PLIN

Prenosi Pobjeda

Velik je optimizam da će se na dubini od 6500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište nafte. Istražno bušenje u podmorju pokraj Ulcinja obećava da će se pronaći veliko nalazište nafte, a na području Crne Gore još je nekoliko potencijalnih nalazišta, priopćio je Marko Perunović, državni tajnik za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija.

On je rekao da je trenutačna dubina bušotine pokraj Ulcinja 4700 metara, prenosi Pobjeda.

“Velik je optimizam da će se na dubini od 6500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište nafte. Postoji još nekoliko zanimljivih koncesijskih područja, i kada se, ovisno o rezultatima Eni/Novatek bušotine, raspišu natječaji, javnost će biti na vrijeme obaviještena”, rekao je Perunović.

Kako je dodao, nakon potvrđivanja zaliha u postojećem ležištu, sljedeća faza je razvoj ležišta, što znači dodatne bušotine i razvoj modela proizvodnje.

“U slučaju pozitivnog scenarija, prva proizvodnja se očekuje za tri godine. Nije planirana izgradnja rafinerija u Crnoj Gori, što ide u prilog očuvanju okoliša, i plan je da se nafta prodaje kao sirova”, objasnio je Perunović.

Prema njegovim riječima, energetika je područje od kojeg Crna Gora može živjeti.

“Ako se sredstva pravilno ulože u dobre energetske projekte, crnogorska ekonomija za relativno kratko vrijeme može doživjeti pravi uzlet”, smatra Perunović.

Poručila Angela Merkel

Ukrajina mora ostati tranzitno područje za ruski plin i nakon 2024. rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel Poljskoj koju je u subotu pozvala da spor s Europskom unijom o pravosuđu riješi dijalogom te pozvala Bjelorusija da ne vodi “hibridni rat” izbjeglicama na granici s EU.
“Jasno sam rekla da nam je bitno da Ukrajina ostane tranzitna zemlja za ruski plin”, rekle je Merkel novinarima na novinskoj konferenciji nakon sastanka s poljskim kolegom Mateuszom Morawieckim.

Mora postojati obveza za Rusiju da dostavlja plin Ukrajini nakon 2024., dodala je kancelarka koja je u posjet Varšavi stigla u zadnjim tjednima svog mandata prije parlamentarnih izbora na kojima se više neće natjecati.

Morawiecki je poručio da se osiguranjem Ukrajine kao tranzitnog područja za ruski plin, usprkos završetku plinovoda Sjeverni tok 2, smanjuje mogućnost za rusko ucjenjivanje.

“Jamstva za tranzit plina kroz teritorij Ukrajine, Poljske do zapadne Europe, element su koji smanjuje mogućnost ucjene Rusije – ucjene koje se tiču cijena i još važnije političke ucjene”, poručio je poljski premijer na zajedničkoj novinskoj konferenciji.

Ruski plinski div Gazprom objavio je da je izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2, kojim će izravno plin Baltičkim morem stizati iz Rusije u Njemačku, u potpunosti završena u petak ujutro.

U petak je objavljeno da se poljski predsjednik Andrzej Duda neće sastati s kancelarkom Merkel, iako je to ranije bilo najavljeno, a takva se promjena u rasporedu dogodila pošto je Gazprom objavio završetak Sjevernog toka 2.

Sjevernom toku 2 najviše se protive Ukrajina, Poljska i baltičke zemlje koje strahuju da će Moskva koristiti plinovod za svoje političke ciljeve.

Merkel: Spor Bruxellesa i Varšave riješiti dijalogom

Merkel je u Varšavi komentirala i spor Europske komisije i Poljske zbog sporne reforme pravosudnog sustava koju provodi vlada u Varšavi.

“Politika je više od pukog odlaska na sud”, rekla je Merkel i istaknula da spor treba riješiti dijalogom, prenosi agencija dpa.

Razgovori se možda već vode, kazala je, a ako se ne vode, Njemačka će podržati spomenuti pristup.

Europska komisija je u utorak zatražila od Suda EU-a da Poljskoj nametne financijske sankcije zbog nepoštivanja naloga toga Suda u vezi djelovanja Disciplinskog vijeća, nove institucije u poljskom pravosuđu uvedene u okviru opsežne pravosudne reforme, koju posljednjih godina provodi vladajuća koalicija.

Sud EU-a je 14. srpnja naložio Poljskoj da odmah obustavi aktivnosti Disciplinskog vijeća.

Kancelarka je kritizirala bjelorusko vodstvo jer se služi izbjeglicama koji bježe s kriznih žarišta koristeći se tim ljudima za “hibridne napade.

“To je potpuno neprihvatljivo”, rekla je Merkel.

“Bjelorusija mora shvatiti da su ti ljudi bez zaštite korišteni kao meta za hibridne napade”, rekla je, javlja agencija AFP.

Pozvala je Bjelorusiju da osigura humanitarnu pomoć izbjeglicama natiskanima na granici Bjelorusije i Poljske.

Poljska, Litva i Latvija prijavile su veliko povećanje broja migranata iz zemalja kao što su Irak i Afganistan koji pokušavaju prijeći njihove granice.

Europska unija tvrdi da bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko vodi “hibridni rat” protiv EU koristeći se migrantima kako bi pritisnuo Uniju zbog sankcija koje mu je uvela.

Poljska je počela graditi zid na granici i proglasila izvanredno stanje.

Krajem svibnja Lukašenko je rekao da Minsk više neće sprječavati migrante od putovanja u EU.

Javlja Bloomberg

Gazprom namjerava od 1. listopada početi opskrbu plinom preko plinovoda Sjeverni tok 2 (SP-2), javlja Bloomberg. Za dva mjeseca mogu početi s radom obje cijevi tog plinovoda. Vrijeme početka isporuke plina europskom plinovodnom sustavu ovisi o odluci Njemačke.

Prve isporuke plina kroz SP-2 počet će se u sezoni grijanja ove godine, kazao je već ranije i predsjednik ruskog Gazproma Aleksei Miller.

“Do kraja ove godine, tijekom ove sezone grijanja, možemo isporučiti prvi plin preko SP-2 na europsko tržište”, izjavio je Miller. Ove bi godine Europa mogla dobiti 5,6 milijardi kubičnih metara plina kroz taj novi plinovod.

Sjeverni tok 2 ima kapacitet 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, sastoji se od dviju cijevi ukupne duljine 2460 kilometara (dakle, plinovod je dug 1230 kilometara) i počinje od kompresorske stanice Slavyanskaya u okrugu Kingisepp u Lenjingradskoj regiji, te se proteže dnom Baltičkog mora do obale SR Njemačke.

Izgradnja prve cijevi 2 dovršena je 4. lipnja, a 11. lipnja počeli su radovi na punjenju plinovoda kroz istu koji će trajati nekoliko mjeseci.

Prije dva dana objavljeno je kako su završeni radovi i na polaganju čitave dužine druge cijevi i da je još potrebno učiniti samo tzv. zlatni var, tj. spojiti dovršenu posljednju dionicu u danskim vodama Baltičkog mora s već izgrađenim plinovodom u njemačkim vodama. Nakon toga plinovod mora proći obveznu certifikaciju i dobiti službenu dozvolu za rad od strane njemačkog regulatora.

Ministar Ćorić

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je u srijedu kako ne vidi razlog koji bi trenutno doveo do poskupljenja struje i plina za građanstvo. Upitan prije sjednice užeg kabineta Vlade hoće li struja i plin za građane poskupjeti, rekao je kako ne vidi razlog zašto bi se to u ovom trenutku dogodilo.

“Ne postoji apsolutna sigurnost da do toga neće doći, no ne vidim razloga zašto bi se to dogodilo”, rekao je Ćorić.

Vezano uz poskupljenje struje za poduzetnike naveo je kako treba biti svjestan činjenice da je domaće tržište električne energije liberalizirano i funkcionira u skladu s europskim odnosno svjetskim tržištima.

“One pravne osobe koje su išle u smjeru ugovaranja dugoročnijih, višegodišnjih ugovora prošle godine, to poskupljenje neće ni na koji način osjetiti u narednom razdoblju. Međutim, oni koji će tek sada ugovarati, osjetit će korekciju na tržištu”, naglasio je.

Pretpostavlja da su se mnogi zaštitili od iznenadnih promjena i ne vjeruje da će cijena struje biti i 40 posto veća, kako su zadnjih dana pisali mediji i upozoravale poduzetničke udruge, ali dodaje kako će doći do određene korekcije cijene.

“Ovo nas upućuje da uvjete poslovanja na sve moguće načine treba stabilizirati, odnosno izbjeći određene rizike, a to se postiže tako da se cijene ugovaraju u nešto duljem vremenskom razdoblju”, kaže Ćorić.

Upitan očekuje li da će poduzetnici koji nisu uspjeli sklopiti dugoročnije ugovore svoje veće troškove preliti na potrošače, odnosno povećati cijene svojih proizvoda, odgovorio je kako cijena električne energije kao jednog od ključnih inputa za proizvodnju dovode izravno do povećanja troškova proizvodnje.

“Ili ćete u konačnici smanjiti maržu ili povećati cijenu svojeg proizvoda. Međutim, to je tržište”, zaključio je dodavši da će oni koji su bili dovoljno agilni i ugovorili cijenu struje moći ponuditi konkurentnije proizvode.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) smatra da poduzetnicima koje bi zbog isteka ugovora s opskrbljivačima moglo zadesiti poskupljenje struje, treba pomoći bespovratnim EU-ovim sredstvima.

Daily Express

Britanski medij Daily Express u utorak, 7. rujna, piše o mogućnosti da Rusija odbije isporuke plina Velikoj Britaniji, zbog čega, kao i zbog uvođenja racionalizacije za njegovu potrošnju, u toj zemlji raste zabrinutost.

Medij navodi kako su čelnici SAD-a i Njemačke Joe Biden i Angela Merkel „sramotno“ dozvolili ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da koristi plinovod Sjeverni tok 2 kao oružje, a da se sada „Velika Britanija suočava s racionalizacijom plina”.

Također podsjeća da je 6. rujna ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov “potvrdio da je ostalo samo nekoliko dana prije nego što Kremlj otvori ventil za kontroverzni plinovod” kojim će se plin ubrizgavati „izravno s kopna Rusije u Njemačku kroz Baltičko more – potpuno zaobilazeći Poljsku i Ukrajinu“.

Britanski medij također podsjeća da su se Njemačka i Sjedinjene Države “složile uzvratiti na sve pokušaje Kremlja da izvrši pritisak na Europu“ kroz kontrolu protoka plina kroz plinovod.

“Ali stručnjaci upozoravaju … da je stabilnost Europe još uvijek u rukama ruskog predsjednika Vladimira Putina. Britanska vlada najavila je planove za postupno ukidanje plinskih kotlova kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova, ali plin nastavlja igrati ključnu ulogu u zagrijavanju domova i industrije u cijeloj zemlji“, navodi medij.

S obzirom na nadolazeću zimu sve je veća zabrinutost da bi se Velika Britanija mogla suočiti s poteškoćama u podmirivanju svoje potražnje za plinom. Navodi se i kako pojedini analitičari smatraju da je ta zemlja ranjivija na krizu opskrbe plinom “od ostalih zapadnoeuropskih zemalja”.

Britanski medij podsjeća kako je njemački sud 25. kolovoza donio odluku prema kojoj će Gazprom i operator plinovoda tvrtka Nord Stream 2 AG morati prenijeti dio kontrole nad dijelom plinovoda koji prolazi kroz EU, sukladno plinskoj direktivi EU.

“Nakon što Sjeverni tok 2 bude u potpunosti operativan, njegov će kapacitet iznositi oko 55 milijardi kubnih metara plina (godišnje), što će udvostručiti volumen plina koji se Njemačkoj isporučuje iz Rusije”, zaključuje britanski medij, a prenosi Geopolitika.news.

Ususret izborima u Norveškoj

Na predstojećim parlamentarnim izborima Norvežani neće samo izabrati novu vladu, već i odlučiti hoće li zemlja nastaviti s vađenjem nafte što je tu zemlju učinilo jednom od najbogatijih na svijetu.

Kako piše Financial Times, prošlomjesečno izvješće UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koje je upozorilo kako će i uz drastično smanjenje emisija ugljičnog dioksida globalna temperatura rasti za 1,5 stupnjeva Celzijusa dala je norveškim biračima materijal za promišljanje.

Naime, UN-ovo izvješće navelo je Norvešku na propitivanje velike proturječnosti koja leži u središtu njezina gospodarstva. Ta skandinavska država veliki je zagovornik ekoloških rješenja, poput korištenja električnih automobila – 70 posto novih automobila prodanih u kolovozu su na struju – te skladištenja ugljičnog dioksida.

Međutim, Norveška je i najveći proizvođač nafte u zapadnoj Europi, a prihodi od ugljikovodika desetljećima se akumuliraju u državnom mirovinskom fondu koji je s imovinom od 1,3 bilijuna dolara najveći na svijetu. Ta će proturječnost na izborima ove nedjelje biti na velikom ispitu.

Naime, Zeleni dobivaju sve više biračke podrške, a ta je stranka najavila da će ući u vladu samo ako Norveška odmah prestane s eksploatacijom nafte i plina. Štoviše, broj članova Zelenih skočio je za trećinu u samo nekoliko tjedana. I druge dvije velike stranke kojima je klima visoko na ljestvici političkih prioriteta – socijalisti i liberali – također rastu u anketama.

“Norveškoj se dogodila promjena percepcije kada je izašlo UN-ovo izvješće. Ovo su sada sedam najvažnijih dana u norveškoj povijesti”, ističe Kriss Rokkan Iversen, zamjenica predsjednika Zelenih.

S time se slaže i Espen Barth Eide, član Laburističke stranke lijevog centra zadužen za energetsku politiku. “Ovo su čisto ‘klimatski izbori’, i sve više ljudi tako misli”, kaže Barth Eide. Laburisti i Konzervativna stranka sadašnje premijerke Erne Solberg dvije su najveće političke snage u Norveškoj.

No, obje stranke čvrsto stoje iza naftne industrije koja izravno zapošljava 160.000 ljudi, odnosno 6 posto ukupne radne snage. Laburisti trenutno vode u anketama sa 23 posto podrške dok Konzervativci dobivaju 20 posto. Socijalisti uživaju 10 posto, a liberali i Zeleni po 5 posto. Espen Barth Eide ističe kako Laburisti neće koalirati sa strankama koje zahtijevaju prestanak vađenja nafte.

Međutim, dva najpoželjnija koalicijska partnera – stranka centra i socijalisti – imaju dijametralno suprotne stavove o najvećoj norveškoj gospodarskoj grani. Pitanje vađenja nafte tako bi se moglo pretvoriti u prvorazredno političko pitanje pri formiranju vlade.

Tina Bru, ministrica za naftu i energetiku iz redova Konzervativaca snažno se protivi prestanku vađenja nafte ili definiranju roka napuštanja nafte i plina.

“Pripremamo se za budućnost u kojoj će biti manja potražnja za naftom i plinom, gradimo nove zelene industrije, ali nećemo to učiniti na štetu gospodarstva, uništavanjem radnih mjesta i demontiranjem industrije”, izjavila je Bru.

Norveška proizvodnja nafte posljednjih godina raste nakon otkrića divovskog nalazišta Johan Svedrup u Sjevernom moru. Lani je ukupna proizvodnja iznosila 226,5 milijuna barela, šest posto više nego godinu ranije. No, od 2025. proizvodnja će opadati.

Ekonomisti vjeruju kako će napuštanje nafte za Norvešku biti skupo, ali i neizbježno. “Možemo li si priuštiti napuštanje nafte? To će biti ekstremno skupo. No, možemo li si priuštiti da ne napustimo naftu? Ne, ne možemo. Teško je reći da je nečinjenje najbolja opcija, ali moramo pronaći dobru ravnotežu”, kaže Hilde Bjornland, profesorica ekonomije na BI poslovnoj školi.

Kriss Rokkan Iversen tvrdi da ako Norveška ubrzo ne prestane s vađenjem nafte, to će se negativno odraziti kako na klimu, tako i na čuvenu državu blagostanja. “Usred klimatske i COVID krize zaključali smo se još više u naftu i plin”, kaže Iversen, a donosi Poslovni dnevnik.

Poručuju iz OMV-a

Nord Stream 2, operator plinovoda Sjevernog toka 2, analizira tehničku izvedivost transporta vodika tim plinovodom, izjavio je bivši čelnik austrijskog OMV-a Rainer Seele u intervjuu za rusku agenciju TASS. “Koliko znam, Nord Stream 2 provodi takve studije”, rekao je odgovarajući na pitanje o tehničkoj izvedivosti opskrbe vodikom.

“To je tehnički izvedivo, ali jasno je da vodik i prirodni plin imaju različita svojstva i različite rizike”, rekao je Seele.

“Zapravo, nije važno kakvu ćemo vrstu plina isporučivati kroz plinovod Sjeverni tok 2. Važno je da je plinovod potreban”, zaključio je.

Sjeverni tok 2 sastoji se od dviju cijevi ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubičnih metara plina na godinu, a proteže od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke. Radovi na njemu su obustavljeni u prosincu 2019. zbog američkih sankcija izvođačima radova, ali su obnovljeni godinu dana kasnije.

Krajem srpnja objavljeno je da je Sjeverni tok 2 završen 99 posto. Prva cijev dovršena je u lipnju ove godine.

Sjedinjene Države i Njemačka su u srpnju objavile sporazum o projektu Sjeverni tok 2, prema kojemu se Washington obvezao da neće sankcijama zaustaviti njegovu provedbu, a Berlin se obvezao tražiti produljenje tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu. Američke vlasti zadržale su pravo na poduzimanje radnji u slučaju “ruske uporabe energije kao geopolitičkog oružja u Europi” i “agresije na Ukrajinu”.

Nizozemski javni medij NOS

Nizozemski mirovinski fond PME u petak je priopćio da je proteklih mjeseci prodao sve vlasničke udjele u sektoru fosilnih goriva, najavivši pojačana ulaganja u distribuciju i skladišnje energije kako bi se omogućila zelena tranzicija, piše NOS.

PME upravlja imovinom ukupne vrijednosti oko 61 milijardu eura, stečenom ulaganjem mirovinske štednje oko 166 tisuća radnika u metalurškom i sektoru industrijske tehnologije, uključujući radnike proizvođača opreme za tvornice poluvodiča ASML-a.

Danas su objavili da su prodali udjele u sektoru fosilnih goriva, ne navodeći njihovu vrijednost. Napomenuli su tek da su godinama smanjivali izloženost proizvođačima fosilnih goriva i da je najnovija prodaja relativno skroman korak.

Nizozemske novine Het Financieele Dagblad procijenile su da je prodana imovina vrijednosti oko 1,2 milijarde eura.

Najveći nizozemski mirovinski fond ABP, koji upravlja imovinom vrijednosti 509 milijardi eura, priopćio je u lipnju da izravna prodaja udjela u sektoru fosilnih goriva neće riješiti klimatske probleme.

Nakon protesta članica i članova predsjednica fonda Corien Wortmann-Kool obećala je da će biti “ambiciozniji” u politici ulaganja u zaštitu okoliša, ali nije obećala ništa konkretno, napominje Reuters.

Zelensky u SAD-u

Kijev i Washington protive se plinovodu Sjeverni tok 2 i smatraju ga prijetnjom europskoj energetskoj sigurnosti, kaže se u njihovoj zajedničkoj izjavi o strateškom partnerstvu. Tekst je objavljen na službenoj web stranici ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog, koji boravi u posjetu Sjedinjenim Državama i gdje se jučer susreo s predsjednikom Joe Bidenom.

Sjedinjene Države namjeravaju očuvati “tranzitnu ulogu” Ukrajine i osigurati “sigurnost opskrbe tijekom ovog prijelaznog energetskog razdoblja”, kao i spriječiti uporabu plinovoda “kao geopolitičkog oružja”. U tu svrhu Washington će nastaviti primjenjivati ​​različite mjere i instrumente energetske diplomacije, uključujući uz pomoć višeg savjetnika za energetsku sigurnost Amosa Hochsteina, navodi se u tekstu.

“Ukrajinska i američka vlada podupiru napore za povećanje kapaciteta za opskrbu Ukrajine plinom iz različitih izvora”, i jačaju energetsku sigurnost Ukrajine “kroz politiku održivih, učinkovitih i dugoročnih rješenja podržanih tekućom reformom korporacijskog upravljanja”, navodi se u priopćenju.

Utrostručili dobit

Neto dobit ruskog plinskog diva Gazproma više je nego utrostručena u drugom tromjesečju zahvaljujući višim cijenama plina i skoku isporuka u Europu paralelno oporavku gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa.

U razdoblju od travnja do lipnja Gazpromova neto dobit iznosila je 521,2 milijarde rubalja (sedam milijardi dolara), pokazuje izvješće objavljeno u ponedjeljak.

Prihod je gotovo udvostručen, na 2.066 milijardi rubalja.

Kompanija je od početka godine povećala izvoz plina u Europu kako bi podmirila snažan rast potražnje potaknut oporavkom gospodarstva od posljedica pandemijske krize.

Neto prihod od prodaje plina u Europi i drugim zemljama gotovo je udvostručen u prvoj polovini godine, što u Gazpromu objašnjavaju višim prosječnim cijenama plina, za 63 posto iskazano u rubljima, i 23-postotnim povećanjem obujma izvoza.

Kompanija je u prvoj polovini godine zemljama izvan Zajednice Neovisnih Država prodala 120,6 milijardi prostornih metara plina, po prosječnoj cijeni od 15.469,1 rubalja (oko 210 dolara) za 1.000 prostornih metara plina.

U ljetnom tromjesečju proizvodnja bi mogla biti smanjena zbog požara u Gazpromovim postrojenjima na sjeveru Rusije početkom kolovoza, napominje Reuters.

Gazprom procjenjuje ovogodišnja ulaganja na 1.800 milijardi rubalja.