PLIN

Izjava
Predstavnici Plinacroa i BH-Gasa potpisali su u petak u Mostaru izjavu o spojnoj točki na južnoj plinskoj interkonekciji, koja će se nalaziti kod Imotskoga, čime su nastavili s realizacijom tog važnog projekta kojim se planira izgradnja novoga plinovoda kroz BiH prema Sarajevu s odvojkom za Mostar.

Kako su za medije potvrdili član Uprave Plinacroa Marin Zovko i predsjednik BH-Gasa Jasmin Salkić, koji su predstavljali dvije državne tvrtke za transport plina, obje zemlje će imati značajne koristi od realizacije južne plinske interkonekcije.

“BiH na taj način diverzificira svoju opskrbu i omogućava plinofikaciju kroz dvije rute. Jedna ruta vodi za Sarajevo, a druga za Mostar. S tim projektom se omogućava razvoj i povećava potrošnja plina u BiH kao važnoga energenta”, rekao je Zovko.

Kako je istaknuo, projekt južne interkonekcije predstavlja stratešku važnost za sigurnost opskrbe prirodnim plinom za BiH jer osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda koji će dobavljati plin iz Kaspijske regije te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Hrvatske.

Za Plinacro realizacija tog projekta utjecala bi i na sniženje cijene transporta plina. “Trenutačno imamo dovoljno kapaciteta u našoj infrastrukturi, a povećanjem kapaciteta ćemo imati veću iskoristivost našeg sustava i samim time ćemo moći snižavati cijene usluge za transport plina potrošačima u RH, ali i u Bosni i Hercegovini”, pojasnio je.

Direktor BH-Gasa Jasmin Salkić istaknuo je kako je izgradnja novoga plinovoda u Federaciji BiH proglašeno strateškim interesom. “To ne znači samo benefit za Sarajevo-Zenicu, nego da se upravo u Mostaru, Širokom Brijegu, Posušju, Tomislavgradu, srednjobosanskoj županiji aktivira gospodarstvo na tome pravcu južne interkonekcije”, kazao je Salkić.

Sastanku u Mostaru nazočili su i predstavnici američke razvojne agencije USAID-a. Plinovod južna interkonekcija na teritoriju BiH ukupno će biti dugačak 168,54 kilometra i vodit će u dva pravca – prema Sarajevu s posebnim odvojkom za Mostar. Dužina toga dijela plinovoda je 53 kilometra. Projekt je vrijedan 100 milijuna eura, od čega je oko 20 milijuna eura iz Fonda EU za zapadni Balkan. Početak radova predviđen je za 2023. a u trebao bi biti u uporabi krajem 2024. godine.

Unatoč sankcijama
Glavnina radova na plinovodu Sjeverni tok 2 trebala bi usprkos američkim sankcijama biti dovršena u prvoj polovici 2021. godine, piše Bloomberg pozivajući se na planski dokument projektne kompanije Nord Stream 2.

Cjevovod bi trebao u velikoj mjeri biti gotov već u lipnju, prema rasporedu koji je bio dostupan Bloombergu. Gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 dugog 1.230 kilometara, koji bi trebao isporučivati ruski prirodni plin u Njemačku, zaustavile su američke sankcije uvedene u prosincu 2019. godine te je neizgrađeno ostalo 160 kilometara cjevovoda. Sjedinjene Države tvrde da ta plinska veza ojačava ruski utjecaj nad Europom. Kritičari američke politike smatraju da SAD usporavanjem gradnje europsko-ruskih plinskih poveznica želi otvoriti prostor za plasman viška svoga ukapljenog prirodnog plina na unosno europsko tržište.

Izgradnja dionice od 2,6 kilometara u njemačkim vodama nastavljena je i završena prošlog mjeseca unatoč riziku od strožih američkih sankcija.

Bloomberg tvrdi da će nastavak radova na već položenim cijevima u danskim vodama započeti već u drugoj polovici siječnja, a novo polaganje ondje će započeti otprilike u isto vrijeme. Očekuje se da će brod za postavljanje cjevovoda Fortuna završiti radove u danskim morima sredinom zadnjeg tjedna svibnja, a zatim će započeti u njemačkim vodama, a izgradnja će trajati do lipnja, stoji u dokumentu u koji je Bloomberg imao uvid.

Regulatori u Njemačkoj i Danskoj nisu odgovorili na zahtjev Bloomberga za komentarom. Agencija također nije uspjela dobiti službeni komentar Nord Streama 2. Viši analitičar u energetskom savjetovanju Esperis sa sjedištem u Varšavi Mateusz Kubijak, kaže da hodogram na koji se poziva Bloomberg “nije jamstvo” da će jedna od linija Sjevernog toka 2 biti operativna u drugoj polovici 2021. godine.

Kao mogući problem naveo je i pitanje izvedivosti certifikacije. Naime, ranije ovog mjeseca norveški Det Norske Veritas Holdings koji bi trebao obaviti taj posao, započeo je plan izlaska iz projekta Sjeverni tok 2 nakon što je SAD uveo dodatne sankcije usmjerene na taj projekt od 9,5 milijardi eura. Projektom Sjeverni tok 2 predviđena je izgradnja dvaju usporednih cjevovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke. Do danas je završena gradnja 94 posto plinovoda.

Čeka se odobrenje regulatora
Slovenski Petrol preuzeo je u potpuno vlasništvo hrvatsku tvrtku za trgovinu naftom i naftnim proizvodima Crodux Derivati Dva, u vlasništvu Ivana Čermaka, objavio je u petak Petrol.

Tu transakciju, kojom je Petrol dobio 91 benzinsku postaju u Hrvatskoj, još moraju odobriti nadležne agencije za zaštitu tržišne utakmice. Iz Petrola su izvijestili da su sporazum potpisali u utorak, a transakcija će biti zaključena po ispunjavanju svih uvjeta, među kojima je i odobrenje regulatora.

Crodux Derivati Dva je u 2019. godini ostvario 5,64 milijarde kuna prihoda od prodaje i neto dobit od gotovo 143 milijuna kuna, a imao je 1.150 zaposlenika. S Croduxovim benzinskim postajama, Petrol će imati više od 200 prodajnih mjesta te će se njegov tržišni udjel u Hrvatskoj povećati s 13 na 23 posto. U jugoistočnoj Europi Petrol će tako sada raspolagati sa 601 prodajnim mjestom.

S tim preuzimanjem, iz Petrola ističu da će pokriti neka važna područja u Hrvatskoj, gdje su bili manje prisutni ili uopće nisu imali svoja prodajna mjesta. “Obujam poslovanja na hrvatskom tržištu omogućit će da na to tržište prenesemo uspješan model koji je uspostavljen u Sloveniji”, priopćili su iz Petrola.

Preuzimanje Croduxa najveća je transakcija Petrola u zadnjih 10 godina i predstavlja najveće jednokratno povećanje broja prodajnih mjesta u povijesti te kompanije. Vrijednost posla nije navedena. Po pisanju slovenskih Financi, u prošlosti se spominjao iznos od 200 milijuna eura, no tada su u Croduku smatrali da je to premali iznos. Po neslužbenim informacijama iz novina, Petrol je uspio smanjiti cijenu prošle godine zbg lošijeg poslovanja Croduxa tijekom pandemije Covida-19.

Priopćenje
Ina je u četvrtak završila isplatu dividende od 62,27 kuna po dionici, i to isplatom te dividende dvama najvećim dioničarima – mađarskom MOL-u i Republici Hrvatskoj, izvijestila je Ina.

“Ina obavještava da je isplata dividende u iznosu 62,27 kuna po dionici danas, 14. siječnja 2021. završena. Dividenda je isplaćena dvoma najvećim dioničarima, koji su se složili da se njihov dio dividende isplati naknadno”, navodi se u kratkoj objavi Ine na Zagrebačkoj burzi.

Ina je u 2019. godini ostvarila dobit u iznosu od 655,57 milijuna kuna, a glavna skupština je u kolovozu 2020. godine odlučila da se najveći dio te dobiti, ili 622,7 milijuna kuna isplati za dividendu, koja iznosi 62,27 kuna po dionici.

Dioničarima je dividenda od 62,27 kuna po dionici isplaćena 25. rujna prošle godine, osim dva najveća, koja su se složila da se njihov iznos dividende isplati do 15. siječnja 2021. godine, kako bi podržali novčani tok kompanije.

Vlada je, naime, nekoliko dana prije te isplate u rujnu produljila rok do kojeg državne tvrtke moraju uplatiti dobit nakon oporezivanja u državni proračun na 15. siječnja iduće godine, uz posebnu suglasnost Ministarstva financija.

S obzirom na iznos dividende od 62,27 kuna po dionici, neslužbeni izračun pokazuje da je mađarskom MOL-u, koji drži nešto više od 4,9 milijuna dionica Ine ili 49,1 posto dionica, za dividendu isplaćeno 305,6 milijuna kuna, a Republici Hrvatskoj, koja u Ini ima 4,48 milijuna dionica ili 44,8 posto, iznos od 279,2 milijun kuna. Privatni i institucionalni investitori, koji imaju ukupno nešto više od 608 tisuća dionica ili 6,1 posto dionica Ine, u drugoj su polovini rujna prošle godine dobili ukupno 37,9 milijuna kuna na ime dividende.

Inače, Ina grupa je u prvih devet mjeseci prošle godine poslovala s gubitkom od 1,05 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju 2019. godine imala dobit od 681 milijuna kuna. Podaci iz ranije objavljenog devetomjesečnog financijskog izvješća Ina grupe pokazuju da su Inini prihodi od prodaje u razdoblju siječanj-rujan 2020. godine pali za 32 posto, na 11,2 milijarde kuna.

Inina je uprava u komentaru izvješća prošlu godinu ocijenila jednom od najizazovnijih za cijelu naftnu i plinsku industriju, pa tako i za Inu. “Iako se tržište nafte djelomično stabiliziralo, cjenovno okruženje je i dalje daleko od razina prije krize. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina su pod opterećenjem nižih ostvarenih cijena, dok su rafinerije i marketing izloženi manjoj potražnji i lošijim rafinerijskim maržama”, naveli su iz Ine.

Izvori
Američko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je u siječnju europskim tvrtkama za koje sumnja da pomažu u gradnji plinovoda Sjeverni tok 2 da se izlažu riziku sankcija jer se priprema zaključni krug kaznenih mjera, tvrde izvori.

Američki izvor koji je vidio komunikaciju State Departmenta rekao je da su europske tvrtke, uključujući i njemačke, primile proteklih mjeseci upite iz kabineta predsjednika Donalda Trumpa o aktivnostima vezanim uz Sjeverni tok 2.

U listopadu State Department ih je pitao jesu li uključene u Sjeverni tok 2, je li rad na projektu nastavljen nakon 15. srpnja i kakva je vrijednost usluga ili potpora koje pružaju. Prvog dana ove godine State Department je ponovo stupio u kontakt s kompanijama uz hitni zahtjev, rekao je izvor iz industrije, da tijekom vikenda uspostave digitalnu vezu s Uredom za energetske resurse kako bi razgovarali o pojedinostima gašenja aktivnosti na projektu.

U State Departmentu nisu odmah željeli komentirati tu informaciju. “Pokušavamo obavijestiti tvrtke o riziku i pozivamo ih da se povuku prije no što bude prekasno”, rekao je izvor iz kabineta predsjednika na odlasku koji je želio ostati anoniman.

Očekuje se da će State Department do četvrtka ili petka objaviti izvješće o tvrtkama za koje vjeruje da pomažu u gradnji plinovoda Rusija-Njemačka, naveo je. U izvješću bi se mogle naći tvrtke koje osiguravaju projekt, pomažu u postavljanju cijevi u podmorju i one koje provjeravaju građevinsku opremu, dodao je izvor. Ne obustave li angažman na projektu, mogle bi se suočiti s prijetnjom sankcija, prema važećim zakonima.

Izvješće bi moglo navesti osiguravatelja Zurich Insurance Group, rekao je izvor. U kompaniji nisu odmah odgovorili na zahtjev da komentiraju tu informaciju a odgovor nije odmah stigao ni iz Sjevernog toka 2. Sjeverni tok 2 vrijedan je 11 milijardi dolara i spada među najvažnije ruske projekte u Europi, a izazvao je napetosti u odnosima Washingtona i Moskve, podsjeća Reuters.

Kabinet američkog predsjednika na odlasku Donalda Trumpa protivi se Sjevernom toku 2 koji bi Ukrajinu lišio unosnih tranzitnih naknada, smatrajući da će povećati rusku ekonomsku i političku prednost nad Europom i paralelno potičući izvoz američkog ukapljenog prirodnog plina.

Kremlj je pak poručio da Sjeverni tok 2, koji vodi ruska državna energetska kompanija Gazprom, smatra komercijalnim projektom. Isto stajalište zastupa i Njemačka, kojoj plin treba jer zatvara termoelektrane i nuklearke zbog zabrinutosti za okoliš i za sigurnost.

Američki novoizabrani predsjednik Joe Biden protivio se projektu za potpredsjedničkog mandata u kabinetu predsjednika Baracka Obame a trenutno nije jasno hoće li nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti 20. siječnja biti spreman na kompromise.

Gazprom je nakon američkih sankcija u prosincu 2019. obustavio gradnju na godinu dana. Projekt je dovršen 90 posto, ostalo je tek 100 kilometara u dubokim vodama u blizini Danske. Zapadni su partneri Gazproma u projektu njemački Uniper i BASF-ov Wintershall Dea, britansko-nizozemski Shell, austrijski OMV i francuski Engie.

Priopćenje
Svi radnici Ina Grupe, neovisno o tome jesu li u otkaznom roku, a pretrpjeli su materijalnu štetu uzrokovanu potresom, imaju pravo na potporu prema kolektivnom ugovoru, ističu u utorak iz Ine.

Nakon što je skupina Ininih radnika na društvenim mrežama uz ostalo ustvrdila da su neki članovi poslovodstva Inine rafinerije u Sisku obavijestili radnike u otkaznom roku, kojima on istječe sredinom siječnja, da nemaju pravo na pomoć zbog štete nastale na njihovim stambenim objektima uslijed potresa, iz Ine su za Hinu rekli da to nije točno.

Iz Ine su odgovorili da su te tvrdnje “apsolutno netočne i zlonamjerne” te da “svi radnici Ina Grupe, neovisno o tome jesu li u otkaznom roku, a pretrpjeli su materijalnu štetu uzrokovanu potresom, imaju pravo na potporu prema Kolektivnom ugovoru”.

“Ina Grupa je svjesna situacije u kojoj su se našli stanovnici Sisačko-moslavačke županije te oko 1000 naših radnika koji žive na pogođenom području. Upravo iz tog razloga Uprava kompanije je donijela odluku kojom se odobrava dodatan budžet od dva milijuna kuna za radnike Ina Grupe koji su iznimno pogođeni potresom te su pretrpjeli štetu. Uz to, kolektivni ugovori društava Ina Grupe imaju odredbe o isplati potpore radnicima za slučaj štetnog događaja na imovini u iznosu od 7.000 kuna. Za isplatu potpore potreban je zahtjev radnika, a za ostvarivanje prava na potporu mjerodavan je datum nastanka štete. Dodatno, kako bismo olakšali ostvarenje prava našim radnicima, rok za zaprimanje zahtjeva produljen je do 31. ožujka, 2021. godine iako kolektivni ugovori društava Ina Grupe propisuju rok od 30 dana”, kažu u Ini.

Podsjećaju uz ostalo i da je kompanija donirala 2,5 milijuna kuna novčane pomoći za obnovu, od čega će dio biti iskorišten za obnovu bolnice u Sisku, na raspolaganje stavila svoje vatrogasce te donirala više od 600 litara dezinficijensa, a obiteljima čiji su domovi stradali ustupila kontejnersko naselje i kamp kućice za privremeni smještaj. Što se tiče dodatka za prehranu, kažu da se on primjenjuje od 1. siječnja 2021. godine pa će biti obračunat i isplaćen uz plaću za siječanj. Naime, skupina radnika je na Facebooku ustvrdila da su radnici u otkaznom roku ostali i bez dodatka za topli obrok od 400 kuna na mjesec.

Bloomberg
Cijene plina u Aziji posljednjih su dana naglo porasle zbog hladnog vremena, ali i brzog kineskog oporavka od korona  zalihe plina u toj zemlji ne prate mogućnost njegove nabave.

Probleme zbog ubrzanog rasta cijena najviše osjećaju Japan i Južna Koreja. Naime, cijene plina u Aziji ovih su dana premašila granicu od tisuću dolara za tisuću kubičnih metara, a vremenske prilike nisu saveznik nižim cijenama jer je hladnije vrijeme predstavljalo izazov za opskrbu ukapljenim plinom, zbog čega se intenzivirao promet ruskih plovila s arktičkih nalazišta na terminalu Yamal.

Dopisnik Bloomberga iz Singapura Stefan Stapzhinski ovih je dana objavio kako cijene rastu i zbog toga što su na tržištu dostupne ograničene količine plina, pa bi japanske elektrane mogle ograničiti svoje poslovanje.  Naime, cijene su porasle za više od 30 posto u samo nekoliko dana što za Japan, kao treću najveću globalnu ekonomiju, predstavlja veliki izazov.

Lukašenko
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko kazao je u intervjuu za televiziju “Rosija 1” kako bi cijena ruskog plina za Bjelorusiju mogla biti “pravednija”, prenosi RIA.

“Mislim da bi ta cijena, u uvjetima naših odnosa mogla biti, recimo, pravednija”, kazao je Lukašenko koji kaže da Bjelorusija plaća 128, 5 dolara za tisuću kubičnih metara plina. Ipak, kazao je da nije o tome razgovarao s Putinom te da neće inzistirati na pokretanju tog pitanja. “Ako ste tako odlučili, neka bude tako”, rekao je Lukašenko.

RIA navodi da je prošle godine Rusija isporučivala Bjelorusiji plin po cijeni od 127 dolara po tisuću kubičnih metara, pri čemu je Minsk tražio manju cijenu. Krajem ove godine bjeloruski ministar energetike i šef Gazproma propisali su sporazum o cijenama za 2021., ali podaci nisu bili objavljeni.

Linkedin
Kako bi pomogao žrtvama potresa u Hrvatskoj, MOL je osigurao 50 mobilnih kućica i 6 sanitarnih kontejnera Sisačko-moslavačkoj županiji, području koje je najviše pogođeno prirodnom katastrofom.

MOL kao najveći strani ulagač u Hrvatskoj osjeća potrebu pomoći svim ljudima koji su sada u nevolji zbog potresa u Hrvatskoj, a posebno onima koji žive u sisačkoj regiji. Unutar portfelja je industrijski centar u Sisku, a više od tisuću radnika Grupe živi u ovoj regiji. S

toga je MOL djelovao odmah i, u suradnji s hrvatskim Ravnateljstvom civilne zaštite, dostavit će 50 mobilnih kućica i 6 sanitarnih kontejnera na područja koja su najviše pogođena prirodnom katastrofom.

Kompanije članice MOL Grupe, INA i Tifon te njihovi radnici aktivno sudjeluju u humanitarnim aktivnostima u područjima pogođenima potresom. INA je ustupila svoje skladišne prostore u Sisku lokalnoj zajednici za skladištenje humanitarne pomoći. Na maloprodajnim mjestima Ine i Tifona na području pogođenom potresom, za žurne službe koje sudjeluju u operacijama osigurana je kava i voda u boci.

INA je također pretrpjela manju štetu zbog potresa u Hrvatskoj. Istovremeno, proizvodne jedinice neoštećene su u katastrofi, pa sve Inine operacije – istraživanje i proizvodnja ugljikovodika, prerada, veleprodaja i maloprodaja – nesmetano nastavljaju s radom, objavila je MOL grupa na službenom Linkedin profilu.

Usprkos recesiji
Unatoč najavi novih cjepiva i početku cijepljenja, Covid-19 nastavit će upravljati potražnjom za LNG-om i u 2021. godini, s globalnim blokadama i ograničenjima putovanja nametnutim u Velikoj Britaniji, Europi, SAD-u i drugim regijama.

Iako je globalna potražnja za LNG-om porasla za 12,5% na 359 milijuna tona u 2019. godini, prema anglo-nizozemskom energetskom divu Shell-u, očekuje se da će potražnja za LNG-em u 2021. biti relativno stabilna.

Konzalting kuća Poten & Partners, koji su ranije procijenili da je potražnja za LNG-om za 2019. nešto viša od Shell-a, s 361 milijuna tona, predviđaju da će potražnja za 2020. godinu biti 362 milijuna tona, što je rast od 0,3% odnosno 371 milijuna tona u 2021. godini (što je rast od 3%). Tržište LNG-a oporavilo se brže nego što se očekivalo u četvrtom tromjesečju 2020., vraćajući se na razinu iz 2019. na temelju jake potražnje u Aziji. Veliki dio tog rasta ostvaren je iz američkog izvoza, koji su porasli sa 44 tereta u rujnu na 64 u listopadu i 83 u studenom. Poten & Partners i dalje je uvjeren u rast potražnje u Aziji u prvom tromjesečju 2021., s očekivanjima da će ukupni globalni izvozne isporuke doseći 482 u siječnju, 454 u veljači i 450 u ožujku.

Jedna od najvećih priča o tehnološkom uspjehu za LNG bile su plutajuće jedinice za skladištenje i ponovnu pretvorbu (FSRU), koje su podržale širenje LNG-a. Među najznačajnijim projektima FSRU-a za 2021. godinu bit će projekt terminala za LNG tvrtke H-Energy, smješten u luci Jaigarh u Indiji. FSRU-ovi su u središtu nekoliko projekata za proizvodnju električne energije od plina, uključujući BW Tatiana, prvi Salvadorov projekt za opskrbu LNG-om i LNG Hrvatska (bivši Golar Viking) na otoku Krku, za kojeg se navodi da će osiguravati gorivo za elektrane na plin.

Tijekom sljedećih 10 godina, flota za bunkering LNG-a mogla bi se povećati pet puta, vođena sve većom uporabom LNG-a kao morskog goriva. Neke značajne isporuke povećale su flotu LNG bunker plovila na 21 brod u 2020. godini. DNV GL izvještava da je trenutna knjiga narudžbi 20 plovila za bunkering, što znači da bi u sljedećih 10 godina mogao biti potrebno još njih 60.

Osim brodova za bunkering LNG-a, flota prijevoznika LNG-a nastavit će rasti, vođena spekulativnom zgradom tijekom posljednje dvije do tri godine. Ne uključujući male brodove, FSRU-ove ili položene brodove, flota nosača LNG-a porasla je 6% u odnosu na prošlu godinu, s 503 broda u 2019. na 529 brodova u 2020., prema Poten & Partners. Očekuju se da bi flota mogla skočiti na 581 brod 2021. godine, što je rast od 10%. Zanimljivo je primijetiti da će će se broj plovila charter flote povećati s 46 plovila u siječnju 2021. na 95 do kraja godine, objavila je Riviera, a prenosi Energetika-net