Europska unija

Koliko će dobiti RH?
Europski parlament izglasao je u četvrtak navečer na plenarnoj sjednici u Bruxellesu tri izvanredne mjere za borbu protiv pandemije koronavirusa i posljedica te krize na gospodarstvo

Zbog pandemije koronavirusa i ograničenja kretanja na plenarnoj sjednici sudjelovalo je samo nekoliko zastupnika, koji su se zatekli ili žive u Bruxellesu, dok su ostali sjednicu pratili na daljinu. Prvi put u povijesti Europski parlament je glasao na daljinu, putem elektroničke pošte.

Parlament je izglasao tri prijedloga Europske komisije – prijedlog o investicijskoj inicijativi kao odgovor na krizu s koronavirusom u iznosu od 37 milijardi eura, od čega je za Hrvatsku namijenjeno 1,158 milijardi eura.

Riječ je o neiskorištenim sredstvima koja su zemljama članicama dodijeljena za predfinanciranje projekata iz strukturnih fondova, koja bi inače morala vratiti u europski proračun, a sada će ih moći zadržati. To će proračunima država članica omogućiti veću likvidnost.

Drugi usvojeni prijedlog je o proširenju djelokruga Fonda solidarnosti EU-a, a treći je privremena mjera kako bi se olakšalo zračnim kompanijama da zadrže svoje ‘slotove’ u zračnim lukama, čak i ako ih ne koriste zbog pada prometa.

 

Oxford analiza
Sveučilišta Oxford predstavilo je istraživanje OxCGRT – Oxford Covid-19 vladino praćenje odgovora. Riječ je o restrikcijama koje zemlje donose kao odgovor na pandemiju koronavirusa.

Sveučilište Oxford objavilo je mjerač državnih mjera koji pokazuje kako pojedine zemlje odgovaraju na krizu izazvanu koronavirusom – rangirajući zemlje prema restrikcijama koje donose, stavljajući ih u korelaciju s brojem zaraženih.

Ističu kako istraživanje služi samo u komparativne svrhe. U obzir su uzeli jedanaest kriterija – među kojima su zatvaranje škola, otkazivanje javnih događanja te restrikcije u prometu i poslovanju – koje potom uspoređuju s brojem zaraženih u zemlji.

Hrvatska se našla na samom vrhu po uvedenim restrikcijama prema broju zaraženih koronavirusom. Osim što su zatvorene osnovne i srednje škole, kafići, restorani i trgovine koje prodaju sve što je, kako kažu, neophodno za život, u Hrvatskoj je uvedena zabrana napuštanja mjesta prebivališta, trgovine i ljekarne rade skraćeno do 18 sati, pola otoka Murtera je pod karantenom, a najavljuju se i još strože mjere ako se ustanovi da građani ne poštuju postojeće.

Jedna od mjera koja trenutačno izaziva brojne reakcije je prijedlog zakona prema kojem bi se mogli pratiti mobiteli građana, kako bi se, kažu vladajući, pratilo one koji krše samoizolaciju. Takav zakon danas je usvojila Slovačka.

Nakon eskalacije situacije u Italiji, Hrvatska je veoma brzo reagirala i poduzela brojne mjere kako bi se spriječio talijanski scenarij. U četvrtak je zabilježen manji porast zaraženih u odnosu na prethodni dan. Iza Hrvatske, prema podacima Oxforda, nalaze se Srbija i Sirija. Informacije će redovito ažurirati, piše N1.

Komentar DW-a
U Italiji je to već učinjeno, u Francuskoj je najavljeno, a i u Njemačkoj se o tome razmišlja: sudjelovanje države u vlasništvu poduzeća kao posljednja mjera za spas firmi u vrijeme korona-krize.

U Italiji je već sve spremno za podržavljenje zrakoplovne kompanije Alitalia, koja se već i bez korona-krize nalazila u velikim financijskim problemima. U Francuskoj je ministar financija Bruno Le Maire najavio mogućnost podržavljenja firmi koje se nalaze pred slomom. No za razliku od Italije i Francuske, gdje vlasništvo države u automobilskoj industriji ili na polju energetike nije neuobičajeno, njemački političari i ekonomisti su vrlo oprezni kada je riječ o uplivu države u privatnom gospodarstvu.

Na primjer Lufthansa. Najveća njemačka zrakoplovna kompanija je zbog korona-krize faktički prisiljena obustaviti letove. No zasada su poduzete ili najavljene mjere – poput tzv. plaćanja troškova skraćenog radnog vremena (Kurzarbeitergeld), pružanja pomoći za prevladavanje problema likvidnosti ili mogućnosti odgode plaćanja poreza – dostatne, smatra vladin koordinator za zračni promet Thomas Jarzombek. Kasnije će se odlučiti je li potrebna i dodatna pomoć. “Podržavljenje kompanije nije naš cilj”, izjavio je on.

Ni Achim Wambach, šef Centra za europsku ekonomiju ZEW iz Mannheima, nije sklon državnom sudjelovanju u vlasništvu privatnih kompanija – u normalnim okolnostima. “Nama se sada ne postavlja načelno pitanje treba li država, koja određuje pravila ponašanja na tržištu, biti jedan od aktera na tom istom tržištu. Sada se radi o kriznom menadžmentu”, kaže on u razgovoru za DW.

“Država mora poduzećima pomoći u vrijeme krize. Pogodan instrument za to bi moglo biti oživljavanje gospodarskog fonda”, smatra Wambach. 2009. i 2010. je Njemačka poduzećima koja su se našla u problemima zbog svjetske financijske krize stavila na raspolaganje više od 100 milijardi eura posredstvom državne banke za obnovu i razvoj KfW. To je desecima tisuća poduzeća pomoglo da krizu prebrode i spasilo je milijune radnih mjesta.

To rješenje je značilo da firme dobivaju na raspolaganje strani kapital – uz jamstva države. Klasično podržavljenje, dakle direktno sudjelovanje države u vlasništvu neke firme – kao što je to primjerice praksa u Francuskoj – Wambach ne smatra dobrom opcijom.

No ni on nije siguran hoće li 100 milijardi eura biti dostatno u sadašnjoj situaciji. “To trenutno nije moguće reći. Zato bi bilo potrebno da se uz taj prvi paket drži otvorenom i opcija njegova proširenja.”

Već prošlog tjedna su vodeći njemački ekonomski stručnjaci naveli mogućnost osnivanja jednog “fonda za spas poduzeća kao posljednjeg sredstva”. Oni su zatražili i da se Vlada odmakne od dogme očuvanja izbalansiranog državnog budžeta, takozvane “crne nule”, po svaku cijenu. Uz to su predložili da se razmotri mogućnost sniženja poreza. Jedan dio njihovih prijedloga je u međuvremenu više-manje prihvaćen: savezni ministar financija Olaf Scholz je već najavio da će za prevladavanje krize biti korištena “sva potrebna sredstva”, te će se, ako se pokaže potrebnim, ući u nova zaduživanja.

Ovi stručnjaci u svojoj studiji kažu da bi u slučaju potrebe, trebalo omogućiti i direktan udjel države u poduzećima. “Ukoliko se ne uspije ograničiti širenje kriznog vala u gospodarstvu i nastane opasnost velikog broja stečajeva, kao posljednje sredstvo bi se moglo razmisliti i o ulasku državnog kapitala u pojedine firme.”

Kao primjer navodi se financijska kriza 2008. i 2009. godine: tada je država svojim novcem spašavala banke u okviru tzv. zaštitnog kišobrana SoFFin. Sve do danas, više od 10 godina kasnije, njemačka država još uvijek ima udjel u većinski privatnoj banci Commerzbank od oko 15 %.

Država doduše ima vlasnički udio i u telekomunikacijskom divu Deutsche Telekom, ali iz drugih razloga – to je posljedica nedovršene potpune privatizacije nekoć državne pošte. Mada vodeći njemački ekonomski stručnjaci nisu jedinstvenog mišljenja o tome koliki bi obim taj državni krizni fond trebao imati – da će do njega doći, vrlo je vjerojatno. Pitanje je samo kada, piše DW.

Spas?
Gospodarska kriza uzrokovana širenjem koronavirusa nagnala je vlade diljem svijeta da posegnu za drastičnim mjerama pomoći gospodarstvu i radnicima kako bi ublažila posljedice krize.

To će rezultirati ogromnim povećanjem proračunskih deficita i javnih dugova, ali sada političari (ovdje ne navodimo većinu mjera centralnih banaka) pokušavaju dati prvu proračunsku pomoć gospodarstvu, spriječiti daljnje “krvarenje”, a tek na kraju će se pitati koliki je račun za to.

Zadnja u nizu velikih država koja je poduzela do sada nezabilježene poteze u nacionalnoj povijesti jest Velika Britanija, koja je prvi put donijela odluku o plaćanju 80 posto plaće za radnike u tvrtkama čije je poslovanje ugroženo, odnosno najviše 2500 funti mjesečno. Tih 2500 funti je nešto više od mediana plaće u UK – median plaća je iznos ispod kojeg plaću prima 50 posto zaposlenih, a 50 posto iznad tog iznosa (u Hrvatskoj će Vlada isplaćivati minimalac do 3250 kuna).

Nadalje, Britanija je odlučila povećati socijalnu mjeru “univerzalni dodatak” na 1000 funti godišnje za sljedećih 12 mjeseci i u tom razdoblju povećati za 1000 funti mjesečno neoporezivi dio poreza na dohodak.

Milijardu funti je predviđeno za izravnu pomoć ljudima koji unajmljuju stanove te su pojačane porezne olakšice za samozaposlene. Odnosno, samozaposlenima će biti odgođeno plaćanje obveza prema državi do siječnja 2021. Mjere koje su usmjerene na poduzeća uključuju, između ostalog, odgađanje plaćanja poreza na dodanu vrijednost do lipnja ove godine i beskamatne kredite malim tvrtkama. Nadalje, 330 milijardi funti bit će rezervirano za pomoć tvrtkama u teškoćama, odgodu plaćanja poreza ugroženim građanima na tri mjeseca te jednogodišnju odgodu plaćanja poreza na nekretnine tvrtkama koje su pogođene krizom.

U usporedbi ovih mjera s hrvatskima, vidljivo je da je britanska pomoć tvrtkama u vidu nadoknađivanja dijela plaća dosta veća, ali UK je i ekonomski moćnija od naše države.

Ono što bismo mogli kopirati od UK jest pomoć samozaposlenima – mi smo tu krenuli u suprotnom pravcu, donesena je odluka da im se ukinu mjere pomoći. Svakako bi trebalo razmisliti i o tome da osobama koje su podstanari, a koje su izgubili posao, država pomogne. Britanci imaju i mjeru odgode plaćanja PDV-a za poduzetnike, koju mi nemamo, pa bi i to možda odmah trebalo aktivirati. Dakle, Hrvatska ne bi trebala čekati još dva mjeseca kako bi krenula u drugu fazu pomoći gospodarstvu i građanima, treba već sada pojačati mjere, ali istovremeno raditi i na jačim uštedama na rashodovnoj strani proračuna kako bi konačni deficit budžeta bio što manji.

Američke vlasti, pak, pripremaju paket pomoći gospodarstvu vrijedan 1,3 trilijuna dolara, u okviru kojeg bi svaki građanin s niskim primanjima mogao dobiti ček u iznosu od 1000 dolara (Hong Kong će svojim građanima u teškoćama platiti 10 tisuća hongkonških dolara).

“Novac iz helikoptera”, koncept koji je prvi predložio nobelovac ekonomist Milton Friedman 1969., tako će prvi put u povijesti biti primijenjen na ovako izravan način, uplatom novca na račun građana, ako Kongres odobri taj Trumpov plan, koji je već odobrio tamošnji Senat. Američki predsjednik je zatražio od Kongresa i da odobri od 50 do 150 milijardi dolara zajmova za pomoć zrakoplovnim kompanijama, 300 milijardi dolara pomoći malim poduzećima te 150 milijardi dolara kreditnih jamstava za ostale pogođene gospodarske sektore.

Njemačka je najavila fiskalnu pomoć od 350 milijuna eura izravne proračunske pomoći tvrtkama, od čega se čak 100 milijardi dolara odnosi na fond putem kojeg će se kupovati udjeli u strateški važnim tvrtkama.

Istovremeno je najavljena pomoć od 500 milijardi eura kreditnih linija za kompanije u poteškoćama, odgoda plaćanja poreza koja će se mjeriti u milijardama eura, dodatno jačanje pomoći tvrtkama koje skrate radno vrijeme na četiri radna dana u iznosu od osam milijardi eura, a Bavarska je oformila fond vrijedan 10 milijardi eura za kupnju vlasničkih udjela u tvrtkama kao što su BMW i Siemens.

Francuska je obećala proračunsku pomoć kompanijama u poteškoćama vrijednu 45 milijardi eura, 300 milijardi eura državnih jamstava za bankarske kredite, bilijun eura vrijedna jamstva institucija EU za kredite banaka, odgodu plaćanja poreza na dobit te plaćanje dijela plaće radnicima kojima prijeti otkaz. Ostali potezi uključuju spašavanje nekih poduzeća u kojima država ima vlasništvo, kao što je Air France, odgađanje plaćanja poreza na dobit i doprinosa na plaće te plaćanje bolovanja onim radnicima koji ne mogu ići na posao jer se moraju brinuti o djeci.

Italija je najavila proračunski paket pomoći u iznosu od 25 milijardi dolara za tvrtke u problemima, zdravstveni sustav te 500 eura pomoći za svakog samozaposlenog radnika, pomoć radnicima koji ostaju kući zbog čuvanja djece te subvencije za spas Alitalije, nacionalnog avioprijevoznika kojem je 2017. već dala kredit u iznosu od 900 milijuna eura.

Španjolska je najavila 100 milijardi eura vrijedne državna garancije za kredite tvrtkama, još 100 milijardi eura vrijedne druge pakete pomoći tvrtkama te 600 milijuna eura pomoći ugroženom djelu stanovništva, donosi Novac.hr.

Oporavak
Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, jer se ulagači nadaju da će dosad nezabilježene monetarne i fiskalne mjere ublažiti recesiju izazvanu ‘koronakrizom’.

Europske ulagače ohrabrila je vijest da su republikanski i demokratski zastupnici u američkom Kongresu postigli dogovor o paketu gospodarskih poticaja vrijednom 2.000 milijardi dolara, što je znatno više u odnosu na paket pomoći koji je Kongres usvojio za financijske krize 2008. i 2009. godine.

Tim bi se paketom pomoglo i građanima koji su ostali bez posla i industrijama koje su najviše uzdrmane zbog paralize dijelova gospodarstva. Tako se očekuje da će 500 milijardi dolara biti izravno isplaćeno građanima, dok bi oko 500 milijardi iznosila pomoć za likvidnost.

Podršku tržištu pružaju i izvanredne mjere američke središnje banke, koja je nedavno smanjila ključne kamatne stope na nulu, a potom počela kupovati državne, pa čak i korporativne obveznice kako bi povećala likvidnost na tržištima.

Fed je najavio i da će podržati kreditno tržište time što će izravno kreditirati kompanije, što nikada dosad nije činio. Unatoč golemim monetarnim i fiskalnim poticajima vlasti širom svijeta, sve je jasnije da će najveća svjetska gospodarstva uroniti u recesiju jer su mnoge zemlje uvele karantene, što je paraliziralo dijelove gospodarstva.

Na Zagrebačkoj su burzi u srijedu ujutro Crobex indeksi porasli drugi dan zaredom, što se zahvaljuje rastu svjetskih burzi nakon novih monetarnih i fiskalnih mjera koje bi trebale ublažiti gospodarske štete od širenja koronavirusa u svijetu. Rast Crobexa zahvaljuje se jačanju svjetskih burzi drugi dan zaredom jer su ulagače ohrabrile dosad nezabilježene fiskalne i monetarne mjere usmjerene na ublažavanje gospodarskih šteta od irenja koronavirusa u svijetu.

Analiza Ifo instituta
Njemačka poslovna klima potonula je u ožujku na najnižu razinu od 2009., izvijestio je u srijedu ekonomski institut Ifo, predviđajući veliki pad aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa.

Konačni rezultati istraživanja za ožujak pokazuju da je indeks poslovne klime u ožujku pao gotovo 10 bodova u odnosu na veljaču, na na 86,1 bod, objavio je Ifo.  Ovo je najveći pad od ujedinjenja Njemačke i najniža vrijednost (indeksa) od srpnja 2009., objavio je predsjednik Ifo-a Clemens Fuest.

Znatno je lošija i ocjena aktualnog stanja u poslovanju. U uslužnom sektoru indeks poslovne klime zabilježio je najoštriji pad otkada je Ifo 2005. godine počeo prikupljati podatke.  U industriji i energetici pao je na najnižu razinu od kolovoza 2009. godine.

Njemačko gospodarstvo moglo bi se ove godine smanjiti od pet do 20 posto, ovisno o trajanju blokade koju je izazvala pandemija, kažu u Ifo institutu. Vlada procjenjuje da će se zbog epidemije bruto domaći proizvod ove godine smanjiti oko pet posto.nancial crisis in 2009.

Markit
Gospodarske aktivnosti u eurozoni naglo su pale u ožujku zbog mjera koje vlade poduzimaju kako bi zaustavile širenje koronavirusa, ograničavajući putovanja i tražeći od građana da ostanu kod kuće, pokazuje izvješće Markita.

Indeks menadžera nabave (PMI) potonuo je u ožujku nešto više od 20 bodova u odnosu na veljaču, na 31,4 boda, najnižu razinu od 1998. godine kada je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka počela objavljivati izvješća.

Vrijednost indeksa niža je od 50 bodova što signalizira pad aktivnosti u gospodarstvu. Prema njegovim riječima, vrijednost indeksa signalizira pad BDP-a na tromjesečnoj razini za oko dva posto, koji bi mogao biti još i veći ako vlade u idućim mjesecima posegnu za još restriktivnijim mjerama obuzdavanja virusa.

Posebno je teško pogođen uslužni sektor, bilježe u Markitu, dodajući da su ograničenja kretanja i mjere izolacije najveći udarac zadale restoranima, turizmu i organizatorima putovanja. Industrija je također bilježila pad aktivnosti, iako nešto blaži nego u veljači.

Virus je snažno pogodio potražnju i u uslužnom i u proizvodnom sektoru, napominju u londonskoj tvrtki. Među vodećim gospodarstvima eurozone izdvajala se Francuska najvećim padom poslovnih aktivnosti u gotovo 22 godine. Nešto blaži pad zabilježen je u Njemačkoj, pri čemu Markit izdvaja urušavanje aktivnosti u uslužnom sektoru, najveće otkada su počeli pratiti podatke.

Menadžeri su ujedno izrazito pesimistični u prognozama za predstojećih 12 mjeseci.

Iz Zagreba
Ministri financija EU jučer su održali videokonferenciju, koju je vodio Zdravko Marić iz zgrade Carinske uprave u Zagrebu, ali se jučer nije očekivao dogovor o paneuropskim obveznicama nego samo o fleksibilizaciji Pakta o stabilnosti i rastu.

Španjolski premijer Pedro Sanchez zatražio je nešto poput Marshallova plana za obnovu Europe koji bi se financirao izdavanjem svojevrsnih korona-obveznica, piše u utorak Večernji list. Postojeća odluka o otkupu obveznica vrijednih 750 milijardi eura od strane Europske središnje banke nije dovoljna, navodi dnevnik.

“Ovo je kriza koja pogađa cijeli EU i moramo artikulirati veliki Marshallov plan za obnovu. Činimo ogroman fiskalni napor, ali važno je da to ne bude samo na nacionalnoj razini”, kaže španjolski premijer i dodaje da na pameti ima paneuropske obveznice, koje bi države članice izdavale udruženim snagama.

Ministri financija EU jučer su održali videokonferenciju, koju je vodio Zdravko Marić iz zgrade Carinske uprave u Zagrebu, ali se jučer nije očekivao dogovor o paneuropskim obveznicama nego samo o fleksibilizaciji Pakta o stabilnosti i rastu.

I to “samo” je divovski korak jer prvi put u EU zemlje imaju mogućnost izbjeći pravila o deficitu i javnom dugu: mogu trošiti koliko hoće ili koliko nađu novca na tržištu. Šef Eurogrupe Paolo Gentiloni, koji predsjeda skupinom ministara financija iz eurozone, najavljuje da bi dogovor o novom fiskalnom oružju u borbi protiv koronavirusa mogao biti spreman do četvrtka, kada videokonferenciju održavaju premijeri i predsjednici 27 zemalja, donosi Večernji list.

Iz kompanije
Philips će povećati proizvodnju najpotrebnije zdravstvene opreme, napose respiratora, kako bi pomogao u dijagnostici i liječenju pacijenata od zaraze koronavirusom, priopćeno je iz te kompanije.

Philips je objavio da namjerava udvostručiti proizvodnju bolničkih respiratora u sljedećih osam tjedana te je četverostruko povećati do trećeg tromjesečja. “Trenutno proizvodimo oko tisuću respiratora tjedno, a planiramo tu brojku povećati na 2000 u idućim tjednima. Nastavit ćemo povećavati proizvodnju jer je potražnja ogromna”, izjavio je izvršni direktor Frans van Houten.

Van Houten je rekao da je kontaktirao glavne konkurente poput Draegera i Medtronica, koji također namjeravaju povećati proizvodnju. “Povećanje samo naše proizvodnje sigurno neće biti dovoljno, ali nadamo se da bismo zajedno mogli podmiriti potražnju”, rekao je.

Van Houten je kazao i kako se u Philipsu nadaju da će povećati proizvodnju i druge opreme potrebne u borbi protiv COVID-a-19, poput monitora koji prate vitalne funkcije, dijagnostičkih sustava i softverskih rješenja za bolnice namijenjene nadzoru i skrbi za pacijente na odjelima intenzivne njege.

Philips očekuje da će zaposliti dodatno proizvodno osoblje, ali i preusmjeriti sadašnje radnike na proizvodne linije, jer su ondje trenutno najpotrebniji. “No najvažnije je imati dobavljače koji će surađivati kako bi se se omogućilo povećanje proizvodnje”, rekao je Van Houten.

Unatoč povećanoj potražnji za zdravstvenom opremom, Philips očekuje da će epidemija koronavirusa naštetiti njegovim rezultatima u prvoj polovini 2020. godine. Philips je već ranije upozoravao o utjecaju pandemije na zaradu u prvom tromjesečju, budući da je potražnja za njegovim potrošačkim proizvodima pala, a svjetski su lanci opskrbe ozbiljno poremećeni.

Ministar Zdravko Marić
Premijer i članovi Vlade obišli Zagreb, ministar Marić poručio kako je na državi da učini sve što može, proračunski i općenito.

Potres jakosti 5,3 stupnja pogodio je u nedjelju ujutro Zagreb, a drugi udar uslijedio je minutu iza 7 sati. Nakon toga zabilježeno je još nekoliko slabijih potresa oko 3 stupnja.

Epicentar potresa bio je na dubini od 10 kilometara, 7 kilometara sjeverno od Zagreba, objavljeno je na specijaliziranoj stranici EMSC. U jeku borbe protiv koronavirusa i rasta broja oboljelih, točno na dan kada je Vlada pooštrila mjere vezane uz okupljanje građana Zagreb se našao pod udarom najtežeg potresa u posljednjih 140 godina.

Savjeti o koronavirusu na kratko su pali u drugi plan, a građani koji su ujutro napuštali svoje stanove i kuće zamoljeni su da se pridržavaju propisanog razmaka jedni od drugih. Iako se činili kako je to jako teško većina građana pridržavala se savjeta.

U samom središtu grada zabilježene su velike materijalne štete, a u dijelovima grada ostali su bez struje i vode. Na teren je osim hitnih službi izašao i premijer Andrej Plenković u pratnji članova Vlade.

Predsjednik mađarske vlade Viktor Orban izrazio je sućut i ponudio pomoć Hrvatskoj, koju je u nedjelju ujutro pogodio potres, objavio je šef ureda za tisak.

Orban je u pismu hrvatskom predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću istaknuo kako je “ožalošćen” izvješćima o potresu koji je prouzročio štete i ozljedio ljude u Zagrebu i oko njega. “Vjerujem da je u ovim teškim vremenima važno da narodi srednje Europe na svaki mogući način iskažu solidarnost jedni s drugima. U ime mađarskog naroda želim izraziti sućut i ponuditi pomoć Mađarske, naveo je Orbanove riječi Bertalan Havasi.

Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izrazio je sućut ozlijeđenima na Facebooku i poželio im brzi oporavak. Hrvatska može računati na pomoć Mađarske u obnovi, rekao je. Predsjednik mađarskoga parlamenta Laszlo Kover poslao je brzojav hrvatskom kolegi Gordanu Jandrokoviću, izrazivši svoje simpatije prema Hrvatima koji su se uz epidemiju “morali suočiti s ovom strašnom prirodnom katastrofom”.

Mađarska je spremna pružiti pomoć Hrvatskoj u ovom izazovnom trenutku, rekao je glasnogovornik

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako će Vlada upogoniti sva raspoloživa sredstva i sve što je u njenoj moći kako bi što prije sanirala štetu nastalu potresom koji je pogodio Zagreb.

“Prvi dojmovi prolazeći kroz centar grada… zaista se radi o jako velikoj materijalnoj šteti, sve to ćemo skupa procjenjivati, i sam naš proračun je što se tiče gospodarstva pod utjecajem koronavirusa. Upogonit ćemo sve što nam je na raspolaganju i u našoj moći”, rekao je novinarima ministar Marić prilikom obilaska oštećenih dijelova centra Zagreba.

Dodao je da se radi o izvanrednoj situaciji te da je na Vladi da učini sve što može, proračunski i općenito, kako bi se što prije sanirala materijalna i druga šteta nastala potresom.

Sedamdeset pripadnika Hrvatske kopnene vojske, iz sastava Inženjerijske pukovnije i mehanizirane bojne Tigrovi i Gromovi izašlo je na teren u centru grada Zagreba pomoći u sanaciji posljedica snažnog potresa od Trga bana Jelačića, Ilicom do zapadnog dijela grada.

Građevinske tvrtke na raspolaganju su građanima i nadležnim institucijama u sanaciji šteta zbog potresa u Zagrebu, rekla je potpredsjednica HGK za promet i građevinarstvo Mirjana Čagalj. Svi kojima je potrebna pomoć mogu se javiti na mail graditeljstvo@hgk.hr.

Građevinske tvrtke iz Zagreba spremne su se angažirati u saniranju štete na građevinama i drugim objektima. Spremne su angažirati radnike, inženjere i mehanizaciju, kaže Mirjana Čagalj.

Reagirala je i Europska unija. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen razgovarala je telefonski u nedjelju ujutro s premijerom Andrejem Plenkovićem i poručila da EU stoji uz Hrvatsku. “Jutros sam telefonski razgovarala s premijerom Plenkovićem, koji me informirao o jakom potresu u Zagrebu. Teška situacija za Hrvatsku: potres i koronavirus. Naše misli su s Hrvatskom. Budite jaki! EU je s vama!”, poručila je preko twittera predsjednica Komisije.

Osim predsjednice Komisije oglasili su se i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič s izrazima potpore i spremnošću da pomognu.

Jedna od prvih stvari koju sada treba napraviti je izaći na teren i pokušati naći trag rasjeda na kojem se potres dogodio na samoj površini Zemlje.

Ravnatelj ureda za seizmologiju i matematičku geofiziku na australskom Nacionalnom sveučilištu Hrvoje Tkalčić, na društvenim je mrežama komentirao nedjeljni potres u Zagrebu. “Dragi svi, pokušat ću iz prespektive znanstvenika, geofizičara kojem je seizmologija primarna specijalizacija, interpretirati potres koji je jutros pogodio sjevernu Hrvatsku u neposrednoj blizini Zagreba. Najprije treba spomenuti da je od glavnog potresa prošlo manje od nekoliko sati i sada treba pustiti kolege seizmologe da odrade svoj posao i analiziraju glavni potres i sve naknadne potrese.

Dakle nitko, ponavljam, baš nitko, ne može još sa sigurnošću reći koliko se točno energije oslobodilo, koja je precizna lokacija potresa, na kojem se rasjedu dogodio itd. Kompjutorski algoritmi i početne analize su pomogle odrediti da se radi o plićem potresu ispod Medvednice (prema prvim procjenama na dubini od oko 10 km, no pojasnit ću kasnije zbog čega to još nije pouzdano), međutim odmah sada treba reći da će analize trajati danima i mjesecima. Kolege u Seizmološkoj službi, kao i akademsko osoblje na Geofizičkom odsjeku PMF-a sada imaju pune ruke posla i treba im dati vremena za analizu.

Ovaj potres nije iznenađenje, niti je iznenađenje to što se dogodio u neposrednoj blizini grada Zagreba, te da je uzrokovao materijalnu štetu u samom gradu, a vjerojatno i široj okolici, što će se uskoro utvrditi. Mogu samo reći da je sreća u nesreći to da se radilo o relativno umjerenom potresu. Prema prvim analizama, magnituda momenta potresa koja se u modernoj seizmologiji određuje na osnovu energije koja se oslobodila u žaristu (hipocentru) potresa, bila je 5.4.

Da se nekim slučajem radilo o nešto većem potresu, recimo magnitude 5.7 kao što je to jučer bio slučaj na granici Grčke i Albanije, ili potresu magnitude preko 6.0, radilo bi se o energiji koja je desetak puta veća od ovoga (razlika od 1.0 u ovom načinu mjerenja znači razliku od 10 puta u energiji jer se radi o logaritamskoj skali). Zato, treba reći da je moglo biti i dosta gore, ali na sreću nije.

Jedna od prvih stvari koju sada treba napraviti je izaći na teren i pokušati naći trag rasjeda na kojem se potres dogodio na samoj površini Zemlje. Kod plitkih potresa kao što je to bio ovaj bi se trebala moći vidjeti rasjedna linija (na presjeku između rasjedne plohe i površine Zemlje) po kojoj su se dva bloka Zemlje pokrenula jedan u odnosu na drugi i time uzrokovala potres. Kad je potres dublji, smicanje duž plohe ne dosegne površinu Zemlje, međutim kod plićeg žarišta i kod potresa ove veličine bi se rasjedna linija trebala jasno vidjeti. To će pomoći u određivanju samog fizikalnog mehanizma potresa jer su matematička rješenja – zbog same prirode smicanja i sila u žaristu potresa – dvoznačna (drugim riječima, dobiju se iz analize seizmograma dvije plohe koje su okomite jedna na drugu).

Manifestacija rasjeda na površini Zemlje bi trebala ponuditi jednoznačno (fizikalno) rješenje i reći nam puno toga o samoj orijentaciji rasjedne plohe, načinu na koji su se dva bloka pomakla, u kojem smjeru se oslobodilo najviše energije, i prema tome, koje lokacije su možda najviše stradale.

Treba isto tako odmah pojasniti da materijalna šteta ne ovisi samo o tome u kojem smjeru se oslobodilo najviše energije i koliko je lokacija udaljena od samog žarišta potresa, nego ovisi i o vrsti tla na kojem je sagrađena zgrada, kuća, cesta, most… Ono što je svakako najteže je imati detaljnu mapu podzemlja kroz koje se šire valovi potresa. O strukturi Zemlje ovisi koliko će od početne energije koja se oslobodila u žarištu, doći do pojedine lokacije na površine Zemlje. Moje kolege seizmolozi imaju ne samo solidne informacije o tome nego i znanja i mogućnosti da to u narednim satima i danima odrede, i zato se treba strpiti.

Ono što sve najviše zanima je to što činiti sada i što očekivati u sljedećim danima. Za sada bih samo potvrdio ono što je Seizmološka služba već objavila ili će objaviti. Nitko sa sigurnošću ne može znati niti predvidjeti potrese, ali iz prijašnjih primjera i iskustva znamo da sada predstoji period “zacjeljivanja” rasjeda na kojem se potres dogodio, što znači da nas očekuje pojačana seizmička aktivnost i veliki broj umjerenih i slabih potresa. Iz raspodjele lokacija tih manjih potresa će se naknadno moći utvrditi opseg rasjedne zone koja se aktivirala, radi li se o novom rasjedu kojeg još nismo poznavali ili o poznatom rasjedu, itd.

Dakle, ti naknadni potresi su nešto normalno, nešto na što je stanovništvo, recimo Kalifornije ili Japana, naviklo, i sigurno svima zbog toga u ovoj situaciji ne treba dodatne panike. Međutim, trebat će dobro identificirati štetu i odrediti može li se u oštećenoj kući ili zgradi nastaviti živjeti. Treba dobro provjeriti i pozatvarati sve instalacije. Ako osjetite potres, nemojte bježati van zgrade ili kuće dok se trese – umjesto toga potražite zaštitu i pokrijte glavu – to može biti i ispod stola, a sad je dobar trenutak da razmislite gdje je najsigurnije.

Moguće da ću nastaviti pisati o ovome ako bude interesa i dok saznam više podataka od kolega seizmologa: Josip Stipčević Marija Mustać, Iva Dasović, Snjezana Markusic, Ina Cecić, Marijan Herak i ostali”, napisao je.