PLIN

Zoltan Aldott, donedavni predsjednik Uprave Ine, koji je dao iznenada ostavku, najavljivao je izgradnju logističkog centra i biorafinerije na mjestu sisačke rafinerije, koja bi bila znatno manja, ali ipak živa. Odugovlačio je s gašenjem rafinerije, a to možda Mađarima nije odgovaralo.
Postavlja se pitanje je li jedan od razloga Aldottova odlaska i to što nije htio raditi ovo što sad radi nova uprava. O tome i o pitanju zatvaranja sisačke rafinerije, Lider je upitao Davora Šterna, bivšeg predsjednika Uprave Ine i naftnog stručnjaka.

Štern smatra kako svi neugodni događaji oko Ine nemaju veze s Aldottovim odstupanjem sa čelne pozicije te kompanije. Istaknuo je da će se rafinerija zatvoriti ako ne dođe strateški partner koji ima vlastitu naftu koja je dostupna cjevovodu Siska. No, ostavlja prostor da se to i ne dogodi ako ‘država zaključi da je to političko pitanje’.

Dodao je da, kada bi Rosnjeft postao strateški partner, sisačka rafinerija ne bi bila višak jer ta grupacija proizvodi puno nafte i treba nove rafinerijske kapacitete.

Predsjednik Uprave Jadranskog naftovoda Dragan Kovačević krajem prošlog mjeseca je ocijenio da samo brži gospodarski rast i tehnološki razvoj mogu smanjiti razliku između Hrvatske i većine zemalja EU-a, na što energetika može utjecati investicijama, povećanjem proizvodnje i izvoza.
“Hrvatska je na čvorištu značajnih energetskih pravaca koji se mogu znatno bolje koristiti nego što se sad čini”, naveo je. Istaknuo je važnost sigurnosti opskrbe energentima koja se može osigurati povećanjem domaće proizvodnje i smanjenjem ovisnosti o uvozu energenata. To se, kako je rekao, može postići boljim korištenjem postojećih kapaciteta i novim ulaganjima, boljom povezanošću energetske infrastrukture te realizacijom projekata poput LNG terminala na Krku, spojnih plinovoda sa susjednim zemljama, gradnjom objekata naftovodno-skladišne infrastrukture, hidroelektrana i termoelektrana.

Po njegovoj procjeni, Hrvatska bi sa začelja ljestvica gospodarske uspješnosti u EU-u trebala doći do sredine.

No, Hrvatska se razvija sporije od očekivanog i nije se dovoljno okoristila pozitivnim ozračjem nakon ulaska u EU, rekao je. Stopa rasta BDP-a morala bi biti veća od pet posto, jer se s nižim stopama ništa ne postiže nego se samo vraćaju dugovi, kazao je. Kao i u cijelom EU-u, tako je i Hrvatska visoko ovisna o uvozu energenata, pa uvozi 76,7 posto nafte a ubrzano raste i ovisnost o uvozu plina zbog velikog smanjenja domaće proizvodnje, rekao je.

Kovačević je ustvrdio da Hrvatska bespotrebno uvozi električnu energiju jer bi, kako je rekao, domaća proizvodnja mogla biti samodostatna, ali trebalo bi bolje koristiti vodne potencijale, gradnjom novih hidroelektrana. Ocijenio je da se izvanredan položaj riječke luke ne može koristiti dovoljno dobro ako se ne sagradi nizinska željeznička pruga prema unutrašnjosti, prenosi Poslovni dnevnik.

Indija i SAD osnovali su zajedničko tijelo s ciljem povećanja udjela prirodnog plina u indijskom energetskom miksu.
Pri tome su se obje zemlje usuglasile o izgradnji infrastrukture za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG), plinovoda i plinskih distribucijskih sustava, a sve s ciljem pretvaranja Indije u gospodarstvo temeljeno na primjeni prirodnog plina.

Uz to, dvije su zemlje utvrdile četiri ‘stupa’ suradnje na području energetike: nafta i plin, električna energija i energetska učinkovitosti, obnovljivi izvori i održivi razvoj i ugljen. Uostalom, samo u proteklih šest mjeseci Indija je uvezla oko 12 mil. bbl sirove nafte iz SAD-a, a u ožujku 2018. godine stigle su i prve isporuke američkog LNG-ja.

Isto tako, očekuje se sudjelovanje američkih tvrtki na indijskim Strateškim rezervama nafte, čiji se ukupni kapaciteti na tri lokacije procjenjuju na 5,33 mil. metričkih tona, izvijestio je ruski portal ‘Sputnik News’.

 Analitičari se pitaju zašto situacija ovoga petka u Saudijskoj Arabiji počinje ličiti na onu iz 2008. godine, dok trenutni naftni ministar te zemlje tvrdi kako bi svjetska ekonomija mogla podnijeti i znatno više cijene kad je riječ o nafti.
“Otkad su na snazi nove cijene nafte, nismo primijetili nikakav utjecaj na potražnju” rekao je novinarima Khalid Al-Falih na okupljanju proizvođača nafte. Tvrdi kako intenzitet kojim veliki svjetski ekonomski rast napreduje nije posustao te kako “postoji kapacitet i za još veće cijene nafte.”

Preveo: Ivo Ott

Predsjednik SAD-a Donald Trump nije se usuglasio s takvim načinom razmišljanja te je na Twitteru objavio optužbu kako OPEC promovira “umjetno visoke cijene”. Tvrdi, to se ne smije dopustiti.

Čak i ako izuzmemo Trumpov jedinstveni pristup geopolitičkim pitanjima, saudijski način razmišljanja i javne izjave zaista zabrinjavaju pratitelje ove teme. Takve se izjave podudaraju s izjavama od prije deset godina kada je bivši OPEC-ov velikan iz Libije Shukri Ghanem izjavljivao slične tvrdnje. Ekonomija ovog svijeta ”još nije dosegnula tu rubnu točku kada nisu više dopustive viske cijene nafte,” rekao je Ghanem još 2008. Tada ni njemu samome nije bilo jasno koliko smo zaista opasno došli do ruba propasti. Baš je toga jutra WTI dosegnuo rekordnu vrijednost od 116.97 dolara po barelu, a cijena je nastavila rasti još sljedeća tri mjeseca. Iz OPEC-a su tada tvrdili kako nema potrebe za povećavanjem razine dnevne proizvodnje, ali onda je došlo do kolapsa na tržištima i svima je bilo jasno kako se radi o međunarodnoj ekonomskoj katastrofi.

Naravno danas cijene nafte nisu ni blizu tako visokim razinama kao što su bile prije desetak godina, no zapanjujuće je koliko se brzo lekcije iz tih turbulentnih vremena zaboravljaju. Posljednji veliki porast u cijenama iz 2014. nije previše zabrinuo, iako je ostavio itekakvog utjecaja na način na koji kompanije za proizvodnju i trgovanje naftom danas posluju.

Na sastanku OPEC-a prošloga svibnja, naftni su ministri država članica olako tvrdili kako je cijena od pedeset dolara po barelu dobra za međunarodno tržište sirovina. Na okupljanju OPEC-a u prosincu neki su tvrdili kako je “poštena” cijena nafte do sedamdeset dolara po barelu, s time što su neki tvrdili kako bi tržište podnijelo i više cijene. Sada je OPEC-ova košarica sirovina dosegnula razinu od 70 dolara, a cilj se misteriozno ponovno pomaknuo višu razinu vrijednosti. Takvo postepeno pomicanje granica zarade sada je već postala karakteristična metoda poslovanja za tu organizaciju, na čijem čelu stoji Saudijska Arabija.

Globalna potražnja za naftom se zaista čini otporna na različite izazove, a iz OPEC-a su ove godine povećali proizvodnju za 1.6 milijuna barela dnevno. Ako se to ponovno dogodi i sljedeće godine, biti će to prvi put da su imali četiri uzastopne godine rasta u potražnji sve od ranih sedamdesetih kada je tadašnja naftna potražnja rasla za više od 1.5 milijuna barela po danu.

Dok se za više cijene sirovina pretpostavlja kako bi mogle povećati raspoloženje nekih zemlji sa Bliskog Istoka koje ovise o takvim izvorima zarade, neki drugi dijelovi svijeta bi mogli osjetiti loše posljedice ovakvog načina poslovanja kad je riječ o cijenama nafte. Rast američke potražnje za benzinom ove se godine smanjuje. No, cijene benzina na njihovom tržištu sve više rastu. U SAD-u cijene benzina svakodnevno rastu, a trenutno su na najvišoj su razini od 2014. godine.

Prije deset godina nisu svi bili opušteni oko situacije na tržištu. OPEC-ov je tadašnji glavni tajnik Abdalla el-Badri tada je upozorio kako visoke cijene “nisu OPEC-u zgoda za zaradu” jer tako nešto bi moglo “uništiti sve na čemu su toliko dugo radili” sa pomanjkanjem potražnje za naftom na tržištu.

Al-Falih i njegov šef Mohammed bin Salman, bi mogli puno naučiti iz takvog opreznog načina razmišljanja, piše u analizi Bloomberga.

 Predsjednik Hrvatske narodne stranke Ivan Vrdoljak rekao je u ponedjeljak da bi nalaženje novog strateškog partnera za Inu,  koji bi ulagao u proizvodnju nafte i plina te rafinerijsku proizvodnju u Sisku i Riijeci, bilo najpovoljnije rješenje za opstanak i održavanje prerade nafte u sisačkoj Rafineriji.
“Vjerujem da će konzultanti koje će angažirati Vlada, predložiti najprihvatljivije rješenje. Stajalište je HNS-a da treba zadržati proizvodnju u Sisku, ali i sve škole i fakultete koji su vezani uz naftnu industriju. Nužno je s MOL-om kao partnerom sjesti za stol i otvoreno razgovarati. Činjenica je da su interesi MOL-a u koliziji s interesima Hrvatske i tu nikad nisu usklađene razvojne strategije”, rekao je Vrdoljak na konferenciji za novinare u Sisku.

Na pitanje novinara zbog čega je nakon najave iz MOL-a o gašenju proizvodnje u Sisku, izostala energična reakcija mjerodavnih, Vrdoljak je odgovorio kako sada nije vrijeme za pokazivanje mišića, već za argumentirani dijalog. Dodao je kako se strateška politika države u odnosu na INA-u nije promijenila, te kako očekuje da će se pronaći strateški partner. U tom bi slučaju snažna INA, kao proizvođač plina, mogla pronaći svoj interes i postati strateški partner Petrokemije, rekao je.

Najava novog predsjednika Uprave Ine Sandora Fasimona da će hrvatska naftna kompanija transformacijom zadržati proizvodnju na jednoj lokaciji, a drugu koristiti za logistiku,

Novi predsjednik uprave Ine Sandor Fasimon prošlog je tjedna u Budimpešti, u intervjuu za vijesti RTL-a, najavio zatvaranje pogona u Sisačkoj rafineriji u okviru transformacije hrvatske naftne kompanije, koja će zadržati proizvodnju na jednoj lokaciji, a drugu, sisačku, koristiti za logistiku.

Ivan Vrdoljak je u Sisku boravio obilazeći stranačke gradske i županijske organizacije, kako bi analizirali djelovanje stanke u proteklih desetak mjeseci. Također će zauzeti stajališta o ostvarenju reformskih procesa u oblasti obrazovanja i graditeljstva, resorima HNS-a kao koalicijskog partnera HDZ-a u Vladi, do kraja ovog mandatnog razdoblja.

Tvrtka LNG Hrvatska objavila je kako je pomaknula otvaranje drugog kruga podnošenja obvezujućih ponuda za zakup kapaciteta LNG terminala na otoku Krku odnosno u Open Season postupku na drugu polovicu lipnja odnosno na dan 22. lipnja, čime će korisnicima omogućiti dodatno razdoblje za pripremu ponuda.
S obzirom da je tijekom provođenja neobvezujuće faze Open Season postupka iskazan povećani interes za zakupom kapaciteta ponovnog uplinjavanja te da su u prvom krugu obvezujuće faze zaprimljeni zahtjevi za produljenje razdoblja za pripremanje ponuda, LNG Hrvatska je u koordinaciji s Plinacrom i mađarskim FGSZ-om uskladio novi terminski plan za provođenje daljnjeg dijela obvezujuće faze Open Season postupka, navodi se u objavi koju je tvrtka objavila na svojim internet stranicama.

“Uzimajući u obzir činjenicu da potencijalni zakupci kapaciteta još razmatraju i proučavaju nove zakone, propise i druge akte kojima se uređuje tržište plina (Pravila korištenja terminala, Maritimne studije, Studije utjecaja na okoliš, nacrt prijedloga zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin), a koji su povezani i ključni za donošenje konačnih strateških poslovnih odluka, društvo LNG Hrvatska je odlučilo pomaknuti otvaranje drugog kruga podnošenja obvezujućih ponuda u Open Season postupku na dan 22. lipnja 2018. godine”, ističu iz tvrtke LNG Hrvatska, na čelo koje je prošli tjedan došla Barbara Dorić.

Pomicanjem otvaranja drugog kruga postupka, smatraju u tvrtki, korisnicima će se omogućiti dodatno vrijeme za pripremu ponuda, “a u cilju što većeg zakupa kapaciteta ponovnog uplinjavanja koji bi rezultirao znatnijom konkurentnosti projekta, većom sigurnosti opskrbe u regiji i manjim ukupnim troškovima svih korisnika infrastrukture projekta LNG”.

Iz LNG-a Hrvatska navode i kako je tijekom prvog kruga zaprimljen upit potencijalnih ponuditelja, koji se nisu registrirali u prethodnoj fazi, za sudjelovanjem u obvezujućoj fazi Open Season postupka.

“Kako bismo proširili broj potencijalnih korisnika, a samim time i omogućili konkurentnost projekta, bit će omogućena registracija novih sudionika, a sukladno novim rokovima propisanim u Pravilima provedbe obvezujuće faze Open Season postupka”, najavljuju iz tvrtke, napominjući i da će novi vremenski plan provedbe Open Season postupka s novim rokovima trajanja pojedinih aktivnosti biti dostavljen registriranim korisnicima.

Tvrtka LNG Hrvatska provodi obvezujuću fazu Open Seasona za zakup kapaciteta samog terminala na otoku Krku, dok odvojeni Open Season postupak provode Plinacro i FGSZ, odnosno operatori transportnog sustava u Hrvatskoj i u Mađarskoj, a za ugovaranje stalnog kapaciteta transportnog sustava.

Inače, nakon što je u neobvezujućoj fazi Open Seasona interes za zakup kapaciteta plutajućeg LNG terminala iskazalo 20-ak kompanija, a 12 ih dostavilo ponude za zakup u ukupnom iznosu većem od inicijalno ponuđenog kapaciteta od 2,6 milijardi prostornih metara plina, u prvom je krugu podnošenja obvezujućih ponuda interes bio više nego skroman.

Prvi krug za podnošenja obvezujućih ponuda za zakup kapaciteta budućeg LNG terminala završio je 8. travnja, a neke su neslužbene informacije govorile da je zaprimljena samo jedna ponuda, i to navodno samo ponuda Ine za tek 100 milijuna prostornih metara prirodnog plina godišnje.

Bivši direktor tvrtke LNG Hrvatska Goran Frančić veći je interes očekivao u idućim krugovima Open Season postupka.

Prvotni je terminski plan predviđao da po završetku prvog kruga i postupka raspodjele kapaciteta i provedbe ekonomskog testa započne provedba drugog kruga podnošenja obvezujućih ponuda s rokom dostave do 6. svibnja, a bude li potrebe da se provede i treći, finalni krug s rokom dostave obvezujućih ponuda do 23. svibnja.

No, sada je početak drugog kruga obvezujućih ponuda u Open Season postupku produljen ja 22. lipnja.

Nova direktorica LNG-a Hrvatska Barbara Dorić, koju je Vlada u četvrtak razriješila dužnosti predsjednice Uprave Agencije za ugljikovodike, a nakon toga je imenovana na čelo LNG-a Hrvatska, krajem prošlog tjedna je izjavila kako treba vidjeti razloge zbog čega tržište nije reagiralo u prvom krugu natječaja te kako očekuje da će se u drugom krugu javiti više interesenata za zakup kapaciteta.

Glavni mi je plan oko tvrtke LNG Hrvatska da se projekt realizira u najkraćem mogućem roku u skladu sa svim tržišnim očekivanjima, a realno je da se projekt plutajućeg terminala realizira 2020. godine, rekla je u petak nova direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić.

“Očekujem da se projekt realizira, da se sve radnje nastave u narednom razdoblju, te da se stvari maksimalno ubrzaju i optimiziraju. Vidjet ćemo i što muči tržište ne bi li se zakup u drugom krugu natječaja za zakup kapaciteta LNG terminala povećao. Želimo da u konačnici taj zakup bude zadovoljavajući, da projekt bude profitabilan i da ide dalje”, izjavila je Dorić krajem prošlog tjedna.

Vlada je najavila i donošenje posebnog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, tzv. Lex LNG. Naime, prije desetak dana Ministarstvo zaštite okoliša i energetike otvorilo je javno savjetovanje o nacrtu prijedloga tog zakona, a ta je rasprava otvorena do 27. travnja.

Teške optužbe eksternih istražitelja: čini se da su neki zastupnici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe primali mito iz Azerbajđana. Zauzvrat su u Vijeću lobirali u korist vlastodržaca iz Bakua.
U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, koja bi se između ostalog trebala baviti i borbom protiv korupcije, po svoj je prilici više zastupnika primalo mito iz Azerbajđana. Postoje “opravdane sumnje” da je više sadašnjih i ranijih članova Vijeća “upleteno u korupciju”, konstatiraju tri nezavisna istražitelja u svom izvještaju predstavljenom u Strassburgu. Autori teksta koji ima više od 200 stranica su raniji suci Europskog suda za ljudska prava Nicolas Bratza i Elisabet Fura, te Jean-Louis Bruguiere, jedan od najpoznatijih istražnih sudaca Francuske.

Prema nalazima ove istražne trojke, središnju ulogu u širokoj mreži korupcije igrao je njemački političar Eduard Lintner, član bavarska Kršćansko-socijalne unije (CSU). On je bio član Parlamentarne skupštine od 1999. do 2010. U izvještaju se navodi da je Lintner između 2012. I 2014. Iz Bakua primio ukupno 820.000 eura mita, i to posredstvom tri fantomske tvrtke registrirane u Velikoj Britaniji.

U središtu pažnje istražitelja uz Lintnera se našla i još jedna političarka iz Njemačke: Karin Strenz. I ova političarka, inače članica Kršćansko-demokratske unije (CDU) je navodno uz pomoć posrednika dobivala novac iz Bakua. Ona je između ostalog radila za savjetničku firmu “Line M-Trading” koja je lobirala za interese Bakua u Europi, ali to nije spomenula kao oblik sukoba interesa kada je u svojstvu promatrača kontrolirala provođenje parlamentarnih izbora u Azerbajđanu. Ona u međuvremenu više nije članica Parlamentarne skupštine, ali je za vrijeme svog mandata uvijek iznova upadala u oči kao osoba koja jasno podržava stavove i interese vlasti ove države na Kaspijskom moru.

Autori izvještaja sa žaljenjem konstatiraju da se ni Lintner ni Strenz unatoč više poziva nisu željeli očitovati o ovim optužbama. Isto važi i za još jednog od važnih protagonista korupcijske afere, Talijana Lucu Volontea. Protiv njega je još 2016. Tužiteljstvo iz Milana pokrenulo istragu zbog korupcije i pranja novca, što je i pokrenulo čitavu istragu oko primanja mita u Vijeću Europe. Za sada se radi o ukupnoj sumi od oko 2,4 milijuna eura.

Otkako je 2001. Godine primljena u Vijeće Europe, bivša sovjetska republika, inače prebogata naftom i plinom, izgradila je prema saznanjima istražitelja čitavu mrežu simpatizera. Vrlo važnu ulogu u tom procesu nastajanja simpatija odigrali su izdašni pokloni – bilo u gotovom novcu, bilo u obliku drugih pogodnosti i privilegija. Tako se primjerice već duže vrijeme priča o velikim količinama vrlo kvalitetnog i skupog kavijara koji se poklanjao, ili o pozivima na odmor u luksuzne hotele. Na taj je način Bakuu uspjelo spriječiti kritičke izvještaje o nepravilnostima tokom izbora ili o povredama ljudskih prava u autoritarno vođenoj zemlji. Članice Vijeća Europe su ukupno 47 zemlje. Među njima su sve EU-države, ali također i zemlje poput Rusije ili Turske, piše DW.

Kutinska Petrokemija u ponedjeljak je izvijestila da su nakon uspješno provedenog tehničkog održavanja sva postrojenja za proizvodnju mineralnih gnojiva u redovitom radu.
“Petrokemija će za proljetnu sjetvu tržištu u Hrvatskoj i u regiji osigurati potrebne količine svih mineralnih gnojiva”, navodi se u priopćenju.

Kutinski je proizvođač mineralnih gnojiva prošli ponedjeljak, 16. travnja planirano obustavio rad postrojenja za proizvodnju amonijaka, a u svrhu provedbe prethodnih radnji i tekućeg održavanja postrojenja prije ljetnog remonta.

Tada su iz Petrokemije objavili da postrojenja za proizvodnju mineralnih gnojiva rade sukladno planovima te da su osigurane dovoljne količine svih mineralnih gnojiva potrebnih za prihranu jesenskih kultura i za proljetnu sjetvu koja je u punom intenzitetu u Hrvatskoj i u regiji.

Add content hereGradnja LNG-ja u Omišlju na Krku strateški je interes kako Hrvatske, tako i Europske unije u cjelini, ocjena je sudionika na danas održanoj konferenciji “Hrvatsko energetsko tržište u Europskoj energetskoj uniji”, koja se održava na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a čiji je pokrovitelj Jutarnji list.

Podršku gradnji LNG-ja dao je Branko Baričević, voditelj Predstavništva EU u Zagrebu. LNG je, istakao je Baričević, važan infrastrukturni projekt u procesu jačanja energetske neovisnosti EU-a i stvaranja jedinstvenog europskog energetskog tržišta.

Sličnu je poruku odaslao i Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike. I Ćorić je u svom izlaganju naglasio kako EU podržava taj projekt.

“Kontroverze koje proizlaze iz tog pitanja odražavaju interese onih koji ne žele da se on izgradi, to vam otvoreno kažem”, poručio je Ćorić.

Pitanje energetske neovisnosti zemlje i njezina uklapanja u energetske ciljeve EU-a, s posebnim naglaskom na predstojeće donošenje Energetske strategije, bilo je u fokusu prvog panela. Tako je Darinko Bago iz Končara upozorio da nova Energetska strategija mora dobiti i podršku oporbe, kakav je slučaj i u drugim europskim zemljama, budući da taj dokument mora biti dugoročan i preživjeti više Vlada koje će ga provoditi.

Barbara Dorić, nova direktorica LNG-ja i dojučerašnja predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, istakla je, pak, kako Hrvatska nedovoljno koristi potencijale ugljikovodika.

Pavao Vujnovac iz PPD-a istakao je da je pitanje energetike danas postalo geopolitičko pitanje, pa je neophodan koordinirani pristup diplomacije i energetskog sektora.

Konferencija je okupila više stotina sudionika, među kojima su bili i brojni uglednici iz energetskog sektora. Dio publike isticao je da nova energetska strategija mora omogućiti ubrzanje gospodarskog rasta i veći angažman domaćih potencijala, što je ministar Ćorić pozdravio.

U subotu 14. travnja iz Rijeke je prema Budimpešti krenuo prvi blok vlak na novom servisu, javlja facebook grupa Vlakovi u Rijeci. Prijevoz obavlja privatni hrvatski željeznički prijevoznik PPD u suradnji s tvrtkom Maersk Croatia.

Cijeli servis je kružni, obavlja se na relaciji Rijeka-Budimpešta-Sremska Mitrovica-Rijeka, a prometovat će jednom tjedno.