PLIN

Najveći izvoznik plina u jugo-istočnu Australiju, američka korporacija ExxonMobil Corp, razmatra mogućnost izvoza LNG plina u tu zemlju, kako bi joj pomogla prebroditi vjerojatni deficit plina od 2021.g. ali i zaštitila svoj udio na plinskom tržištu.

AGL Energy, drugi po veličini prodavač energenata u Australiji, planira početi uvoz ukapljenog plina. On će s japanskom tvrtkom JERA s uvozom početi od 2020. godine.

ExxonMobil također će aktivirati poslove u istraživanju potencijalnih nalazišta na obali australske države Victoria, a razmatra i mogućnost pokretanja proizvodnje na nalazištu West Barracouta, uz ona već postojeća.

Američka tvrtka odbila je komentirati procjenu analitičara Macquarie University iz Sydneya, prema kojoj bi ona mogla izgraditi infrastrukturne objekte za uvoz plina za iznos od cca 100 milijuna australskih dolara ($74 milijuna).

U Prvom plinarskom društvu posljednjih godina intenzivno su se pripremali za trading na europskim burzama i za iskorak na nova tržišta, a ove su godine stigli prvi rezultati.
Na adresu vukovarskog Prvog plinarskog društva (PPD) ovih dana stižu brojne čestitke za izvrsne poslovne rezultate u 2017. godini. Tvrtka je, naime, ostvarila 135%-tni rast prihoda u odnosu na godinu ranije.

Čak 7,7 milijardi kuna prihoda odličan je primjer da se unatoč izrazito antipoduzetničkoj klimi i u Hrvatskoj može voditi uspješan biznis, ako se ulože trud i znanje. Od tvrtke koja je prije pet godina, nakon liberalizacije tržišta plina za industriju, imala 290 milijuna kuna prihoda, PPD je narastao do 7,7 mlrd kn prihoda i 253,5 milijuna kuna dobiti u 2017. godini. Unatoč poznatoj hrvatskoj skepsi koja ih je pratila posljednjih godina, u PPD-u su uporno radili nastojeći maksimalno iskoristiti prednosti zajedničkog europskog energetskog tržišta koje se otvorilo ulaskom u Europsku uniju. Rezultat trgovine na tom zajedničkom europskom tržištu stigao je u 2017. godini.

No, njihova priča nije počela ni prije 5 ni prije 6 godina i takve konstrukcije osobito smetaju njihovim zaposlenicima od kojih neki u PPD-u rade 15 i više godina. Dok su prije 6 godina imali 30-tak zaposlenih, danas u njihovoj grupaciji plaću zarađuje 300 ljudi, a taj se broj gotovo neprestano povećava. PPD, naime, posluje od 2001. godine kada je u Vukovaru osnovan suradnjom domaćih i stranih investitora. Njegovi počeci vezani su uz dobivanje koncesije za distribuciju plina u gradu Vukovaru i devet općina Vukovarsko-srijemske županije. 100%-tni je vlasnik te najkvalitetnije distribucijske mreže u zemlji koja je u cijelosti izgrađena privatnim investicijama. PPD njome upravlja, održava ju i razvija i besplatno je na nju priključio 10 500 potrošača.

Kapital im je već tada bio preko 100 milijuna kuna, dok su godišnje prihodovali 50-ak milijuna kuna. Zadnjih 10 godina imaju više od 13 000 stalnih kupaca. Čekajući godinama najavljivanu liberalizaciju tržišta plina, strani su investitori 2010. godine izgubili strpljenje i odustali te je otada vlasnik PPD-a hrvatska tvrtka Energia naturalis. Uslijedilo je restrukturiranje nakon kojega se PPD počinje intenzivno pripremati za otvaranje tržišta prirodnog plina, učeći od svojih mađarskih i njemačkih partnera i bivših vlasnika s kojima su odlučili nastaviti graditi što bolje odnose. Otvaranje tržišta se, kao jedan od uvjeta za ulazak u Europsku uniju, napokon dogodilo 2012. godine. PPD ga je dočekao spremniji od drugih na hrvatskom tržištu i otada počinje značajniji rast njihovih prihoda.

Drugi značajan trenutak za plinski business događa se upravo sada.”Posljednjih smo se godina intenzivno pripremali za trading na europskim burzama i za iskorak na nova tržišta, o čemu smo često javno govorili. U 2017. stigli su prvi značajniji rezultati toga intenzivnog višegodišnjeg rada i značajnog porasta aktivnosti na europskim plinskim burzama i tržištima. Ovaj je uspjeh, među ostalim, i rezultat procesa integracije europskog energetskog tržišta. Imamo tvrtke u šest zemalja (Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Srbija, BiH i Švicarska) preko kojih poslujemo u cijeloj Europi.

Svjesni smo, naime, konstantnih promjena u energetskom sektoru i da bismo osigurali dugoročnu opstojnost, moramo imati alate kojima ćemo ju ostvariti. Prisutnost u državama okruženja važna nam je za optimizaciju portfelja, kontakte te uvezivanje s drugim sudionicima na europskom tržištu, posebno kada govorimo o burzama. S druge strane, naš posao iziskuje iznimno velika financijska sredstva, financijske instrumente i proizvode. Na domaćem tržištu zbog limita banaka nije ih moguće realizirati, dok je u inozemstvu to apsolutno moguće”, ističu u PPD-u i ENNA grupi, krovnom društvu koje objedinjuje veleprodaju i distribucija plina, kao i druge poslovne poduhvate, poput investicija u Luku Ploče i željezničkog cargo prijevoznika.

Suradnjom sa snažnim međunarodnim partnerima PPD hrvatskom tržištu jamči sigurnost i pouzdanost isporuke plina i u situacijama kada ga zbog ekstremnih vremenskih uvjeta većina opskrbljivača ne može osigurati dovoljno. Također, PPD ima osigurane skladišne kapacitete za plin i u Hrvatskoj i u inozemstvu kojima jamči isporuku potrebnih količina plina u svakom trenutku.

Energia naturalis (ENNA) vrši upravljačku ulogu 20-tak društava unutar grupacije u sektorima energetike, logistike i infrastrukture. Menadžment PPD-a i ENNA-e smatra da se radi o srodnim granama koje je potrebno dugoročno čvršće povezati, a to im uspješan biznis veleprodaje plina i omogućuje. Iako su trenutačno njihovi rezultati izvrsni, pripremaju se i na nepredvidive situacije te neprestano ulažu u izgradnju korporativnih kapaciteta, kako bi uspješnije upravljali vlastitim brojnim poslovnim interesima.

Već sada su digitalizirali gotovo 60% svih poslovnih procesa u grupi. U PPD-u i ENNA grupi vole reći da im je jako važna kvaliteta odnosa s partnerima i da im je silno važno da njihovi partneri znaju da ih oni poštuju i da se na njih mogu osloniti bez ikakve sumnje. Vole istaknuti i svoje slavonsko porijeklo te u posao žele unijeti one vrijednosti koje su uvijek obilježavale Slavonce, a danas obitavaju u sferama skepse i sumnje – vrijedan rad, neprestano učenje i poštene međusobne odnose, piše Poslovni dnevnik.

HERA je sredinom svibnja provela javni natječaj za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina (OVT) a kako se do 1. lipnja nitko nije javio, Agencija sada ponavlja natječaj.
Ovaj puta, Agencija će u skladu sa Zakonom o tržištu plina sama odrediti tko će igrati ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina od 1. kolovoza 2018. do 31. ožujka 2021. godine.

Taj će preuzeti od postojećeg opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, (HEP-ova tvrtka HEP Opskrba plinom) prava i obveze temeljem ugovora o transportu plina s Plinacrom, a koji se odnosi na zakup kapaciteta na izlazima iz transportnog sustava RH zakupljen za potrebe OVT-a, ugovor o skladištenju plina s PSP-om sklopljen za potrebe OVT-a i ugovor o prodaji plina opskrbljivaču u obvezi javne usluge za razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. Ovaj novi natječaj HERA-e traje do srijede 20. lipnja, a novi OVT mora biti izabran najkasnije do 1. srpnja. To je, naime, datum do kada treba zakupiti transportne kapacitete u Hrvatskoj i inozemstvu.

Znakovito je da se na prvi natječaj u svibnju baš nitko nije javio, niti HEP, ni INA-a, a niti PPD. S izuzetkom dvije manje plinare, ostali opskrbljivači u obvezi javne usluge (lokalne plinare) već su potpisale ugovor s HEP Opskrbom plinom koja će najvjerojatnije nastaviti igrati ulogu OVT-a. Kako se na prvom natječaju nitko nije javio spekulira se da će novi OVT imati gubitke ili barem izmaklu dobit jer su cijene plina na tržištu porasle oko 15 do 20%, dok cijena plina za kućanstva do 1. travnja iduće godine sigurno ostaje ista kao do sada.

Zakon o terminalu za ukapljeni plin, tzv. lex LNG izglasan je u Saboru vrlo tankom većinom, sa 77 glasova za i 25 protiv.
Prije glasanja o zakonu, vladajući su neuobičajenom brzinom odbili 380 oporbenih amandmana, među kojima je najviše bilo SDP-ovih i to nomotehničke prirode. SDP-ovac Peđa Grbin naglasio je da se građani Omišlja, Krka i Primorsko-goranske županije protive plutajućem LNG-u.

“Vama do građana nije stalo i spremni ste i na ovaj igrokaz kako bi što prije progurali zakon i omogućili nekoj novoj grupi Borg unosne poslove”. Prijedlog Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin izazvao je u javnosti i struci brojne kontroverze te osudu lokalne zajednice. Zakonom se uređuje izdavanje koncesije na pomorskom dobru na 99 godina za realizaciju terminala i koncesijska naknada za pomorsko dobro koja se isplaćuje u korist jedinica lokalne (regionalne) samouprave i državnog proračuna. Od koncesije na pomorskom dobru lokalna zajednica godišnje bi mogla uprihodovati 323.044 kune, uvećano za promjenjivi dio, ovisno o isporučenim količinama plina, što bi ukupno moglo biti pola milijuna kuna u slučaju maksimalnog rada terminala. Ugovor o koncesiji trebao bi biti potpisan u roku tri mjeseca od stupanja na snagu zakona.

Zakonom se uređuje naknada za sigurnost opskrbe sukladno Uredbi (EU) 2017/1938 kojom se određuju obveze država članica da implementiraju između ostalih i preventivne mjere za sigurnost opskrbe. Naknada se određuje godišnje, na prijedlog Plinacra na temelju manjeg zakupa terminala u odnosu na planirani i to do 15. prosinca za iduću godinu. Dakle, moguće je da će naknada, koja će biti dio transportne tarife, posredno utjecati na krajnju cijenu plina za kupce, a ako ne, onda bar na prihode Plinacra koji treba otplaćivati plinovod prema Dalmaciji koji se uglavnom ne koristi. Zeleni su već najavili da će tražiti ocjenu ustavnosti Zakona o LNG-u, a Eko Kvarner jako se buni zbog dugogodišnje koncesije i činjenice da nema osiguranja za slučaj štete koju takva rizična infrastruktura može nanijeti. Također ih brine starost broda koji bi mogao biti smješten na Krku, za koji kažu da bi mogao biti star i 18 godina, a vlasnik FSRU-a bez rizika će zaraditi 250 mil. eura.

Ruska plinska tvrtka Gazprom dovršila je gradnju 84,4% linearnog dijela sekcije plinovoda Snaga Sibira od polja Čajandinskoje do granice s Kinom, odnosno više od 1820 km.
Istodobno, dovršen je i drugi mikrotunel kroz koji će ispod rijele Amura na granici Rusije i Kine prolaziti cijevi plinovoda. U isto vrijeme, na drugoj strani svijeta, švedska vlada je izdala dozvolu za gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 u švedskom gospodarskom pojasu Baltičkog mora.

U skladu s time, pripreme za gradnju švedske dionice započet će u sljedećim mjesecima, dok se polaganje cijevi na morsko dno očekuje do kraja godine. Do sada je Gazprom ishodio dozvole za gradnju u njemačkim, finskim i švedskim vodama Baltičkog mora i još preostaje ishoditi ih za gradnju u danskim vodama. Naravno, dobivene su sve dozvole za gradnju u ruskim priobalnim vodama. Zbog toga bi se mogao ispoštovati predviđen rok za puštanje plinovoda u pogon potkraj 2019. godine, izvijestila je ruska novinska agencija TASS.

Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno, dok ulagači čekaju sastanak između čelnika SAD-a i Sjeverne Koreje, ali i predstojeće sjednice središnjih banaka čije bi odluke mogle osjetno utjecati na tržišta.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,15 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji. U Šangaju su, pak, pale 0,5 posto.

Ulagači su oprezni jer sastanak Skupine G7 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava tijekom vikenda nije donio nikakvog napretka u razgovorima o trgovinskim pitanjima.

Naprotiv, razmijenjene su teške riječi između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i kanadskog premijera Justina Trudeaua, a Washington se našao izoliran od strane ostalih šest zemalja.

„Sastanak G7 pokazao je da su velike razlike u mišljenju između Washingtona i njegovih partnera o tome što je slobodna trgovina. Poslovno povjerenje, a posljedično kapitalne investicije mogle bi biti pod povećanim rizikom ako se te tenzije nastave tijekom ljeta”, kaže Tai Hui, strateg u fondu J.P. Morgan Asset Management.

S druge strane, tržišta podržava nada ulagača da će na sastanku između Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una u utorak u Singapuru biti postignut napredak po pitanju denuklearizacije Korejskog poluotoka, što bi dovelo do smanjenja političkih tenzija u regiji.

Ulagači su, međutim, oprezni jer u utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke koja će pokazati kani li Fed ubrzati tempo povećanja kamata, s obzirom na snažan rast gospodarstva, ali i jačanje inflacije.

Očekuje se da će Fed na ovoj sjednici po drugi put ove godine povećati ključne kamatne stope, a u fokusu ulagača bit će i mogući signali kane li čelnici Feda do kraja godine povećati kamate još jednom ili dva puta.

Uz to, uskoro bi i Europska središnja banka (ECB) mogla započeti postupno zaoštravati monetarnu politiku, a to će pitanje, kako se očekuje, čelnici banke razmatrati na sjednici u četvrtak.

A cijene su nafte jutros stabilne, nakon što su prošloga tjedna blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,1 posto, na 76,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,15 posto, na 65,65 dolara.

Na valutnim je tržištima, pak, nastavljeno slabljenje dolara, nakon što je prošloga tjedna njegova vrijednost prema košarici valuta pala 0,5 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros daljnjih 0,15 posto, na 93,41 bod. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,1 posto, na 109,45 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,25 posto, na 1,1800 dolara.

Benzin i dizel bi u Srbiji mogli pojeftiniti prateći cijenu nafte na svjetskim tržištima, ali je moguće i da vlada Srbije intervenira i poduzme odgovarajuće mjere, najavio je u utorak srbijanski ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.
Nakon što se na društvenim mrežama počeo širiti poziv za jednosatni prosvjed protiv poskupljenja goriva blokadom prometa 8. lipnja u 17 sati, Antić je za TV Prva najavio da će vlada Srbije pratititi što se zbiva na tržištu nafte i reagirati sukladno svojim ovlastima.

“Pratit ćemo kako će se te cijene u narednom periodu kretati, s nadom da će doći do pada cijene sirove nafte i cijene derivata. Ukoliko do toga ne dođe, mi ćemo vidjeti koje mjere vlada ima na raspolaganju, pri čemu moramo imati na umu da imamo tržišno formuliranje tih cijena i da tržište diktira uvjete”, rekao je ministar Antić za TV Prva.

Cijene benzina u Srbiji su u posljednjih tridesetak dana porasle za 4,8 posto, a dizel je poskupio za 6,2 posto, pa su nezadovoljni potrošači najavili jednosatne prosvjede blokadom prometa u cijeloj Srbiji 8. lipnja popodne u 17 sati. Cijena litre benzina je oko 1,38 eura, kvalitetniji bezolovni benzin košta oko 1,43 eura, a litra dizela je oko 1,30 eura.

Skupina, koja je na Facebooku do utorka okupila više od 97.000 članova, vozačima je putem društvenih mreža proslijedila poziv da se pridruže prosvjedu građana širom Srbije i, zaustavljajući svoje automobile, na jedan sat blokiraju promet u petak u 17 sati.

Prosvjed podupiru i pojedine oporbene parlamentarne stranke, a predsjednik države Aleksandar Vučić poručuje kako s prosvjedima “nema nikakav problem”. “Radite što god hoćete, ali ne možete ugrožavati živote ljudi. Našli su se neki politički luđaci, koji bi zaustavili promet, a što ako netko nastrada? Tko će biti kriv? Građani moraju znati tko će biti kriv. A što se mene tiče, možete prosvjedovati koliko hoćete, s tim nemam nikakav problem”, poručio je Vučić.

Nizozemski sud prihvatio je zahtjev ukrajinske plinske tvrtke Naftogaz za zapljenom imovine ruskog plinskog diva Gazproma u Nizozemskoj, objavila je u utorak ukrajinska tvrtka, koja već neko vrijeme pred europskim sudovima pokušava ishoditi naplatu odštete vezane za smanjeni tranzit ruskog plina.

Ukrajina i Rusija vodile su nekoliko ‘plinskih ratova’, koji su između ostalog rezultirali ruskom obustavom isporuka plina Kijevu u zimi 2009. godine i smanjenim obujmom tranzita plina kroz Ukrajinu.

Situaciju je dodatno zaoštrila ruska aneksija Krima u kontekstu koje su ruski Gazprom i ukrajinski Naftogaz pred arbitražnim sporom za komercijalne sporove u Stockholmu pokrenuli spor vezan za isporuke i tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu.

Dvije su kompanije međusobno potraživale na desetke milijardi dolara a sud je u veljači ove godine presudio da Gazprom mora Naftogazu isplatiti neto 2,6 milijardi dolara odštete zbog smanjenog obujma tranzita plina.

Ukupna je dosuđena odšteta iznosila 4,63 milijarde dolara a konačni je iznos rezultat oduzimanja neplaćenih računa za plin isporučen Ukrajini.

Sud je u prethodnim presudama odbacio zahtjev Gazproma vezan za klauzulu po kojoj Naftogaz mora platiti minimalan obujam plina čak i ako ga ne preuzme.

Gazprom se žalio na presudu arbitražnog suda a u Naftogazu tvrde da se ona ne može provesti u djelo. Stoga su pred sudovima nekoliko europskih zemalja pokušali ishoditi zapljenu Gazpromove imovine.

Tako su prošlog tjedna zatražili zapljenu Gazpromovih dionica u Sjevernom toku, velikom cjevovodu kojim se ruski plin preko Baltičkog mora isporučuje u Njemačku. U Nizozemskoj su pak zatražili sudsku zapljenu Gazpromove imovine u toj zemlji. “Sud u Nizozemskoj prihvatio je zahtjeve” da se dionice i dugovi podružnica vežu za Gazprom, čime se sprečava njihov transfer bez sudske dozvole, objavili su iz ukrajinske tvrtke.

“Pritom je šest od sedam Gazpromovih nizozemskih podružnica odbilo surađivati sa sudskim službenicima. To ne utječe na valjanost vezivanja”, dodaje se u priopćenju Naftogaza.

 Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i ministar financija Zdravka Marić u utorak su se sastali s čelnicima mađarskog MOL-a, a sastanak je održan u kontekstu namjere hrvatske Vlade da otkupi dionice koje MOL ima u Ini, objavilo je Ministarstvo financija, uz ocjenu da je sastanak “protekao u konstruktivnom ozračju”.
Kako se navodi u priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva, ministri Tomislav Ćorić i Zdravko Marić u Ministarstvu financija su održali sastanak s predsjednikom Uprave MOL Grupe Józsefom Molnárom i starijim potpredsjednikom MOL Grupe za strateške operacije i korporativni razvoj Györgyjem Bacsom.

“Sastanak je održan u kontekstu iskazane namjere hrvatske Vlade za otkupom dionica koje mađarska naftna kompanija MOL drži u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini.

Sastanak je protekao u konstruktivnom ozračju, a dogovoreno je da se idući sastanak održi u Budimpešti. Termin sastanka bit će dogovoren naknadno”, priopćili su iz Ministarstva financija.

Premijer Andrej Plenković je krajem 2016. godine objavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL, nakon što je Hrvatska izgubila u postupku koji je pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi.

Sredinom siječnja prošle godine Vlada je osnovala Savjet za pregovore s MOL-om vezanima uz mogući otkup dionica koje drži ta mađarska kompanija u Ini. Tim tijelom predsjeda premijer Plenković, a Savjet daje smjernice, poduzima mjere i aktivnosti te predlaže Vladi donošenje odluke vezane uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica Ine koje drži MOL.

U travnju ove godine Vlada je odabrala konzorcij u kojem su Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) za investicijskog savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica Ine od MOL-a te moguće naknadne prodaje tih dionica novom strateškom partneru Ine. Financijska ponuda tog konzorcija je osam milijuna eura, a njihova je ponuda i za fazu pripreme i fazu izvršenja transakcije ocijenjena najkonkurentnijom, istaknuo je na sjednici Vlade održanoj 10. travnja ministar financija Zravko Marić.

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija poručila je da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u protekloj godini donijelo niz loših i za okoliš pogubnih odluka, a prošlu je godinu u Zagrebu, ističu, obilježila devastacija Trga žrtava fašizma.
“Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja još od 1974. godine i bilo bi prekrasno kad bismo na taj dan mogli zaista slaviti neki napredak u politici zaštite okoliša koji je RH napravila u proteklih godinu dana. Međutim, iako je napretka vjerojatno i bilo, teško je vidljiv pa tako i zanemariv u usporedbi s nizom loših i za okoliš pogubnih odluka Ministarstva zaštite okoliša i energetike”, ocijenila je u izjavi za Hinu predsjednica Zelene akcije Željka Leljak Gracin.

Navodi kako je primjerice u protekloj godini odobrena studija utjecaja na okoliš za čak 40 godina star projekt HES Kosinj koji predviđa potapanje naselja Gornji Kosinj i Mlakva. Zatim, kaže Leljak Gracin “odobrena je studija o utjecaju na okoliš za plutajući LNG terminal na Krku unatoč protivljenju lokalne zajednice, a pred samim je donošenjem i zakon o toj investiciji”.

Isto tako, kaže, proteklu godinu obilježila je i devastacija Trga žrtava fašizma u Zagrebu, što je “samo jedna u nizu loših odluka gradonačelnika Milana Bandića u vezi ‘uređenja’ grada”.

“To su samo neki primjeri koji pokazuju kako zaštita okoliša i prirode, pa tako ni zdravlje ljudi, nisu na prvom mjestu niti Ministarstvu, a niti gradonačelnicima, već je to i dalje gradnja, odnosno investicije koje ne samo da su štetne za okoliš, već nisu niti ekonomski isplative”, ustvrdila je u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša predsjednica Zelene akcije Željka Leljak Gracin.