PLIN

Srednjoeuropska inicijativa (SEI) kojom je ove godine predsjedala Hrvatska je revitalizirana, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković o summitu s kojeg je 18 zemalja srednje i istočne Europe snažno podržalo Ukrajinu, čiji je teritorijalni integritet prekršila Rusija.
Ocijenivši da zadnjih godina nije postojao takav interes za SEI, Plenković je u intervjuu za središnji dnevnik HRT-a rekao da je aktivno hrvatsko predsjedanje i dvodnevni summit bio prigoda da se razmotre sve aktualnosti s kojima se suočavaju članice SEI-a, kao što su gospodarstvo, sigurnost, migracije ili energetika. “Kruna našeg predsjedanja bio je ovaj sastanak na vrhu. Bilo je nekoliko premijera što je u biti jedna mala revitalizacija Srednjoeuropske inicijative (za koju) zadnjih godina nije postojao toliki interes”, rekao je Plenković.

U sklopu summita održan je i poslovni forum i premijer je ocijenio da je ukupan dojam dobar za Hrvatsku jer “ovih 18 zemalja koje su jučer i danas bile u Zagrebu u vanjskotrgovinskom smislu za nas predstavlja ukupno 55 posto naše ukupne razmjene”, naglasio je.

Svi hrvatski ključni trgovinski partneri, osim Njemačke, bili su u Zagrebu i ovaj forum je “vrlo koristan za jačanje ekonomskih odnosa”. Osnovan 1989. u Budimpešti s ciljem da se pomogne zemljama regije u pristupanju Europskoj uniji, SEI danas čine Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Među njima je deset članica EU-a, pet je na putu da to postanu, a tri su članice Istočnog partnerstva među kojima je Ukrajina kojoj su sve sudionice summita odaslale snažnu podršku zbog krize u Azovskom moru.

Poslane su zapravo tri poruke, rekao je Plenković. Rusija je prekršila međunarodno pravo zapriječivši prolaz ukrajinskim brodovima u Kerčkom tjesnacu, zatraženo je oslobađanje uhićenih ukrajinskih mornara, a treća se poruka odnosi na ukrajinski suverenitet. “Sve zemlje SEI-ja poštuju teritorijalni integritet Ukrajine koja je članica ove organizacije i za razinu ove organizacije te su poruke zdravorazumske i logične”, rekao je.

Hrvatsko-mađarski odnosi

Summit je okupio pet premijera članica SEI-ja, ali u žiži pozornosti bio je dolazak premijera Mađarske Viktora Orbana.

S Mađarskom Hrvatska ima odlične odnose, ima trgovinsku razmjenu veću od dvije milijarde dolara, velik je broj mađarskih turista, izvrsni su odnosi i visoka razina zaštite dviju manjina, rekao je premijer, ali za nekoliko otvorenih pitanja koje je premijer Viktor Orban u ponedjeljak usporedio s “trnom pod noktom”, Plenković je rekao da su vezana za odnos INA-MOL. “Sve što u hrvatsko-mađarskim odnosima u zadnjih nekoliko godina nije dobro vezano je za odnos INA-MOL”, rekao je.

To se odnosi i na upravljačka prava i na financije i na sudstvo, nabrojao je Plenković. Budimpešta odbija izručiti predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu po tužbi da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u INA-i Mađarima.

Premijer je prije dvije godine najavio da INA želi otkupiti svoje dionice od MOL-a, (kako bi opet bila hrvatska), ali ne smatra da je ta operacija zapela jer nije to “šoping u dućanu”. “U ovom trenutku prema razgovorima prilično smo daleko od viđenja koliko bi to moglo koštati i kada dođe vrijeme da približimo stavove ta će se tema aktualizirati”, rekao je.

Do tada INA treba raditi na tome da odnosi među dioničarima budu bolji, s više povjerenja i većom učinkovitošću poslovanja, ocijenio je. Cijena je ta koja diktira i zainteresiranost Mađarske za plin s terminala LNG na Krku, prema riječima premijera Orbana.

Plenković je ponovio da je gradnja LNG terminala na Krku za Hrvatsku važan projekt, ali da bi taj plutajući terminal od 230 milijuna eura bio isplativ potrebno je ugovoriti zakup i stoga je “bitno da i druge zemlje sudjeluju u tome”.

Količina od 2,6 milijardi kubika prevelika je za Hrvatsku da bi terminal bio financijski isplativ i “na tom tragu vodimo razgovore s Mađarskom, ali i s drugim zemljama”, rekao je Plenković koji vjeruje da će razgovori dati dobre rezultate i u konačnici staviti Hrvatsku na sasvim drukčiju energetsku kartu Europe.

Migracije

Osim službenog dnevnog reda u koji su bili upisani sigurnost i gospodarstvo, neizbježne su bile i teme aktualne na europskoj sceni i prostoru istočne i srednje Europe, poput migracija, rekao je. “Želja je regulirati zakonite migracije i zajednički raditi na sprečavanju nezakonitih migracija. Uz potporu Europske unije treba tražiti rješenja tamo gdje problem nastaje”, dakle u nestabilnim državama, gdje se vode ratovi i vlada siromaštvo.

“Zajednička vanjska i sigurnosna politika može prevenirati ovu krizu”, smatra Plenković.

Nakon što su Donald Trump i Xi Jinping na sastanku G 20 dogovorili reformu Svjetske trgovinske organizacije, čime su zatoplili odnose i stavili trgovinski rat u drugi plan, danas tržišta reagiraju u očekivanju sastanka u Beču.
Zemlje OPEC-a priopćile su kako se na sastanku u Beču, koji počinje u četvrtak, nadaju ostanku pri ranijem dogovoru o smanjenju proizvodnje, ali i dogovoru o smanjenju globalne opskrbe naftom za 1.3 milijuna barela dnevno.

Piše Ivan Brodić

Nadanja su pozdravile sve zemlje proizvođačice, bile članice kartela ili ne bile, osim zemalja čija se proizvodnja sve više seli na područje nekonvencionalne nafte.

 Za razliku od prvih, druge ne planiraju svoje državne proračune na cijeni od 60 dolara i više za barel nafte.

Kao što neke zemlje planiraju proračune na cijeni nafte, tako postoje zemlje koje planiraju državne proračune na cijeni plina.

Kako se na tržištu sve više događa anomalija, tj cijena plina je sve više počela odudarati od cijene nafte, ali i zbog geopolitičkog sukoba (uzrokovanog konkurencijom u Perzijskom zaljevu i sunitsko šijitskim sukobom) uslijed kojega je saudijski savez opasno „nagazio“ Katar, prijeteći ga pretvoriti u otok, potonja je zemlja odlučila napustiti naftni kartel. Isto je već učinila Indonezija 2008. godine, zbog nesuglasja oko OPEC-ove politike izvoza nafte.

Vlast jedne o najbogatijih zemalja zemnim plinom priopćila je kako će od prvoga siječnja napustiti OPEC kako bi se usredotočila na proizvodnju i izvoz ukapljenog plina. Žele povećati proizvodnju sa 77 milijuna tona godišnje na 110 milijuna tona.

Odluka je to koja će imati dalekosežne posljedice. Naime, moguće je kako će u bliskoj budućnosti, potaknut Pariškim sporazumom i tendencijom za energetskom tranzicijom, u kojoj je prirodni plin ključni energent, nastati kakav kartel proizvođača i izvoznika prirodnog plina. Iz Katara kažu kako će u sljedećim godinama biti zemlja predvodnica proizvodnje i izvoza najčišćeg ugljikovodičnog goriva.

Osim moguće globalne konkurencije saudijskog naftnog saveza i katarskog plinskog saveza, promjena bi se mogla odnositi i na novi raspored moći u naftnom kartelu. Naime, jedan od prigovora Katara, ali i drugih članica, bilo je nemogućnost utjecanja na odluke, koje je mahom krojila Saudijske Arabija.

Ostaje zanimljivo kojem će se bloku zemalja prikloniti Rusija, zemlja čiji proračun ovisi o trgovini ugljikovodicima. Jer, iako se dogovori o smanjenju proizvodnje nafte pažljivo planiraju osluškujući potrebe za proizvodnjom i projiciranom cijenom iz Rusije, valja naglasiti kako je ta zemlja jedan od velikih proizvođača i izvoznika prirodnog plina.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da, ako se hrvatska i mađarska strana ne dogovore oko cijene otkupa dionica Ine od MOL-a, onda je to problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih može ili treba izdvojiti.
Odgovarajući na upit na novinskoj konferenciji nakon summita Srednjoeuropske incijative (SEI), Plenković je rekao da Mađarska i Hrvatska oko pitanja Ine imaju različita stajališta. “Cijena povrata Ine u hrvatsko vlasništvo nije nešto što se može pregovarati niti preko noći niti je tako jednostavno. Dapače, znamo koliko je to kompleksno i u krajnjoj liniji, ako se ne dogovorimo o cijeni, onda to je po meni jedan problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih prema nekim procjenama može ili treba izdvojiti”, kazao je Plenković.

Naveo je i da Vlada ima procjene. “Otprilike te procjene znamo. Ono što varira su širi detalji koji mogu biti važni za uopće energetske kompanije, daljnju perspektivu tih kompanija i globalne trendove u tom pogledu. No, u ovom trenutku nismo ništa napravili krivo, dapače, mislim da smo napravili dobro i da je ta činjenica čak pomogla da se određeni procesi i problemi rješavaju na konstruktivni način. To je bio sadržaj, duh i ton našeg jučerašnjeg sastanka”, rekao je.

Plenković je ponovio i da je nakon jučerašnjeg razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom konstatirano da su odnosi između Hrvatske i Mađarske izrazito dobri i nesporni u smislu susjednih država, kao i da između dvije zemlje nema problema u odnosima vezanim uz Inu i MOL. Jučer je i mađarski premijer Viktor Orban rekao da “Mađarska na to gleda kao na pitanje između kompanija”.

Pomoćnik američkog državnog tajnika za energetiku Francis Fannon izjavio je nedavno da bi dugo odlagani terminal za tekući prirodni plin -ukapljeni plin (LNG) na Krku Hrvatsko mogao pretvoriti u vodeću energetsku silu u regiji.
SAD, koje guraju vlastite LNG planove za Europu, podržavaju slične projekte u Poljskoj i Njemačkoj kao način da se oslobode ovisnosti od ruskog plina. Sajetnik za energetiku Mladen Pejnović nazvao je to plinskim ratom Rusije i SAD-a. „Terminal povećava značenje Hrvatske u geopolitici jugoistočne Europe”, izjavio je za DW Jan Mus, stručnjak za jugoistočnu Europu.

„Osim u na sjeveru Poljske, središnja Europa će sada dobiti pristup na dodatnom terminalu za LNG na jadranskoj obali. Krk je prolaz Hrvatske za politiku središnje i istočne Europe”.

Projekt LNG terminala na Krku je od strateškog značaja i za EU, koja ga podržava sa 101,4 milijuna eura. Kako EU smanjuje vlastitu proizvodnju plina, ona će sve više ovisiti od uvoza u naredna dva desetljeća, što znači da će sadašnji izbori imati dugoročne posljedice za buduće putove opskrbe, energetsku i širu geopolitiku. Europske potrebe za uvozom, odnosno razlika između potrošnje i proizvodnje raste sa 200 milijardi kubičnih metara 2016. na 290 milijardi kubika do 2022. godine. „Razvit će se gusta mreža malih energetskih centara”, rekao je rumunjski ministar energetike Victor Grigorescu.

Međutim, tržište središnje i istočne Europe još nije potpuno povezano, a to je dinamika povezujućeg procesa koji daje strukturi svoj oblik, što neke države stavlja u bolji položaj od drugih”.

Hrvatski Sabor usvojio je zakon o izgradnji terminala u lipnju, a LNG Hrvatska u državnom vlasništvu nedavno je izabrala kompaniju Golar Power kao ponuđača za plovni spremnik i pogon za pretvorbu plina 140.000 kubičnih metara (godišnje tehnički kapacitet 2,6 milijardi kubika). Ukupni troškovi izgradnje terminala procjenjuju se na 250 milijuna eura, iako Hrvatska procjenjuje ukupne investicijske troškove, uključujući plinovode i kompresorske stanice, na oko jednu milijardu eura.

Hrvatska je već dugi niz godina pokušavala izgraditi terminal za LNG. “Ali u Hrvatskoj nema dovoljne potražnje za plinom”, rekao je za Euractiv Fred H. Hutchison, predsjednik i izvršni direktor LNG partners.

“Tko god ga bude gradio, financirao i rukovodio njime, nada se i profitirati, mora imati i predodžbu o tome kako osigurati potražnju za plinom.”

“SAD ne izvoze samo energiju, nego i slobodu”, rekao je ranije ove godine američki ministar energetike Rick Perry.

Proizvođači LNG-a u SAD nisu zainteresirani za odlazak u Hrvatsku zbog nedovoljne potražnje – za plinom, a ne zbog slobode, pretpostavlja se. U prvom krugu javnog natječaja za podnošenje obvezujućih ponuda, koji je već istekao, LNG Hrvatska je, kako se čuje, primila samo jednu ponudu i to od hrvatske INA-e za samo 100 milijuna cm godišnje.

Hrvatska troši oko 3 milijarde kubika godišnje plina i domaća proizvodnja zadovoljava oko 65 posto potreba. Štoviše, Hrvatska je nedavno obnovila svoj dugoročni ugovor o plinu s Gazpromom, što pokriva osnovne potrebe zemlje, tako da će potražnja za dodatnim LNG-om na samom hrvatskom tržištu biti u najboljem slučaju ograničena i neizvjesna, kaže Akos Losz iz Centra na Globalnu energetsku politiku na Sveučilištu Columbia, za DW.

Rusija, koja je zaustavila plinovod od Crnog mora vrijedan 45 milijardi dolara koji je trebao prolaziti kroz Europu kroz projekt Južni tok, najavila je ranije ove godine da bi mogla ponuditi gotovinu za izgradnju terminala na Krku. I nije iznenađujuća da je predložena opskrba ruskom naftom i plinom po pristupačnoj cijeni.

Katar i SAD mogu biti potencijalni dobavljači, vjeruju analitičari. Ali pretpostavljam da će kupci u regiji jednostavno odlučiti na osnovu toga tko nudi najjeftiniji i najfleksibilniji LNG na tržištu”, kaže Losz.

Hrvatska već dobiva ruski plin po prilično konkurentnim cijenama, a zemlje u regiji uglavnom ne gaje odbojnost prema ruskom plinu poput Poljske i baltičkih država, pa će vjerojatno biti manje spremne platiti premiju za alternativni izvor opskrbe plinom u obliku LNG-a, dodao je Losz.

Drugi mogući opskrbljivač je Azerbajdžan, koji je aktivno uključen u južni koridor, plinovod od 3.500 kilometara od Bakua do Europe koji bi trebao biti položen 2020. godine.

Mađarska i Hrvatska govore o izgradnji plinske stanice koja bi omogućila protok plina između dvije zemlje. Mađarski premijer Viktor Orban i Perry susreli su se u Budimpešti u studenom, a Perry je pozvao mađarsku vladu da otkaže rusku energiju za druge projekte. Terminal Krk bi mogao biti prilika za Budimpeštu da decentralizira opskrbu energijom nakon 2020. godine, kada ističe njen dugoročni ugovor o opskrbi plina s Rusijom. “Kako stvari stoje, Mađarska je jedino značajno tržište u regiji koje može podržati razvoj hrvatskog projekta”, rekao je Losz.

“Još konkretnije, sudbina projekta je vjerojatno u rukama jedne ili dvije mađarske kompanije za trgovanje plinom (jedna državna i jedna privatna)”, kaže Losz, dodajući da su Mađari donedavno gledali na rumunjski plin kao primarni izvor koji može pomoći u odvajanju od Rusije.

Terminal također može opskrbljivati plinom Bugarsku i Ukrajinu, dok bi Bosna i Hercegovina, nakon ukidanja Južnog toka, mogla odustati od ruskih zaliha i također se priključiti na terminal na Krku. „Terminal na Krku zbog ograničenih kapaciteta neće značajno utjecati na europsko tržište plinom, ali će biti presudan za mađarsko tržište s kojeg bi mogao utjecati i na druga tržišta i, što je najvažnije, u kriznim trenucima može poslužiti kao vrlo važan izvor”, kaže Klaus-Dieter Borchard, direktor odjela za Interno energetsko tržište pri povjerenstvu za energiju Europske komisije za DW i dodaje kako vjeruje da je zajednička hrvatsko-mađarska vlasništvo najrealnija opcija za projekt na Krku.

Povodom summita Srednjoeuropske inicijative mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó boravio je jučer u Hrvatskoj.
Komentirao je bilateralni sastanak premijera Andreja Plenkovića i Viktora Orbana, odnose dviju zemalja, situaciju oko INA-a i MOL-a, vraćanje Zsolta Hernadija na Interpolovu tjeralicu, LNG terminal i migrantsku krizu.

Nakon 7 godina mađarski premijer Viktor Orban stigao je u službeni posjet Hrvatskoj povodom summita Srednjoeuropske inicijative, ali i iskoristio priliku da održi bilateralni sastanak s premijerom Plenkovićem.

Szijjártó je istaknuo da su zadovoljni jer je nakon toliko godina došlo do ovakvog sastanka. “Današnji sastanak je bio jako važan da se razbije led. Svi znaju u čemu je problem, svi znaju da je naš odnos kada su u pitanju trgovina, investicije i manjine dobar, ali ovaj problem s energijom je nadvio sjenu na cjelokupni odnos”.

Kada su u pitanju odnosi Mađarske i Hrvatske, dijeli isti osjećaj kao i premijer Orban. “Nesretni smo zbog ove situacije jer naš odnos može donijeti više benefita za obje zemlje, ako tog problema ne bi bilo. Mogli bismo imati brži i učinkovitiji napredak ako bi bilo više zajedničkog razumijevanja”.

Osvrnuo se i na suradnju oko isporuke plina s LNG terminala na Krku. Trenutno u im najpovoljniji Rusi, a na upit koja bi im cijena bila prihvatljiva da surađuju s Hrvatskom, rekao je: “Za nas je pitanje diverzifikacije i cijene. Hrvatska cijena je 20 posto viša kada je usporedimo s ruskom ponudo i to je previše. Nadamo se da ćemo vremenom naći zadovoljavajuće rješenje”.

Upitan kako je došlo do odluke da Mađarska povuče blokadu Hrvatskoj na putu u OECD, Szijjártó je rekao da im je u interesu imati dobre odnose sa svim susjedima. “Shvatili smo da smo jači što imamo bolje odnose sa susjedima. Naš interes je da su i naši susjedi uspješni jer smo time i mi uspješniji. Shvatili smo da je vaša želja za ulaskom u OECD jaka i nama je u interesu vaš ekonomski uspjeh. Zato smo donijeli takvu odluku”.

Mađarska je povukla blokadu, a onda je šef MOL-a Zsolt Hernadi vraćen na Interpolovu crvenu tjeralicu. Na upit jesu li bili bijesni, kako su pisali mađarski mediji, ministar je rekao: “Smatramo da je to pravni problem i tu se nećemo miješati. Pravosuđe mora napraviti svoj posao bez utjecaja ili miješanja bilo koje vlade”.

Dodao je da se slaže s Orbanom da je proces otkupa dionica INA-e od MOL-a stvar između dviju kompanija, a ne država, kao i da bi Hrvatska to trebala učiniti. “Moramo shvatiti da s MOL-om u našem odnosu nije išlo. Kad se tako nešto dogodi, najbolje se razići. Mi to držimo na korporativnoj razini i smatramo da je tako za sve najbolje”. U Hrvatsku je, kao i premijer Orban, stigao zbog summita Srednjoeuropske inicijative.

Uoči današnje plenarne sjednice, ekskluzivno nam je otkrio da će Mađarskoj biti u fokusu JI Europa. “Naše zemlje razumiju da je integracija ovog dijela kontinenta Europskoj uniji vitalna kada su u pitanju ekonomija i sigurnost. No zapadni dio Europe nema toliko razumijevanja. Zato radije SEI koristimo kao instrument za širenjem EU-a”.

Svakako neizbježna tema je migrantska kriza, oko koje Mađarska ima jasan i nepodijeljen stav – ošto se protivi migrantskoj politici Europe. “Mi to smatramo pitanjem suverenosti. Jedino mi možemo odlučiti kome dozvoljavamo ulazak u zemlju, a kome ne. Želimo zadržati svoje pravo da odlučujemo s kim želimo živjeti, bez utjecaja s drugih strana i tu odluku ne bi smio donositi nitko drugi. Samo mi”.

Na sankcije koje je izglasao EU Parlament zbog kršenja europskih vrijednosti, Szijjártó kaže da se radi o običnoj osveti. “To izvješće je osveta Mađarskoj, jer smo mi dokazali da su osnove europske migrantske politike bazirane na laži. To izvješće je hrpa laži. Nedostatak slobode medija i slobode govora, što je laž. Čak su naveli i porast antisemitizma što je i Federacija židovskih organizacija demantirala u pismu”.

Dok se oštro protive ilegalnim migracijama, objasnio je zašto ne podržavaju tzv. Marakeški sporazum koji se bavi regularnim migracijama. Tvrdi da je bio jedini ministar vanjskih poslova koji je sudjelovao na sva četiri međuvladina sastanka u New Yorku gdje se Globalni kompakt pripremao. “Globalni kompakt definira migracije kao temeljno ljudsko pravo, što je laž. Potiče daljnje mane migracija. Piše da se trebaju organizirati treninzi za one koji žele napustiti svoje domove, da moramo voditi kampanje zašto su migracije pozitivne, da bi svi migranti trebali biti opskrbljeni sličnim uslugama kroz cijeli migrantski ciklus kao lokalno stanovništvo. Ovo je užasno za europsku perspektivu”.

A kada smo ga upitali kako bi reagirali da su Mađari primorani na migriranje i da druge zemlje imaju tako striktnu antiimigrantsku politiku, Szijjártó je istaknuo: “Moramo biti sigurni da svi koji bježe iz svoje zemlje, primjerice zbog rata, trebaju biti tretirani na odgovarajući način u mjestu koje je najbliže njihovoj domovini. Ne prihvaćamo politiku koja pomaže ljudima da prelaze 6-7 mirnih država i narušavaju te granice. Naše osnovno načelo jest – ne donosi problem gdje problema nema i pomozi gdje je potrebno”.

Za kraj ekskluzivnog Intervjua tjedna Media servisa je komentirao i Inicijativu triju mora. Mađarska inicijativu podupire, no Szijjártó ima zamjerku. “Smatramo da bi bilo jako važno imati konkretan ishod. Na primjer bilo bi izvrsno ako bi Inicijativa triju mora mogla unaprijediti ili ubrzati razvoj infrastrukture iz smjera sjever-jug”.

Njemačka vlada odobrila je gotovo dvije milijarde eura pomoći njemačkim gradovima u borbi za čišći zrak, čime bi se trebale spriječiti zabrane prometa vozilima s motorima na dizelski pogon, priopćeno je u ponedjeljak nakon sastanka predstavnika njemačke vlede, gradova i automobilske industrije u Berlinu.
„Proračun ‘Hitnog programa za čisti zrak’ bi sa sadašnjih milijardu eura trebao biti povećan na 1,5 milijardi“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka s predstavnicima gradova i automobilske industrije. Njemačka vlada je osigurala i dodatnih 432 milijuna eura, koji bi trebali biti utrošeni na ugradnju filtera u vozila javnih službi u gradovima ta za nabavku elektro autobusa.

Na sastanku u uredu kancelarke u ponedjeljak glavna tema bio je projekt „Hitni program za čisti zrak“, kojim vlada podupire gradove i općine kojima prijeti uvođenje zabrana prometa dizelaša zbog previsokih vrijednosti dušikovih oksida u zraku. Program obuhvaća nabavu uređaja za bolju kontrolu protoka prometa i sprječavanje zastoja koji osjetno utječu na povišenu emisiju čestica, nabavu autobusa javnog prijevoza na električni pogon kao i ugradnja filtera za pročišćavanje ispušnih plinova kod starijih vozila s dizelskim motorima.

Ovim mjerama njemačka vlada pokušava izbjeći zabrane prometa dizelskim vozilima koji na udovoljavaju najnovijim normama za čistoću zraka. Sudovi u nekoliko njemačkih gradova naložili su uvođenje zabrane prometa ovim vozilima od sljedeće godine ukoliko se kvaliteta zraka ne poboljša. Njemačka automobilska industrija sudjeluje financijski u ovom paketu, ali odbija financiranje ugradnje dodatnih katalizatora u dizelaše s oznakom euro 5 i niže, koji spadaju u velike zagađivače, smatrajući to preskupim i neučinkovitim.

Na završetku jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja Srednjoeuropskom incijativom (SEI) u Zagrebu se u ponedjeljak i utorak održava summit te organizacije na kojem će o temama sigurnosti i gospodarstvu razgovarati šest premijera i visoka razina drugih sudionika. Jedan od njih je i premijer Mađarske Viktor Orban.
Orbanov je dolazak u fokusu interesa, budući Hrvatska s Mađarskom ima nekoliko otvorenih pitanja, među kojima je odbijanje Budimpešte da izruči predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu po tužbi da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u INA-i Mađarima.

Premijer Plenković rekao je da je otvorena sezona za zakup kubičnih metara plina u budućem LNG-u do 20. prosinca.

“Naš je dojam da Mađarska razumije koliko je projekt važan za Hrvatsku i ovaj dio Europe, za pitanje energetske neovisnosti i diverzifikacije energetskih pravaca. Smatramo da će u sljedećim danima biti nastavljeni razgovori na razini ministara koji su zaduženi za pitanje energetike. Očekujemo pozitivan dogovor koji bi omogućio realizaciju projekta”.

Komentirajući odnose između INA-e i MOL-a, Plenković je rekao da je na strani Hrvatske angažirana država, a na strani MOL-a kompanija. “To je ključna razlika. Naša stajališta su nepromijenjena, ključno je postići dogovor o onome što se zove cijena, za to predstoje razgovori, a naš je cilj da, dok se do dogovora ne dođe, međusobni odnosi između dioničara budu bolji, kvalitetniji i omogućuju bolje poslovanje i korist Hrvatskoj i INA-MOL-u. Tako da su pozicije iste”, rekao je Plenković.

Orban se nadovezao da je za Mađarsku to interkompanijsko pitanje i da je država uključena jer ima paket dionica od 25 posto. “Moraju se donijeti odluke na razini kompanija, ako me tko pita, ja ću reći ono što ne treba – ne moramo na silu. Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati vezano za jednu kompaniju, ne trebaju to činiti. Treba ići svatko svojim putem. To znači da bi Hrvatska trebala otkupiti INA-u”, rekao je Orban.

Ulazak Mađarske u LNG je pak za Orbana pitanje cijene. “Plin ima sve manju ulogu u mađarskom energetskom sustavu, trenutno gradimo nuklearnu elektranu, ušli smo u investicije oko solarnih elektrana. To su investicije koje će se uspostaviti nakon dugo vremena, u međuvremenu plin ima važnu ulogu, a bitna nam je cijena. Plin najjeftinije nabavljamo od Rusa preko cjevovoda, drugi najjeftiniji je iz Rumunjske i tamo se radi interkonekcija s mađarskim sustavom. Treća najjeftinija opcija je iz Slovačke, a Hrvatska je četvrta. Sve se vrti oko cijene. Ako možemo naći poslovni model povoljan za Mađarsku, možemo surađivati”, rekao je.

Iako je isticao dobre odnose i trgovinsku suradnju dviju zemalja, mađarski premijer je ipak rekao kako “imaju određenu gorčinu u ustima”. “Obzor naših odnosa nije potpuno bez oblaka. Vjerojatno je poznat osjećaj kada zdrav organizam reagira na trn pod noktom i dolazi do zapaljenja tog nokta. Nije velika stvar, ali utječe na raspoloženje čovjeka. Moramo izvući taj trn ispod nokta”, rekao je Orban.

Na pitanje je li potjernica za glavnim čovjekom MOL-a možda taj trn u noktu, Orban je odgovorio: “Mi to smatramo pravnim pitanjem, a kod nas se politika ne upliće u pravna pitanja, nismo se uplitali do sada, nećemo to raditi ni ubuduće. Pravosuđe mora ići svojom logikom i svojim putem. Neću sklapati tajne dogovore vezano ni za kakve pravne probleme. Ja striktno podržavam potpuno razdvajanje međudržavnih odnosa i međunarodnog prava”.

“Ova hrvatska Vlada jako dobro zna što je podjela vlasti, koje su zadaće pravosudnih tijela i izvršnih vlasti. Ne namjeravamo se miješati u pravosudna pitanja”, rekao je pak premijer Plenković.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, prethodno se sastao s rumunjskom kolegicom Dancilom te su jačanje suradnje u okviru tročlanog predsjedanja Europskom unijom, ocijenivši da dvije zemlje dijele brojne zajedničke interese, osobito u pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru EU-a i ulasku u šengenski prostor.

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda ponovno je odredilo istražni zatvor šefu MOL-a Zsoltu Hernadiju kojemu je krajem listopada u odsutnosti počelo suđenje za davanje mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu koji je zauzvrat mađarskoj naftnoj kompaniji navodno prepustio upravljačka prava u Ini.

Glasnogovornik suda Krešimir Devčić novinarima je pojasnio da je izvanraspravno vijeće takvu odluku donijelo jer je nakon podizanja optužnice došlo do nove faze postupka, a i dalje je egzistiralo prvo rješenje o određivanju istražnog zatvora koje je protiv nedostupnog Hernadija još 2013. donio sudac istrage.

Devčić je podsjetio da je u međuvremenu postupak bio dulje od godinu dana na Vrhovnom sudu, na sudu u Luxembourgu, odnosno da je trajala takozvana mrtva faza postupka u kojoj se ništa nije događalo. “Formalno se to moglo odlučiti i ranije, ali tu se nije počinila nikakva procesna greška”, kazao je Devčić.

No, Hernadijeva odvjetnica Laura Valković suprotno stavu izvanraspravnog vijeća tvrdi da u ovom postupku nije nastupila nova faza “I obrani je bila zbunjujuća ova situacija da je danas održana sjednica izvanraspravnog vijeća o istražnom zatvoru iz razloga što je na pozivu za sjednicu bilo istaknuto da će se ona održati jer se postupak nalazi u novoj fazi. Međutim ovaj postupak se ne nalazi u novoj fazi, znamo što su faze – to su istraga, optuživanje i rasprava. Mi smo sada u očekivanju druge rasprave dakle danas nije nikakva nova faza postupka u kojoj bi se trebalo odlučivati o istražnom zatvoru”, kazala je Valković.

Dodala je i da na odluku postoji pravo žalbe, ali da se “o njoj vjerojatno neće raspravljati kao što se nije odlučivalo ni o prvoj žalbi protiv rješenja suca istrage”. “O njoj do danas nije odlučeno pa pretpostavljam da će to i nadalje biti stav naših sudova da ne odlučuju o žalbama dok se osobe ne nalazi u istražnom zatvoru, što smatram da nije dobra praksa”, kazala je Valković.

Hernadijeva odvjetnica pritom nije željela komentirati činjenicu da je odluka donesena na dan posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Zagrebu. Mađarska od početka postupka odbija ispitati Hernadija tvrdeći da je za taj slučaj već oslobođen na mađarskom sudu, a ignorirala je i raspisanu tjeralicu, koja je jedno vrijeme bila i ukinuta. No, izvršni odbor INTERPOL-a je sredinom studenoga odlučio u korist Hrvatske i dopustio cjelovito vraćanje međunarodne potrage za Hernadijem.

Ponovljeno suđenje Sanaderu i nedostupnom Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada. Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem je Hernadi još nije bio optužen.

Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.

NVO-i protiv Orbana

Nekoliko nevladinih organizacija poručilo je u ponedjeljak premijeru Andreju Plenkoviću, u povodu posjeta mađarskog premijera Victora Orbana Zagrebu, da bi prilikom susreta s njim trebao inzistirati na osudi mađarske politike kršenja ljudskih prava.

“Iako su, nažalost, HDZ-ovi zastupnici nedavno podržali Orbana u Europskom parlamentu, premijer Plenković trebao bi inzistirati na osudi mađarske politike kršenja ljudskih prava prilikom današnjih susreta s premijerom Orbanom u Zagrebu”, poručuju u zajedničkom priopćenju Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije, Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, GONG i Inicijativa Dobrodošli!. “Orban, koji je u posjetu Zagrebu u sklopu susreta zemalja članica Srednjoeuropske inicijative, populistički je i autokratski političar koji pod krinkom zaštite nacionalnih interesa i kršćanske kulture od Mađarske želi napraviti zatvoreno i nedemokratsko društvo u kojem će se on i njegova oligarhija moći nastaviti neometano bogatiti korupcijom, pogodovanjem i otimanjem javnih dobara”, tvrde udruge.

Podsjećaju da Hrvatska ima obvezu pozivati na poštivanje univerzalno prihvaćenih ljudskih prava, što joj je u konačnici i jedan od ciljeva vanjske politike. Hrvatska također kao zemlja članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava ima obvezu upozoriti Mađarsku na štetnost iliberalnih politika, a u nacionalnom je interesu podržati demokratski razvoj i poštivanje ljudskih prava u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, kaže se u priopćenju.

Mađarska nije zemlja u koju se Hrvatska treba ugledati

Udruge tvrde da su Orban i njegova stranka Fidesz proveli u Mađarskoj niz politika kojima su sustavno potkopali temelje demokratskog uređenja zemlje i društva te pretvorili zemlju u “bolesnu demokraciju”. Orbanove vlade sustavno su uništile neovisnost mađarskog pravosuđa, nasrnule na neovisno novinarstvo i medije, kriminalizirale i šikanirale mađarske građane koji su beskućnici, te se nehumano i prutupravno odnosile prema izjeglicama i tražiteljima azila, navodi se u priopćenju.

Zadnjih mjeseci mađarska Vlada aktivno radi na ograničavanju akademskih sloboda i pravnim restrikcijama i zastrašivanju kritički orijentiranih nevladinih organizacija. Zabranjeni su rodni studiji na svim sveučilištima, Central European University je potjeran iz Budimpešte, a organizacije civilnog društve se javno proglašava stranim plaćenicima i nameće im se drakonsko porezno opterećenje, ističu organizacije. “Politike koje je osudio Europski parlament, izglasavši aktivaciju izvanredne procedure koja bi trebala štititi demokraciju i građanske slobode u Mađarskoj, trebale bi biti dovoljan znak hrvatskoj Vladi i premijeru Plenkoviću da Mađarska nije zemlja u koju se Hrvatska treba ugledati”, poručuju nevladine organizacije u priopćenju.

Na Sardiniji se gradi prvo obalno skladište ukapljenog prirodnog plina (LNG) na Sredozemlju.
Vrijednost projekta je 100 mil. eura i pri tome će se izgraditi šest vodoravnih niskotlačnih kriogenih spremnika za pohranu 9000 m3 plina. Očekuje se da postrojenje bude pušteno u pogon do lipnja 2020. godine, a nalazit će se na području industrijske luke Santa Giusta, u Oristanu.

Postrojenje će služiti za opskrbu plinom distribucijske mreže za pokrivanje potreba stanovništva i industrije pokrajine Oristana, na zapadnom dijelu Sardinije, ali i za opskrbu motornih vozila s pogonom na plin i brodova na LNG, kao tzv. bunkering stanica. Pri tome se veliki potencijal nalazi upravo u mogućnosti punjenja brodova za krstarenje, koji će u budućnosti sve više morati biti pogonjeni LNG-jem. Za dobavu LNG-ja do skladišta služit će tanker, čija je izrada već naručena, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSAmed.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u ponedjeljak kako se štrajk koji je jutros počeo u Uljaniku nije trebao dogoditi te kako se, uz puno i legitimno pravo radnika na štrajk, problemi u Uljaniku neće riješiti štrajkom.
“Ovaj štrajk se, po meni, nije trebao desiti. Uz puno i legitimno pravo svakom radniku na pravo štrajka, ja mislim da se štrajkom problem Uljanika riješiti neće”, izjavio je Horvat odgovarajući na pitanja novinara na marginama svečanosti dodjele titule gospodarstvenika i gospodarskog događaja 2018. godine te proglašenju najboljih malih i srednjih poduzetnike u 2018. godini u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika.

Radnici pulskog Uljanika od jutros su ponovno u štrajku, a predsjednik Štrajkaškog odbora i čelnik Jadranskog sindikata Boris Cerovac u nedjelju je izjavio da su prisiljeni ponovno pokrenuti štrajk jer nisu dobili nikakvu pozitivnu i obećavajuću informaciju iz Uprave, a tijekom vikenda nije bilo susreta ni razgovora s premijerom Andrejem Plenkovićem niti s ministrom gospodarstva Darkom Horvatom.

Upitan kako komentira ponovni štrajk u Uljaniku, ministar Horvat je danas izjavio kako, za razliku od Cerovca koji krivicu i lopticu iz Pule prebacuje u Zagreb, on to neće učiniti.

“Slušajući neki dan kolegu Cerovca koji vrlo sretno, spretno i kao pravi profesionalni političar krivicu i lopticu iz Pule seli u Zagreb, ja ju neću vratiti natrag u Pulu”, rekao je Horvat, dodajući kako “takve nesmotrene izjave sindikalnog čelnika štete više radnicima nego ikome drugome”.

Ministar gospodarstva ističe kako se već duže vrijeme “muči kako bi pronašao strateškog partnera koji će zajedno s državom investirati u brodogradilišta”.

Uza sve što je ove godine država napravila za Uljanik i radnike, ovakav pritisak kakav sindikati, a prvenstveno Cerovac, radi prema Vladi “niti je regularno, niti je korektno”, smatra Horvat, dodajući da sve to Cerovac može, umjesto u kameru, reći na bilateralnom sastanku.

Ponovio je da problemi postoje, ali da on u ovom trenutku, za razliku od nekih drugih aktera tog spora, traži stvarne strateške partnere koji imaju financijsku sposobnost pratiti restrukturiranje. “I to je činjenica. Ako to nekome smeta, a prvenstveno vidim da to smeta Cerovcu onda mu šaljem poruku – neka se prihvati posla i neka radi isto što i ja za dobrobit svakog radnika u Puli i Rijeci, i brodogradilišta u Puli i Rijeci”, poručio je Horvat.

Na novinarski upit je li bliže pronalasku strateškog partnera i što je s Dankom Končarom, kazao je kako u ovom trenutku s Končarom ne razgovara ni Vlada niti resorno ministarstvo.

“Vlada u ovom trenutku traži partnera koji, kada se pokaže sposobnost ili nesposobnost Končara da financijski prati restrukturiranje, ima rezervnu varijantu do koje će vrlo brzo doći, jer u ovom trenutku je spram financijskih obveza sveukupni teret samo i isključivo na Vladi”, istaknuo je Horvat.

Na novinarske upite kakva je trenutna pozicija Vlade po pitanju otkupa dionica Ine od mađarskog MOL-a, da li se odustalo od konzultanata te kako se pregovara s Mađarima, Horvat je podsjetio da je ta tematika u resoru ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića.

Umjesto brzine, puno je važnija kvaliteta i dubinska analiza vrijednosti Ine i odabir partnera koji taj posao mogu napraviti kako bi znali točnu vrijednost onoga što se prodaje ili kupuje, bez obzira na reotkup ili prodaju ili inu drugu mogućnost ili modalitet koji će se dogoditi, ističe Horvat, dodajući da se ne odustaje od konzultanata za otkup dionica Ine od MOL-a.

U pulskom “Uljaniku” u ponedjeljak ujutro počeo je štrajk, no radnici nisu izašli na ulice već štrajkaju u krugu brodogradilišta.

Tijekom dopodneva 100-tinjak radnika samoinicijativno se okupilo ispred polarnog kruzera koji se gradi za australskog naručitelja jer su kooperanti, angažirani od strane brodovlasnika, počeli raditi na kruzeru premda je štrajkaški odbor jučer najavio da nitko neće raditi, pa ni oni.

Kad su radnici došli do kruzera, kooperanati su prestali raditi. “Situacija je teška, radnici su prepušteni sami sebi i to je sve što u ovom trenutku mogu reći”, izjavio je za Hinu Boris Cerovac predsjednik Štrajkaškog odbora i čelnik Jadranskog sindikata.

Pred ulazom u brodogradilište, tri su policijska vozila s pripadnicima interventne policije koji nadziru situaciju.

Cerovac je u nedjelju rekao da su prisiljeni ponovno pokrenuti štrajk jer nisu dobili nikakvu pozitivnu i obećavajuću informaciju iz Uprave, a tijekom vikenda nije bilo susreta ni razgovora s premijerom Andrejem Plenkovićem niti s ministrom gospodarstva Darkom Horvatom.

Štrajk Uljanikovih radnika koji je počeo 20. listopada bio je stavljen u mirovanje 19. studenoga, nakon što je izabrana nova Uprava brodogradilišta.

Francuski se premijer sastao s vođama opozicijskih stranaka u ponedjeljak, dok predsjednik Emmanuel Macron traži način za suzbijanje prosvjeda zbog visokih troškova života, koji su prerasli u rasprostranjene nerede i vandalizam u Parizu prošloga vikenda.
Macron je nespreman dočekao pobunu “žutih prsluka”, koja je izbila 17. studenog i predstavlja ozbiljan izazov za četrdesetogodišnjeg predsjednika Francuske, koji pokušava odgovoriti na veliki pad popularnosti zbog ekonomskih reformi, koje su protumačene kao pogodovanje bogatima. Prosvjednici su probili kordon interventne policije i pustošili najluksuznije četvrti te su zapalili nekoliko auta, opljačkali dućane, demolirali luksuzne privatne kuće i kafiće. Ovi se prosvjedi smatraju najvećim nemirima u francuskom glavnom gradu od 1968.

U ponedjeljak su prosvjednici blokirali pristup 11 skladišta goriva u vlasništvu naftne kompanije Total, zbog čega je 75 Totalovih benzinskih crkvi ostalo bez goriva, rekao je glasnogovornik te naftne kompanije. Sudionici pokreta “žutih prsluka” dolaze iz raznih regija, društvenih i dobnih skupina, a počeli su se organizirati putem interneta te su prosvjedi izbili protiv uvođenja viših cijena goriva, što je preraslo u širi izljev bijesa, zbog pritiska koji životni troškovi stavljaju na budžete srednjoklasnih kućanstava.

Podrška javnosti pokretu “žutih prsluka” ostaje velika te, prema rezultatima ankete Haris Interactivea provedene nakon subotnjih prosvjeda, čak 70 posto podržava prosvjed.