PLIN

Jedna od najvećih svjeskih kompanija Shell iskazala je interes za poslovnu saradnju s predstavnicima Vlade FBiH kada su u pitanju istraživanja i eksploatacija nafte na području Federacije, piše Dnevni avaz.
Sastanak predstavnika Shella i Vlade FBiH zakazan je za 23. listopada u Sarajevu. Oni su iskazali volju da se vrate u pregovore s Vladom FBiH i dobiju koncesiju za istraživanje. Ovu informaciju potvrdio je federalni ministar Nermin Džindić.

“Točno je da su zakazali sastanak i vidjet ćemo što će od svega biti. Interes da se vrate u BiH postoji”, rekao je Džindić.

Ova kompanija je 2011. imala potpisan Memorandum o razumijevanju koji je produljen i 2013. i 2014., a iz pregovora s Vladom FBiH iznenada su se povukli 2015. godine. Džindić je potvrdio da će početkom sljedećeg tjedna biti održan sastanak na kojem će biti donesena konačna odluka o raspisivanju javnog poziva za izbor stručnog međunarodnog konzultanta koji će pregovarati s potencijalnim istraživačem nafte. Ministar navodi da je posao međunarodnog konzultanta da vodi pregovore i izabere najstručniju kompaniju kako bi bio potpisan najpovoljniji ugovor za Federaciju.

Najveći ruski proizvođač plina Gazprom saopćio je da je izgradio 373 kilometra podvodne dionice plinovoda Turski tok, koja ide po dnu Crnog mora.
“Izgradnja plinovoda Turski tok, koji je još jedan novi cjevovod za ruske isporuke plina u zemlje izvan Zajednice nezavisnih država, u punom je zamahu. Na podmorskoj dionici izgrađena su 373 kilometra plinovoda”, navodi se u saopćenju kompanije, a prenosi agencija Tass.

Projekt težak više od 11 milijardi dolara predviđa gradnju plinovoda po dnu Crnog mora do europskog dijela Turske, a potom od Turske ka granici s Grčkom.

Prvi krak plinovoda namijenjen je za opskrbu turskog tržišta plinom, dok će se drugi koristiti za opskrbu plinom južne i jugoistočne Evrope.

Svaki krak imat će kapacitet 15,75 milijardi kubnih metara plina godišnje, navodi ruska novinska agencija. Vlade Turske i Rusije potpisale su u listopadu 2016. godine bilateralni sporazum o realizaciji projekta izgradnje ovog plinovoda.

Turska i ruski Gazprom dogovorili su cijenu izgradnje plinovoda Turski tok na njenoj teritoriji, izjavio je generalni direktor turske nacionalne plinske kompanije BOTAS Burhan Ozcan.

 Povodom posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Ruskoj Federaciji i njenog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, portal Direktno je razgovarao s glavnim urednikom portala EnergyPress.net Ivanom Brodićem. 
 Kako komentirate ovaj posjet u svjetlu slučaja Agrokor i nikad lošijih odnosa Hrvatske i Ruske federacije i što je do njih dovelo?

Malo je poznato kako su u vrijeme Domovinskog rata odnosi s Borisom Jeljcinom i Rusijom bili na značajnoj razini, o čemu je svjedočilo nekoliko ratnih premijera u aktualnoj seriji dokumentarnih filmova “Premijeri osobno” kolege Gordana Malića. Od tada do danas odnosi su išli silaznom putanjom.

Teško je reći što je tome uzrok. Možemo tek reći kako se prijenosom vlasti na Vladimira Putina Rusije jedno vrijeme, uslijed tranzicijskog kaosa i gospodarske krize okrenula sebi. S druge strane, Hrvatska se potrudila biti najbolji učenik Zapada, u odnosu na Rusiju, na svoju štetu, a ta politika traje godinama i ide od zazivanja Oluje na Krimu i u Donecku (što su različite stvari) do brojanja krvnih zrnaca kapitalu.

Naime, nakon izbijanja ukrajinske krize, potresa na tržištima plina i nafte, jedino su valjda u nas ruski plin i ruski energetski kapital postali nelegitimni artikli. Tako imate dosta lošu društvenu percepciju gospodarstvenika koji trguju ruskim plinom (u čemu je sve do nedavno prednjačio HRT) ili pak prilično lošu političku percepciju ruskih ulaganja u Hrvatsku, u čemu prednjači bivši HDZ-ov partner u vlasti.

Na zapadu su, pak, ruska ulaganja posve dobrodošla, pa tako Sberbank ima vrlo aktivnu podružnicu u Beču, Gazprom opskrbljuje plinom nekoliko njemačkih i nizozemskih gradova, nema niti jedne energetske kompanije koja nema neku kooperaciju s Rusima, a ruske su banke i kompanije sponzori vrhunskih sportskih natjecanja. Bivši premijeri zapadnih zemalja su savjetnici velikih sportskih natječaja. Mislim, ne treba Rusiju idealizirati u političkom smislu, naprotiv međutim, u nas imate ruske banke koje se izbjegavaju, imate sjajne sportske priče poput Medveščaka i rukometnih klubova, koje javnost izbjegava upravo zbog ruskog kapitala, što je apsurdno. Upravo je ovaj posjet jedan od koraka u otopljavanju našeg odnosa prema spomenutom.

Ima li sadašnji početak akcije DORH-a i policije ikakve veze s posjetom Predsjednice Rusiji i je li kriza u Agrokoru izbila kako bi se smanjio utjecaj Rusije na hrvatsko gospodarstvo?

Ne bih išao tako daleko, naime, želim vjerovati kako u Hrvatskoj, usprkos diletantskim političkim izazivanjima krize povjerenja u najvećoj kompaniji, usprkos ad hoc zakonu i nacionalizaciji upravljanja, želji javnosti za nacionalizacijom kompanije te priznanju premijera kako se vlada u pitanju INA-e i Agrokora (u posljednjih godinu dana) postavila aktivistički, želim vjerovati u trodiobu vlasti i neovisnost institucija. Tim više što, osim kaznenih prijava iz same politike ili produžene ruke politike, postoje i kaznene prijave vjerovnika.

Drugi dio vašeg pitanja ima veze s prvim pitanjem. Rekao bih kako je tome djelomično tako i kako postoje partikularni interesi za smanjenjem ruskog utjecaja, međutim trag toga vodi prema nekim konzultantima (sada u izvanrednoj upravi) i nekim, s njima možda povezanim bankama i rizičnim fondovima, a ne izravno prema geopolitici Vlade. Treba naglasiti da je Agrokor imao kod SberBanke 5 puta manju kamatu nego na zapadu.

Ostavimo stranama u sudskim postupcima neka raspetljaju sve te upitnike, Vladini su motivi ovdje tek populistički (kao uostalom i svakoga tko želi novi mandat), a mi se ovim posjetom okrenimo boljoj gospodarskoj suradnji. Jer Rusija je veliko tržište, a Hrvatska za Rusiju jedna od značajnijih vrata Europe.

Postoji li mogućnost energetske neovisnosti i neovisnosti o ruskom plinu? Bi li, u tom smislu, mogla pomoći Inicijativa triju mora?

Inicijativa je vrlo važna za Hrvatsku u geopolitičkom, ekonomskom i energetskom smislu. Naime, veliko je to tržište na kojemu se nalaze zemlje sličnoga kulturnog kruga (u širem smislu). Predsjednica je danas predstavila tu inicijativu Vladimiru Putinu s ciljem otklanjanja straha s ruske strane glede Inicijative.

Naime, Inicijativa će u energetskom smislu postaviti Hrvatsku visoko na karti Europe te će Hrvatska preko LNG terminala i izgradnje interkonekcija biti ključna za alternativni plinski dobavni pravac u ovaj dio Europe. Međutim, ovdje je nekoliko problema. Prvo, iako su počeli natječaji za iskazivanje zanimanja za izgradnju plutajućeg terminala, još ne postoji jasna financijska konstrukcija. Vjerojatno se neće niti zatvoriti bez jasnog financijera s imenom i prezimenom koji će sudjelovati u plaćanju, preuzeti trgovinu i snositi rizik.

Drugi je problem ove priče što je Afrika dugoročno nestabilna, izraelskog je plina relativno malo, a Eni još nije započeo eksploataciju plina u moru sjeverno od Egipta. Postavlja se pitanje koji će to plinom u srednjem roku tvrtka LNG Hrvatska trgovati. U srednjem je roku, to, čini se geopolitički projekt NATO saveza, što je legitimno. Također, to može dovesti do pojeftinjenja ruskog plina za desetogodišnjeg uvoznika PPD.

I jedno i drugo, dobro je za Hrvatsku, jer to znači diverzifikaciju plinskih dotoka u našu zemlju, koja proizvodi 60 do 70 posto svojih potreba. A što se tiče energetske suverenosti i neovisnosti, te paradigme šire diletanti i populisti, naime niti Katar, Kuvajt ili Saudija nisu energetski suvereni. Energetska je suverenost mit.

Uzgred, u energetskom smislu valja napomenuti i to kako je nedavno na međuvladinoj gospodarskoj konferenciji u St. Petersburgu potpisan sporazum o izgradnji plinske interkonekcije prema Rafineriji Zabrženefta u Bosanskom bodu, koju će izvoditi Crodux te se time riješiti problem zagađenja u Slavonskom brodu.”

Predsjednica je ponudila geopolitičko posredništvo između NATO-a i Rusije. Kako to komentirate?

Posve mi je nejasno kako bi se to moglo dogoditi, ta mi smo na strani NATO saveza. S druge strane, ovdje postoje puno moćniji uvjetni ruski saveznici poput Njemačke i Francuske, tako da je nejasno koja bi ovdje naša uloga bila, osim kao vrata za ulazak ruske robe u ekonomskom smislu. Možda je Predsjednica mislila na svoj dobar odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom?

Međutim, njegovi odnosi prema Rusiji su dosta dobri kroz neformalne odnose korporacija Glencoe i ExxonMobile, tako da ne znam na što je Predsjednica mislila. Ostaje nam tek pohvaliti inicijativu, jer ovakve inicijative nas čine kakvim takvim subjektom međunarodnih odnosa. Za zaključiti je kako Predsjednica popravlja ono što je bivši povjerenik EK za Ukrajinu svojim izjavama o Oluji u Donecku pokvario, rekao je Ivan Brodić za Direktno.hr

Upravni odbor Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je kredit od 500 milijuna dolara azerbajdžanskoj kompaniji Južni plinski koridor AS (SGC) koji će biti iskorištenen za potrebe izgradnje Transanadolijskog plinovoda(TANAP).
Transanadolijski plinovod (TANAP) ima zadatak transportirati plin od Azerbajdžana preko Turske do Europe.

U priopćenju EBRD-a se navodi kako će plinovod u značajnoj mjeri osigurati energetsku sigurnost za Europu, raznolikost resursa kao i smanjenje emisije ugljika.

Navodi se da je Upravni odbor EBRD-a donio odluku da kompaniji SGC odobri kredit od 500 milijuna dolara za nastavak projekta izgradnje Transanadolijskog plinovoda.

Plinovod TANAP dug je 1.850 kilometara, a očekuje se kako će u lipnju 2018. godine početi isporuka plina Turskoj, a dvije godine kasnije i Europi.

Iran će podržati novo produljenje sporazuma o smanjenju proizvodnje nafte između članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i 11 velikih neovisnih proizvođača koji bi trebao isteći s krajem ožujka 2018. godine, izjavio je visoki dužnosnik iranskog Ministarstva za naftu.
Sporazum je potpisan krajem 2016., a stupio je na snagu početkom 2017. godine na rok od šest mjeseci. Zbog pozitivnih učinaka na stabilizaciju cijena nafte na svjetskom tržištu, trajanje sporazuma je u svibnju 2017. godine produljeno do kraja ožujka 2018., javlja ruska novinska agencija TASS.

Američka proizvodnja ugljena je u prvoj polovici 2017. godine bila tek neznatno manja nego lani, a ugljen i dalje ima važnu ulogu u američkom energetskom miksu, objavila je u zadnjem izvješću američka Uprava za informiranje o energetici (EIA). U njemu se također navodi da je ugljen zadnjih godina izgubio dio udjela u energetskom miksu, ali da i dalje u 2017. ima 30% udjela u proizvodnji električne energije, dok prirodni plin ima 31%, a obnovljivi izvori (uključujući hidroenergiju) 20%, javlja novinska agencija UPI.

 

Mađarska državna energetska tvrtka NKM Nemzeti Közművek (nekadašnji ENKSZ) objavila je kako je potpisala ugovor s francuskom energetskom tvrtkom Engie o preuzimanju njezine mađarske plinske podružnice Égáz-Dégáz Földgázelosztó.

Vrijednost posla bit će objavljena nakon što nadležna tijela daju odobrenje za transakciju, a NKM je u objavi naveo da će kupnju financirati iz vlastitih sredstava. Égáz-Dégáz ima 500 zaposlenih i pruža usluge za 775 000 klijenata na jugoistoku i sjeverozapadu Mađarske, javlja mađarski dnevnik ‘Budapest Business Journal’.

Potpredsjednik britansko-nizozemskog energetskog diva Shell zadužen za nekonvencionalne izvore izjavio je da je proizvodnja plina iz škriljaca motor budućeg rasta za tvrtku. Naime, plinski škriljci imaju potencijal dugoročnog rasta proizvodnje pa će tijekom idućeg desetljeća oni biti osnova za razvoj poslovanja Shella. S druge strane, Shell razvija tehnike i suradnju s ekološkim organizacijama kako bi osigurao održivu i ekološki prihvatljiviju proizvodnju plina iz škriljaca. Tvrtka je tako osnovana Centar za odgovorni razvoj proizvodnje iz škriljaca (CRSD) sa sjedištem u Pittsburghu u SAD-u. Osim Shella, njegovi su članovi i drugi veliki proizvođači plina poput Chevrona i razne utjecajne ekološke organizacije, a otvoren je i za druge partnere, javlja američki naftni portal ‘Rigzone’.

Ruska poludržavna naftna kompanija Rosnjeft objavila je u srijedu da je s vlastima iračkog Kurdistana dogovorila istraživanje ugljikovodika te će platiti do 400 milijuna dolara eksploataciju tih velikih izvora oko kojih se spore autonomne kurdske vlasti i središnja iračka vlade u Bagdadu.
Cijena za 80-postotno sudjelovanje u svakom od pet blokova iznosit će od 40 do 110 milijuna dolara i mogla bi dosegnuti ukupno 400 milijuna dolara, priopćila je naftna tvrtka.

Tvrtka koja je pod zapadnim sankcijama zbog ukrajinske krize, a vodi je Igor Sečin, blizak suradnik predsjednika Vladimira Putina, nije precizirala lokaciju tih projekata, a procjenjuje da je riječ o rezervama od 670 milijuna barela nafte.

Početak eksploatacije predviđa se u 2018. godinu, a proizvodnja 2021., precizira Rosnjeft koji je nedavno objavio da pregovara s vlastima Kurdistana kako bi ondje izgradio mrežu naftovoda.

Dogovor o sporazumu objavljen je tri tjedna nakon masovnog “da” na osporavnom referendumu o neovisnosti Kurdistana na što je iračka vlada odgovorila zauzimanjem gotovo svih područja koja su kurdski borci postupno okupirali od 2003. godine.

Najteži udarac za Kurde bio je gubitak naftnih polja Kirkuka, čime su uništene njihove nade u neovisnu državu odvojenu od Iraka. Do sada su se gotovo tri četvrtine naftne proizvodnje Kirkuka izvozile preko Kurdistana, čemu se protivila vlada u Bagdadu.

Rusija, koja ima velikih gospodarskih interesa u Kurdistanu, objavila je da poštuje kurdske nacionalne težnje, ali poziva vlasti te autonomne pokrajine na dijalog kako bi s Bagdadom pronašao “formulu suživota”.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumuu četvrtak poslijepodne u Moskviu sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.
Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Po njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova.

“Rusija je iznimno zainteresirana za naša brodogradilišta i prateću opremu. Nedavno je na Međunarodnom sajmu brodograđevne industrije NEVA u Sankt Peterburgu riječka tvrtka Vulkan Nova potpisala Memorandum o suradnji s ruskim OCK-om (United shipbuilding cooperation), što joj otvara vrata svih ruskih brodogradilišta”, istaknuo je Burilović te je dodao da unatoč negativnoj bilanci Hrvatske u robnoj razmjeni, veseli porast izvoza od desetak posto.

Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još uvijek ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Veliki dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa.

Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, a posebice na području gospodarstva.

Jurišić o posjetu predsjednice

Jelena Jurišić, profesorita na Hrvatskim studijima i odlična poznavateljica prilika u Rusiji, smatra kako svi dosadašnji predsjednici pokušavaju udariti tempo tim odnosima, ali Vlada je ta koja odlučuje i o kojoj u konačnici ovisi kakvi će ti odnosu biti.

“Gospodarski forum u Moskvi je odličan pokazatelj po kojem se vidi da interesi naših gospodarstvenika postoje. Prilike, mogućnosti i potrebe u ekonomiji i izvozu postoje. Rusija je ogromno tržište, ovaj posjet je odličan vjetar u leđa za razvijanje tih odnosa”, smatra politička analitičarka i dodaje kako se otvaraju mogućnosti za suradnju i u energetici.

Na pitanje o potpori Kolinde Grabar Kitarović Sporazumu iz Minska odgovara kako je i premijer Plenković također spominjao kako podržava taj sporazum te kako je to stajalište cijele Europske Unije. “Inicijativa Tri mora je inicijativa Hrvatske, Litve i Poljske. Vidimo da se ta inicijativa mijenja. To je u početku bila više političko sigurnosna inicijativa, poslije je postala više energetska.” smatra Jurišić i dodaje kako je to dijelom tako zbog toga što je ruski zemni plin duplo jeftiniji od američkog plina, od kojeg je i Poljska kao jedna od glavnih zemalja u ovoj inicijativi odustala.

“Tome se prilagodila i Hrvatska s uvozom ruskog zemnog plina od strane PPD-a i Gazproma”, zaključuje Jurišić.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine narasla je za 64 posto, rekao je Putin.

“Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj značajan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju.

Pozdravila je sva ruska ulaganja u Hrvatskoj, posebice ona u turistički sektor te kazala da je spremna zalagati se “za svaki oblik uzajamno korisnih ulaganja iz Ruske Federacije koja su u skladu s postojećim okvirom”.

S obzirom da Rusija pokazuje značajan interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koja su omogućila lakše i sigurnije investiranje kroz liberalizaciju tržišta električne energije, nafte i plina. Iako i Hrvatska nastoji ostvariti diversifikaciju dobavljača i transportnih pravaca energenata, suradnja s ruskim tvrtkama se nastavlja, naglasila je dodavši da je ogledni primjer odlične suradnje i nedavno potpisivanje ugovora o višegodišnjoj opskrbi hrvatskog tržišta plinom Prvog plinarskog društva i Gazproma.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će doprinijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Radi se o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Za medijsko praćenje tog događaja, na kojemu će se obratiti i predsjednica Grabar-Kitarović, prijavilo se više od 20 medijskih kuća.

Bogoljub Lacmanović o posjetu

U svojoj izjavi Putin je bio pomalo suzdržan. Nakon što je naglasio kako je Hrvatska važan partner na Balkanu i u Europi, on se usredotočio na bilateralne odnose odnosno na dosadašnju suradnju na gospodarskom planu i to u oblasti isporuke plina i nafte, govori za portal Direktno.hr Lacmanović, dobar poznavatelj prilika kao dugogodišnji dopisnik Vjesnika iz Moskve.

Otkrio je da je ove godine prvi puta, nakon 2012., porasla vrijednost robne razmjene za 62 posto, tu se radi o značajnom porastu. Taj porast je dobrim dijelom došao je zbog ugovorenog posla u trogirskom brodogradilištu, a radi se o gradnji arktičkog tankera. Za razliku od Putina koji je bio konkretan, izjava naše predsjednice je malo podsjećala na zdravicu. Isticala je zasluge nekih naših Hrvata kroz povijest. Ono što je značajno jest da je predsjednica potvrdila svoju poziciju za rješavanje ukrajinskog problema temeljem Minskih sporazuma.

Kako tumačite današnju podršku predsjednice Minskom sporazumu i izjavu da inicijativa Tri mora nije uperena protiv Rusije?

Očito je da postoji razlika u našem državnom vrhu i vanjskoj politici, predsjednica je i u razgovoru s Lavrovom istaknula podršku sporazumu, kao i ministar Stier. Nakon povratka iz Moskve došlo je do razilaženja Stiera s premijerom. Poziv Rusiji na pristupanje inicijativi Tri mora je njezina samostalna odluka, nisam siguran da je Varšava na to spremna ili da je na to spreman Washington. Ona je to vrlo vješto odgovorila na pitanje o toj inicijativu i objasnila ju je kao težnju za jačanjem Europe. Cilj inicijative je za predsjednicu trgovinski i gospodarski napredak zemalja Srednje i Istočne Europe, digitalizacija ovih prostora. Pomalo je teško povjerovati u to jer je praautor te inicijative poljski maršal Pilsudski, koji nije imao tada u vidu Rusiju.

Drugog dana posjeta Ruskoj Federaciji, u četvrtak, hrvatska predsjednica će se u Moskvi odvojeno sastati s premijerom Dmitrijem Medvedevom, predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, kazala je predsjednica uoči susreta s Kirilom. Istaknula je kako u Hrvatskoj, u Crikvenici postoji ruska pravoslavna crkva Sv. Nikole, izgrađena 1924. Kako hrvatska država podupire obnove crkava i crkvenih kompleksa, među ostalim i pravoslavnih crkava, obnovom ove crkve mogla bi se započeti slaviti i liturgija Ruske pravoslavne crkve, kazala je ona.

 Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u posjetu je Ruskoj federaciji i Vladimiru Putinu. Povodom toga za analizu smo zamolili stručnjaka za međunarodne odnose dr.sc. Branimira Vidmarovića.  
“Predsjedničin posjet Putinu bio je odličan. S obzirom na to da je ovo prvo iskustvo razgovora s ruskim predsjednikom možemo biti jako zadovoljni. Kolinda Grabar-Kitarović nastupila je dobro i odgovorno, pokazavši da može biti svestrana državnica koja se ne boji direktno pristupiti jednom od najkontroverznijih predsjednika današnjice.

Nakon svih prošlih čudnovatih vanjskopolitičkih koraka ovo je dobar nov početak. Sigurno će i sljedeća posjeta SAD-u sada biti glatka i konstruktivna. Razgovor možda i nije bio kvalitativan u smislu konkretnih proboja i dogovora, ali je bila pozitivna simbolika. Putinu sad treba pažnja Europskih lidera i dobar dojam; osim svih poznatih političkih problema uskoro počinje svjetsko nogometno prvenstvo i ne bi bilo lijepo vidjeti poluprazne tribine. Hrvatskoj pak treba svestrana i pragmatična diplomacija koja se može prilagoditi novonastalim uvjetima i koja njeguje dostojanstvo institucije Predsjednika.

Previše je, nažalost, previranja u politikama susjednih zemalja i ad-hoc promjena smjerova. Za jednu politički inertnu, malu Hrvatsku u okruženju morskih pasa to je opasno. Nova (nazovimo je tako) politika Predsjednice koja je otvorena prema svim stranama svijeta daje kakvu-takvu nadu da ćemo se i mi pokrenuti. Sastanak s Putinom je stoga bio kurtoazan, malo trivijalan ali nadasve koristan. Putin je, iako pomalo dvosmisleno, spomenuo Agrokor i pomogao izgovoriti ono što hrvatska strana nije mogla učiniti.

Sporazum Gazproma i PPD-a stvorio je dobru ambijentalnu rasvjetu. Predsjednica je predstavila Tri mora i naglasila gospodarsku suradnju. Teoretski, sada bi se trebale smanjiti i sigurnosne trzavice oko Dodiga, Republike Srpske i drugih susjeda. Neka sada radije Dodig dobije iste zbog hrvatsko-ruskog razumijevanja.

Prijedlog Predsjednice o svojevrsnom hrvatskom posredovanju u procesu jačanja odnosa EU, NATO – Rusija možda je malo bajkovit – Hrvatska nema dovoljnu težinu i kapacitete – ali je politički odličan. To su nekoć predložili i Slovenci, stoga zašto ne bi mogli i mi”, upitao se Branimir Vidmarović u izjavi za naš portal.

Kompanija za trgovanje plinom MET International AG planira iduće godine povećati obujam trgovanja ukapljenim prirodnim plinom (LNG) u Europi za 50 do 100 posto, najavio je njezin izvršni direktor Gyorgy Vargha.
MET International AG (METI) osnovan je 2010. godine u Švicarskoj kao podružnica za trgovanje prirodnim plinom krovne mađarske MET Grupe, čije aktivnosti uključuju poslovanje s plinom, naftom te proizvodnjom energije u više zemalja, uključujući Mađarsku, Hrvatsku, Rumunjsku, Slovačku, Švicarsku i Veliku Britaniju.

U kolovozu grupa je izvijestila da je osnovala podružnice i u Italiji i Bugarskoj.

Ove je godine METI-jev prosječni mjesečni obujam trgovine plinom iznosio nekih 60 tisuća tona, što odgovara zapremnini jednog tankera za isporuku ukapljenog plina. Iduće godine planiraju povećati mjesečni obujam na ekvivalent jednog i pol do dva tankera.

“Ukapljeni prirodni plin čini oko 25 posto naših fizičkih isporuka plina ali još uvijek manje od pet posto ukupnog obujma naše trgovine plinom”, kazao je izvršni direktor METI-ja u utorak u razgovoru za Reuters putem elektroničke pošte.

“Želimo zadržati taj omjer uz znatno povećanje obujma u obje stavke”, dodaje Varga. MET očekuje i dodatno povećanje obujma trgovine plinom koji se isporučuje plinovodima s obzirom na planirano daljnje učvršćivanje pozicije na postojećim tržištima, pripomenuo je.

Gospodarstva većine zemalja središnje Europe, uključujući Mađarsku, snažno se oslanjaju na prirodni plin koji kupuju od ruskog Gazproma. Mađarska trenutno pregovara s Rusijom o eventualnom produljenju ugovora o dugoročnoj opskrbi plinom i nakon 2021. godine.

Opskrba istočne Europe prirodnim plinom važna je točka natjecanja između trenutno dominantne Rusije koja isporučuje plin cjevovodima i SAD-a, fokusiranog na povećanje LNG potencijala u regiji putem terminala na obali, piše Reuters. Poljska i Litva u međuvremenu su izgradile terminale za ukapljeni plin te mogu pristupiti novim izvorima prirodnog plina. Hrvatska planira izgraditi LNG terminal na otoku Krku do sredine 2019. godine.

MET po Varghinim riječima planira ući na poljsko tržište no regulatorno okruženje predstavlja teškoće, kazao je, ne ulazeći u detalje. Od otvaranja terminala 2016. godine u Poljsku je isporučen ukapljeni plin iz Norveške, SAD-a i Katara. “LNG ima ulogu u regiji, iako potražnja u regiji u cjelini baš i nije visoka”, kazao je Vargha.