pretragu ureda. Njemački visokotiražni dnevnik Bild prvi je izvijestio o pretragama u Opelovim uredima, napominje Reuters.

Opelovi modeli Insignia, Zafira i Cascada projektirani su još u vrijeme kada su Opel i sestrinski brend Vauxhall bili u vlasništvu General Motorsa (GM), koji je 2017. godine prodao Opel PSA Groupu. U francuskoj kompaniji nisu željeli komentirati istragu. U Opelu su 2016. priznali da je u model Zafira ugrađen softver koji u određenim uvjetima isključuje sustave upravljanja emisijom štetnih plinova. Tada su tvrdili da samo koriste rupu u zakonu.