PLIN

Kupac je grupacija registrirana u Luxembourgu u kojoj je većinski vlasnik bogati Slovenac V. Puklavec.
Heta Asset Resolution i H-Abduco sada su već više od mjesec dana bivši najveći razlučni vjerovnici u stečaju omišaljskog Pirosa, nekretninske tvrtke kćerke propale Dine Petrokemije.

Piros je bio jamac za kredite Dine, za što je poslužilo na njega preneseno zemljište. Kako je stečaj Dine okončan, a Piros ima zemljište čisto od opasnih kemikalija koje se upravo prodaje preko sustava e-dražbe, u fokus dolaze transakcije kojima su prvo Heta te potom H-Abduco svoje tražbine, ukupno oko pola milijarde kune, ustupile kompaniji Gasfin, za iznos koji je poslovna tajna. Kupac je iz plinskog biznisa, s poslovanjem registriranim u Luxembourgu, ali globalna grupacija s jakim aktivnostima u Engleskoj i na Dalekom istoku, dosad bez poslovnih aktivnosti na našem tržištu.

Većinski vlasnik je jedan od najbogatijih Slovenaca Vladimir Puklavec, u našim energetskim krugovima poznat i kao direktor svjetskih inženjerskih tvrtki. Kako neki tvrde, značajan je to igrač, a njegova pojava kao najvećeg razlučnog vjerovnika otvara pitanje koji je poslovni interes na omišaljskom platou vezan uz 1/4 zemljišta Dine, uz Dioki druge sastavnice propalog petrokemijskog carstva Roberta Ježića. Kako je nedavno došlo do promjene u stečaju u dijelu razlučnih vjerovnika koji su prvi po prednosnom redu (ispred države), o Gasfinovim namjerama još se samo nagađa.

No, s obzirom na njihov poslovni profil koji uključuje i poslovanje LNG-em sve upućuje na to da je kupcu atraktivno zemljište koje se vezuje uz ‘vječni’ projekt LNG terminala, iako u zadnje vrijeme plutajućeg, dok se sve više govori i o mogućem rješenju smještaja u sklopu plinskih polja Sjevernog Jadrana čija se eksploatacija privodi kraju. Kako bilo, Puklavčeva tvrtka ovime dolazi u priliku, ako želi, ući u posjed oko 270.000 četvornih metara zemljišta unutar žice propale petrokemijske tvrtke.

Pretpostavka toga je okvirni plan vezan uz core poslovanje, tj. područje provođenja prirodnog plina preko LNG-a na tržište u kojem su aktivni od 2006. U specijaliziranoj su niši, navode, po pripremama, uređenju i implementaciji projekata opskrbe energijom, s naglaskom na postizanje sinergije između vlasnika prirodnih resursa, operatora i krajnjih korisnika. Omišalj je i u tom smislu izazov; lokalna zajednica nije pokazala interes za vid kompenzacije zarada od turizma koji je dosad istican kroz višemilijunske komunalne naknade.

S druge strane, pravna pozicija je jasna: Gasfin ima prednost u naplati potraživanja, a u tijeku je treći krug e-dražbe u kojem se do 8. siječnja prodaje zemljište s početnom cijenom od 17,5 mil. kn. Nejasno je hoće li Gasfin čekati da se javi kupac ili će iskoristiti mogućnost da prijebojem dođe u posjed zemljišta, piše Poslovni dnevnik.

Mađarska naftna i plinska grupa MOL traži prilike za prodaju imovine na Sjevernom moru budući da su im niže cijene nafte nagrizle profitne marže, kazali su u srijedu izvori u bankovnim krugovima.
Mađarska je kompanija unajmila Bank of America Merrill Lynch da vodi prodaju portfelja imovine, kazala su četiri bankarska izvora.

Uspije li MOL u naumu, pridružit će se nizu velikih naftnih i plinskih kompanija koje su se proteklih godina već povukle iz postarijeg bazena, prepuštajući mjesto manjim, okretnijim kompanijama.

U mađarskoj kompaniji i američkoj banci nisu željeli komentirati tu informaciju.

Vrijednost MOL-ova portfelja na tom području procijenjena je na nekih 200 do 300 milijuna dolara, kazala su dva izvora.

Mađarska kompanija počela je proizvoditi naftu na Sjevernom moru krajem 2013. godine, nekoliko mjeseci prije no što su se cijene nafte strmoglavile s razine više od 100 dolara po barelu. Kupili su za 375 milijuna dolara Wintershallov portfelj koji je uključivao mješavinu aktivnih polja i nerazvijenih projekata. Također su kupili poziciju u škotskom naftnom čvorištu u središnjem dijelu Sjevernog mora.

Među imovinom predviđenom na prodaju izdvaja se polje Scolty-Crathes, u kojem MOL zajedno s Enquestom ima udio od 50 posto, a s proizvodnjom se počelo u studenom 2016. godine. Također bi ponudili 20 posto udjela u polju Catcher na kojem će proizvodnja prema očekivanjima operatera Premier Oila početi ovog mjeseca.

Imovina u norveškom dijelu Sjevernog mora zasada se neće prodavati, tvrde izvori. Proteklih je godina vlasnika promijenio povelik broj vlasničkih udjela u poljima na Sjevernom moru, pri čemu su kupci uglavnom bile kompanije u vlasništvu investicijskih fondova a prodavatelji dugogodišnji operateri. Proizvodnja u tom bazenu postojano se smanjuje od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća iako je u proteklim godinama taj trend donekle ublažen.

Tako je Royal Dutch Shell za 3,8 milijardi dolara prodao imovinu u toj regiji Chrysaoru, Engie za 3,9 milijardi dolara Neptuneu a OMV za milijardu dolara Siccar Pointu, navodi Reuters.

Nakon što je potpisala ugovor o isporuci goriva za brodove s francuskim naftnim divom Total, velika francuska brodarska tvrtka CMA CGM je istaknula kako je ukapljeni prirodni plin (LNG) brodsko gorivo budućnosti.

Potpisani desetogodišnji ugovor će početi važiti od početka idućeg desetljeća i, prema njemu, će oko 300 000 t LNG-ja pogoniti u prvo vrijeme devet brodova CMA CGM-a. Novo će gorivo značajno utjecati na pomorstvo jer će smanjiti emisije plinova, čime će omogućiti i snižavanje troškova i kretanje brodova po svim pomorskim linijama, javlja novinska agencija UPI.

Tvrtka Nord Stream 2 koja gradi plinovod Sjeverni tok 2 donijela je odluku da se istraži mogućnost promjene trase plinovoda tako da se zaobiđu danske teritorijalne vode u Baltičkom moru.
To je posljedica nedavne odluke danskog parlamenta o zakonu koji sada omogućava danskoj vladi zabraniti prolazak tog plinovoda i zbog političko-sigurnosnih, a ne samo ekoloških razloga. Danska vlada je već najavila da će vjerojatno iskoristiti tu mogućnost, javlja ruska novinska agencija TASS.

Ruski plinski div Gazprom izvijestio je o gotovo dvostruko većoj neto dobiti u trećem tromjesečju zahvaljujući dodatno povećanom izvozu plina u Europu unatoč napetostima u odnosima s Europskom unijom.
U razdoblju od srpnja do rujna Gazprom je poslovao s neto dobiti od 207,6 milijardi rubalja (2,8 milijardi eura), pokazuje poslovno izvješće objavljeno u srijedu. U istom razdoblju prošle godine iznosila je 112 milijardi rubalja.

Operativna dobit poskočila je 36 posto, na 211 milijardi rubalja.  Prihodi su uvećani 14 posto, na 1.430 milijardi rubalja.

Gazprom namjerava do kraja godine dosegnuti rekordni obujam izvoza plina od 192 milijarde prostornih metara, kazao je Miller. “Što se tiče izvoza, ako se nastavi trend iz prvih 11 mjeseci i ako isporučimo 13,5 milijardi prostornih metara plina više za potrebe izvoza u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, Gazprom će postaviti apsolutni rekord u izvozu plina do kraja 2017. godine – 192 milijarde prostornih metara”, kazao je izvršni direktor Gazproma a prenijela agencija TASS.

Dok je Gazpromov udio u matičnom ruskom tržištu smanjen a Ukrajina više nije njihov klijent, obujam izvoza u Europu, najznačajniji izvor zarade, uvećan je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci osam posto, na 173,8 milijardi prostornih metara.

To bi značilo da bi do kraja godine mogao premašiti prošlogodišnji rekord od 179 milijardi prostornih metara, napominje agencija AFP. Unatoč napetostima u odnosima s Europskom unijom koja želi smanjiti ovisnost o ruskom plinu, Gazpromov je udio u ruskom tržištu proteklih godina povećan i sada iznosi oko trećine.

 Danska je donijela zakon u četvrtak na temelju kojega može zabraniti prolazak ruskoga plinovoda Sjevernog toka 2 njezinim teritorijalnim vodama iz sigurnosnih ili vanjskopolitičkih razloga.
Mjera mijenja danski zakonski okvir te dopušta vlastima da navedu sigurnost i vanjsku politiku kao razlog da se zaustavi postavljanje cijevi za plinovod u njezinim vodama.

Prije toga nije bilo valjanih osnova za prigovor.

Danska je u ‘geopolitičkom’ sukobu otkad Ruski Gazprom i njegovi europski partneri nastoje izgraditi Sjeverni tok 2, divovski plinovod kojim se dostavlja prirodni plin u Njemačku ispod Baltičkog mora, zaobilazeći postojeće smjerove preko Ukrajine, Poljske i Bjelorusije.

Predložena ruta prolazi danskim vodama, ali konzorcij plinovoda istražuje alternativnu rutu sjeverno od danskog otoka Bornholma koji bi prolazio međunarodnim vodama te ne bi bio zahvaćen potencijalnom danskom zabranom.

Danski ministar za energetiku, opskrbu i klimu Lars Christian Lilleholt rekao je da očekuje da danska agencija za energetiku završi procjene početkom 2018.

Rumunjska (državna) plinska tvrtka Romgaz planira investirati više od 136 mil. eura u podzemno skladište plina Sarmasel.
U veljači 2018. godine raspisat će se natječaj za izradu studije izvodljivosti, a očekuje se da će skladište biti završeno do 2024.

Osim u taj projekt, Romgaz će investirati još 87 mil. eura u proširenje postojećeg skladišta Depomures, u kojem je suvlasnik s francuskom tvrtkom Engie i to bi trebalo biti završeno do 2022. godine. Romgaz sada ima šest svojih skladišta plina i jedno u suvlasništvu sa Engiejem, a ukupni kapacitet Romgaza za skladištenje plina iznosi 2,9 mlrd. m3.

Istodobno, britanske tvrtke Raffles Energy Group i Prospex Oil & Gas pronašle su plinsko polje koje bi moglo biti značajno.

Polje leži na sjeveroistoku Rumunjske, nedaleko od pogona za preradu plina Bilca, na dubini 600 m. Sadržava 99% metana, a trenutačni protok plina iznosi oko 950 m3/d. Pokusna proizvodnja planira se u drugoj polovici 2018. godine, nakon što se izgradi 1,5 km dug plinovod koji će spojiti nalazište s pogonom za preradu, javlja rumunjski portal ‘Energy World Magazine’.

Rumunjska vlada je objavila da je potpisala ugovore za izvođenje radova na prvoj fazi rumunjske sekcije plinovoda BRUA Početak radova na spomenutoj sekciji se očekuje 2018. godine.

Plinovod će povezati plinske sustave Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Austrije, javlja rumunjski dnevnik ‘Ziarul Financiar’.

Tvrtka Nord Stream 2 koja gradi plinovod Sjeverni tok 2 objavila je da je kupila više od 60 posto cijevi potrebnih za projekt.
 Završeni su svi veliki natječaji za kupnju cijevi, materijala, opreme i usluga za projekt i u tijeku je još ishođenje dozvola u Rusiji, Finskoj, Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj jer će plinovod prolaziti kroz teritorijalne vode tih zemalja.

U ovom trenutku je više od 1500 km cijevi izrađeno i uskladišteno u privremenim skladištima dok čekaju da budu ugrađene, javlja ruska novinska agencija TASS.

Jedna od najvećih ruskih privatnih plinskih tvrtki Novatek potpisala je trilateralni memorandum o razumijevanju s japanskim tvrtkama o izgradnji kompleksa za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) na Kamčatki. Sporazumom se predviđaju aktivnosti na procjeni mogućnosti izgradnje infrastrukture za proizvodnju na Kamčatki i brodski prijevoz LNG-ja iz Rusije za Japan. Prednosti Kamčatke su razmjerna blizina japanskog tržišta i mogućnost osiguranja fleksibilnih uvjeta isporuka za azijsko tržište, javlja ruska novinska agencija TASS.

Ukupni promet hrvatske industrije u rujnu ove godine na mjesečnoj je razini porastao za 0,2 posto, a na godišnjoj za 2,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Rast prometa industrije na godišnjoj razini zahvaljuje se rastu prometa na domaćem tržištu za 3,6 posto, dok je na stranim tržištima zabilježen pad od 1,8 posto.

Kumulativni podaci za prvih devet mjeseci ove godine, izračunati iz kalendarski prilagođenih indeksa, su u plusu. Promet industrije u tom je razdoblju bio za 6,8 posto veći nego u prvih devet mjeseci lani.

Promatra li se prema glavnim industrijskim granama, u devetom mjesecu ove godine ukupna prodaja energije pala je za 9,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je prodaja netrajnih proizvoda za široku potrošnju istovremeno pala za 0,2 posto.

Promet trajnih proizvoda za široku potrošnju veći je za 12,6 posto, intermedijarnih proizvoda za 4,2 posto, a kapitalnih proizvoda za 3 posto.

Na mjesečnoj razini, ukupna prodaja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja je za 10,6 posto, kapitalnih proizvoda za 3,2 posto, a energije za 2,2 posto. Istovremeno je ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda veća za 6,4 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,5 posto, pokazuju podaci DZS-a, objavljeni u utorak.