PLIN

Limit za novu sezonu grijanja

Francuska vlada objavila je da će zamrznuti cijene plina za kućanstva do kraja godine, protegnuvši limit na novu sezonu grijanja. Vlada je zamrznula cijene u listopadu prošle godine.

Potrošači mogu i dalje računati na stabilnu cijenu plina jer će država pokrivati razliku do tržišne cijene do kraja 2022. godine, izjavila je u četvrtak premijerka Elisabeth Borne.

Vlada je ograničila i rast cijena električne energije u ovoj godini na četiri posto, što će proračun stajati milijarde eura.

Francuska je manje ovisna o ruskom prirodnom plinu od ostalih europskih zemalja, rekla je Borne. Skladišta bi do jeseni trebala biti gotovo puna, naglasila je premijerka.

Iduće godine vlada planira izgraditi novi plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG).

Već tjedan dana plin ne stiže u Francusku plinovodom iz Njemačke, rekao je prošlog petka mrežni operater GRTgaz. No, uvoz je ionako od početka godine pao za 60 posto.

Javlja Der Spiegel

Njemačko ministarstvo gospodarstva razmatra eksproprijaciju dijela plinovoda Sjeverni tok 2 u većinskom ruskom vlasništvu za potrebe transporta plina iz terminala na Baltičkom moru, izvijestio je u petak časopis Der Spiegel.

Ministarstvo razmatra mogućnost eksproprijacije dijela plinovodnog sustava koji se nalazi na njemačkom teritoriju i njegovog odvajanja od ostatka plinovoda, prenosi Der Spiegel.

Ekspropriranim dijelom plinovoda transportirao bi se plin koji će stizati u LNG terminal na Baltičkom moru, piše njemački tjednik.

Moskva je u petak priopćila da ne može komentirati izvješće Der Spiegela.

No, ako Njemačka povuče konkretne poteze, to bi prije svega bio slučaj za odvjetnike, rekao je u razgovoru s novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuku ruskog plina u Njemačku, na 110 milijardi prostornih metara. Ruski Gazprom, njemački Wintershall Dea i Uniper, austrijski OMV, francuski Engie i britanski Shell potpisali su sporazum o gradnji sredinom 2015. godine.

Gazprom je vlasnik 51 posto udjela.

Njihovi planovi izazvali su kritike u Ukrajini, koja je strahovala od gubitka tranzicijskih naknada. Washington je pak upozoravao da bi Rusija mogla koristiti plinovod kao polugu za politički utjecaj na Europu.

Plinovod je dovršen prošle godine, ali nije počeo s radom zbog pravnih problema. Njemačka je suspendirala izdavanje dozvole, tražeći od konzorcija sa sjedištem u Švicarskoj da osnuje podružnicu, a ove godine obustavila je projekt zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Ruski Gazprom povukao se u međuvremenu iz vlasništva nad njemačkom podružnicom Gazprom Germania koja upravlja važnim skladištima plina, a bavi se i trgovinom. Njemačka ju je nacionalizirala, uz obrazloženje da želi osigurati opskrbu plinom.

Komentar Jensa Thuraua za DW

Rjeđe se tuširati, tek mlaki radijatori… Zbog smanjenja isporuke ruskog plina Njemačkoj prijeti teška jesen i zima. Kraj atomskoj energiji nakon Fukušime 2011., dosta s ugljenom nakon 2030., masovno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije za očuvanje klime. Njemačka pod ovom vladom ima (a imala je i za vrijeme prethodne) velike planove korjenito promijeniti opskrbu energijom. Gotovo stidljivo se i kod toga stalno ukazivao na prirodni plin kao “tehnologiju u prijelaznom razdoblju”. Drugim riječima: Njemačka još uvijek treba plin, za grijanje, za industriju, za termoelektrane. Ali to neće biti dugo, barem to je bio plan.

No sve to potječe iz drugih, prohujalih vremena. Iz doba u kojem se slijepo vjerovalo u Rusiju kao glavnog isporučitelja plina. Tek sad je postalo sasvim jasno kako su prije svega važni dijelovi industrije ovisni o mnogo plina. Svugdje gdje je u proizvodnji potrebna visoka temperatura, ona se najčešće stvara plinom. I iz poduzeća se sve češće čuje kako vjeruju da je vodik energent budućnosti, ali mnogo u tome je upravo to: neka lijepa budućnost. Ekološki je vodik samo ako se i proizvodi održivom električnom energijom vjetra ili sunca.

Dakle sve ovisi o brzom i opsežnom proširenju kapaciteta obnovljivih izvora. Ali baš to se u proteklim godinama vuklo. Mnogo toga u energetskoj reformi je krenulo krivim putem, ali sve to nam malo pomaže u sadašnjem stanju.

U skladu je agresivne logike ruskog predsjednika Putina obustaviti isporuku temeljem tankih izlika. Ipak, niti nova njemačka vlada dugo nije htjela shvatiti ono što je sad činjenica: prijeti nestašica plina. Ministar gospodarstva i očuvanja okoliša Robert Habeck je već i prije toga mnoga načela bacio preko palube, tako je i u Kataru dogovarao isporuke ukapljenog plina. Sad vlada planira i termoelektrane na ugljen izvući iz rezerve. One bi trebale proizvoditi dodatnu električnu energiju kako bi ušteđeni plin na neki način ostao za zimu. To već prilično zvuči kao izvanredno stanje i ono to jest. A zaštita klime dospijeva u pozadinu. Ali u ovoj situaciji je ovaj korak ipak ispravan.

Istovremeno je planula rasprava u vladajućoj koaliciji – prije svega između Zelenih i Liberala – o još tri aktivne atomske elektrane u Njemačkoj. One isporučuju oko 5% električne energije ove zemlje i zapravo bi koncem ove godine trebale biti konačno isključene. Tehnički je moguće da one nastave s radom, ali je to povezano s velikim naporima – prije svega financijskim. A tri nuklearke trebaju nove gorive elemente koje se ne mogu samo tako nabaviti na brzinu. Čak i energetski koncerni koji su vlasnici tih nuklearki su skeptični i kažu kako je to rasprava koja se vodi o prošlom vremenu. Ali je ispravno da se barem u prijelaznom razdoblju baš sve opcije stave na stol.

Ali za stranačke trzavice i obračun je stanje previše ozbiljno. Bilo bi ispravno ljudima jasno reći o čemu se radi i pozvati ih na štednju energije i pripremiti ih za teška vremena. Donekle se to već događa, ali ne bi bilo loše čuti jasne riječi kancelara građanima. Ništa ne pomaže. A na srednje i duže razdoblje je jedini put sad doista ozbiljno krenuti s obnovljivom energijom. Njemačka jedva da ima fosilnih goriva, a s drvenim ugljenom kojeg ima je dugoročno uzaludan svaki trud u zaštiti klime.

Prilično se toga nakupilo u kratko vrijeme. Prvo pandemija, onda rat s inflacijom i drastično povećanje cijena energenata, sad i prijetnja nestašice plina. Ali Njemačka kao zemlja visoke tehnologije još dobro stoji u usporedbi s mnogim zemljama kojima prijeti i glad. A sad, konačno, mora početi promjena u energetici. Postoji samo taj put, postati neovisni. I od fosilnih goriva, od klimatskih promjena, od Rusije, donosi DW.

A tko bi to mogao uspjeti ako neće Njemačka?

Poruka iz Kremlja

Kremlj je u četvrtak priopćio da za veliko smanjenje isporuke plina Njemačkoj nije kriva Moskva te je ponovo odbacio optužbe da je smanjenje isporuke energenta putem plinovoda Sjeverni tok 1 politički motivirano i za situaciju u Njemačkoj okrivio sankcije.

“Ruska Federacija ispunjava svoje obveze”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov čije riječi prenosi agencija Interfax.

Peskov je okrivio sankcije za kašnjenja u radovima obnove te pojasnio da nije isporučena Siemensova turbina za plinovod.

Turbine se nalazi na remontu u Kanadi, a kanadska vlada je zbog sankcija odbija isporučiti državnoj ruskoj energetskoj kompaniji Gazprom

Njemačka vlada je zbog smanjenja pritoka ruskog plina danas aktivirala drugi od tri stupnja plana za opskrbu plinom u izvanrednim situacijama.

“Opskrba je trenutno sigurna, ali je situacija i dalje napeta”, priopćilo je ministarstvo gospodarstva.

Prema definiciji, drugi, tzv. alarmantni stupanj u sklopu plana za opskrbu plinom u izvanrednim situacijama, se aktivira u slučaju smetnje u opskrbi plinom ili pojačane potražnje. U tom drugom stupnju država još ne intervenira nego prepušta tržištu da regulira situaciju.

Njemački ministar gospodarstva Robart Habeck je rekao kako će cijene plina dodatno rasti što će osjetiti industrija i privatni korisnici.

Kod trećeg stupnja država kontrolira distribuciju plina i smanjuje protok pri čemu su kućanstva kao i objekti od posebnog značaja poput bolnica, posebno zaštićeni od redukcija.

Europa se priprema

Europska unija dogovorila je u četvrtak s Norveškom, najvećim zapadnoeuropskim proizvođačem plina, povećanje isporuka kako bi norveški plin nadomjestio manjak članicama Unije kojih je polovica suočena s prekidom isporuka iz Rusije.

Bruxelles je rekao u četvrtak da je 12 zemalja članica suočeno s nestašicama pošto je Rusija smanjila dotok preko plinovoda Sjeverni tok 1, pozivajući se na tehničke poteškoće, preciznije da joj nije iporučena Siemensova turbina za plinovod.

Moskva je ranije prestala dobavljati plin za Poljsku i Nizozemsku te još neke zemlje koje su odbile plaćati u rubljima prema novoj platnoj formuli Moskve.

Norveška i Europska komisija “pojačat će suradnju kako bi osigurale dodatne” količine iz Norveške navodi se u priopćenju pošto su se u Bruxellesu sastali povjerenik EK-a za klimu Frans Timmermans i norveški ministar energetike Terje Aasland.

Norveška je povećala proizvodnju plina kako bi odgovorila na europske nestašice i očekuje rast prodaje za 8 posto na 122 milijarde kubičnih metara na godinu.

To bi bilo dodatnih 100 TWh i sva dodatna proizvodnja vjerojatno bi išla EU.

Europska unija pokriva petinu svojih potreba za plinom iz Norveške, što je malo u usporedbi s 40 posto koliko je uvozila iz Rusije prije ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače.

U izjavi se ističe da će Norveška ostati “veliki dobavljač” za Europu i nakon 2030. Obećaje se suradnja u korištenju obnovljivih izvora i zelenim tehnologijama.

Ulaganja u nova plinska polja bude strahovanja da će rat u Ukrajini označiti povratak na staro unatoč obećanjima brojnih država o postupnom napuštanju fosilnih goriva i prelasku na obnovljive izvore kako bi se spašavao planet.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je prošli tjedan da su nova ulaganja u fosilna goriva “razočaravajuća” s obzirom na učinak na klimu.

EU očekuje da će njegova ukupna potreba za plinom pasti 30 posto do 2030. kako bi ispunio zacrtane klimatske ciljeve te poziva članica da prijeđu na obnovljive izvore i štede energiju kako bi nadomjestile ruski plin.

Objavila EK

Opskrba plinom u Europskoj uniji je “trenutno zajamčena”, ali aktualna situacija se “mora shvatiti ozbiljno”, objavila je danas Europska komisija.
“Prema onom što smo iskomunicirali s vlastima zemalja članica, opskrba plinom u Njemačkoj, baš kao i ostatku EU, trenutno je zajamčena. Smanjenja isporuka ruskog plina se zasad mogu kompenzirati”, rekao je glasnogovornik Europske komisije za CNN. “No, ova situacija mora se shvatiti ozbiljno”, dodao je.

“Svjesni smo da bi se situacija mogla pogoršati. Devet zemalja članica aktiviralo je plan ranih upozorenja na situaciju s plinom jer Rusija koristi svoje zalihe plina kao oružje ucjene”, rekao je glasnogovornik.

“Prijetnja potpunim prekidom isporuke plina sad je stvarnija nego ikad ranije”, rekao je potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Dodik poručio

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da će se u Republici Srpskoj graditi dvije elektrane na plin, instalirane snage po 600 megavata, što će osigurati energetsku stabilnost RS u sljedećih 50 godina.

Dodik je rekao za ATV da će se plinske elektrane graditi u Banjoj Luci, na prostoru gdje je tvrtka Incel, te u blizini Prijedora, a investicija je veća 1,5 milijardi eura.

Srpski član Predsjedništva BiH je dodao da treba riješiti mnogo stvari, ali da je RS odlučna odraditi taj posao. “To je zelena energija, obnovljivi izvori, to ne onečišćuje i daje nam energetsku sigurnost”, izjavio je Dodik.

On je otkrio da je riječ o zajedničkom projektu Republike Srpske i Rusije u kojem će RS biti manjinski partner, uz obvezu da provede procedure, dok su Rusi zaduženi za financiranje.

“Preduvjet za ovaj projekt je plinovod od Bijeljine do Banja Luke i Prijedora”, objasnio je Dodik. Prema njegovim riječima, prepreke na putu plinofikacije između FBiH i Republike Srpske, trebao bi ukloniti razgovor između premijera RS Radovana Viškovića i Federacije Fadila Novalića.

Višković je rekao da će RS dati suglasnost Federaciji BiH za zapadnu plinsku konekciji iz smjera Hrvatske preko Posušja, ako taj entitet pristane na istočnu konekciju, tj. da se u blizini Bijeljine ili Pavlovića mosta omogući dotok ruskog plina preko Drine iz Srbije.

Ranije je potpisan sporazum između Srbijagasa iz Novog Sada i Gas-Resa iz Banja Luke o zajedničkoj izgradnji plinovoda od Inđije preko Bijeljine, Banja Luke, Prijedora do Novog Grada. Planirano je da pristupna interkonekcija bude Novo Selo kod Bijeljine.

Plinovod će biti dugačak 325 kilometara, a procijenjena vrijednost projekta je oko 125 milijuna eura.

Poruka IEA-a

Rusija bi mogla u potpunosti zaustaviti opskrbu Europe plinom u želji da si zbog krize s Ukrajinom osnaži svoj politički položaj, kazao je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IAE) u srijedu i dodao da se Europa hitno treba pripremiti. „Ne bih odbacio mogućnost da će Rusija povremeno nalaziti opravdanja za daljnju obustavu dostave plina u Europu, a možda će je i zaustaviti u potpunosti“, rekao je izvršni direktor IEA Faith Birol za Reuters.

„Europa treba smisliti plan za ovakvu izvanrednu situaciju“, dodao je Birol i rekao da je nedavno smanjenje dostave mogući pokušaj za ostvarivanje političke prednosti ususret zimskim mjesecima kada je potrošnja veća.

IEA smatra da potpuna obustava ipak nije izgledan scenarij, dodao je.

Europska unija uvela je sankcije na rusku naftu i ugljen, ali zbog velike ovisnosti o plinu iz Moskve nije potpuno obustavila uvoz plina.

Što se tiče ulaganja u energiju u 2022 godini, u izvješću IEA stoji da će u taj sektor biti uloženo 2,4 bilijuna dolara, što uključuje i rekordna ulaganja u obnovljivu energiju. No, dodaju i da to nije uspjelo popuniti jaz u opskrbi i uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama.

Ulaganje je u usporedbi s prošlom godinom, kada je još uvijek harala pandemija, poraslo za 8 posto i uključuje rekordna ulaganja u sektor električne energije u želji da se poveća energetska učinkovitost, stoji u godišnjem izvješću o ulaganju objavljenom prošle srijede.

Ulaganje u naftu i plin, osim što je protivno ciljevima za klimatsku neutralnost, neće moći zadovoljiti potražnju u slučaju da energetski sistemi ne budu preuređeni za potrebe čišće energije, objavljeno je u izvješću.

“Današnja potrošnja nafte i plina je između dvije verzije budućnosti: previsoka je za postizanje cilja ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa, ali ne dovoljno visoka da zadovolji potrebe u slučaju da se vlasti odluče za nastavak trenutne politike i propuste priliku da ispune obaveze vezane uz klimatske promjene na koje su se obvezali“, kazali su iz agencije.

Zbog rafinerije u Brodu

Državna kompanija Plinacro tužila je Crodux plin u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka na zagrebačkom Trgovačkom sudu za nadoknadu troškova sanacije produktovoda kod Slavonskog Broda kojim Crodux doprema prirodni plin Rafineriji Bosanski Brod.

Plinacro, kako je u srijedu poručeno Jutarnjem listu iz te tvrtke, od Čermakove kompanije potražuje 2,1 milijun kuna na temelju međusobnih ugovora i pripadajućeg dodatka potpisanih 2017. i 2018.

Puknuće cijevi produktovoda, podsjetimo, utvrđeno je 28. ožujka 2018., nakon što je gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara objavio da je voda iz gradskog vodovoda onečišćena zbog istjecanja nafte iz Croduxova produktovoda, donosi Jutarnji list.

Intervju Večernjem listu

Hrvatska treba misliti samo na svoje nacionalne interese, daleko od uplitanja trećih strana, kazao je u intrevjuu Večernjem listu u broju od četvrtka iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian. Pozdravljamo svaku akciju koja služi zajedničkim interesima Hrvatske i Irana kako u energetici tako i na drugim područjima, kazao je ministar u razgovoru s novinarom Večernjeg lista Hassanom Haidar Diabom u Teheranu.

Dodao je i da njegova zemlja ima upite iz Europe vezane za jaču energetsku suradnju, ali Iran ne želi biti supstitut za Rusiju.

Dok pet velikih svjetskih medijskih kuća već dulje čeka na pozitivan odgovor za intervju s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amir-Abdollahianom, on je odlučio intervju dati Večernjem listu, navodi dnevnik.

U ekskluzivnom razgovoru, iranski šef diplomacije otvoreno je govorio o preprekama koje priječe potpisivanje nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i odgovarao na pitanja blokira li Rusija, kako to tvrde Amerikanci, potpisivanje tog sporazuma.

S ministrom su razgovarali i o ratu u Ukrajini, a prvi put iznio je jasan stav Irana o tom ratu otkrivši kako su već tri europske zemlje kontaktirale s Iranom te su zainteresirane za iranski plin i naftu.

Nezaobilazna tema bio je i Bliski istok. Između ostalog, ministar Hossein Amir-Abdollahian kritizirao je Inu zbog napuštanja projekta Moghan te povlačenja iz projekta istraživanja na bloku u Iranu, za razdoblje u kojem će međunarodne mjere ograničenja protiv Irana biti na snazi.

S obzirom na to da Iran ima veliki utjecaj na sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, ministar Amir-Abdollahian kazao je da je Iran spreman pomoći Hrvatskoj i Ini u povratku naftnih polja u Siriji, ako hrvatska strana to zatraži.

Govoreći o nuklearnim pregovorima ministar je kazao da su se na ožujskim pregovorima u Beču o ukidanju sankcija približili dogovoru više nego ikad. No, američka strana nije realno reagirala i otvorila je neka nova pitanja, kaže ministar Hossein Amir-Abdollahian za Večernji list.