PLIN

U Hrvatskoj je u nedjelju, 25. listopada, obilježen Dan bioenergije.
Riječ je o događaju kojim se skreće pozornost na promicanje i bolje shvaćanje obnovljivih izvora energije, a pokretač ove inicijative u Hrvatskoj je CROBIOM – hrvatska udruga za biomasu, ujedno i članica Bioenergy Europe, krovne europske asocijacije za bioenergiju koja je pokrenula obilježavanje nacionalnih dana u zemljama članicama EU.

CROBIOM već godinama nastoji dati aktivan doprinos poboljšanju energetskih politika na domaćoj i EU razini te se zauzima za jačanje pozicija OIE i biomase te proizvodnje energije iz drva. Posebni dio aktivnosti se u proteklom desetljeću odnosio na promociju veće upotrebe peleta na domaćem tržištu u svjetlu instaliranja novih kapaciteta ili kod zamjene opreme i kotlova na fosilna goriva. Poseban zamah ovim predanim ciljevima svakako će u budućnosti donijeti činjenica kako su od kraja prošle godine OIE i zelena tranzicija vrlo visoko na listi europskih prioriteta, i to od predstavljanja Zelenog plana Europske komisije.

Biomasa je na EU razini najrašireniji energetski alat u borbi protiv klimatskih promjena i značajan obnovljiv izvor energije koji osigurava solidan prihod za vlasnike zemljišta te sigurne poslove za lokalno stanovništvo. Pridobiva se na ruralnim područjima koja su presudna za razvoj mnogih država članica. Isto tako, drvo je još uvijek najbolji europski izvor ugljično neutralnih energenata koji su dostupni u zapaženim količinama i, osim energetske važnosti, osiguravaju i velik socijalni značaj.

Ipak, Hrvatska se, nažalost, i dalje velikim dijelom oslanja na fosilna goriva, dok se skoro 90 posto peleta proizvedenog u Hrvatskoj izvozi. Energetska tranzicija u Hrvatskoj se odvija relativno sporo. Budući da Hrvatska proizvodi 1,5 posto svjetske proizvodnje drvnog peleta (400.000 tona) potrebno je ovaj energetski resurs nedvosmisleno uključiti u domaću energetsku tranziciju, čime će se postići EU ciljevi, ali i smanjiti zagađenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva. Uzimajući u obzir postojeću fosilnu orijentaciju u proizvodnji glavnine energije te činjenicu kako je još uvijek ovisna o uvozu električne energije, RH treba jače apostrofirati biomasu u svome portfelju obnovljivih izvora energije.

Ako se u jednoj obiteljskoj kući zamijeni peć na naftu sustavom za pelete, emisija CO2 će se smanjiti za pet tona u godinu dana. Nadalje, peleti se proizvode jednostavnim i relativno jeftinim postupkom prešanja drvnog ostatka što zahtijeva malo energije u samoj proizvodnji. Tako je za proizvodnju peleta potrebno svega dva do tri posto energije koja je sadržana u peletima. Prednosti prelaska na obnovljive izvore energije su brojne. Time čuvamo šume, djelujemo ekološki, pomažemo razvoj gospodarstva i štedimo.

CROBIOM se zalaže za reviziju i pojednostavljenje pravila o državnim potporama kako bi se poduzetnicima i građanima u Hrvatskoj omogućio nastavak ulaganja u energetsku učinkovitost i ugradnju modernih peći i kotlova na pelet i drvnu biomasu. Poručuju da je potrebno stvoriti institucionalne pretpostavke za razvoj domaćeg tržišta peleta, umjesto enormnog izvoza peleta kojim se povećava energetska učinkovitost zemalja uvoznica, dok većina javnih objekata u RH (škole, vrtići, državne zgrade) i dalje koristi fosilna goriva, donosi portal OIE.

Objava rezultata
Petrokemija d.d. objavila je danas rezultate poslovanja za prva tri kvartala 2020.

U prvih devet mjeseci tvrtka je ostvarila neto dobit od 315 milijuna kuna, u odnosu na 124 milijuna kuna neto dobiti u istom razdoblju prethodne godine. Uspoređujući rezultate bez jednokratnih stavki neto dobit za I.-IX. 2020. iznosi 320 milijuna kuna, u usporedbi s neto dobiti od 178 milijuna kuna u I.-IX. 2019. Jednokratne stavke upućuju na negativan učinak vrijednosnog usklađivanja obveza za naknade na emisiju CO2, kao i na milijun kuna za isplatu otpremnina u prvih devet mjeseci 2020.

Pandemija Covid-19 u prva tri kvartala 2020. nije imala negativan utjecaj na potražnju za mineralnim gnojivima, što je uz sposobnost tvrtke da održava kontinuiranu proizvodnju rezultiralo visokom količinom proizvodnje i prodaje u tom razdoblju. Volumen prodaje na domaćem tržištu veći je za 4 posto u odnosu na 2019., dok je na izvoznom tržištu niži 4 posto.

Na poslovanje Petrokemije d.d. u prva tri kvartala 2020. pozitivno je utjecala znatno niža cijena prirodnog plina te implementirane mjere efikasnosti u prethodnim razdobljima. Poslovodstvo i dalje prati razvoj situacije vezano uz Covid-19 i provodi sve preporuke HZJZ za očuvanje zdravlja i sigurnosti zaposlenih u Društvu. Također se kontinuirano radi na procjeni učinaka pandemije na poslovanje kompanije.

Za kompresorsku stanicu
Tvrtke Plinacro, Mobilisis i Biovitalis dobitnice su nagrada za najbolje proizvodne investicije u 2020. godine, koje poslovni časopis Lider dodjeljuje od 2016. godine.

Tvrtki Plinacro u srijedu je uručena nagrada Lider invest u kategoriji velikih investicija (ulaganje iznad 159 milijuna kuna). Ta državna tvrtka početkom godine pustila je u rad prvu kompresorsku stanicu na plinskom transportnom sustavu Hrvatske, vrijednu 218 milijuna kuna.

„Dovršetkom kompresorske stanice osigurali smo dvosmjerni protok plina na interkonekcijama s Mađarskom i Slovenijom, čime smo ispunili zahtjev iz Direktive EU o osiguranju dvosmjernog protoka plina. Kompresorska stanica omogućit će i otpremu plina s LNG terminala prema Mađarskoj, Sloveniji i trećim zemljama, što će povećati učinkovitosti našega transportnog sustava, ali i povećati sigurnost opskrbe domaćih potrošača plina”, rekao je predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar prilikom uručenja nagrade.

Kako je istaknuo, kompanija je pred dovršetkom i druge velike investicije, izgradnje otpremnog plinovoda Zlobin – Omišalj, čije će puštanje u rad biti koncem ove godine.

Poslovni tjednik Lider pokrenuo je 2016. projekt Lider invest, nagradu za najbolje male, srednje i velike proizvodne investicije u Hrvatskoj, kako bi promicao ulaganja koja otvaraju nova radna mjesta, povećavaju izvoz i stvaraju dodatnu vrijednost.

Večernji list
Sirijska skupština odobrila je ugovor kojim se srbijanskim tvrtkama omogućuje vađenje fosfata iz Sirije i izvoz proizvoda u Srbiju, koja bi ga zatim mogla dalje izvoziti u Europsku uniju, pišu sirijske dnevne novine bliske vladi Al-Watan.

Kako dalje piše taj dnevnik, Vijeće je odobrilo nacrt zakona koji uključuje ratifikaciju ugovora koji je potpisala Generalna organizacija za mineralne sirovine u Siriji sa sirijskom tvrtkom Womco Associates Doo. Ugovor br. 156, koji je potpisan prije 3 mjeseca, predviđa ekstrakciju fosfata iz istočnih rudnika u Palmiri i izvoz proizvoda u Srbiju.

Ministar nafte i mineralnih resursa, Bassam Tohme, najavio je u parlamentu da u Siriji ima tri milijarde tona fosfata naglašavajući kako je Sirija potpisala taj sporazum s Beogradom jer “sama zbog nametnutih im sankcija nije mogla izvesti ni jednu tonu sirijskog proizvoda”. Između ostalog, ministar Tohme je rekao da je “ovaj ugovor u interesu sirijske strane, pogotovo zato što će novac koji tvrtka bude potrošila biti usmjeren u korist sirijskih radnika, uključujući bušaće strojeve i alate, jer Sirija uzima 30 posto neto zarade” i većina radnika bit će upravo Sirijci. Sirija je, ističe, poduzela korak “koji omogućuje ulazak deviza radi osiguranja potreba i zahtjeva sirijskih građana”. Po svemu sudeći, izvoz fosfata iz Sirije prema svijetu ići će preko Rusije ili preko Irana s obzirom na to da je Sirija pod sankcijom međunarodne zajednice.

Zahvaljujući Rusiji, koja kontrolira gotovo cio sirijski Mediteran i dvije najveće luke u Siriji, Tartus i Latakija, ruski brodovi nesmetano plove jer ih nitko ne smije zaustavljati. Isto tako, Rusija je proširila svoju vojnu zrakoplovnu bazu Hmeimim u Siriji i obnovila drugu pistu za slijetanje kako bi omogućila da objekt prihvati više zrakoplova te ima zračni most između Hmeimima i Moskve, koji bi se također mogao koristiti za transport fosfata. Iz ministarstva vanjskih poslova Sirije za Večernji su list potvrdili kako je potpisan ugovor između sirijske vlade i Srbije o vađenje fosfata te izvozu u Srbiju. O samoj vrijednosti ugovora nisu se htjeli očitovati, a neslužbeno se govori o vrijednosti od nekoliko milijardi dolara. Isti izvor nam je potvrdio kako je odnos između Sirije i Srbije bio i ostao jako dobar te je veleposlanstvo Srbije cijelo vrijeme rata u Siriji radilo normalno te kako ugovor o iskapanju fosfata nije jedini koji je potpisan s tom zemljom. Još u travnju 2017. godine Srbija je tražila svoju ulogu u razminiranju upravo drevnog grada Palmire, gdje bi srpske tvrtke trebale i iskapati fosfat.

Tadašnji srpski ministar obrane Zoran Đorđević nakon sastanka s ruskim kolegom Sergejem Šojguom tražio je da srpske oružane snage sudjeluju u operacijama razminiranja u Siriji, uključujući Palmiru. Indikativno je da, dok Beograd na veliko ulazi u Siriju, u Hrvatskoj nitko ne postavlja pitanja o povratku na naftna polja Ine u Siriji, čija je vrijednost danas 28 milijardi dolara. I sam predsjednik Sirije Bashar Al-Assad još je 2017. godine, u neformalnom razgovoru prije intervjua koji je bio objavljen u Večernjem listu u travnju iste godine, kazao kako, što se tiče Sirije, nema nikakvih prepreka za povratak Ine na njihova naftna polja, međutim da hrvatska strana za to ne pokazuje nikakav interes, piše Večernji list.

Jaka poruka
Rusofobne zemlje EU I “vrtlog sankcija koje promiče Bruxelles” prepreka su jačanju rusko – hrvatskih odnosa, ocijenio je u razgovoru za Večernji list ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov.

Razgovor s ruskim šefom diplomacije i najdugovječnijim ministrom u ruskim vladama dnevnik je vodio kad su već dogovoreni svi detalji posjeta Hrvatskoj, prvog nakon 15 godina, a koji se trebao dogoditi danas.

Posjet je, među ostalim, uključivao sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Zoranom Milanovićem te ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. No, odgođen je, ali ne zbog političkih razloga, nego zbog situacije vezane uz pogoršanje epidemiološkog stanja i širenje zaraze koronavirusom u Hrvatskoj, što je neizbježno zahvatilo i djelatnike veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu.

Lavrov je u razgovoru iznio niz zanimljivih pogleda na rusko-hrvatske političke i gospodarske odnose, za koje smatra da su u uzlaznoj putanji. Međutim, tvrdi Lavrov, ozbiljnu prepreku na putu daljnjeg jačanja rusko-hrvatskih veza i dalje čine sankcije koje promiče Bruxelles, navodi dnevnik.

Govoreći o projektu LNG terminala na Krku Lavrov je kazao da je on strogo unutarnja stvar Hrvatske. “Ako hrvatski kolege vjeruju da je za ekonomiju zemlje bolje kupovati ukapljeni, a ne jeftiniji plinovodni plin – to je vaša stvar”, ustvrdio je Lavrov. Ističe i da plinski ugovori s Rusijom nemaju političku već isključivo komercijalnu pozadinu.

Ocijenio je da je ruski pristup oko BiH u skladu sa stavom Hrvatske koja je zainteresirana za realizaciju temeljnih postulata Daytonskog sporazuma te da je Rusija u tom smislu spremna pružiti svaku vrstu podrške. “Uvjereni smo da Daytonski sporazum zadržava svoju aktualnost. Njegova temeljna načela omogućuju održavanje mira i stabilnosti, sigurni razvoj zemlje”, kazao je Lavrov.

Smatra i da su u zadnje vrijeme Washington i broje prijestolnice EU udvostručile napore u suzbijanju ruskog razvoja. “Zapadu je već prešlo u naviku da s Rusijom razgovara s pozicije pretpostavke krivnje za sve. Dovoljno je spomenuti uobraženo odbijenje Berlina da odgovori na zahtjeve našeg glavnog tužitelja o tzv. slučaju Navaljni”, rekao je Lavrov u intervjuu za Večernji list.

Trgovina plinom
Direktor Sektora trgovine plinom Marin Bačelić ovogodišnji je dobitnik priznanja za brzi napredak u plinskoj struci.

Priznanje svake godine dodjeljuje Hrvatska stručna udruga za plin, a direktor Marin Bačelić priznanje je dobio u kategoriji mladih stručnjaka do 40 godina. Marin Bačelić na čelu Sektora za trgovinu plinom nalazi se od rujna 2019.godine., a na istu je poziciju došao iz HEP-Opskrbe plinom .o.o.

Osim priznanja mladim stručnjacima, Hrvatska stručna udruga za plin dodjeljuje priznanja i za posebni doprinos u razvoju plinskog gospodarstva, priznanje za zapažen znanstveno-stručni doprinos, priznanje u medijskoj obradi tema iz plinskog sustava te priznanje za menadžera godine koje je više puta dodijeljeno i članu Uprave GPZ-Opskrbe Igoru Piriji.

Priopćenje mornarice
Turska je ponovo produljila seizmičku istraživačku misiju u istočnom Sredozemlju, nedaleko od grčkog otoka Rodosa, priopćila je u nedjelju turska mornarica.

Prema najnovijoj odluci, istraživački brod Oruc Reis će misiju nastaviti do 4. studenoga. Prije dva tjedna Turska je u istočno Sredozemlje vratila brod koji traga za prirodnim plinom i time ponovo izazvala svađu sa susjednom Grčkom. Grčka i Europska unija smatraju da je tursko bušenje u istočnom Mediterani nelagalno, no Ankara uzvraća da istraživanja provodi u vlastitoj ekonomskoj zoni.

I dalje u svijetu vlada velika zabrinutost zbog mogućeg vojnog sukoba između Grčke i Turske. Obje zemlje u tom području izvode vojne manevre u kojima sudjeluju fregate i borbeni zrakopolovi. U petak su dva partnera u NATO savezu odgodili vojne vježbe planirane za sljedeći tjedan, potez koji se tumači kao znak popuštanja.

Aleksandar Novak
Rusija će 2020. godine smanjiti proizvodnju plin za 6,5 posto, na 690 milijardi kubnih metara,izjavio je ruski ministar energetike Aleksandar Novak.

On je dodao da bi Rusija od 2021. do 2023. godine trebala dostići proizvodnu razinu od 728 do 795 milijardi kubičnih metara plina.

Istovremeno, izvoz plina bi do kraja 2020. godine trebao pasti za 16,5 posto na 184 milijardi kubičnih metara. Prema procjeni ministarstva, potrebe za ruskim plinom, dostići će razinu iz 2019. godine tek 2022. godine.

Vlada zatražila od tvrtke Engie
Francuska vlada zatražila je od energetske tvrtke Engie da odgodi potpisivanje ugovora o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a zbog straha od negativnih posljedica po okoliš, rekao je upućeni izvor.

Intervencija se poklopila s pojačanim interesom javnosti za posljedice vađenja plina iz škriljaca metodama poput hidrauličkog frakturiranja i za njihovu vezu s klimatskim promjenama preko emisija metana, posebno kada su u pitanju američki proizvođači. Tome valja dodati i zaoštreni trgovinski sukob Europe i SAD-a i recipročne mjere Pariza i Washintgona u sporu oko oporezivanja velikih digitalnih tvrtki.

Francuska tvrtka Engie spremala se sklopiti ugovor s američkim NextDecade Corpom kojemu je taj posao važan zbog planirane gradnje terminala za izvoz LNG-a u Teksasu. Projekt „nije usklađen s francuskim projektom i vizijom zaštite okoliša”, kazao je u četvrtak za Reuters upućeni izvor, dodavši da je zahtjev za odgodom stigao iz ministarstva gospodarstva.

Izvoz ukapljenog prirodnog plina sastavni je dio politike energetske dominacije kojom kabinet američkog predsjednika Donalda Trumpa želi maksimizirati izvoz nafte i plina, uz istodobno rezanje propisa o zaštiti okoliša. Glasnogovornica američkog ministarstva energetike JessicaSzymanski rekla je da bi bilo „ograničeno i uskogrudno odgađati LNG projekte da bi se poslala politička poruka”. Takav potez „mogao bi omesti ekološki napredak koji smo postigli korištenjem američkog prirodnog plina“.

Glasnogovornica tvrtke Engie, koja je dijelom u vlasništvu francuske države, rekla je da je odbor 30. rujna zaključio da im treba više vremena za proučavanje predloženog ugovora s američkom tvrtkom. Nije željela odgovoriti na pitanje jesu li se na to odlučili zbog zahtjeva države. Francuska vlada nije odmah željela komentirati informaciju.

Američki portal Politico i francuski list La Lettre A izvijestili su da je Pariz intervenirao u sklapanje 20-godišnjeg sporazuma za koji su rekli da vrijedi sedam milijardi dolara. NextDecade priopćio je da ne može raspravljati o detaljima svojih poslova i dodao da tvrtka radi na mjerama koje bi trebale osigurati ugljičnu neutralnost teksaškog terminala.

Engie je u skupini europskih energetskih kompanija koje financijski podupiru gradnju plinovoda Sjeverni tok 2. Predvodi ih ruski Gazprom a cilj je projekta povećati opskrbu Europe ruskim plinom. SAD optužuje Moskvu da želi koristiti projekt kao polugu za ucjene.

Rusko ministarstvoe
Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) primjećuje kontinuirani interes Njemačke za Sjeverni tok 2, ali i negativan utjecaj američkih sankcija na korake iz Europe za dovršenje tog projekta, izjavio je u petak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Pankin.

“Zapravo su naši njemački prijatelji zainteresirani i taj interes nije nestao, ali prijetnje su vrlo aktivne kao i toksičnost koju su stvorili Amerikanci oko sudjelovanja u Sjevernom toku 2, pa je jasno da tvrtke odmjeravaju razne rizike za sebe i sve skupa se razvuklo”, rekao je Pankin na marginama Euroazijskog ekonomskog foruma koji se održava u Veroni.

Smatra da u slučaju pretjeranog pooštrenja sankcija Europljani trebaju razmotriti mjere odmazde. “Tamo gdje se pretjeralo, Europljani mogu razmišljati o mjerama odmazde ili o tome kako ublažiti učinak američkih sankcija”, rekao je.

Početkom lipnja američki senat predstavio je zakon o produženju sankcija protiv Sjevernog toka 2. Taj projekt uključuje izgradnju dvije linije plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina na godinu, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke. Do sada je izgrađeno 93 posto trase, ali izgradnja cjevovoda obustavljena je u prosincu prošle godine nakon što je švicarski Allseas odbio položiti cijevi zbog mogućih sankcija Sjedinjenih Država.