PLIN

Izazovi bez presedana
Energetska multinacionalka, sa sjedištem u Budimpešti, jutros je izvijestila kako je i drugo tromjesečje završila s gubitkom te značajno nižim prihodima.

Uzrok tome je pad cijena nafte te pad potražnje za gorivom uzrokovane pandemijom Covid-19.  Neto prihodi  kompanije smanjili su u drugom tromjesečju 39 posto, na 823,9 milijardi forinti (2,8 milijardi dolara), stoji u objavi na stranicama grupe.

Neto gubitak, prema izvješću, iznosio je  41,5 milijardi forinti (oko 140 milijuna dolara), što je nešto manje nego li u prvom tromjesečju kada je iznosio 48,4 milijarde forinti.

CCS EBITDA, odnosnoč ista dobit prije kamata, poreza deprecijacije i amortizacije, prilagođena za promjene vrijednosti zaliha smanjena je u drugom tromjesečju 38 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosila je 113,9 milijardi forinti. U odjelu prodaje, CCS EBITDA je prepolovljena te se spustila na  na 37 milijardi forinti. Razlog tome su urušavanja rafinerijskih marži u svibnju i lipnju. EBITDA odjela istraživanja i proizvodnje također se više nego li prepolovila te iznosi 36 milijardi forinti, što u MOL-u objašnjavaju padom cijena nafte i plina u Europi.

Na ovogodišnje izazove industrije, ali i MOL-a, koji su bez presedana u zdravstveno, sigurnosnom i smislu cijene nafte, upozorio je izvršni direktor grupe Zsolt Hernardi.  Ohrabrenje daje pozitivna likvidnost iz ranijih godina, stoji u objavi na stranicama grupe, ali i rast proizvodnje od 5 posto na godišnjoj razini, zahvaljujući polju iz Azerbajdžana koje je uključeno u rezultate za ovo tromjesečje. Time je nadokađen pad proizvodnje sa MOL-ovih pakistanskih i britanskih polja.

Upravni odbor je snizio procjenu CCS EBIDTDA za ovu godinu sa 2.4 milijarde na 1.8 milijardi dolara zbog očekivanja nastavka izazovnog razdoblja ove godine. Kapitalna potrošnja od 1.5 milijardi dolara ostat će na toj razini, kažu u objavi.

Handelsblatt
Državni tajnik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Niels Annen u intervjuu za Handelsblatt oštro je kritizirao američke senatore, koji su lučkim vlastima u gradiću Sassnitzu zaprijetili sankcijama zbog sudjelovanja u završetku izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.

Tri američka senatora u pismu upućenom lučkom operateru upozoravaju na sankcije američkih vlasti protiv tvrtki uključenih u podršku izgradnji plinovoda. U pismu se navodi da će se, ako se radovi nastave, luka Sassnitz suočiti s “financijskom propašću”.

“Nastavite li isporučivati robu i pružati usluge i podršku za projekt Sjeverni tok 2, uništili biste budući financijski opstanak vaše tvrtke”, kaže se u pismu lučkom operatoru Fährhafen Sassnitz, koje je dostupno Handelsblattu i koje su potpisali republikanski američki senator Ted Cruz i njegovi stranački prijatelji Tom Cotton i Ron Johnsonn.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je oštro: “Američka politika izvanteritorijalnih sankcija protiv bliskih partnera i saveznika ozbiljno je miješanje u naš nacionalni suverenitet”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Niels Annen za Handelsblatt.

Prema njegovim riječima, ton i sadržaj prijetećih pisama njemačkim tvrtkama potpuno su neprimjereni. Istaknuo je da će se energetska politika Njemačke i Europe utvrđivati ​​”isključivo u Berlinu i Bruxellesu, a ne u Washingtonu”.

Annen je također rekao da će Njemačka iskoristiti predsjedavanje EU-om za “jačanje europskog suvereniteta”, te dodao da Europa ne smije podleći ucjenjivanju. Projekt Sjeverni tok 2 predviđa postavljanje dvije paralelne linije plinovoda od Rusije do Njemačke duž dna Baltičkog mora. Berlin i Beč podržavaju taj projekt jer su zainteresirani za pouzdane isporuke. Norveška se također zalaže za polaganje plinovoda, čija vlada posjeduje 30 posto udjela Kvaernera, jednog od graditelja.

Istovremeno se Litva, Latvija, Poljska i Ukrajina protive Sjevernom toku 2, slijedeći svoje interese. Projekt kritiziraju i Sjedinjene Države koje planiraju isporučiti svoj ukapljeni prirodni plin u Europu.

Krajem prošle godine Sjedinjene Države usvojile su obrambeni proračun koji uključuje sankcije protiv tvrtki koje su uključene u izgradnju Sjevernog toka 2. Kao rezultat, projekt je zaustavljen: švicarska tvrtka za polaganje cijevi Allseas odmah je prestala s radom, a ruski Gazprom je najavio da će gradnju moći dovršiti samostalno.

No, američki senatori odlučni su zaustaviti gradnju, a njihove prijetnje, piše Handelsblatt, zamišljene su tako da odvrate kompanije od završetka projekta. Do sada se, piše Handelsblatt, Europljani nisu uspjeli učinkovito obraniti od prijetnji sankcijama iz SAD-a. Prvo su Amerikanci otjerali europske tvrtke iz Irana, a zatim paralizirali polaganje plinovoda Sjeverni tok 2, koji bi trebao udvostručiti kapacitet za izravne isporuke ruskog plina u Njemačku. Amerikanci tvrde da to stavlja Saveznu Republiku u nesigurnu ovisnost, ali njemačka vlada to odlučno odbacuje. No, svi pokušaji da se Amerikanci razuvjere nisu uspjeli.

Prošlog prosinca američki Kongres izglasao je zakon o sankcijama posebno usmjeren na zaustavljanje Sjevernog toka 2. Tada je senator Cruz sastavio prijeteće pismo, usmjereno protiv vlasnika švicarske tvrtke Allseas, čiji je brod polagao cijevi plinovoda. Tvrtka je nakon toga povukla svoj brod iz tog posla.

Od tada projekt miruje, iako još uvijek nedostaje samo šest posto plinovoda. Rusija je najavila da će sam položiti cijevi i prebacila dva svoja broda u luku Sassnitz. No, posao ne napreduje, a to se prema pisanju njemačke novine “ne može ne povezati” s time što Amerikanci pripremaju novi zakon o sankcijama protiv svih koji su uključeni u nastavak izgradnje: osiguravatelja, lučkih operatera, ugostitelja, a možda čak i njemačkih dužnosnika.

Handelsblatt dalje navodi da SAD u svojoj politici sankcija iskorištava ekonomsku važnost američkog tržišta i izvanrednu ulogu dolara u globalnom financijskom sustavu, a da bi najefikasnije oružje Europljana bila prijetnja protusankcijama.

Tako bi, kako se navodi, EU američkim kompanijama moglo ograničiti pristup europskom tržištu sve dok Amerikanci ne odustanu od svojih sankcija. Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, koji zastupa zajedničke njemačko- ruske energetske interese, nedavno se založio za tu opciju na saslušanju u Ekonomskom odboru Bundestaga.

Savezna vlada, međutim, odustaje od te eskalacije koja bi značila ekonomski rat. “U saveznoj vladi slažemo se da smo u svakom trenutku na raspolaganju za razgovore kako bismo spriječili eskalaciju”, rekao je ministar ekonomije Peter Altmaier početkom tjedna njemačkoj novinskoj agenciji DPA.

List dodaje i da je njemački strateški položaj oslabljen činjenicom da je Sjeverni tok 2 vrlo kontroverzan u Europi, stoga što istočni Europljani odbijaju produbljivanje energetskog partnerstva s Rusijom.

Morawiecki
Plinovod Sjeverni tok 2 je kako da Europa ulaže u rusko oružje te je opasan za Europu, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki tijekom rasprave u Atlantskom vijeću, prenosi poljski portal BiznesAlert.

“Ne mogu reći da u Poljskoj imamo oštru antirusku retoriku. Međutim, postoje stvari koje nam se ne sviđaju. Na primjer, Sjeverni tok 2”, rekao je Morawiecki, dodavši da je, prema njegovom mišljenju, izgradnja tog plinovoda kao da Europa ulaže u rusko oružje.

Prema Morawieckom, isključi li Rusija Ukrajinu iz tranzita plina zapadnoj Europi, imat će na tu zemlju veliki utjecaj. “Zato su Sjeverni tok i Sjeverni tok 2 toliko opasni za našu regiju i zato zbog njih kritiziramo Njemačku”, rekao je šef poljske vlade.

Njegov istup dolazi dan nakon što je poljski regulator tržišnog natjecanja UOKiK u ponedjeljak priopćio da je kaznio ruski Gazprom s 213 milijuna zlota (57 milijuna dolara) zbog nedostatne suradnje po pitanju postupanju u projektu izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.

Poljska smatra da je Sjeverni tok 2, koji bi udvostručio ruski izvoz plina preko Baltičkog mora, prijetnja energetskoj sigurnosti Europe te da bi se njime ojačala dominacija Gazproma na tržištu. Voditelj projekta Sjeverni tok 2 je Gazprom, dok su polovinu sredstava osigurale njemačka kompanija Uniper i BASF-ova jedinica Wintershall, englesko-nizozemska kompanija Shell, austrijski OMV i Engie.

UOKiK je istraživao projekt godinama te je 2019. kaznio Engie s 40 milijuna eura zbog propusta u osiguravanju dokumentacije i podataka povezanih sa slučajem. Gazprom je odbio komentirati, a ruski predsjednik Vladimir Putin i Gazprom poručili su da planiraju dovršiti Sjeverni tok 2. Više od 90 posto izgradnje je završeno. Ruski energetski div isporučuje većinu plina koji se troši u Poljskoj. Poljska državna energetska kompanija PGNiG često se žali da plaća ruski plin više nego druge europske države.

U srpnju je Gazprom platio PGNiG-u 1,6 milijardi dolara zato što je poljska kompanija dobila sudski postupak vezan uz cijene te je šef PGNiG-a rekao da odnosi Poljske s Gazpromom „postaju normalni“.

Vermilion
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo je rješenje prema kojem kanadski Vermilion može početi istraživati naftu i plina u općini Petlovac u Baranji.

Vermilion je Ministarstvu zaštite okoliša, koje je nedavnom reformom organizacije Vlade pripojeno Ministarstvu gospodarstva, u ožujku ove godine uputio zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš istražne bušotine Novo Nevesinje-1 u općini Petlovac.

U spomenutome rješenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja navodi se da Vermilion nije u obvezi provesti postupak procjene utjecaja na okoliš zahvata na istražnoj bušotini Novo Nevesinje-1.

– Zahvat je prihvatljiv za ekološku mrežu i nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš – ocijenila je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva.

U rješenju Ministarstva navodi se da je potrebu provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za bušotinu Novo Nevesinje-1 izrazio Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije. S druge strane, prema istome izvoru, općina Petlovac istim je povodom dostavila stajalište da se zahvatom na predviđenoj bušotini ne očekuje značajan utjecaj na okoliš.

Vermilion je u svome zahtjevu Ministarstvu naveo, među ostalim, da mu je za istražnu bušotinu Novo Nevesinje-1 potrebno 1,2 hektara prostora te da je planirana dubina bušotine 1105 metara. Bušotina je, prema istome izvoru, udaljena 1,3 kilometra do najbližeg naselja. Novo Nevesinje-1 nalazi se u okviru istražnog polja Drava-04 za koje je Vermilion dobio Vladinu dozvolu u lipnju 2015. Istom prilikom Vlada je Vermilionu izdala dozvole za još tri istražna polja, Sava 8,9 i 10.

U kolovozu prošle godine Vermilion je dobio dozvolu i za istraživačko polje Sava 7. Ukupno je kanadskoj kompaniji odobreno istraživanje na dva milijuna i 350 tisuća hektara u pet istražnih polja, što ga čini najvećim istraživačem nafte i plina u zemlji. Prve istražne bušotine na spomenutim poljima Vermilion je izradio u lipnju prošle godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji na lokacijama Cerić i Berak. Na bušotini Berak u općini Tompojevci, kako doznajemo od općinskog načelnika Zdravka Zvonarića, potvrđene su dostatne količine plina i bušotina Vermiliona je plombirana do izgradnje plinovoda kojim bi se nalazište spojilo s mrežom.

– Trenutno smo u postupku promjene urbanističkog plana općine kako bi se pristupilo izgradnji plinovoda iz nalazišta Berak prema Starim Jankovcima. Isto tako, Vermilion je izrazio namjeru izgradnje još jedne bušotine na području općine Tompojevci, toj bi se investiciji već pristupilo da nije došlo do cijele ove situacije s koronavirusom – naveo nam je načelnik općine Tompojevci. Zvonarić ističe kako su iskustva općinske uprave s kanadskom kompanijom vrlo pozitivna, među ostalim, dodaje, Vermilion je uplatio donaciju za izgradnju dječjeg igrališta na području općine.

Kompanije kojima su dodijeljena polja za istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj dužna su nalaze o otkrićima dojaviti Agenciji za ugljikovodike. Financijske obveze istraživača nafte i plina prema državi sastoje se od tzv. royalityja ili naknade za koncesiju na poljima te isporuke dijela nafte i plina dobivenih s polja. Osim u Hrvatskoj, Vermilion je u srednjoj Europi prisutan s istraživačkim radovima na otkrivanju nafte i plina i u Mađarskoj i u Slovačkoj.

Kazna
Poljska smatra da je Sjeverni tok 2, koji bi udvostručio ruski izvoz plina preko Baltičkog mora, prijetnja energetskoj sigurnosti Europe te da bi se njime ojačala dominacija Gazproma na tržištu.

Voditelj projekta Sjeverni tok 2 je spomenuti Gazprom, dok su polovinu sredstava osigurale njemačka kompanija Uniper i BASF-ova jedinica Wintershall, englesko-nizozemska kompanija Shell, austrijski OMV i Engie.

UOKiK je istraživao projekt godinama te je 2019. kaznio Engie s 40 milijuna eura zbog propusta u osiguravanju dokumentacije i podataka povezanih sa slučajem. „Početkom godine tražili smo od Gazproma da nam dostavi ugovore koje je njegova podružnica sklopila s drugim kompanijama koje financiraju izgradnju Sjeverni tok 2. Tvrtka nije dostavila takve podatke. Mislim da je to namjerni čin, čiji je cilj bio opstruirati postupak koji je u toku“, kazao je direktor UOKiK-a u priopćenju.

Gazprom je odbio komentirati. Ruski predsjednik Vladimir Putin i Gazprom poručili su da planiraju dovršiti Sjeverni tok 2. Više od 90 posto izgradnje je završeno. Ruski energetski div isporučuje većinu plina koji se troši u Poljskoj. Poljska državna energetska kompanija PGNiG često se žalila da plaća ruski plin više nego druge europske države.

U srpnju je Gazprom platio PGNiG-u 1,6 milijardi dolara zato što je poljska kompanija dobila sudski postupak vezan uz cijene te je šef PGNiG-a rekao da odnosi Poljske s Gazpromom „postaju normalni“.

Komentar Davora Dijanovića
Nakon Drugoga svjetskog rata Njemačka se ekonomski oporavila dobrim dijelom zahvaljujući američkoj pomoći i s vremenom postala najmoćnija europska ekonomija.

Jačanje ekonomske moći nije bilo praćeno jačanjem (geo)političke uloge. Kao državi gubitnici u ratu Njemačkoj se nije dopuštalo da postaje snažniji geopolitički faktor. Njemačka tako nije postala stalna članica Vijeća sigurnosti, a i sam je NATO, kako je jednom istaknuo Henry Kissinger, stvoren da bi Ameriku držao u Europi unutra, Rusiju vani, a Njemačku dolje.

Posljednjih godina ponovno jačaju i njemačke geopolitičke ambicije. EU je već danas instrument njemačke političke i ekonomske moći. U novome multipolarnome svijetu koji se stvara Njemačka želi postati autonoman pol, a takva politika direktno dovodi do slabljenja odnosa sa SAD-om. Njemačka je uz Veliku Britaniju dugo vremena predstavljala najvažnijega američkog saveznika u Europi (tzv. transatlantska veza), no te su veze posljednjih godina značajno pokidane. Analitičari sve više govore o povratku njemačkog pitanja: Njemačka je ponovno postala prevelikom za Europu i želi značajniji iskorak i na globalnoj sceni.

Kao i ranije u prošlosti noćnu moru angloameričke škole geopolitičkog mišljenja predstavlja moguće povezivanje Njemačke i Rusije, tj. njemačkog kapitala i tehnologije i ruskih resursa. A da određeni oblik toga povezivanja imamo i danas ponajbolje svjedoči rusko-njemačka energetska suradnja. Konkretno, riječ je o plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Prvi je već izgrađen, a drugi je pri kraju. U jeku sankcija protiv Rusije nakon okupacije Krima Berlin je s Moskvom sklopio pakt o energetskoj suradnji što nije našilo na odobravanje Washingtona.

Plinovod Sjeverni tok 2, koji plin preko Baltičkog mora transportira iz Rusije u Njemačku, nalazi se pod američkim sankcijama. Američki predsjednik Donald Trump stalno ponavlja da Washington štiti Njemačku, a da Njemačka daje milijarde Rusima. Ekonomska ovisnost, ističe SAD, stvara i političku ovisnost, iako nema dvojbe da Njemačka ima direktne ekonomske koristi od spomenutih plinovoda kao ekskluzivni distributer ruskoga plina za Europu. Naime, prvi na cijevi ubire najbolje tranzitne tarife.

Zahladnjenje odnosa Njemačke i SAD-a često se tumači kao posljedica Trumpove vanjske politike i kidanja multilateralnih režima. No riječ je o trendu koji je započeo prije Trumpa i trajat će i nakon njegova odlaska. Njemačka, kako smo istaknuli, želi autonomniju poziciju u odnosu na SAD, a ta se želja direktno manifestira u energetskoj politici Berlina.

Pogoršanje njemačko-američkih odnosa, posebno u kontekstu spomenutih energetskih prijepora, posljednjih je godina dovelo do najava o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke. Kao što nam je poznato iz povijesti, američke vojne trupe nalaze se u Njemačkoj od kraja Drugoga svjetskog rata kada su bile dio savezničkih okupacijskih snaga. S vremenom broj vojnika se smanjivao, no i danas Njemačka predstavlja važno mjesto u američkoj vojno-obrambenoj strategiji, pa je tako u Stuttgartu sjedište američkoga Europskog zapovjedništva (EUCOM), odakle se vrši koordinacija američkih trupa u 51 državi Europe, u Wiesbadenu je sjedište kopnene vojske (US Army Europe), u Grafenwoehru je najveća strana baza vojske SAD-a na svijetu, u Ramsteinu velika zračna vojna baza, a u zračnoj bazi Buechel nalazi se i nuklearno oružje.

Već je spomenuto da je broj vojnika u posljednjih petnaestak godina prepolovljen, no usred pogoršanja odnosa taj će se broj dodatno smanjivati. Prošloga tjedna američki je ministar obrane Mark Esper najavio da će već u nekoliko sljedećih tjedana iz Njemačke povući oko 12.000 vojnika, od kojih će polovica biti razmještena u Italiju i Belgiju, a polovica natrag u SAD. Ono što posebno svjedoči o pogoršanju odnosa je činjenica da će se europsko sjedište američke vojske premjestiti iz Stuttgarta u Belgiju.

Smanjivanje američke vojne nazočnosti u Njemačkoj s jedne strane odgovara Berlinu koji tako stječe veću autonomiju u odnosu na Washington, no s druge strane tim potezima gube lokalne njemačke ekonomije (primjerice, suradnja prehrambene industrije s vojnim bazama i lokalci zaposleni u bazama), a i Njemačka će sada morati ulagati znatno više u novca u vlastitu obranu što će se odraziti na manja ulaganja u drugim područjima.

Njemački političari ističu da će nakon povlačenja američkih vojnika doći do slabljenja NATO-a i sigurnosti Europe. No Trump je neumoljiv: “Njemačka svake godine Rusiji plaća milijarde za energetiku, a mi bi trebali čuvati Njemačku od Rusije. O čemu se tu radi?”. Njemački tjednik Spiegel na svome je portalu pisao kako je riječ o Trumpovoj osveti Angeli Merkel: “Nema mnogo šefova vlada koji su mu tako nenaklonjeni kao kancelarka. Odbojnost je obostrana”. Dakako, naivno je sve svoditi samo na privatne odnose. Riječ je o strateškim državnim politikama.

Pogoršanje njemačko-američkih odnosa se nastavlja. Pritom treba ponoviti i apostrofirati kako je njemačko-američka suradnja predstavljala jednu od okosnica transatlantske politike desetljećima. Promjene koje sada nastaju predstavljaju jedan od onih tektonskih lomova globalne geopolitičke scene. Živimo u vremenima u kojima se kidaju stare veze i stari režimi. Stari poredak umire, a novi se još ne može roditi. Takva su vremena najopasnija za međunarodnu sigurnost.

Pisac ovih redaka smatra kako države poput Hrvatske trebaju nastojati imati što korektnije odnose sa svim velikim silama, bilo da govorimo o globalnim silama poput SAD-a ili o regionalnim silama poput Njemačke. Potrebno je voditi lukavu politiku nezamjeranja velikim silama, ali istodobno nastojati koliko je više moguće ograničiti učinke onih politika velikih sila koje ne idu u korist Hrvatskoj. Primjerice, to je njemačka politika prema tzv. Zapadnom Balkanu i protivljenje Berlina Inicijativi triju mora. U tim se pitanjima Hrvatska treba osloniti na SAD, dok opet u drugima treba tražiti druge saveznike.

Veliki atenski vojskovođa Tukdidi davno je u svojemu djelu Povijest Peloponeskog rata postavio temelje realističke doktrine međunarodnih odnosa: prema jačim državama moramo biti uljudni kako bi bili u njihovoj milosti, prema slabijima umjereni, a pred jednakima ne smijemo uzmicati jer bi to bio pokazatelj straha i slabosti. Do danas se u međunarodnim odnosima ništa bitno u njihovoj naravi nije promijenilo, tako da Tukidovim riječima nemamo što dodati, piše Dijanović za Direktno.hr.

Start.ba
U okviru projekta plinifikacije, izgradnje sistema distribucije prirodnog plinaa, “Rafinerije nafte Brod” a.d. Brod uspješno je završena još jedna etapa radova.

Naime, na području “Rafinerije nafte Brod” u potpunosti su završeni građevinsko-montažni radovi unutrašnjeg sistema cjevovoda namjenjenog za distribuciju i snabdjevanje kotlovnice Rafinerije nafte Brod prirodnim plinom. U tu svrhu unutar Rafinerije položeno je više od 1,3 km cjevovoda. Završetkom ove faze građevinsko–montažnih radova omogućeno je da kotlovnica, koja u kontinuitetu održava u radu pogonske sisteme Rafinerije kao energent koristi plin, a ne mazut.

Nadležna komisija sačinjena od eksperata za ovu fazu radova ocjenila je pozitivnim završne radove na unutrašnjem cjevovodu, te izvršila tehnički prijem novoizgrađenog unutrašnjeg sistema cjevovoda namjenjog za distribuciju plinaa. Ovaj energent koji će zamjeniti upotrebu mazuta u Rafineriji je energetski efikasniji i ekološko čistiji.

Napominjemo, svi radovi na projektu izvode se u skladu sa preporukama Institituta za javno zdravstvo Republike Srpske i mjerama prevencije u cilju sprečavanja širenja virusa COVID-19 i bezbjednosti svih radnika.

Iako je prvobitno bilo planirano da plinovodovod bude pušten u rad u III kvartalu tekuće godine, zbog odlaganja radova uzrokovanih uvođenjem vanrednog stanja zbog pandemije korona virusa, rok je odgođen za decembar ove godine, navodi se iz Rafinerije Brod, piše Start.ba

Ćorić o INA-i
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je u četvrtak da su izvanredne okolnosti pridonijele negativnom polugodišnjem financijskom rezultatu Ine te je izrazio uvjerenje da će naftna kompanija ovu godinu završiti u plusu

Na upit novinara uoči sjednice Vlade da komentira ostvareni financijski rezultat Ine, Ćorić je rekao da nije zabrinut zbog toga, jer su okolnosti bile izvanredne. “Kriza koja je nevjerojatno pogodila naftni biznis, ali i neka događanja prije nje na globalnoj razini, jednostavno su uvjetovale ovakav rezultat. Vjerujem da će Ina godinu završiti u plusu”, istaknuo je ministar.

Ina je, naime, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala s neto gubitkom od 965 milijuna kuna. Usporedbe radi, u istom prošlogodišnjem razdoblju poslovala je s dobiti od 188 milijuna kuna.

 Vlada je u četvrtak od iznimnih mjera kontrole cijena za određene proizvode izuzela prehrambene i kozmetičke proizvode za svakodnevnu upotrebu, dok će se te mjere i dalje primjenjivati na lijekove, medicinske proizvode, zaštitne maske, zaštitnu odjeću i opremu te dezinfekcijska sredstva.

Financijsko izvješće
Add content here
 Petrokemija je u prvom polugodištu ove godine ostvarila neto dobit od 239 milijuna kuna, što je značajno povećanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosila 29 milijuna kuna, pokazuje u četvrtak objavljeno financijsko izvješće kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva.

Po podacima iz izvješća, neto dobit bez jednokratnih stavki iznosi 251 milijun kuna, u usporedbi s neto dobiti od 90 milijuna kuna u prvom polugodištu 2019. godine. Jednokratne stavke, kako se navodi, ukazuju na negativan učinak vrijednosnog usklađivanja obveza za naknade na emisiju CO2 od 12 milijuna kuna za prvo polugodište ove godine i osam milijuna kuna za prvo polugodište 2019. godine.

Predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač u komentaru izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi ističe kako pandemija covida-19 u prvom polugodištu nije imala negativan utjecaj na potražnju za mineralnim gnojivima, a to je, uz sposobnost društva da održava kontinuiranu proizvodnju, rezultiralo visokom količinom proizvodnje i prodaje u prvom polugodištu. “Na poslovanje Petrokemije d.d. u prvom polugodištu pozitivno je utjecala znatno niža cijena prirodnog plina te implementirane mjere efikasnosti u prethodnim razdobljima”, kazao je Žmegač.

Prema podacima iz izvješća, ukupni poslovni prihodi Petrokemije d.d. u prvom su polugodištu iznosili 960 milijuna kuna i pali su 15 posto. Smanjeni su i prihodi od prodaje, za 15 posto, na 954 milijuna kuna.

Ssmanjenje prihoda, kako navode, uglavnom je uzrokovano neznatno nižim cijenama mineralnih gnojiva koje su posljedica znatno niže cijene prirodnog plina na europskom tržištu. Ukupni poslovni rashodi u prvom su polugodištu iznosili 711 milijuna kuna i smanjeni su 35 posto.

Podaci iz konsolidiranog izvješća pokazuju da je Petrokemija grupa u prvom polugodištu ostvarila neto dobiti od 237 milijuna kuna u odnosu na 27 milijuna kuna neto dobiti u istom razdoblju prethodne godine.

Preslagivanje
Nakon što je još početkom 2019. godine od jedinica lokalne samouprave preuzeo 100%-tni udio u virovitičkom operatoru plinskog distribucijskog sustava Plin Vtc, HEP Plin sada je posve pripojio do sada samostalnu tvrtku. Tako je završen još jedan od učestalih procesa preuzimanja i spajanja na hrvatskom plinskom tržištu.

Od 1.7.2020. godine Plin Vtc prestao je poslovati kao samostalna pravna osoba i dalje će poslovati kao Pogon Virovitica u sastavu HEP Plina.

Dosadašnja koncesijska prava za obavljanje distribucije plina na području Virovitice i okolnih naselja i općina Virovitičko-podravska županija prenijela je na HEP Plin. Isto tako, svi ugovori o opskrbi plinom koji su zaključeni s Plin Vtc-om preneseni su na HEP Plin, piše Energetika-net.